View
268
Download
6
Category
Preview:
DESCRIPTION
"Читанка" је обликована као радни уџбеник који нуди ученицима активну улогу у процесу стицања нових знања из области језика и књижевности. Поред прозних, поетских текстова и књижевно теоријских појмова, уџбеник обрађује и језичке појмове предвиђене наставним планом и програмом. Систематизације у виду табела на прегледан начин граде мрежу појмова и нуде ученицима могућност да прате сопствено напредовање. "Читанка" је тематски повезана са "Забавном граматиком за трећи разред".
Citation preview
autori
ilustrovao
re~nik izradila
recenzenti
lektor
grafi~ko oblikovawe
izdava~
urednik
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
Dr Simeon Marinkovi}Slavica Markovi}
Nikola Vitkovi}
Violeta Babi}
Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u BeograduAna Milosavqevi}, nastavnik razredne nastave, O[ „Veqko Dugo{evi}“ u BeograduMr Sla|ana Ili}
Violeta Babi}
Milorad Miti}, Du{an Pavli}
Kreativni centarGradi{tanska 8BeogradTel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
Violeta Babi}
Dejan Begovi}
Publikum
10.000
Ÿ Kreativni centar, 2008
^ITANKAza tre}i razred osnovne {kolepeto izdawe
Ministar prosvete Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za srpski jezik u tre}em razredu osnovne {kole re{ewem broj 650-02-00142/2008-06.
CIP ‡ Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd
37.016:821-82(075.2)
^ITANKA : za tre}i razred osnovne {kole / [[priredili] Simeon Marinkovi}, Slavica Markovi} ; ilustrovao Nikola Vitkovi} ; re~nik izradila Violeta Babi}]. ‡ 5. izd. ‡ Beograd : Kreativni centar, 2009 (Beograd : Publikum). ‡ 178 str. : ilustr. ; 22 h 24 cm. ‡ (Kreativna {kola)
Tekst }ir. i lat. - Tira` 10.000. ‡ Re~nik: str. 160-167. - Registar.
ISBN 978-86-7781-368-01. Marinkovi}, Simeon, 1941 [urednik]
COBISS.SR-ID 156034828
^ITANKAza tre}i razred osnovne {kole
2
Vodi~zadatak
seti se {ta smo nau~ili
glumimo
pi{emo
gramatika
kwi`evnost
govorna ve`ba
re{avamo
istra`ujemo doma}i zadatak
smisli, ispri~aj i napi{i
razmisli
re~nik
UputstvoSvaka strana kwige ovedo`ivqaje nudi nove.
Dok pesme i pri~e ~ita{,ti zami{qa{ i u`iva{.
Potom tra`i re~i va`ne,poruke i slike sna`ne.
A onda ih prepri~avaj,{ta sve zna~e ‡ obja{wavaj.
Najva`nije: sad ti smi{qajnovi naslov, drugi kraj,
pesmu kao pri~u kazuj,odglumi je, recituj.
Neka dobre re~i tvojeobraduju srce moje.
^ITAMO• pri~e i pesme o domu i porodici
U^IMO I VE@BAMO• vrste re~i (imenice i glagoli)• vrste re~enica (obave{tajne, upitne,
zapovedne i uzvi~ne)• potvrdne i odri~ne re~enice• vi{ezna~nost re~i• upravni i neupravni govor• gra|ewe re~i• vlastite i zajedni~ke imenice• pisawe velikog slova
TVOJ ZADATAK ]E BITI• da od zadatih re~i sastavi{ poslovice• da napi{e{ kratak dramski tekst• da sa`eto prepri~a{ basnu• da napi{e{ kratku autobiografiju
1. NIGDE NIJE KÔ KOD KU]E
3
4
Da mogu kao p~elicaleteti s cveta na cvettra`e}i kapqe medene,celi bih obi{la svet.
Ma kuda stigla daleko,u srcu ose}am svom,da bih se, kao p~elica,vratila u svoj dom.
Branko Halusa
Objasni {ta je to dom. Za{to je tebi dom va`an? Navedi tri razloga.
Dopuni. Ovo je . Ona
ima strofe. Svaka strofa ima
stiha. Pesmu je napisao pesnik .
Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.
Od zadatih re~i sastavi poslovice o
domu.
Za{to devoj~ica `eli da bude kao p~elica?
[ta devoj~ica ose}a kada je daleko od svog doma?
Napi{i koje su dve tvoje velike `eqe.
domu
svuda
po|i
do|i
ali
dobroa
u
domusvud
najboqeje
ilustracija
pesma/pri~a
@eqa devoj~ice
5
Seti se vrsta re~i i dopuni slede}e re~enice.
Re~i koje imenuju bi}a, predmete i pojave nazivaju se .
Re~i koje ozna~avaju radwu su .
Slede}e re~i iz pesme rasporedi po vrstama:`eqa, devoj~ica, p~elica, leteti, cvet, tra`iti, kapqa, obi}i, svet, sti}i, srce, dom, vratiti se.
Imenice:
Glagoli:
Uz imenicu p~ela dodaj niz glagola.
ilustracija
Doma}i zadatakNa kraju ~itanke nalaze se pravila za izra`ajno recitovawe. Pro~itaj ih i znacima odredi kako treba recitovati pesmu „@eqa devoj~ice“. Nau~i pesmu napamet.
Re{i rebus.
Vrste re~i
zuji
6
Stigô vrapcu cewen gostStigô vrapcucewen gost,s dugog putadrugar kos.
Tr~ka vrabac,stresa rosu,da pripremiru~ak kosu.
Rusomir Arsi}
So~no li{}esa livadei crvi}esitne, mlade.
Kos dremuckai cvrku}e:‡ Nigde nijekô kod ku}e.
Kako se do~ekuju gosti u tvojoj ku}i? Kako se pona{a{ kada ti drugovi do|u u goste?
Kako vrabac do~ekuje kosa?
Objasni {ta zna~i cewen gost. Pogledaj u re~niku na kraju kwige.
[ta zna~i re~ dremuckati?
Za{to je kos rekao: Nigde nije kô kod ku}e?
Podvuci u pesmi re~i koje se rimuju.
Na osnovu ove pesme smisli kratak tekst za glumu ‡ dramski tekst. Napi{i {ta }e da govore lica ‡ vrabac i kos.
U re~niku na kraju ~itanke prona|i {ta zna~e re~i:cewen, tr~kati, dremuckati.
Vrabac:
Kos:
Vrabac:
Kos:
Vrabac:
Kos:
Vrabac:
Kos:
7
Seti se {ta smo u~ili o re~enicama i dopi{i odgovor.
Re~enice kojima se ne{to saop{tava nazivaju se
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Re~enice kojima se ne{to pita nazivaju se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Re~enice kojima se iskazuje zapovest nazivaju se .
Na kraju ovih re~enica stavqa se .
Vrste re~enica
Razmisli o tome {ta ove re~enice kazuju. Koji se znak nalazi na kraju ovih re~enica? Kakvim ih tonom izgovara{?
Pro~itaj slede}e re~enice:
Ba{ ti je so~no li{}e!Tako se do~ekuju gosti!Ala si ti dobar doma}in!
Uzvi~ne re~enice
Sigurno si zapazio da ovakve i sli~ne re~enice izgovara{ kada si uzbu|en, zadivqen ili za~u|en. Takve re~enice nazivaju se uzvi~ne re~enice.
Uzvi~ne re~enice su one re~enice kojima se iskazuju jaka ose}awa: divqewe, radost, uzbu|ewe, zaprepa{}ewe i sl. Na kraj uzvi~nih re~enica stavqa se uzvi~nik.
Odredi vrste re~enica:
‡ Ura, idu gosti!
‡ Ko nam dolazi?
‡ Sti`u tetka, te~a i poklon~i} za mene.
‡ Po`uri, otvori im vrata!
.
8
Jednog predve~erja, pre nego {to }e se sakriti za breg, Sunce re~e: ‡ Danas mnogo proputovah i izmorih se. Ve} je vreme da legnem. Spava mi se. Laku no}! ^ula ga roda u vrbovom gnezdu, pa re~e svojim malima: ‡ Sunce odlazi na spavawe. I `abe se skrivaju u barama. I nama je, deco, vreme da legnemo. Laku no}! Na livadi je kosio kosac. Kad je ~uo posledwe rodine re~i, ostavio je kosu, iskopao rupu u sve`em senu i rekao: ‡ Livado, danas sam mnogo kosio i umorio se. Sunce za|e. Rode se sabra{e po gnezdima. Ve} je vreme da i ja legnem. Laku no}! Na kraju livade grickao je travu zec. Kad je video da je kosac legao u seno, na}ulio je u{i i rekao: ‡ Lepo sam se najeo mlade deteline. Eno, kosac ne kosi. Sunce za|e. Rode se sakupi{e u gnezdima. Vreme je da i ja legnem. Laku no}! Kad je to ~ula jarebica, brzo je pod svoja krila sakupila jarebi}e i rekla: ‡ Eno, na{ sused zec ode na spavawe. Sunce za|e. Kosac vi{e ne kosi. Rode se prikupi{e u gnezdima. Vreme je i nama da legnemo. Laku no}! Ostao je samo laki vetri} da wi{e jo{ nepoko{enu travu na livadi i da svim zaspalim stanovnicima poqa {apu}e snene pri~e. A mese~ina, kao kakva dobra majka, pokri celo poqe svojim srebrnim pokriva~em.
Vidoe Podgorec
Koje doba dana nazivamo predve~erjem? Razmisli o tome {ta se doga|a u prirodi pred ve~e. [ta prime}uje{?
Napi{i kojim redom su odlazili na spavawe likovi iz ove pri~e.
1.
2.
3.
4.
5.
predve~erje, kosac, kosa, sabrati se, na}uliti, snen
Podvuci plavom bojom deo tekstau kojem se govori o vetri}u.Opi{i kako zami{qa{ tu scenu.
ilustracija
Laku no}
9
Podvuci u tekstu zelenom bojom re~i kojima se opisuje mese~ina. Opi{i poqe pod mese~inom.
Prepri~aj ovu pri~u u samo dve re~enice.
Pro~itajte u razredu ovu pri~u po ulogama.
DA tvrdwa NE odricawe
Sunce odlazi na spavawe.
Rode nisu zaspale.
Zec je na}ulio u{i.
Ne}u da spavam.
Laki vetri} wihao je travu.
Potvrdne i odri~ne re~enice
Dopuni re~enice.
Re~enice kojima se ne{to tvrdi nazivaju se re~enice.
Re~enice kojima se ne{to odri~e nazivaju se re~enice.
U slede}oj tabeli odri~ne re~enice pretvori u potvrdne, a potvrdne u odri~ne.
Recommended