ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST

Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa održanoga27. rujna 2014. u Bijakovićima - Međugorju

Povodom 70 godina života prof. dr. sc. Milenka Brkića i 5. obljetnice rada Fakulteta u Bijakovićima – Međugorju

NakladnikSVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića - Bijakovići - Međugorje, 2015. Za nakladnika

prof. ddr. sc. Milenko Kundačina, v.d. rektora

ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOSTZbornik radova znanstveno-stručnog skupa održanoga 27. rujna 2014. u Bijakovićima - Međugorju

UredništvoDrago Martinović, Marko-Antonio Brkić, Katarina Lasić

Programski odbor skupaprof. ddr. sc. Milenko Kunadačina, prof. dr. sc. Dragutin Gutić, prof. dr. sc. Ivan Markešić, prof. dr. sc.

Ivica Radovanović, prof. dr. sc. Ivo Lučić, prof. dr. sc. Jasna Bogdanović Čurić, prof. dr. sc. Josip Ivanović, prof. dr. sc. Marinko Pejić, prof. dr. sc. Milenko Brkić, prof. dr. sc. Mira Oberman-Babić, prof. dr. sc. Miro-slav Prstačić, prof. dr. sc. Refik Šećibović , prof. dr. sc. Sadeta Zečić, prof. dr. sc. Tihomir Luković, prof. dr. sc. Vitomir Grbavac, doc. dr. sc. Ahmet Šantić, doc. dr. sc. Anton Celin, doc. dr. sc. Antonija Krtalić, doc.

dr. sc. Azra Peterschik, doc. dr. sc. Edita Đapo, doc. dr. sc. Hrvoje Vojković, doc. dr. sc. Ivan Matković, doc. dr. sc. Marija Bilić, doc. dr. sc. Marijana Šećibović, doc. dr. sc. Patricia Zanketić, doc. dr. sc. Radenko

Udovičić, doc. dr. sc. Simo Bozalo, doc. dr. sc. Stanislav Nakić, doc. dr. sc. Tamara Efendić Spahić, doc. dr. sc. Višnja Bukvić, doc. dr. sc. Žarko Bilić, doc. Dragana Nuić-Vučković, doc. Vladimir Marković, dr. sc.

Často Čuljak.

Organizacijski odbor skupadoc. dr. sc. Bernadica Milićević, doc. dr. sc. Drago Martinović, doc. dr. sc. Edin Mujkanović, doc. dr. sc.

Marija Jović, mr. sc. Marko Antonio Brkić, Jelena Kuzman Katica, dipl. ing, Katarina Lasić, mag. Grafičko i likovno oblikovanje

Divina Proportion Design studio - Međugorje

CIP

ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOSTZbornik radova znanstveno-stručnog skupa

održanoga 27. rujna 2014.

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINAFakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića

Uredili

Dr. sc. Drago MartinovićMr. sc. Marko-Antonio Brkić

Katarina Lasić, mag.

Bijakovići - Međugorje, 2015.

KAZALO

PREDGOVOR

• PROLOG - Prstačić, Miroslav, PROMIŠLJANJA O EKOLOŠKO HOLISTIČKOM PRISTUPU U EDUKACIJI, LIJEČENJU I REHABIL-ITACIJI

• Simović, N. Miodrag i Jovašević, Dragan, RAZVOJ NAUČNE MISLI O DRUŠTVENOJ REAKCIJI NA KRIMINALITET

• Bogdanović-Čurić Jasna i Čolaković, Radomir, RELACIJE IZMEĐU RELIGIOZNOSTI I ANKSIOZNOSTI KOD MLADIH

• Mrvica-Mađarac, Sandra i Guzovski, Marina i Ćurić, Ivana, GRAD VUKOVAR KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

• Galić, Jelica, VALORIZACIJA TURISTIČKOG POTENCIJALA OPĆINE ŠIROKI BRIJEG KAO POLAZNA OSNOVA TURISTIČKOG RAZVOJA

• Kundačina, Milenko i Ilić, Marina, VISOKO OBRAZOVANJE I GLOBALIZACIJA

• Šećibović, Marijana, ISTINA I LAŽI O AKADEMSKOJ ZAJEDNICI BOSNE I HERCEGOVINE

• Babić, Ivana i Šitum, Silvia, ORGANIZACIJSKA ODANOST ZAPOSLENIKA PRIVATNOG SVEUČILIŠTA - PREDIKTOR RADNE UČINKOVITOSTI

• Jelica, Stjepan, ISKUSTVA PRIMJENE FELDENKRAIS METODE U RADU S DJECOM SA KONGENITALNIM SENZOMOTORNIM TEŠKOĆAMA

• Mujkanović, Edin i Zečić, Sadeta, PRISTUPI U RADU S DJECOM S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

• Grbavac, Jacinta i Grbavac, Vitomir i Krtalić, Antonija, POJAVA DRUŠTVENIH MREŽA KAO NOVOG GLOBALNOG KOMUNIKACI-JSKOG FENOMENA

• Martinović, Drago, ULOGA LOKALNIH MEDIJA U POVEĆANJU SUDJELOVANJA GRAĐANA U KREIRANJU JAVNIH POLITIKA NA LOKALNOJ RAZINI

• Babli, Dajana, MIROTVORNI ODGOJ SIGURNI, JAKI I SLOBODNI UČENICI

• Nakić, Stanislav, UPRAVLJANJE POTRAŽNJOM KROZ CJENOVNE STRATEGIJE NA TRŽIŠTU OSIGURANJA

• Zečić, Memnun, ULOGA MENADŽMENTA U TURIZMU I HO-TELIJERSTVU

11

9

19

39

63

79

113

97

131

149

167

183

223

205

239

253

• Polegubić, Filip, ELEMENTI FRANJEVAČKE DUHOVNOSTI U FUNKCIJI ODGOJA

• Markešić, Ivan, KAKO UTVRDITI POSTOJANJE NADNARAVNOG? JESU LI TZV. “MEĐUGORSKA UKAZANJA” KAZIVANJA (U)TE-MELJENA NA ISTINI ILI  SU “DRUŠTVENO KONSTRUIRANA”?

• Stipanović, Branka i Smoljić, Hrvoje, ZADOVOLJSTVO POSJE-TITELJA MANIFESTACIJOM SREDNJOVJEKOVNI FESTIVAL U TROGIRU (03.-05.05.2013.)

• Ristic, Zarko i Ristic, Kristijan, EKONOMSKA VREDNOST LJUD-SKOG KAPITALA I MENADŽMENT ZANJA

• Talić, Ivka, LJUDSKI KAPITAL KAO POLAZNA OSNOVA U PRO-JEKTIRANJU STRATEŠKE VIZIJE ORGANIZACIJE

• Bandur, Miodrag, ANALIZA ZAOKUPLJENOSTI POSLOM PRED-STAVNIKA PRODAJE NEKRETNINA

• Jović, Marija, UNDERSTANDING THE CONCEPT OF INFORMA-TION LITERACY STUDENTS - FOR EXAMPLE, THE CITY LIBRARY “DON MIHOVIL PAVLINOVIC” IMOTSKI

• Karamehmedović, Deša, UTJECAJ UNESCO-a NA UNAPRJEDEN-JE KULTURNOG TURIZMA OČUVANJEM KULTURNE BAŠTINE

• Karin, Domagoj, MOGUĆNOSTI PRIMJENE I OGRANIČENJA PORTFOLIO MODELA U ORGANIZACIJAMA TRANZICIJSKOG GOSPODARSTVA

• Matić, Daniela, UČINKOVITOST SUVREMENIH METODA POUČA-VANJA ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

• Babić, Ivana i Dugandžić, Marina, ODGOJNO POŽELJNE VRIJED-NOSTI MLADIH U PROCESU DRUŠTVENIH PROMJENA

• Zečić, Sadeta i Barišić, Ana-Marija i Rudan, Dragana, CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I EDUKACIJSKU IZOBRAZBU U ULOZI ZNANOSTI I ODGOVORNOSTI

• Kordić, Zdravko, USTAVNOST I ZAKONITOST U PROCESIMA DEMOKRATIZACIJE

• Čekrlija, Saša, MOŽEMO LI BITI SRETNIJE DRUŠTVO

• Stipanović, Branka, MOTIVES OF PARTICIPANTS OF RELIGIOUS TOURISM IN THE PARISHES OF MEDJUGORJE, SINJ AND BLIZ-NA GORNJA

• Delić, Zlatan, SOCIOLOGIJA ZNANOSTI I DRUŠTVENA ODGOVO-RNOST: INTERDISCIPLINARNI FRONETIČKI PRISTUP

269

291

313

325

339

357

373

385

403

423

441

453

467475

483

497

9

PREDGOVOR

Povodom pete obljetnice rada Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilište Hercegovina, i 70 godi-na života njegova utemeljitelja, prof. dr. Milenka Brkića, u Bi-jakovićima, u zgradi Fakulteta, 27. rujna 2014.  godine održan je znanstveno-stručni skup pod nazivom ZNANOST-DUHOV-NOST-ODGOVORNOST.

Ideja za organizaciju skupa došla je od djelatnika, znanstvenika i stručnjaka, koji rade, razvijaju se i afirmiraju na spomenutome Fakultetu. Motivacija za održavanje skupa bila je ukazivanje na potencijale i mogućnosti privatnih i javnih insti-tucija visokog obrazovanja koje se bave istraživanjima i unapr-jeđenjem znanstvenog rada uopće, a posebice u znanstvenim područjima za koje su te ustanove licencirane.

Skup ZNANOST-DUHOVNOST-ODGOVORNOST usmjeren je i na prikaz istraživanja u području društvenih, hu-manističkih i prirodnih znanosti, koje se izučavaju na Fakultetu društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Osim toga, znanstveni skup za cilj je imao i tematsko usmjeravanje i razmjenu iskustava među nastavnicima, suradnicima i studentima istih i srodnih fakulteta i znanstvenih područja iz zemlje i regije.

U radu znanstvenoga skupa sudjelovalo je 38 znanst-venika, istraživača i stručnjaka iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Her-cegovine. Objavljeni su svi u roku dostavljeni radovi, bez obzira jesu li autori sami izložili svoje radove na skupu ili je to u njihovo ime učinio netko drugi.

Želju organizatora skupa, a ta je da i dalje razvijamo znanost i znanstvena istraživanja svijeta u kojemu živimo, promičemo duhovnost i duhovna razumijevanja stvarnosti u kojoj se nalazimo, te zagovaramo i uspostavljamo odgovornost i akademski kredibilitet, posebice tamo gdje najviše nedostaju, pretačemo u stranice ovog zbornika radova kojima ćete se, uv-jereni smo, znanstveno obogatiti, duhovno izgraditi i odgovorno koristiti.

Uredništvo

385

UDK: 930.85(100)502.7(100)

UTJECAJ UNESCO-a NA UNAPRJEDENJE KULTURNOG TURIZMA OČUVANJEM KULTURNE BAŠTINE

Mr. sc. Deša Karamehmedović

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, Bosna i Hercegovina

E-adresa: desa969@gmail.com

SAŽETAK: Internetskim istraživanjem relevantne dokumentacije te is-traživanjem znanstvene literature može se reći da UNESCO utječe na un-aprjeđenje kulturnog turizma vlastitim inicijativama od kojih su najznača-jnije: uspostava lista baštine svjetskog značaja, projekti kojima se financira zaštita i očuvanje kulture baštine te projekti kulturnih itinerera. Upis na listu predstavlja kulturno vrjednovanje najvišeg stupnja te omogućava UNES-CO-vu stručnu i financijsku pomoć. Istraživanjem znanstvene literature ustanovljeno je da su ponešto istražena područja kvantitativnog doprinosa upisa na svjetsku listu kulturne baštine (broj posjetitelja, potrošnja, prihod), no ne i kvalitativna (motivacija, zadovoljstvo, doživljaj). Projekti koje inicira i provodi UNESCO usmjereni su prema zaštiti kulturnog lokaliteta te prema smanjenju siromaštva i nejednakosti među regijama.

Ključne riječi: UNESCO, kulturna baština, kulturni turizam, projekti

386 387

ABSTRACT: This paper reports on the findings of a study of the influence of UNESCO on the culutral tourism through maintanance of the cultural heritage. Main research was primary Internet research of the relevant doc-uments, conventions, charters etc. on the UNESCO and specialized organ-isations and institutions web sites. Key findings are: UNESCO influence on the cultural tourism through maintanance of the cultural heritage on various ways and the most signifcant ones are: World Heritage List, proj-ects for maintanance oft he cultural heritage and projects of the cultural routes. Enlisted on the WHL represents the most important culural valu-ation and the financial and professional help by UNESCO. The research of the scientific touristic literature shows that some studies have been done about qantitative values of being on the WHL list (number of visitors, tourist consumption and receipts). The qalitative side (motivations, satisfaction, experience of visit) haven’t been done. All UNESCO projects are focused on the maintanance of the cultural site, decrease of poverty and imbalance of the regions.

Key words: UNESCO, cultural heritage, cultural tourism, projects

1. UVOD

Uobičajeno se u znanstvenoj literaturi ali i percepciji turista baština povezuje s kulturom u kojoj je nastala, a to ujed-no znači i s točno određenim fizičkim mjestom. Za razliku od nematerijalne i pokretne materijalne baštine koja se može raz-gledati, poslušati, osjetiti i van svog domicila (putujuće izložbe, sajmovi, glazbeno stvaralaštvo i sl.), za doživjeti nepokretnu materijalnu baštinu na turistički način potrebno je doputovati na lokalitet gdje se ona nalazi. Svako putovanje koje za cilj ima posjetiti upravo kulturnu baštinu ili je motivirano kulturnim razlozima proizašlim iz vlastita habitusa uobičajeno se naziva kulturnim turizmom. Aktivnostima kulturnog turizma, prven-stveno nekontroliranim turističkim korištenjem, baština se oštećuje, a lokalnom stanovništvu se umanjuje kvaliteta života. No, s druge strane upravo kroz kulturni turizam baština postiže svoj najveći vizibilitet i prihoduje sredstva za očuvanje.

Za ovaj rad se postavilo nekoliko istraživačkih pitanja. Glavni cilj rada je bio istražiti i saznati koje su najvažnije globalne inicijative kojim UNESCO utječe na unaprjeđenje kulturnog turizma? Zašto je važno biti na listi svjetske kulturne baštine i što ona predstavlja? Postoje li kvantitativni pokazatelji utjecaja upisa na listu svjetske baštine na turizam u destinaciji? Koja je uloga projekata usmjerenih na zaštitu i očuvanje kulturnog dobra/lokaliteta? Što kulturne rute donose kulturnoj baštini, što lokalitetima, a što kulturnom turizmu? Koji su istraživački zadaci koje postavljaju pred sebe znanstvenici pri istraživanju UNESCO-va utjecaja na kulturni turizam? Kakva je struktura tih informacija? Za dobivanje relevantnih odgovora provedeno je istraživanje za stolom i to primarno internetsko istraživan-je službene dokumentacije, zakonodavstva i ostalih relevantnih portala te pregled znanstvene turističke literature. Većina znan-stvenih istraživanja, strateških dokumenata i odrednica za oču-vanje kulturne baštine te za unaprjeđenje kulturnog turizma je usmjereno prema statičkoj kulturnoj baštini. Dobrodošlo bi da se na rad naslone radovi koji donose rezultate istraživanja mo-tivacije za posjet upravo mjestima koja su na listama svjetske zaštićene baštine.

2. KULTURNI TURIZAM U KONTEKSTU PROMJENA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU

Kulturni turizam je najpropulzivnija vrsta selektivnog tur-izma koja turističkim destinacijama donosi dugoročnu konkurent-sku prednost te omogućava bolje pozicioniranje destinacije

388 389

na turističkom tržištu. Definira se kao posjete osoba izvan mjes-ta njihova stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, baštinu ili stil života lokali-teta, regije, zemlje. Tom definicijom kultura obuhvaća i materi-jalnu dimenziju muzeje, galerije, koncerte, kazalište, spomeni-ke i povijesne lokalitete ali i nematerijalnu dimenziju – običaje, tradicije, obrte, vještine. (Strategija razvoja kulturnog turizma Hrvatske: 2003) Svjetska turistička organizacija je 1985. donije-la prvu definiciju kulturnog turizma po kojoj se svaka vrsta tur-izma može smatrati kulturnim turizmom jer zadovoljava ljudsku potrebu za različitošću, nastojeći da se podigne vlastiti kulturni nivo, a koji potiče nova saznanja, iskustva i susrete. (Richards: 2007)

Potreba za upoznavanjem drugih kultura uvijek je bila motivacija za putovanjem već od doba starih Rimljana preko Grand Toura do današnjih dana. Upoznavanjem drugih kultura nadograđuje se vlastita kultura tako da svako turističko puto-vanje motivirano kulturom predstavlja vrstu obrazovanja. Tren-dovi u turizmu kao što su promjenljivi gospodarski uvjeti, prom-jene u demografskim kretanjima (dulji životni vijek, migracije i sl.), drukčija preraspodjela dohotka i slobodnog vremena, prom-jene životnog stila, lakša prometna dostupnost uz opći napredak tehnologije te brži načini informiranja održavaju se i na kulturni turizam. Jedan od najvažnijih trendova, kad je riječ o kulturnom turizmu, predstavlja izmijenjeno ponašanje potrošača i njegovo ponašanje koje vodi povećanju diferencijacije potražnje. Turist današnjice cijeni izvornost i originalnost ponuđenog, želi vidjeti nešto posebno, inovativno, jedinstveno, ima potrebu upoznati umjetnost i arhitekturu, steći nove utiske, posjetiti kulturne at-rakcije i pri tom se osjećati sigurno, opušteno i ugodno.

Boravak u drugom gradu, mjestu, destinaciji donosi novo iskustvo, upoznavanje nove kulture i novih običaja te na određeni način bogati i oplemenjuje samog turistu. Ta druga kul-tura će biti shvatljivija ukoliko je ‘bliža’ osobnoj kulturi turista, a manje shvatljiva što je ‘dalje’ od osobne kulture turista. Sto-ga kulturni turizam na strani potražnje (McKercher i Du Cross: 2002) ima prvenstveno ‘svjesnog kulturnog turista’ i ‘kulturnog turista koji razgleda’, a na strani ponude su sve kulturne atrak-cije. Kulturni turist je individualni turist, većeg obrazovanja i većih platežnih mogućnosti koji se informira i vrši rezervacije preko interneta, turist koji želi aktivan odmor i novo iskust-vo ali i donosi nova saznanja. Danas postoji mnogo podvrsta kulturnog turizma kroz koje se pokušava klasificirati kulturne

turiste prema njihovoj motivaciji, interesima, iskustvu ili aktiv-nostima u koje su bili uključeni. (Stylianou-Lambert: 2011)

Obzirom na izneseno treba znati da se znanstvena literatura zadnjih desetak godina dijelom usmjerila i prema definiranju baštinskog turizma kao podvrste kulturnog turizma. Drugi dio znanstvenih teoretičara je usvojilo baštinski turizam kao posebnu vrstu selektivnog turizma jer se potražnja može iskazati kvantitativno kroz ostvareni turistički promet. Isti po-drazumijeva brojčane pokazatelje broja posjetitelja kulturnoj baštini i turističke potrošnje. Pitanja stavova i motivacije, iako postoje, upitne su relevantnosti zbog prirode samih istraživanja u društvenim znanostima. Kao dio ukupne potražnje i potrošnje baštinski turizam se zbog svojih mjerljivih podataka može naz-vati vrstom selektivnog turizma. Dakako, ovakva formulacija je primjenljiva samo u zemljama gdje se takvi, kvantitativni poda-ci, mogu dobiti. (Karamehmedović, 2011).

Slijedom navedenog potrebno je ukazati na neka is-traživanja kulturnog (baštinskog) turizma.1 Prema Tomas istraživanju kulturnog turizma provedenom u Republici Hr-vatskoj 2008., za 26,4% posjetitelja upravo je posjet kulturnoj atrakciji ili događanjima glavni razlog putovanja. (Marušić i Tomljenović: 2010, 4) Istraživanje VisitBritain iznosi podatak iz 2008. o pet milijuna posjetitelja Velike Britanije koji posjeću-ju kraljevsku graditeljsku baštinu. Radi se o 60% posjetitelja u ukupnom broju. Posjet kraljevskoj graditeljskoj baštini je treća po redu aktivnost koja se poduzima prilikom posjete Velikoj Bri-taniji. (Cultural heritage: 2010, 3)2 Prema istraživanju CADW-a, krovne organizacije za očuvanje graditeljskog nasljeđa u pokra-jini Wales od ukupno devet milijuna posjetitelja Walesa 2008. tj. 11% je posjetilo njihove objekte. (Visits to tourist attractions: 2008)3 Ukupna zarada od tih posjeta bila je oko 4 milijuna funti ili 3,74 funte per capita. Zarada iznosi 23,32% od ukupne zarade od turizma Walesa 2008.

1. Zbog prirode ovog rada, kojem nije namjera baviti se dubljom analizom definiranja kulturnog i baštinskog turizma, koristit će se izraz kulturni turizam.2. Cultural heritage, (2009) VisitBritain. http://www.visitbritain.org/Images/Culture%20%26%20Heritage%20Topic%20Profile%20Cultural%20Heritage_tcm139-184570.pdf (6.4.2014.).3. Visits to tourist attractions 2008., (2009) VisitWales. http://www.tpnw.org/docs/strat-egies/Visits%20To%20Tourist%20Attractions%202008%20Report%20for%20Visit%20Wales.pdf (6.4.2014.).

390 391

(Karamehmedović: 2011, 46) Prema istraživanju Eurobarome-tra, provedenom na 27 000 ispitanika u Europskoj Uniji 2008., baština ima utjecaj na izbor destinacije za 24% ispitanika. (Sur-vey on the attitudes of Europeans towards tourism: 2008, 7)4

Globalni rast potražnje stimuliran je od strane nekoliko čimbe-nika:

• porast interesa za kulturom, posebno kao pokazateljem identiteta i različitosti u vrijeme globalizacije,

• porast razine kulturnog kapitala, stimuliranog porastom razine obrazovanja,

• starenje populacije u razvijenim regijama,

• postmoderni potrošački stilovi koji ističu osobni razvoj, a ne materijalizam,

• želja za direktnim oblicima iskustva (life seeing radije nego sightseeing),

• porast važnosti nematerijalne kulture te uloge imidža i atmosfere,

• povećana mobilnost koja kreira lakši pristup drugim kultur-ama. (The Impact of Culture on Creativity: 2009, 19-20)5

Porast turističkih kretanja prati porast potražnje za kulturno-turističkim proizvodima koji se većinom temelje na kulturnim resursima u destinaciji. Kulturni resursi u destinaciji obuhvaćaju svu ponudu čiji je bazni element zasnovan na kul-turi, bilo da se radi o baštini, kulturno-umjetničkim događaji-ma ili posjeti kulturnim atraktivnostima. Sve veći broj gradova i turističkih lokaliteta diljem svijeta svoje razvojne strategije temelje na kulturnoj baštini. Tradicionalna kulturna ponuda u vidu posjete muzejima i galerijama, obilasku graditeljske baš-tine ili pak posjete nekom tradicionalnom zabavnom ili gastro-enološkom događaju nisu dovoljne. Prilagodba promjenama na sve zahtjevnijem turističkom tržištu treba biti brza i učinkovita. Kreiraju se novi turistički i kulturni proizvodi, ukupna turistič-ka ponuda se oplemenjuje i razvija, destinacija teži kvaliteti uk-upne ponude. Pri tom, kad je riječ o kulturnim resursima, s jedne

4. Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, (2008) Analytical report, Eurobarome-tar za Europsku komisiju, The Gallup organisation, Mađarska http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_258_en.pdf (21.3.2014.)5. The Impact of Culture on Creativity, (2009) European Commision. http://ec.europa.eu/cul-ture/key-documents/doc/study_impact_cult_creativity_06_09.pdf (12.4.2014.)

strane se trebaju zadovoljiti postulati njihove održivost, a s duge strane je potrebno zadovoljiti želje i potrebe sve zahtjevnijeg sv-jetskog putnika.

Na globalnom turističkom tržištu su sve popularnije:

• Atrakcije koje predstavljaju jedinstvenu cjelinu s određen-om tematikom (npr. Disneyland, Gardaland ili Eurodisney).

• Kulturno-povijesni događaji kreirani prema temama (kul-turne rute, stare srednjovjekovne svečanosti, rekonstrukci-je povijesnih bitki, ruralnog života i sl.).

• Prikazi autentičnog načina života marginaliziranih skupina (Aborđina u Australiji ili skupina koji su preživjeli Apart-heid u Južnoj Africi).

• Autentičan život u neobičnim manjim lokaliziranim pod-ručjima (kineskih kvartova u gradovima, male Indije ili sva-kodnevni život u selima Norveške).

• ‘Novi život’ u bivšim socijalističkim zemljama Istočnog blo-ka, pitanja edukacije, politike, vjerska pitanja, ali i interes za život u ‘prošlom sistemu’, poredbe i razmišljanja kao i uporaba Interneta i stavovi o zapadnim zemljama.

• Alternativna kultura, veliki kulturni događaji (posjeti izlo-žbama velikana slikarstva, otvaranjima muzeja, velikim opernim i inim glazbenim svečanostima, globalno zaniml-jivi techno i rave partiji i sl.).

• Mondena filmska, dizajnerska, jet-setterska i slična događanja koja okupljaju poznate osobe iz javnog i društ-venog života.

U skladu s navedenim potka na kojoj počiva, na kojoj se razvija i koja garantira održivost kulturnog turizma je up-ravo očuvana kulturna baština. Onaj dio kulturne baštine koji nema turističku atraktivnost ili se ona ne može postići neće biti privlačna posjetitelju. Kulturna baština koja ne privlači na sebe potražnju pa samim tim ne ostvaruje ni kakav-takav ekonomski učinak nije društveno vrjednovana. Društvena vrijednost kul-turne baštine gotovo je identična ekonomskoj vrijednosti koja se ostvaruje njenim korištenjem. Baština koja nije društveno vrjednovana je osuđena na potpuno nestajanje. Ekonomsko ko-rištenje kulturne baštine treba voditi u pravcu njene održivosti. Održivost baštine omogućava upravo njena adekvatna namjena

392 393

pod kojom se smatra i korištenje za potrebe turizma. Temelj za sve aktivnosti u svezi baštine, pa tako i za njenu turističku upo-rabu, je njeno kulturno vrjednovanje koje se postiže priznavan-jem statusa kulturnog dobra. Što je status zaštite kulturnog do-bra veći to je i njegova pozicija na bilo kom, pa tako i turističkom, tržištu bolja.

3. UNAPRJEDENJE KULTURNOG TURIZMA KROZ UNESCO-ve PROJEKTE

Status kulturnog vrjednovanja kulturne baštine varira u rasponu od lokalnog evidentiranja, preko statusa kulturnog dobra nacionalne vrijednosti do najvišeg oblika kulturnog vrjed-novanja koje predstavlja oznaka zaštićene svjetske kulturne baš-tine. Nositelji ove oznake su sva kulturna dobra koja se nalaze na listama svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.6 Oznaka UNE-SCO-a omogućava bolje pozicioniranje ne samo nositelja oznake kao pojedinačnog kulturnog dobra nego čitavog lokaliteta. No, iako u slučaju atrakcija koje su pod zaštitom UNESCO-a turiste „privlači znak“ više nego sama atrakcija (MacCannell: 1999, 109), ovim lokalitetima se treba posvetiti posebna pozornost. UNESCO propisuje kao obvezu za sva dobra/ lokalitete pod nji-hovom zaštitom izradu i implementaciju plana upravljanja.

Glavni zadatak UNESCO-a u svezi kulture baštine je njena zaštita i očuvanje te revitalizacija koja će stvoriti uvjete za korištenje. Uporaba kulturne baštine u konačnici vodi razvoju lokaliteta i povećanju životnog standarda lokalnog stanovništ-va. Stoga se mnogobrojnom zakonskom regulativom nastoji proklamirati očuvanje arhitektonskog naslijeđa kao dijela nasli-jeđa čovječanstva koji teži za kompromisom između prošlosti i sadašnjosti te se ističe potreba prilagodbe povijesnih objekata i urbanističkih cjelina suvremenim uvjetima života. Preferira se zaštita urbanih i ruralnih arhitektonskih cjelina u odnosu na pojedinačni spomenik i naglašava se važnost prostornog i ur-banističkog planiranja. Propisuje se i zahtijeva sustavna zaštita spomenika u njihovoj potpunoj autentičnosti. Navedeno se išči-tava iz najvažnijih konvencija koje je donio UNESCO kao glavna međunarodna organizacija u području kulturne baštine:7

6. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO - Organizacija Ujed-injenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu 7. www.whc.unesco.org (13.3.2014.)

• Konvencija o zaštititi kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, 1954.

• Konvencija o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, 1970.

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Pariz, 1972.

• Univerzalna deklaracija UNESCO -a o kulturnoj raznoliko-sti, 2001.

• Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine, 2001.

• Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, 2003.

• Konvencija o zaštiti raznolikosti kulturnog sadržaja i umjet-ničkog izričaja, 2005.

Iako su navedene konvencije usmjerene prvenstve-no u pravcu zaštite i očuvanja kulturne baštine, UNESCO ima veliki utjecaj na razvoj kulturnog turizma jer „sustavno prati i razvija programe kulture i kulturne baštine diljem svijeta.“ (Je-liničić: 2008, 10). U kulturno-turističkom području ICOMOS,8 kao savjetodavno tijelo UNESCO-a i WHC9-a, za pojedina pitanja djeluje preko svog Međunarodnog odbora za kulturne itinerere i Međunarodnog znanstvenog odbora za kulturni turizam. Kul-turni turizam i izazovi zaštite teme su mnogih znanstvenih sk-upova posebno u ovom stoljeću. Sagledava se utjecaj kulturnog turizma na kulturnu baštinu, duh i život mjesta te na pitanja održivosti baštine, lokaliteta pa i samog kulturnog turizma.

Najvažniji dokumenti za kulturni turizam su ICO-MOS-ove povelje: Povelja o kulturnom turizmu iz 1976., koja predstavlja prvi dokument o kulturnom turizmu, te Povelja kul-turnog turizma iz 1999. gdje se posebno ističe važnost upravl-janja turizmom na lokalitetima od značaja za kulturnu baštinu. Zadnja važna povelja ICOMOS-a je Povelja o kulturnim rutama donesena 2008. u Quebecu, Kanada. Ovom poveljom i same kulturne rute ulaze u kategoriju kulturnog dobra. Iako su rute definirane u smislu terminologije, osnovnih postavki i metod-ologije, sam koncept je i dalje predmetom daljih klasifikacija i eksplikacije.10

8. International Council on Monuments and Sites – ICOMOS - Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline graditeljske baštine.9. UNESCO World heritage centre – WTC – UNESCO-v centar za baštinu.10. The ICOMOS charter on cultural routes, (2008) http://www.international.icomos.org/charters/culturalroutes_e.pdf (15.3.2014.)

394 395

3.1. Važnije UNESCO-ve globalne inicijative

Koncept kulturnog turizma danas je prepoznat kao jedan od najperspektivnijih u planiranju razvoja područja s velikim kul-turnim i prirodnim potencijalima, a u tome posebno mjesto zauzimaju kulturna dobra koja se nalaze na popisu svjetske baš-tine. UNESCO-v Odjel materijalne baštine u Parizu vodi Listu svjetske baštine i Listu ugrožene svjetske baštine. Na Listi sv-jetske baštine posebno se evidentira prirodna baština, kulturna baština i kulturni krajolici. Na listama svjetske baštine nalaze se i kulturni krajolici koji predstavljaju spoj prirodne i kulturne baštine, a mogu biti: definirani krajolik namjerno dizajniran i kreiran ljudskim djelovanjem, organski razvijen krajolik koji ima dvije potkategorije: fosilna područja i kontinuirani krajolik, i „asocijativni“ krajolik, tj. krajolik povezan s nekim aspektima nematerijalne baštine. Danas se na ovim listama nalazi 759 kul-turnih dobara i 29 kulturnih krajolika, a na listu su uključena dobra iz 160 zemalja.

Nakon prihvaćanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine uspostavljene su i liste reprezentativne nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Osim navedenog postoje i Lista sjećanja svijeta i Lista velikih obljetnica. ICOMOS ima i ulogu savjetnika Odbora svjetske baštine i UNESCO-a o nominaciji novih lokaliteta koji kandidiraju za upis na Listu svjetske baš-tine. (Jelinčić: 2008, 161) Centar za baštinu u Parizu proučava i priprema prijedloge za nove nominacije. Postoje razmišljanja da nositi oznaku svjetske baštine ima samo simboličko značenje no biti predstavnik na jednoj od navedenih lista podrazumijeva financijsku i stručnu pomoć, posebno u trenucima kad se uslijed ratnih razaranja ili prirodnih katastrofa za to ukaže potreba.11

UNESCO pokreće mnoge projekte koji obuhvaćaju pi-tanja kulturnih prostora gdje postoji koncentracija tradicijskih kulturnih aktivnosti; tradicijskih oblika kulturnog izražaja; pro-jekte koji se odnose na „osobe koje na najvišem stupnju utjelovl-juju vještine i tehnike koje su potrebne za kreiranje odabranih aspekata kulturnog života i naroda i kontinuirane egzistencije njihove materijalne baštine“ (Jelinčić: 2008, 95); projekte koji se odnose na proučavanje svjetskih jezika; projekte vezane za glazbu, ples kao i potporu festivalima i koncertima koji

11 UNESCO se angažirao na primjeni Konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba u Domovinskom ratu na području Dubrovnika. Potvrdio je svoju podršku i vlastitom nazočnošću, pomažući lokalnim i državnim vlastima pri ustanovljenju i provođenju interventnih mjera za očuvanje spomeničke baštine Grada. U suradnji s državnim i lokalnim ustanovama uključenim u obnovu Dubrovni-ka, UNESCO je pripremio plan zaštite spomeničke baštine Dubrovnika oštećene u ratu 1991. i 1992.

promoviraju tradicijsku glazbu. UNESCO-vi programi promi-canja nematerijalne baštine uključuju: Proglašenje remek djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva, Živuća ljudska blaga, Ugroženi jezici i Tradicionalna glazba svijeta.

UNESCO razvija i tematske itinerere za kulturni turizam u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom, a glavni projekt je Kulturni turizam i održivi razvoj. U sklopu ovog projekta realizirane su mnoge kulture rute. Najvažnija ruta Silk Road, revitalizacija putova Marka Pola, predstavlja most između istoka i zapada. Ona jača ekonomiju Azije i Sred-njeg istoka i povećava broj međunarodnih putovanja; otvaraju se nove destinacije, poboljšava se povezanost transnaciona-lnom željeznicom i otvaraju se nove zračne linije, povećava se dostupnost interneta i uloga društvenih medija. Ova ruta predstavlja izmjenu dijaloga, umjetnosti, ideja i tehnologije. Jesus Christ Route je kulturni itinerer na teritoriju Palestine. Rutom se htjelo mobilizirati religijske, kulturne i prirodne datosti tog područja. Cilj je bio stvoriti uvjete za poboljšanje lokalnih kapaciteta i znanja, lokalne ekonomije i infrastruk-ture, povećati demokratičnost upravljanja na lokalnoj razini i multi-sektorsku suradnju te potaknuti kulturno stvaralašt-vo. Ova kulturna ruta se nalazi na listi kandidata za svjetsku zaštićenu baštinu.

Kulturna ruta Putovima robova prolazi centralnom i sjevernom Afrikom u duljini od 1 200 km, a predstavlja sjećan-je na nasilni odvod domicilnog stanovništva u ropstvo. I danas se duž rute nalazi mnoštvo utvrda i povijesnih nastambi koje podsjećaju na ovo mračno razdoblje afričke povijesti. Namjera ove rute nije samo zaštititi ove građevine nego i intenzivirati istraživanja na tu temu, dokumentirati sjećanja na taj period te zaštiti kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti zajednica koje žive duž rute. Projekt Developing a Handcraft Route for Central America je kulturna ruta započeta 2004. u Masaya, Nicaragu u Južnoj Americi. Ovom rutom revitaliziran je lokalni tradicio-nalni obrt s ciljem razvoja održivog turizma, a da bi se sman-jilo siromaštvo u ovom dijelu svijeta. Aktivnosti su zahtijev-ale suradnju svih u zajednici, mapiranje rute s naglaskom na konkretnim aktivnostima koje će se poduzeti u pravcu održi-vosti te prijenos znanja profesionalaca u turizmu na lokalno stanovništvo. (Tourism, Culture and Sustainable Development: 2006).12

12 Tourism, Culture and Sustainable Development, UNESCO, 2006 http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001475/147578e.pdf (24.3.2014.)

396 397

Turističko gospodarskom valorizacijom kulturne baštine na kulturnim rutama postiže se: jačanje kulturnog i turističkog razvoja regija, obogaćivanje turističke ponude pod-ručja, popularizacija kulturnih vrijednosti mjesta uz rutu, pov-ećanje poštovanja raznolikosti kultura, jačanje privlačnosti i konkurentnosti, bolja zaštita i očuvanje kulturne baštine, pov-ećava se vizibilitet kulturne baštine, obnavljaju su tradicionalni obrti i vještine, prezentacijom i publiciranjem stručnih i znan-stvenih studija i drugih tiskanih materijala educira se i podiže se svijest među lokalnim stanovništvom o važnosti baštine za društvo, povećava se kvaliteta življenja na područjima kojima rute prolaze, stvara se sinergija za korist i baštine i lokalnog sta-novništva. (Karamehmedović: 2013)

3.2. PRIMJERI DOBRE PRAKSE TURISTIČKE VALORIZACIJE KULTURE BAŠTINE POD ZAŠTITOM UNESCO-A IZ ZNANSTVENE LITERATURE

Od 1978. godine i prvih dvanaest kulturnih i prirod-nih dobara upisanih na listu svjetski zaštićene baštine te po-jave masovnog turizma 80-ih godina prošlog stoljeća je prošlo mnogo godina, a još uvijek nema mnogo znanstvene literature koja je proučavala ulogu UNESCO-a u povećanju turističkog korištenja kulturne baštine koja nosi njegovu oznaku. Prvi ra-dovi sramežljivo su se pojavili krajem prošlog stoljeća. Zadnjih desetak godina bilježi se povećan broj istraživanja na tu temu. Istraživanja za potrebe tih radova su uglavnom bila usmjerena prema istraživanju turističke potražnje: broja posjetitelja dobru/lokalitetu pod zaštitom i prihodu što se ostvaruje od korištenja tog dobra. Riječ je o povećanom broju dolazaka u čitavu desti-naciju te s tim u vezi povećanih prihoda. Neka od tih istraživanja navode se u nastavku.

Kompleks hramova Angkor Wat u Kambodži je na listi zaštićenih kulturnih dobara svijeta od 1992. Upravo zahvaljujući upisu na Listu od 1993. i tadašnjih 9 000 međunarodnih posje-titelja broj se podigao na gotovo 750 000 posjetitelja 2003. (pre-ma podacima tamošnjeg ministarstva turizma) što je povećanje do nevjerojatnih 8 000%. UNESCO je donio i okvirni program za ovo područje koje je išlo u dva smjera. Jedan dio programa je obuhvaćao restauratorske i konzervatorske radove na samim hramovima, a drugi je bio razrada socioekonomskog oporavka Kambodže, uništene ratnim razaranjima već od 60-ih godina prošlog stoljeća. Kambodža se 90-ih našla na cesti oporavka na-kon perioda kojeg je okarakterizirao genocid, građanski rat i više od desetljeća Vijetnamske okupacije. U tom oporavku upravo

je hramski kompleks Angkor Wat, uz pomoć međunarodnih institucija, odigrao važniju ulogu. Danas je u funkciji turizma i 150 km duga kulturna ruta oko hramova Angkor Wata. (Winter: 2007)

U Lijiangu, gradu smještenom na platou Tibeta koji je pod zaštitom UNESCO-a, najveći se turistički ‘bum’ dogodio na-kon njegova upisa na Listu svjetske kulturne baštine 1997. Broj turista iz 1992. koji je iznosio 200 000 se povećao na 3,1 milijun 1999. što znači povećanje od 1 500%. Zarada 1992. od 2 milijuna dolara je 1999. iznosila 163 milijuna dolara. Turizam je utjecao i na sve gospodarske aktivnosti u gradu i regiji. Stari grad Lijiang je poznat po ‘elegantnom stilu’ tradicionalne Naxi arhitekture, a na desetak kilometar od grada se nalazi Lijiang Mural, skup od petnaest hramova u kojima je više od 200 freski, a svaka uključu-je po najmanje stotinu portreta. (Wang i Bramwell: 2007)

Pokrajina Veneto u Italiji nije samo poznata po Vene-ciji koja se sa svojim lagunama također nalazi na Listi svjetske zaštićene baštine, nego je to i lokalitet s najviše venecijanskih vila. Poznate venecijanske vile, Palladijeve vile, točnije njih 26, također su na Listi zaštićene baštine. Najveća koncentracija ljet-nikovaca je na obali Brente gdje se na svega 27 km obale nalazi 55 ljetnikovaca. Podaci regije Veneto ukazuju na gotovo 16 mili-juna posjetitelja i 62,3 milijuna noćenja godišnje što je svrstava na sam vrh posjećenosti u Italiji. Osim Palladijevih vila iznim-no je posjećena i sva venecijanska graditeljska baština. Prema istraživanju upotrebe ljetnikovaca pokrajine Veneto čak 34% je isključivo u funkciji turizma. (Lioce: 2006, 237) Analiza upotre-be 404 dvorca u Velikoj Britaniji koji su u vlasništvu posebnih organizacija koji o njima skrbe ukazuje da je 75% dvoraca rušev-no, 16% se koristi za vizitaciju, kulturna i društvena događanja, a 9% za hotelijerstvo. No, navedenih 75% ruševina je turistički valorizirano jer su stvorene sve pretpostavke za turističko ko-rištenje. (Karamehmedović: 2011, 49)

Muzej Ironbridge George Museum Trusta prezentira po-vijest industrijalizacije na rijeci Severn u Engleskoj koja je i ko-lijevka industrijskog razvoja uopće. Lokacija je svjetski zaštićeno kulturno dobro i predstavlja osnovu točku Europske industrijs-ko-povijesne rute. Muzej upravlja s 35 povijesnih lokacija i deset muzeja. Jedan od muzeja je i Blists Hill Victorian Town koji je pra-vi povijesni park u kojem posjetitelje dočekuje kostimirano oso-blje, a u interijeru je oživljeno viktorijansko doba. Demonstracija tradicijskih obrta i industrijskih procesa u zapuštenim indus-trijskim halama, mijenjanje novca na šalterima improviziranih

398 399

banaka 19 stoljeća, promatranje pripremanja lijekova, rad starog tiskarskog stroja i izrada svijeća – dio su onog što se može zateći u Blists Hillu. (McIntosh i Prentice: 1999)

Konfucijeve „Obredne svečanosti“ u Qufuu je utemeljio car Gao 205. p.n.e. Ovaj obred je uključivao otvoreno žrtvovanje u slavu duha Konfucija u njegovu hramu uz ples osam plesača u osam redova. Qufu je grad u provinciji Shandong na istoku Kine, legend-arno rodno mjesto Konfucija, u kojem se nalazi hram i groblje Kon-fucija te porodično imanje Kong – svi navedeni kao UNESCO-ve lo-kacije svjetske baštine od 1994. Zahvaljujući upisu na svjetsku listu broj od 1,3 milijuna domaćih posjetitelja i 15 000 stranih posje-titelja u ranih 90-im se povećao na 4,5 milijuna domaćih i 170.000 stranih posjetitelja 2004. (Yan i Bramwell: 2008)

Bogata povijesna i prirodna baština, uključujući arhe-ološka nalazišta, Hispansku arhitekturu, katedrale i sela kao i lo-kalne proslave, festivale i običaje u državi Michoacán, se koriste za razvoj turističke ponude. Razvoj turizma u regiji je zajednički napor vlade i civilnog društva. Program prihvaćanja umjetnosti je potaknut od lokalnih udruga i obuhvatio je restauraciju mnoštva mjesta i spomenika. U tri grada (Patzcuaro, Tlalpujahua i Cuitzeo) su potaknute značajne investicije u renoviranje urbanog tkiva. Pri-vatni sektor je također investirao u pronalazak novih mogućnos-ti uporabe povijesnih zgrada pretvarajući ih u hotele, restorane i prodavaonice. Približavanje turizma i kulture jedno drugom neizb-ježno uključuje rad sa širokim rasponom interesnih skupina i stva-ranje učinkovitog partnerstva za razvoj i prodaju proizvoda. Rezu-ltat je porast s 3,4 milijuna posjetitelja 2002. na više od 7 milijuna 2007. od kojih je 32% motivirano kulturom. Broj stranih posjetitel-ja se povećao sa 104 000 na 1,1, milijun. Zarada od 271 milijun dolara 2002. se popela na 1 276 milijuna 2007. godine. (The Impact of Culture on Tourism: 2009)13

Zajedničko svim radovima na temu utjecaja oznake sv-jetske kulturne baštine na razvoj određenog područja, posebno na razvoj turizma, je da ukažu na pozitivne utjecaje kao i da povećaju značaj same oznake i vizibilitet lokaliteta kojeg su istražili. Zadnjih par godina su se počela polako pojavljivati pionirska istraživan-ja stavova i motivacije za posjet dobru/lokalitetu pod svjetskom zaštitom, no ne i zadovoljstvo viđenim, doživljenim, zapamćenim. Primjena čuvene Konfucijeve izreke „Reci mi – zaboravit ću, pokaži mi – zapamtit ću, uključi me i razumjet ću“ može biti poticaj da se upravo istraže i ova područja.

13 The Impact of Culture on Tourism, (2009) Secretary General of OECD http://www.oecd.org/cfe/tour-ism/42040168.pdf (15.3.2014.)

ZAKLJUČAK

Kulturnoj baštini sve više prijeti oštećenje i uništenje, a nestankom bilo kog kulturnog dobra osiromašuje se svjetska baština. Zaštita baštine, makar one najvrjednije, nije dovoljna ako ostane u nacionalnom okviru vrjednovanja i zaštite. Mno-ga područja bogata kulturnom baštinom nisu je u mogućnosti financijski održavati. Na tragu ovakvih razmišljanja je bio UN-ESCO kad je odlučio upotrijebiti sve instrumente koji mu stoje na raspolaganju da bi se zaštitili makar najvrjedniji predstavnici kulturne baštine. Uvažavajući nezaustavljivi turistički zamah, u kulturnom turizmu su pronašli nišu kroz koju mogu djelovati na očuvanje baštine i na razvoj čitavog lokaliteta. Kulturni turi-zam se u navedenom kontekstu uvažava kao vrsta ‘kvalitetnog’ turizma i kao dobrodošao gospodarski pokretač. Također, svaki lokalitet kulturne baštine dužan je istom upravljati i na taj način spriječiti ne samo njeno propadanje nego i usmjeriti i kontrolira-ti turističke aktivnosti.

UNESCO utječe na unaprjeđenje kulturnog turizma vlastitim inicijativama od kojih su najznačajnije: uspostava lista baštine svjetskog značaja, projekti kojima se financira zaštita i očuvanje kulture baštine te projekti kulturnih itinerera. Kultur-na baština se vrjednuje na lokalnom, nacionalnom i svjetskom nivou. Ovu potonju, koja predstavlja i vrjednovanje najvišeg stupnja, određuje UNESCO. Upis na listu predstavlja kulturno vrjednovanje najvišeg stupnja. Ono omogućuje stručnu i fi-nancijsku pomoć, lokalitet/dobro postaje dio jednog integralnog globalnog plana očuvanja, upravljanje baštinom postaje imper-ativ i na lokalnim razinama, mjesto na listi brendira destinaciju u globalnom kontekstu i pozicionira je na najviši globalni rang, ako ne kulturnih, a ono svakako baštinskih destinacija. Da upis na listu utječe na povećanje broja posjetitelja i turističke po-trošnje ukazuju znanstvena istraživanja.

Projekti očuvanja i zaštite baštine su najstariji i ujed-no prvotni projekti UNESCO-a. Njih su zamijenile teme re-vitalizacije, suvremenog korištenja i upravljanja kulturnom baštinom. Upravo sada, 40 godina nakon osnovne Konvencije iz 1972., novi smjerovi konzervacije vode prema očuvanju pos-tojeće vrijednosti baštine uslijed sve većeg rasta nejednakosti među stanovništvom, utjecaja klimatskih promjena, globalizaci-je i masovne urbanizacije. U tom smislu očuvanje i zaštita baš-tine predstavlja sine qua non za kulturni turizam.

400 401

Kulturni itinereri su kompleksan, kreativan i vrlo at-raktivan kulturno-turistički proizvod. Temelje se na lokalnim posebnostima, a veliku ulogu imaju i male lokane inicijative u organizaciji popratnih događanja i aktivnosti UNESCO-ve kul-ture rute su prvenstveno usmjerene prema gospodarskom raz-voju prostora uz rutu te prema smanjenju siromaštva i nejed-nakosti među regijama. Povećanjem vizibiliteta kulturne baštine povećava se i svijest o važnosti njenog očuvanja. Za kulturni tur-izam sve navedeno znači veću atraktivnost rute, povećanje kul-turno-turističke ponude, veći broj posjetitelja i veći prihod koji se opet vraća nazad ulaganjem u baštinu i lokalitet.

U znanstvenoj literaturi UNESCO-v utjecaj na kultur-ni turizam se većinom promatra kroz kvantitativne pokazatelje (povećanje broja posjetitelja, povećanje potrošnje, veći prihodi) te kroz već navedene aktivnosti koje razvijaju, unaprjeđuju i promoviraju kulturni turizam. Zamjetno je da nema istraživan-ja motivacije, zadovoljstva i doživljaja na baštinskom lokalitetu koji je na popisu svjetske baštine. Dakle, očuvanjem kulturne baštine, UNESCO svojim projektima i inicijativama omogućava ujedno i održivi razvoj, međunarodnu suradnju, kulturnu razm-jenu, povećanje razumijevanja i tolerancije među različitim kul-turama, smanjenje gospodarskog jaza među regijama i dakako samo očuvanje i zaštitu kulturne baštine.

IZVORI I LITERATURA

Knjige • Antolović, Jadran (1998) Ekonomsko vrednovanje graditeljske baštine,

Mikrorad, Zagreb

• Guadalupi, Gianni, Reina,Gabriele, (2006) Dvorci svijeta, Varaždin

• Jelinčić, Danijela Angelina, (2008) Abeceda kulturnog turizma, Meandar-media i Meandar, Zagreb

• MacCannell, Dean, Lippard, R. Lucy, (1999) The Tourist: A New Theory of the Leisure class, University of California Press Ltd., USA

• McKercher, Bob, Du Cros, Hilary, (2002) Cultural Tourism: The Partner-ship between Tourism and Cultural heritage Management, The Haworth Press, Binghamton, UK

• Richards, Greg, (2007) Cultural Tourism: Global and Local Perspectives, The Haworth Press, New York

Članci• Chhabra, Deepak, Healy, Robert, Sills, Erin, (2003) Staged Authenticity

and heritage Tourism, u Annals of Tourism Research, Vol. 30., No. 3., str. 702-719.

• Lioce, Rafaela, (2006) Venetian Villas, economic potential and expression of historic – cultural and landscape values, u Villas, stately homes and cas-tles: compatible use, valorisation and creative management: Experiences, tools and methods, Edizione Lunargento, Venecija, str. 237-251.

• McIntosh, Alison J., Prentice, Richard C., (1999) Affirming authenticity, consuming cultural ceritage, u Annals of Tourism Research, Vol. 26., No. 3., str. 589-612.

• Stylianou-Lambert, Theopisti, (2011) Gazing from home: Cultural tourism and art museums, u Annals of Tourism Research, Vol. 38., No. 2., str. 403-421.

• Tomašević, Amalija, (2006) Europski dvorci kao selektivna hotelska ponu-da, u Dvorci i ljetnikovci – kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja, Arhitektonski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 65-70.

• Wang Yi, Bramwell, Bill, (2007) Customized authenticity begins at home, u Annals of Tourism Research, Vol. 34., No. 4., str. 789-804.

• Winter, Tim, (2007) Rethinking tourism in Asia, u Annals of Tourism Re-search, Vol. 34., No. 1., str. 27-44.

• Yan, Hongliang, Bramwell, Bill, (2008) Cultural tourism, Ceremony and the State in China, u Annals of Tourism Research, Vol. 35., No. 4., str. 969-989.

Internetski izvori i ostalo• Cultural heritage, (2009) VisitBritain. http://www.visitbritain.org/Images/

Culture%20%26%20Heritage%20Topic%20Profile%20Cultural%20Heri-tage_tcm139-184570.pdf

• Karamehmedović, Deša, (2011) Mogućnosti turističke valorizacije du-brovačkih ljetnikovaca, magistarski rad, Sveučilište u Dubrovniku, Du-brovnik

• Karamehmedović Deša, (2013) Valorizacija kulturne baštine u Republi-ci Hrvatskoj inicijativom Interreg III, Izlaganje na Međunarodnom znan-stvenom interdisciplinarnom simpoziju „Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti, Dubrovnik“, Republika Hrvatska, 11-13. prosinca 2013.

• Marušić, Zrinka, Tomljenović, Renata, (2010) Stavovi i potrošnja posje-titelja kulturnih atrakcija i događanja u Hrvatskoj, Tomas Kulturni turizam 2008.

• Strategija razvoja kulturnog turizma „Od turizma i kulture do kulturnog turizma“, (2003) Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

• The ICOMOS charter on cultural routes, (2008) http://www.international.icomos.org/charters/culturalroutes_e.pdf

402 403

• The Impact of Culture on Creativity, (2009) European Commision http://ec.europa.eu/culture/key-documents/doc/study_impact_cult_creativ-ity_06_09.pdf

• The Impact of Culture on Tourism, (2009) Secretary General of OECD http://www.oecd.org/cfe/tourism/42040168.pdf

• Tourism, Culture and Sustainable Development, (2006) UNESCO. http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001475/147578e.pdf

• Visits to tourist attractions 2008., VisitWales, 2009. h t t p : / / w w w.tpnw.org/docs/strategies/Visits%20To%20Tourist%20Attractions%202008%20Report%20for%20Visit%20Wales.pdf

• Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, (2008) Analytical report, Eurobarometar za Europsku komisiju, The Gallup organisation, Mađarska http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_258_en.pdf

UDK: 65.012.4

MOGUĆNOSTI PRIMJENE I OGRANIČENJA PORTFOLIO MODELA U ORGANIZACIJAMA TRANZICIJSKOG

GOSPODARSTVA

Domagoj Karin, univ. spec. oec.

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,

Bijakovići, Bosna i Hercegovina

E-adresa: domagoj.karin@st.t-com.hr

SAŽETAK: Portfolio analiza poznaje brojne matrične modele pozicioniran-ja poduzeća u njihovom okruženju. U ovom radu se pokušava na matrica-ma poznatih i često eksploriranih modela: BCG; GS, ADL, SPACE pomoću analitičkog pristupa definirati mogućnosti i ograničenja njihove primjene u organizacijama tranzicijskog gospodarstva. Autor nastoji približiti vrijed-nost ovih portfolio modela u tranzicijskim uvjetima, te dati svoj znanstve-ni doprinos neophodnoj modifikaciji njihove primjene nastojeći pri tome sačuvati njihov smisao i analitičke okvire pozicioniranja. Smisao rada je ponuditi poduzećima u zemljama tranzicijskog gospodarstva realni instru-mentarij za strateško upravljanje i kreiranje konkurentskih pozicija.

Ključne riječi: portfolio analiza; pozicioniranje; strateško upravljanje; po-duzeća u tranziciji.