Obrazovanje za potrebe “realnog sektora”

“Eppur si muove”Što se promijenilo od 2009 godine ?

HNS Rijeka - Interesni odbor za gospodarstvoMr.sc. Damir Medved, Daniel Lamon, Miroslav Matešić

Vratimo se u 2009...

Koji su tada bili ključni problemi ?

Vremenska dimenzija obrazovanja• Primjer propasti Plive i Torpeda• Kako odabrati fakultet i biti siguran da će biti posla za

5-7 godina ?

Struktura upisanih studenata

Kakvu edukaciju trebamo ?• Obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama

“realnog sektora” i glavnim kompetitivnim prednostima Hrvatske

• Školovani kadrovi moraju biti odmah “upotrebljivi” u privredi

• Fakulteti NE smiju biti zatvoreni u sebe i baviti se samo edukacijom, nego moraju pronaći svoj interes u suradnji s privredom na realnim i “izvedivim” programima koji moraju ostvariti profit – iz toga se može financirati sljedeći edukacijski ciklus na fakultetima

A sada ... 2011

Što se promijenilo ?

Pogled gospodarstvenika• Pad kvalitete potencijalnih, diplomiranih kandidata,

niska razina upotrebe usvojenih znanja• Na natječaje se javlja sve više nekompetentnih

kandidata (sindrom “mase”) • Kompanije su prisiljene dodatno educirati kadrove –

dvostruki trošak• Posve krivi profili kadrova se nude na tržištu• Novim sustavom stvorena je zbrka – „poplava”

specijaliziranih kandidata čija znanja nisu praktično upotrebljiva

• Interaktivnost Fakulteta i tvrtki = nema je!

Pogled sveučilišta• Problemi s “Bolonjom” - ciljevi se teško ostvaruju• Svi kolegiji jednosemestralni – komprimirani nastavni programi,

previše pojednostavljivanja • „Poplava novih, izbornih kolegija” – (popuna fondova sati nastavnika,

ali s malim/nedostatnim brojem studenata) • Komercijalizacija na svim razinama• Tendencija prevladavanja izvanrednih nad redovnim studentima –

više novaca za fakultete• Fragmentacija nastavnih programa – disperzija studija u manje

nastavne centre (manje gradove RH)• Nastavne prakse tijekom studija NEMA• Izvanredni studenti uz sve obveze puno ozbiljniji i odgovorniji

studenti

Pogled nastavnika• Preniske plaće za nastavnike (asistent 5.500 kn, docent 9.500 kn)• Pretvoreni u „trgovačke putnike” znanja – predavanja po nastavnim

centrima matičnog fakulteta tijekom vikenda• Problem “dopusnica” za rad na privatnim fakultetima – nema

ravnopravnosti kod odobravanja ...• Polaganje (dupliranje) istih kolegija na preddiplomskom i

diplomskom studiju – istim studentima• Prolaznost studenata - 70% studenata “mora” proći na ispitima ?!

Što je DOBAR NASTAVNIK?• Nema prijemnih ispita – nema ograničenja upisnih kvota ...• Kakva je zapošljivost- studenti dobivaju preskromnu razinu

adekvatnog, u praksi primjenjivog znanja (degradacija znanja)...• Više vremena za znanstveno-istraživački rad nastavnika, manje

učešće njihova administrativnog rada

Pogled nastavnika

Pogled nastavnika

Pogled studenata• Preopterećenost polaganjem (2-3 kolokvija, 1-2 završna ispita,

1-2 popravna ispita) do konačne prolaznosti kolegija• Svi kolokviji (svih kolegija) se pišu u istom tjednu• Loši studenti “love u mutnom” (memoriranje rješenja po

principu zaokruživanja, slikaju kontrolne mobitelom i sl.) • Dobri studenti nezadovoljni (ne mogu se diferencirati od loših

studenata)• Načelno je prolaznost SVIH studenata jako dobra (bitno

povećana), a kvaliteta znanja SVIH studenata smanjena• Izvanredni studenti moraju prisustvovati predavanjima te

polagati po režimu redovnih studenata (kolokviji, završni ispiti, popravni..) – kod upisa TO NE ZNAJU!

• Nezadovoljne njihove obitelji, nezadovoljni poslodavci, nezadovoljni studenti – razina opterećenosti povećana, a na kvaliteti znanja nema pozitivnih nego negativnih pomaka

Pogled studenata

Pogled studenata

Pogled studenata

Stajališta HNS-a • Potrebno je mijenjati strukturu studenata sukladno

strategijama razvoja (lokalnim, regionalnim, nacionalnim) i potrebama realnog sektora (poticajnim mjerama – financiranje iz fondova)

• Besplatno školovanje ? DA! • Za sve kategorije? - vjerojatno NE ...• Kampus, kakav doista trebamo ?• Inzistiranje na povećanju razine znanja (redefinirati

Bolonju - postrožiti kriterije ispita prolaznosti /ispiti po “starom” režimu; NE prolaznosti “po svaku cijenu”; prihvaćanje dobrih, a odbacivanje loših strana (konzultirati Studiju)

Stajalište HNS-a• Orijentiranost na “primjenjivo” znanje – ne producirati kolegije,

stručne studije i programe SEBE RADI• Tržišne potrebe: naglasak na informatici, novim tehnologijama,

stranim jezicima i projektnom pristupu• Povećanje učešća nastavnog osoblja i studenata na izobrazbi u

stranim nastavnim institucijama i korporacijama (putem razmjena)– Poticati internacionalne programe– Privlačiti internacionalne studente i predavače ….

• U nastavne programe uvesti obveznu praksu u poduzećima • Orijentacija i usmjeravanje prema PRAVOM - ISTINSKOM ZNANJU

nastavnika i studenata; analitičkom, a ne repetitivnom• Manje “neizostavnog” nastavnog “administriranja” (ISVA)

Stajalište HNS-a

• Uvođenje kolegija (i davanja većeg značaja) etike (koje uključuje etičnost poslovanja) na svim studijima i svim fakultetima – ključni je problem stvaranje moralnih i društveno odgovornih znalaca, a ne samo znalaca!

• HNS-ov krajnji cilj politike visokog obrazovanja je proizvodnja primjenjivog, društveno relevantnog znanja i oblikovanje pojedinaca / zajednica koje će to znanje znati i moći primijeniti!

• Stvaranje visokog učilišta kao Agenta društvene promjene!

Izvori

• Projekt „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“, kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja