nakladaslap.com - djec agre u ratu 2 · 2011-11-03 · 1 Istraživanje je provedeno u okviru...

drugi dio

�ISTRAZIVANJE POVEZANOSTIIZMEÐU RATNIH ISKUSTAVA

DJECE IZ HRVATSKE INJIHOVA AGRESIVNOG I

PROSOCIJALNOG PONA�ANJATE ULOGE OBITELJI

1. CILJEVI I PROBLEMIISTRA�IVANJA

Rezultati istra�ivanja o utjecaju rata na djeèje agresivno i proso-cijalno pona�anje nisu konzistentni, �to upuæuje na potrebu novihistra�ivanja i tra�enja moguæih posredujuæih varijabli. Dva temelj-na teorijska pravca o utjecaju rata na djeèje pona�anje i razvoj,teorije stresa i unutar njih modeli za�titnih èinitelja, s jedne strane,te ekolo�ke teorije, s druge, predviðaju znaèajnu posredujuæu ulo-gu roditeljskog pona�anja i obiteljske klime u povezanosti izmeðuratnog stresa i djeèjeg pona�anja. Meðutim, dok se u okviru eko-lo�kih pristupa vi�e nagla�ava medijacijska uloga obiteljskih vari-jabli, u okviru modela za�titnih èinitelja i èinitelja osjetljivosti vi�e seoèekuju moderacijski uèinci tih varijabli.

Cilj je ovog istra�ivanja ispitati povezanost izmeðu stresnih itraumatskih ratnih iskustava i agresivnog i prosocijalnog pona�a-nja djece iz Hrvatske te provjeriti moguæi posredujuæi utjecaj nekihobiteljskih varijabli (ukupne obiteljske kohezivnosti i podr�ke te tridimenzije roditeljskog pona�anja: prihvaæanje/odbacivanje djeteta,psiholo�ka kontrola, bihevioralna kontrola) na tu povezanost. Natemelju postojeæih teorijskih modela i empirijskih istra�ivanja mo-guæe je pretpostaviti nekoliko oblika povezanosti izmeðu stresnih itraumatskih ratnih iskustava, obiteljskih procesa i djeèjeg pona-�anja, odnosno postaviti nekoliko alternativnih modela. Ti modeliprikazani su na slici 1 (u lijevom stupcu za agresivno pona�anje, au desnom za prosocijalno pona�anje). Zbog jednostavnosti, kaoprimjer je uzeta samo jedna od obiteljskih varijabli, varijabla rodi-teljskog prihvaæanja/odbacivanja djeteta.

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata90

Neki od prikazanih modela (modeli E i F) izravno proizlaze izteorija za�titnih èinitelja od stresa i provjeravani su u istra�ivanjimaza�titnih èinitelja u kontekstu mirnodopskih stresora (Garmezy isur., 1984.; Masten i sur., 1988.). Meðutim, u kontekstu ratnogstresa i njegova moguæeg utjecaja na djeèje agresivno i prosocijal-no pona�anje za�titni èinitelji i specifièni modeli njihova moguæegutjecaja gotovo uopæe nisu istra�ivani. Posljednja dva modela (mo-deli G i H) proizlaze iz ekolo�kih teorija o utjecaju ratnih stresnih itraumatskih iskustava na djeèje pona�anje i razvoj, kao i iz eko-lo�kih modela roditeljskog pona�anja i prema na�im saznanjimatakoðer nisu provjeravani u kontekstu rata.

Prema prvom modelu (A), ni stresna i traumatska ratna isku-stva niti obiteljske varijable (roditeljsko prihvaæanje/odbacivanjedjeteta) nisu povezane s djeèjim agresivnim i prosocijalnim pona-�anjem. Prema drugom modelu (B), ratna iskustva nisu povezanas djeèjim pona�anjem, dok roditeljsko pona�anje jest � djeca pri-hvaæajuæih roditelja manje su agresivna i vi�e prosocijalna od djeceodbacujuæih roditelja. Prema treæem modelu (C), ratna iskustvapovezana su s djeèjim pona�anjem (djeca s veæim brojem ratnihiskustava agresivnija su i manje prosocijalna od djece s manjimbrojem ratnih iskustava), dok roditeljsko pona�anje nije. Premaèetvrtom modelu (D), i ratna iskustva i roditeljsko pona�anje po-vezani su s djeèjim pona�anjem, pri èemu je njihov utjecaj aditivan,a ne interaktivan � djeca s velikim brojem ratnih iskustava i odba-cujuæim roditeljima najagresivnija su i najmanje prosocijalna, doksu djeca s malim brojem ratnih iskustava i prihvaæajuæim roditelji-ma najmanje agresivna i najvi�e prosocijalna. Prema tom modelu,ratna iskustva imaju nepovoljan uèinak i na djecu prihvaæajuæih ina djecu odbacujuæih roditelja, ali su djeca odbacujuæih roditeljaagresivnija i manje prosocijalna na svim razinama ratnog stresa.

Sljedeæa èetiri modela predviðaju posredujuæi utjecaj roditelj-skog pona�anja na povezanost izmeðu ratnih iskustava i djeèjegpona�anja. Modeli E i F predviðaju moderacijski (interakcijski), amodeli G i H medijacijski uèinak roditeljskog pona�anja. Premamodelu E, roditeljsko prihvaæanje �titi djecu od �tetnih utjecaja rat-

91

Slika 1. Nekoliko moguæih modela povezanosti izmeðu stresnihi traumatskih ratnih iskustava, obiteljskih varijabli i djeèjegagresivnog i prosocijalnog pona�anja.

U modelima A-F na apscisi se nalazi kolièina stresnih i traumatskih ratnih iskustava(1=niska razina ratnog stresa, 2=visoka razina ratnog stresa), a na ordinati kolièinadjeèjeg agresivnog (modeli prikazani u lijevom stupcu), odnosno prosocijalnog po-na�anja (modeli prikazani u desnom stupcu).

Ciljevi i problemi istra�ivanja

1 2

odbi jajuæirodi telji

prihvaæajuæiroditelji

1 2

odbi jajuæiroditelji

prihvaæajuæirodi telji

1 2 1 2

1 2 1 2

1 2 1 2

1 2 1 2

1 2 1 2

➤ ➤

brojstresni h i traum atski h

ratnih iskust ava

rodi teljsko prihvaæanje/odbaci vanj e

djeèjeagresivno/ prosoci jalno

ponašanj e

➤ ➤rodi teljsko

prihvaæanje/odbaci vanj edjeèje

agresi vno/ prosoci jalnoponašanj e

brojstresni h i traum atski h

ratnih iskust ava

G

H

B

C

D

E

F

A

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata92

nog stresa - djeca prihvaæajuæih roditelja su niskoagresivna i vi-sokoprosocijalna bez obzira na kolièinu pro�ivljenih ratnih stresnihi traumatskih iskustava. U modelu E, samo su djeca odbacujuæihroditelja osjetljiva na ratni stres, tako da se s porastom kolièineratnog stresa poveæava njihovo agresivno, a smanjuje prosocijalnopona�anje. Suprotno od toga, prema modelu F samo su djeca pri-hvaæajuæih roditelja osjetljiva na ratni stres � s porastom kolièineratnog stresa njihovo se agresivno pona�anje poveæava, a prosoci-jalno smanjuje. Prema tom modelu, djeca odbacujuæih roditelja vi-soko su agresivna i niskoprosocijalna bez obzira na ratni stres,odnosno njihovo pona�anje nije osjetljivo na ratni stres. U modeluG radi se o djelomiènoj, a u modelu H o potpunoj medijaciji rodi-teljskog pona�anja. Prema modelu G, ratna iskustva povezana su sdjeèjim pona�anjem i izravno i posredno, putem roditeljskog pona-�anja. Prema modelu H, ratna iskustva nisu izravno povezana sdjeèjim pona�anjem, veæ samo putem roditeljskog pona�anja: rat-na iskustva utjeèu na roditeljsko pona�anje, a roditeljsko pona�anjeutjeèe na djeèje pona�anje.

Prikupljanjem podataka o svim varijablama (ratnim iskustvima,roditeljskom pona�anju i obiteljskoj klimi, djeèjem agresivnom iprosocijalnom pona�anju) od veæeg broja osoba (djece, njihova obaroditelja, njihovih vr�njaka iz razreda i njihovih razrednika) ovim seistra�ivanjem nastojao ukloniti jedan od znatnih nedostataka ranijihistra�ivanja o utjecaju rata na djeèje pona�anje, u kojima su i poda-ci o ratnim iskustvima i podaci o njihovim uèincima, tj. ishodimaprikupljeni od iste osobe � kod starije djece od njih samih, a kodmlaðe najèe�æe od majki. Utvrðene povezanosti izmeðu varijablitada su u znatnoj mjeri posljedica istog izvora podataka, odnosnovarijance metode, a ne samo stvarnih odnosa meðu promatranimvarijablama.

Uz ovako odreðen opæi cilj istra�ivanja postavljeno je nekolikospecifiènih istra�ivaèkih pitanja. Kao prvo, �eljeli smo utvrditikolièinu i vrstu stresnih i traumatskih ratnih iskustava koje supro�ivjela djeca iz dvaju na�ih gradova u razlièitoj mjeri zahvaæenihratom (Osijeka i Vara�dina). K tome, �eljeli smo utvrditi poveza-

93

nost izmeðu socio-demografskih varijabli i djeèjih ratnih iskustava.Nadalje, zanimala nas je povezanost izmeðu djeèjih ratnih iskusta-va, s jedne, i njihova agresivnog i prosocijalnog pona�anja te roditelj-skog pona�anja i obiteljske klime, s druge strane. Konaèno, �eljelismo ispitati moguæi posredujuæi utjecaj roditeljskog pona�anja iobiteljske klime na povezanost izmeðu stresnih i traumatskih rat-nih iskustava i djeèjeg agresivnog i prosocijalnog pona�anja.

Osim na ova sredi�nja pitanja, provedenim istra�ivanjem nasto-jali smo odgovoriti i na nekoliko dodatnih pitanja. Tako smo ispitaliodnos izmeðu djeèjeg agresivnog i prosocijalnog pona�anja, kao ipovezanost izmeðu sociodemografskih varijabli te djeèjeg agre-sivnog i prosocijalnog pona�anja, obiteljske klime i roditeljskog po-na�anja. K tome, utvrdili smo razlike u roditeljskom pona�anju oèevai majki te ispitali povezanost roditeljskog pona�anja i obiteljske klimes djeèjim agresivnim i prosocijalnim pona�anjem.

Ciljevi i problemi istra�ivanja

2. METODA

2.1 ISPITANICI

Istra�ivanje je provedeno na uèenicima �estih, sedmih i osmihrazreda dviju osnovnih �kola iz Osijeka (O� Dobri�a Cesariæ i O�August �enoa) i jedne osnovne �kole iz Vara�dina (II. O� Va-ra�din). 1 Djeca iz Osijeka odabrana su kao uzorak djece koja su uvelikoj mjeri bila pogoðena ratnim dogaðajima, dok su djeca izVara�dina odabrana kao skupina za usporeðivanje, odnosno kaoskupina djece koja su u znatno manjoj mjeri bila izlo�ena izravnimratnim stradanjima.

Istra�ivanjem je obuhvaæeno 31 razredno odjeljenje. Prema �kol-skoj dokumentaciji u ta je razredna odjeljenja ukupno bilo upisano926 djece, od èega je 842 (91%) sudjelovalo u istra�ivanju. Ostalih84 djece (9%) na dan provoðenja istra�ivanja nije bilo na nastavi.S obzirom na ciljeve i probleme ovog rada, u konaèni uzorak uvr�te-na su samo djeca iz cjelovitih obitelji (djeca koja �ive s oba biolo-�ka roditelja) za koju su prikupljeni svi potrebni podaci (osim poda-taka od same djece, prikupljeni su i podaci od njihovih razrednika,vr�njaka iz razreda te oba roditelja).

Od 842 ispitane djece, prema prikupljenim podacima 697 (83%)ih je �ivjelo u cjelovitim obiteljima. Od toga, za njih 439 (63%)prikupljeni su svi potrebni podaci. Tih 439 djece èini konaèni uzorakdjece. Od toga je 252-je djece iz Osijeka, a 187-ero iz Vara�dina.

1 Istra�ivanje je provedeno u okviru projekta Psihosocijalna prilagodba djecenakon rata i podr�ka �kole i njegova potprojekta Rat, djeèje socijalno pona�anjei uloga obitelj, koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije RepublikeHrvatske.

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata96

Kako bi se ispitala moguæa pristranost konaènog uzorka,proveden je niz analiza kojima su na svim ispitivanim varijablamaprovjerene razlike izmeðu konaènog uzorka djece i djece koja nisuu�la u konaèni uzorak, bilo zbog toga �to nisu imala sve potrebnepodatke ili zbog toga �to su �ivjela u necjelovitim obiteljima.Provedene analize pokazale su da se konaèni uzorak po manjembroju varijabli razlikuje od rezidualnog uzorka. Djecu iz konaènoguzorka nastavnici su procijenili manje agresivnom i vi�e prosocijal-nom od ostale djece; sama djeca izvijestila su o jednom pro�ivljenomstresnom i traumatskom ratnom dogaðaju vi�e u odnosu na djecuiz rezidualnog uzorka i procijenila su kontrolu svojih majki èvr�æom.Ove pristranosti valja uzeti u obzir kod interpretacije rezultata �svi rezultati prikazani u ovom radu odnose se na djecu iz cjelovitihobitelji i to onu koja su prema izvje�tajima nastavnika manje agre-sivna a vi�e prosocijalna, èije majke, prema djeèjoj percepciji, èvr�æekontroliraju djetetovo pona�anje i koja su u prosjeku do�ivjela pojedan ratni dogaðaj vi�e od ostale djece.

2.2 VARIJABLE I INSTRUMENTI

Istra�ivanjem su obuhvaæene èetiri skupine varijabli:

(1) sociodemografske varijable,(2) djeèja stresna i traumatska ratna iskustva,(3) djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje(4) obiteljske varijable: roditeljsko pona�anje (prihvaæa-

nje, psiholo�ka kontrola, bihevioralna kontrola) iobiteljska klima (obiteljska kohezivnost i podr�ka).

Radi veæe objektivnosti i smanjivanja utjecaja varijance me-tode, podaci o svim varijablama prikupljeni su od razlièitih procje-njivaèa � od djece, vr�njaka iz razreda, razrednika i roditelja. Uskladu s preporukama veæeg broja autora (Masten i sur., 1988.;Rushton, Brainerd i Pressley, 1983.; Schwarz i sur., 1985.; Schwarzi Mearns, 1989.) konaèni rezultati za sve varijable formirani su kaokompoziti procjena razlièitih procjenjivaèa, pri èemu su te procjene

97

prema potrebi standardizirane (ako su razlièiti procjenjivaèi svojeprocjene davali na razlièitim mjerama).

2.2.1 Sociodemografske varijable

Skupina sociodemografskih varijabli obuhvaæa spol, dob i re-doslijed roðenja djeteta, broj djece u obitelji te obrazovanje svakogroditelja. Podaci o sociodemografskim varijablama prikupljeni suod djece i roditelja Upitnikom o opæim podacima konstruiranima zapotrebe ovog istra�ivanja.

Testiranjem znaèajnosti razlika u sociodemografskim varijabla-ma izmeðu osjeèkog i vara�dinskog uzorka utvðeno je da se djecaiz ta dva grada razlikuju jedino po stupnju obrazovanja roditelja. Nina jednoj drugoj sociodemografskoj varijabli nisu dobivene znaèaj-ne razlike. Razlike utvrðene u roditeljskom obrazovanju pokazujuda roditelji vara�dinske djece imaju vi�u naobrazbu od roditeljadjece iz Osijeka. Ove razlike osobito su izra�ene u uzorku oèeva.Premda ne mo�emo s potpunom sigurno�æu reæi koji su moguæiuzroci tih razlika, postoje najmanje dva obja�njenja. Kao prvo,moguæe je da su one posljedica pristranosti uzorka � moguæe je dasu u vara�dinskom uzorku roditelji vi�eg obrazovanja u veæoj mjeriprihvatili sudjelovanje u istra�ivanju od roditelja ni�eg obrazovanja,dok je u osjeèkom uzorku mogla postojati suprotna tendencija. Drugaje moguænost da razlike koje su utvrðene u na�im uzorcima odgo-varaju stvarnim razlikama u obrazovanju roditelja iz obuhvaæenevara�dinske �kole i obuhvaæenih osjeèkih �kola, tj. da u obuhvaæenu�kolu iz Vara�dina idu djeca roditelja vi�eg obrazovanja nego uobuhvaæene �kole iz Osijeka. Bez obzira na prave uzroke ovihrazlika, zbog njihove je prisutnosti u kasnijim analizama provjera-van utjecaj roditeljskog obrazovanja na druge varijable kao i nanjihove meðusobne odnose.

U èitavom uzorku ispitanika ukupno je bilo 208 (47.4%) djeèa-ka te 231 (52.6%) djevojèica. Prosjeèna dob sve ispitane djeceiznosila je 13 godina i 6 mjeseci (σ = 10 mjeseci, raspon od 12 g. do16 g. 2 mj.), pri èemu je svega 3% djece bilo starije od 15 godina.

Metoda

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata98

Èetrdeset i devet posto djece bili su jedinci ili prvoroðena djeca,44% bilo ih je drugoroðenih, a 7% treæeroðenih ili kasnije-roðenih.Zbog malog broja kasnije-roðene djece, drugoroðena i kasnije-roðena djeca u kasnijim su analizama svrstana u zajednièku sku-pinu.

Broj djece u ispitanim obiteljima kretao se od 1 do 6. Zbogmalog broja obitelji s vi�e od troje djece (3%), ona su svrstana uzajednièku skupinu s obiteljima koje imaju troje djece. U èitavomuzorku najvi�e je bilo obitelji s dvoje djece (68%), a podjednako ihje bilo s jednim djetetom (13%) te troje ili vi�e djece (19%).

2.2.2 Djeèja stresna i traumatska ratna iskustva

Djeèja stresna i traumatska iskustva pro�ivljena za vrijeme ratai izazvana ratom mjerena su samoiskazima djece na Upitnikustresnih i traumatskih ratnih iskustava (Upitnik RSTI, Franc i sur.,1993.) te iskazima roditelja na istom upitniku.

Upitnik RSTI sastoji se od 20 èestica kojima se opisuju razlièitastresna i traumatska ratna iskustva (npr. Do�ivio sam opæe i zraèneuzbune, Na televiziji sam vidio ranjene, mrtve ili ljude koje sumuèili, Zbog rata sam morao napustiti svoj dom, U ratu jepoginuo netko od èlanova moje obitelji, Vidio sam u�ivo kakonekog ranjavaju ili ubijaju, U ratu sam bio ranjen). Djetetovje zadatak da zaokru�ivanjem odgovora �Da� ili �Ne� oznaèi kojaje od tih iskustava do�ivjelo ono samo. Ukupan rezultat dobije sezbrajanjem èestica uz koje je dijete odgovorilo potvrdno i odnosi sena broj stresnih i traumatskih ratnih iskustava koje je dijetepro�ivjelo. Uobièajena primjena upitnika ukljuèuje i odabir(zaokru�ivanje) najte�eg ratnog iskustva.

Upitnik RSTI u na�oj je zemlji najèe�æe kori�ten upitnik za ispi-tivanje ratnih iskustava. Nastao je u okviru zajednièkog projektaMinistarstva prosvjete i kulture RH i UNICEF-ova ureda u Zagre-bu, u sklopu kojeg je provedeno i glavno validacijsko istra�ivanjena djeci osnovno�kolske dobi iz Slavonije (Vizek-Vidoviæ i Aram-ba�iæ, 1994.). Prosjeèan broj ratnih iskustava u tom je istra�ivanju

99

iznosio 8 (σ=2.71), pri èemu su djeèaci i djevojèice izvijestili o jed-nakom broju ratnih iskustava. Postupkom faktorske analize utvrðenisu sljedeæi faktori ratnih iskustava:

(1) opæe ratne operacije i boravak u skloni�tu (npr. Bo-ravio sam u podrumu ili skloni�tu),

(2) gubitak doma/progonstvo i odvojenost od obitelji (npr.Zbog rata sam bio odvojen od èlanova svojeobitelji bez prekida vi�e od tri tjedna),

(3) nazoènost pri ubijanju i ranjavanju (npr. Nosio samili bio u dodiru s ranjenim ili mrtvim ljudima),

(4) izravna �ivotna ugro�enost (npr. Tijekom rata kat-kad nisam imao dovoljno hrane ili vode pa sambio gladan ili �edan) te

(5) ukljuèenost èlanova obitelji u rat i njihovo stradanje(npr. Netko od èlanova moje obitelji bio je naboji�tu).

Ti faktori osnova su za formiranje rezultata po razlièitim sub-skalama, odnosno kategorijama ratnih iskustava. Unutra�nja konzi-stentnost èitavog upitnika (Cronbachov alfa koeficijent) u navede-nom je istra�ivanju iznosila .69 (Vizek-Vidoviæ i Aramba�iæ, 1994.).

U na�em istra�ivanju Upitnik RSTI nezavisno su ispunjavaladjeca i njihovi roditelji. Prema oèekivanju, distribucija broja ratnihiskustava u èitavom je uzorku ispitanika bimodalna, kako za djeèjesamoiskaze tako i za iskaze njihovih roditelja, pri èemu se rezultativara�dinske djece grupiraju oko ni�ih vrijednosti, a rezultati os-jeèke djece oko vi�ih vrijednosti. Prema samoiskazima, djeca izOsijeka do�ivjela su u prosjeku 7.4 ratnih iskustava (σ=1.88), adjeca iz Vara�dina 4.1 (σ=1.24). Dobivena razlika visoko je stati-stièki znaèajna (t=20.47, df=437, p<.000). Prema iskazima rodi-telja osjeèka su djeca do�ivjela 7.7 ratnih iskustava (σ=1.89), avara�dinska 4.2 (σ=1.28) i ta je razlika takoðer znaèajna (t=22.27,df=437, p<.000). Kod djece iz Vara�dina razlika izmeðu brojapro�ivljenih ratnih iskustava dobivenih na temelju roditeljskih iska-za i djeèjih samoiskaza nije statistièki znaèajna, dok osjeèki roditeljiizvje�tavaju o statistièki znaèajno veæem broju ratnih iskustava svoje

Metoda

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata100

djece u odnosu na iskaze same djece (t=3.05, df=250, p<.003).Iako statistièki znaèajna, ta je razlika razmjerno mala i iznosi sve-ga treæinu jednog ratnog iskustva.

Korelacija izmeðu ukupnog rezultata dobivenog na temelju dje-tetovih samoiskaza i rezultata dobivenog na temelju iskaza rodi-telja vrlo je visoka i u èitavom uzorku iznosi .81. Ovako visokoslaganje djeèjih i roditeljskih iskaza pokazuje da se djeca dobrosjeæaju stresnih i traumatskih ratnih iskustava koje su pro�ivjelaprije vi�e godina, �to nije iznenaðujuæe buduæi da se radi o iskustvi-ma koja su vrlo intenzivna i neuobièajena. Visoko slaganje izmeðudjeèjih iskaza i iskaza roditelja utvrðeno je i na pojedinaènim èesti-cama. Zbog toga je konaèni rezultat za svaku èesticu formiran kaoprosjeèni odgovor djeteta i roditelja, a ukupaan rezultat kao sumatih prosjeènih rezultata na svih 20 èestica. Na pojedinaènim èesti-cama moguæi su rezultati 1 (u sluèaju da su i dijete i roditelji oznaèilida je dijete do�ivjelo navedeni dogaðaj), .5 (u sluèaju da su ili dijeteili roditelj oznaèili navedeni dogaðaj) i 0 (u sluèaju da ni dijete niroditelji nisu oznaèili navedeni dogaðaj). Teoretski moguæi rasponovako formiranog ukupnog rezultata jednak je teoretski moguæemrasponu ukupnog rezultata dobivenog na temelju procjena samojednog procjenjivaèa i kreæe se od 0 do 20. Cronbachov alfakoeficijent za ovako formiran ukupan rezultat u èitavom uzorkuispitanika iznosi .73.

Faktorskim analizama djeèjih samoiskaza, iskaza roditelja teprosjeènih iskaza djece i roditelja dobivene su strukture koje tekdjelomice odgovaraju strukturi dobivenoj u istra�ivanju Vizek-Vi-doviæ i Aramba�iæ (1994.). Buduæi da su izluèeni faktori logièki bilimanje smisleni i te�e interpretabilni od faktora utvrðenih uistra�ivanju Vizek-Vidoviæ i Aramba�iæ, rezultate po pojedinim ka-tegorijama/subskalama ratnih iskustava formirali smo u skladu sfaktorskom strukturom dobivenom u istra�ivanju ovih autorica. Radiprovjere opravdanosti takvog postupka èestice svake subskale/kategorije ratnih iskustava podvrgnute su analizi glavnih kompone-nata s jednim zadanim faktorom. Osim toga, za svaku su subskaluizraèunati i koeficijenti unutra�nje konzistentnosti (Cronbachov alfa).

101

Uz izuzetak subskale izravne �ivotne ugro�enosti, sve subskaleUpitnika RSTI mogu se smatrati jednodimenzionalnima. Takoðer,za sve osim subskala izravne �ivotne ugro�enosti i stradanja èlano-va obitelji dobiveni su, s obzirom na mali broj èestica, razmjernozadovoljavajuæi koeficijenti unutra�nje konzistencije (Cronbacho-ve alfe): za subskalu napu�tanja/gubitka doma i odvajanja od èla-nova obitelji .77, za subskalu opæih ratnih iskustava .62 te za na-zoènost neèijem ubijanju ili ranjavanju .50. Za subskalu stradanjaèlanova obitelji i brigu za njih unutra�nja konzistentnost iznosi .42.

Subskala izravne �ivotne ugro�enosti podvrgnuta je dodatnimanalizama koje su pokazale da najveæi problem postoji s èesticamaNa televiziji sam vidio ranjene, mrtve ili ljude koje su muèili iBio sam zarobljen ili u logoru. Buduæi da se gledanje mrtvih iliranjenih osoba putem televizije logièki takoðer èini neopravdanimsvrstati u kategoriju izravne �ivotne ugro�enosti, a kako to iskustvonismo �eljeli izbaciti iz daljnje analize jer rezultati nekih istra�ivanjapokazuju da je upravo izlo�enost televizijskim slikama rata jedanod najznaèajnijih prediktora djeèje posttraumatske prilagodbe (Na-der i Pynoos, 1993.), èinilo se najopravdanijim tu èesticu uvrstiti usubskalu opæeg ratnog iskustva. Osim �to je to logièki najsmisleni-je, va�no je takoðer istaknuti da je televizijsko ratno iskustvo jednood najèe�æih djeèjih iskustava, a takva su i druga iskustva iz kate-gorije opæeg ratnog iskustva. Stoga bi uvr�tavanje tog iskustva ubilo koju drugu subskalu u znatno veæoj mjeri utjecalo na ukupanrezultat na toj subskali nego u sluèaju njegova uvr�tavanja u sub-skalu opæih ratnih iskustava. Iako je saturacija ove èestice fakto-rom opæeg ratnog iskustva niska (.18), njezino uvr�tavanje u ovusubskalu nije ozbiljnije ugrozilo njezinu unutra�nju konzistenciju(Cronbach alfa bez ove èestice iznosi .62, a s njom .59).

Kako dodatne analize preostale èetiri èestice subskale izravne�ivotne ugro�enosti nisu rezultirale smislenijim rje�enjima, te smoèestice odluèili zadr�ati u sastavu ove skale. Iako je, prema oèeki-vanju, i pouzdanost te subskale nezadovoljavajuæa (.27), zbog njezinepsiholo�ke va�nosti odluèili smo je zadr�ati u daljnjim analizama,imajuæi u vidu njezine metrijske slabosti.

Metoda

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata102

2.2.3 Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje

Djeèje agresivno pona�anje mjereno je na pet naèina:

(a) samoprocjenama uèenika na skali agresivnosti kon-struiranoj u preliminarnom istra�ivanju,

(b) procjenama vr�njaka prikupljenim sociometrijskomtehnikom imenovanja,

(c) procjenama razrednika,(d) procjenama majke(e) procjenama oca.

Na istih je pet naèina mjereno i prosocijalno pona�anje, pri èemuje za djeèje samoprocjene upotrijebljena Skala altruizma Z. Rabo-teg-�ariæ (1993.).

Samoprocjene agresivnog pona�anja

Samoprocjene agresivnog pona�anja mjerene su skalom agre-sivnosti konstruiranom za potrebe ovog istra�ivanja tijekom pre-liminarnog istra�ivanja (Kereste�, 1999.). Skala agresivnosti sa-stoji se od 15 èestica Likertova tipa kojima se mjeri reaktivna(sedam èestica, npr. Kad me netko udari, vratim mu istom mje-rom) i proaktivna (osam èestica, npr. Kad u �koli stojimo u redu,volim gurati one oko sebe) agresivnost. Uz svaku èesticu ispi-tanik treba oznaèiti koliko se èesto pona�a na opisani naèin (od 1 =nikad do 4 = uvijek). Ukupan rezultat na skali formiran je kaoprosjeèan rezultat na svih 15 èestica. Moguæi raspon tako formira-nog rezultata kreæe se od 1 do 4, pri èemu veæi rezultat upuæuju naveæu agresivnost. Na isti naèin mogu se formirati i rezultati nasubskalama proaktivne i reaktivne agresivnosti, no u ovom jeistra�ivanju kori�ten samo ukupan rezultat. Koeficijent unutra�njekonzistentnosti (Cronbach alfa) za èitavu skalu iznosi .90 u èi-tavom uzorku i uzorku djeèaka te .87 u uzorku djevojèica. Dis-tribucija rezultata pozitivno je asimetrièna i veæina se rezultata grupi-ra oko ni�ih vrijednosti, �to je, kad se radi o samoiskazima o agre-sivnom pona�anju, nalaz koji je u skladu s oèekivanjima.

103

Samoprocjene prosocijalnog pona�anja

Djeèje prosocijalno pona�anje mjereno je modificiranim oblikomUpitnika altruizma Zore Raboteg-�ariæ (1993.), koji su veæ ranijeprimijenili Vizek-Vidoviæ, Vlahoviæ-�tetiæ i Bratko (1999.). Auto-rica skale navodi da se njome ispituje prosocijalno pona�anje usvakodnevnim situacijama, koje je dijelom altruistièki motivirano,jer opisana pona�anja zahtijevaju barem malu �rtvu od ispitanika.Modifikacija se sastoji u manjim jeziènim promjenama, izbacivanjudviju èestica i promijenjenom formatu odgovaranja (umjesto origi-nalne ljestvice od pet stupnjeva kori�tena je ljestvica od èetiri stup-nja). Prema tome, modificirana Skala altruizma/prosocijalnog po-na�anja sastoji se od 15 èestica Likertova tipa (npr. Pomogaosam prijatelju tra�iti izgubljenu stvar, iako mi se �urilo kuæi)uz koje ispitanik oznaèava koliko se èesto pona�a na opisani naèin(od 1 = nikad do 4 = uvijek). Ukupan rezultat formiran je kaoprosjeèan rezultat na svim èesticama i kreæe se u rasponu od 1 do4. Veæe vrijednosti upuæuju na veæu razinu prosocijalnog pona�a-nja. Koeficijenti unutra�nje konzistentnosti iznose .80 u èitavomuzorku, .81 u uzorku djeèaka te .77 u uzorku djevojèica. Distribucijarezultata ne odstupa znaèajno od normalne krivulje.

Roditeljske procjene djeèjeg agresivnog i prosocijalnogpona�anja

Roditeljske procjene djetetova agresivnog i prosocijalnog po-na�anja prikupljene su Upitnikom o djetetovu pona�anju koji je kon-struiran u svrhu ovog istra�ivanja (Kereste�, 1999.). U sklopu togupitnika pet èestica namijenjeno je procjeni agresivnog pona�anja(npr. Moje dijete voli se svaðati), a tri procjeni prosocijalnogpona�anja (npr. Moje dijete voli pomagati drugima). Zadatak jeroditelja da za svaku èesticu oznaèi koliko se èesto dijete pona�ana opisani naèin (od 1 = nikad do 4 = uvijek). Od oèeva i majkiprikupljene su zasebne procjene djetetova pona�anja. Za svaku oddviju mjerenih vrsta djeèjeg pona�anja izraèunata je prosjeènaprocjena na pripadajuæim èesticama, posebno za procjene oca iposebno za procjene majke. Tako formirani ukupni rezultati moguse kretati u rasponu od 1 do 4, pri èemu vi�i rezultati upuæuju na

Metoda

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata104

veæu agresivnost i veæi altruizam. Unutra�nja konzistencija roditelj-skih procjena djetetove agresivnosti (Cronbach alfa) u èitavomuzorku iznosi .74 za procjene majke i .72 za procjene oèeva. Sliènevrijednosti dobivene su i u subuzorcima po spolu. Unutra�nja konzis-tencija roditeljskih procjena djetetova prosocijalnog pona�anja ne�toje ni�a i u èitavom uzorku Cronbachov alfa koeficijent iznosi .58 zaprocjene majki te .61 za procjene oèeva. Sliène vrijednosi dobivenesu i u subuzorcima po spolu. Distribucije roditeljskih procjena agre-sivnog i prosocijalnog pona�anja znaèajno odstupaju od normalnekrivulje, pri èemu su, prema oèekivanju, distribucije procjena proso-cijalnog pona�anja negativno asimetriène, a distribucije procjenaagresivnog pona�anja pozitivno asimetriène.

Nastavnièke procjene djeèjeg agresivnog i prosocijalnogpona�anja

Procjene djetetova agresivnog i prosocijalnog pona�anja priku-pljene su i od razrednika za svakog uèenika iz njegova razreda.Svaki je razrednik dobio �est lista s popisom uèenika iz svoga razre-da, na kojima je na ljestvici od èetiri stupnja trebao procijeniti uèesta-lost po jednog od �est oblika djetetova pona�anja (od 1 = dijete senikad ne pona�a na opisani naèin do 4 = dijete se uvijek pona�a naopisani naèin). Pet oblika pona�anja odnosilo se na djeèje agre-sivno pona�anje (Kad ga netko izaziva, posvaða se s njim; Kadga netko izaziva, potuèe se s njim; Obièno prvi zapoèinjesvaðu; Obièno prvi zapoèinje tuènjavu; Voli prijetiti drugojdjeci i zastra�ivati ih), a jedan na djeèje prosocijalno pona�anje(Spremno je drugima pru�iti pomoæ). Isti su oblici pona�anjaprimijenjeni kao kriteriji kod prikupljanja vr�njaèkih procjena.

Da bi se eliminirao utjecaj osobne jednad�be, procjene nastav-nika najprije su standardizirane (pretvorene u z-vrijednosti) i tounutar svakog razreda. Kako je za procjenu prosocijalnog pona-�anja upotrijebljena samo jedna èestica, standardizirane procjenena toj èestici predstavljaju nastavnièku procjenu djetetova prosoci-jalnog pona�anja. Ukupna nastavnièka procjena agresivnostiformirana je tako da su za svakog uèenika zbrojene procjene zasvih pet èestica agresivnog pona�anja i taj je rezultat standardi-ziran unutar svakog razreda. Koeficijent unutra�nje konzistentnosti

105

(Cronbach alfa) za tih 5 èestica iznosi .92. Kako bi se eliminiralenegativne z-vrijednosti, rezultatima svakog uèenika na posljetku jepribrojena vrijednost 3. Kao i kod ranije prikazanih mjera agre-sivnog i prosocijalnog pona�anja, i za nastavnièke procjene dobivenedistribucije znaèajno odstupaju od normalne krivulje, pri èemu jedistribucija agresivnog pona�anja pozitivno asimetrièna, a distribucijaprosocijalnog pona�anja negativno asimetrièna.

Procjene agresivnog i prosocijalnog pona�anja od stranevr�njaka

Procjene agresivnog i prosocijalnog pona�anja od strane vr�-njaka prikupljene su sociometrijskom tehnikom imenovanja. Pri-tom je upotrijebljeno pet kriterija za procjenu agresivnog pona�a-nja i jedan za procjenu prosocijalnog pona�anja. Ti kriteriji bili suisti kao i kod procjena nastavnika. Svaki je uèenik trebao imeno-vati (napisati) imena i prezimena po troje uèenika iz razreda koji:

(a) obièno prvi zapoèinju svaðu;(b) obièno prvi zapoèinju tuènjavu;(c) kad ih netko izaziva, posvaðaju se s njim;(d) kad ih netko izaziva, potuku se s njim;(e) vole prijetiti drugoj djeci i zastra�ivati ih;(f) spremni su drugima pru�iti pomoæ.

Kako je za procjenu prosocijalnog pona�anja upotrijebljen samojedan kriterij imenovanja, za svakog je uèenika izraèunat ukupanbroj imenovanja za taj kriterij, koji je zatim standardiziran unutarrazreda. Taj standardizirani rezultat predstavlja vr�njaèku procjenuprosocijalnog pona�anja. Za agresivno pona�anje zbrojena su ime-novanja za svih pet kriterija i taj je zbroj standardiziran unutar sva-kog razreda. Taj standardizirani rezultat predstavlja ukupnu vr�-njaèku procjenu agresivnog pona�anja. Unutra�nja konzistentnost(Cronbach alfa) tih pet èestica vr�njaèkih procjena agresivnostiiznosi .94. Kako bi se eliminirale negativne standardizirane (z) vri-jednosti, rezultatima svakog uèenika pribrojena je vrijednost 3.

Istra�ivanja u kojima se koriste vr�njaèke procjene redovitorezultiraju pozitivno asimetriènim distribucijama i to bez obzira nato koje se pona�anje procjenjuje. I u na�em istra�ivanju dobivene

Metoda

Djeèje agresivno i prosocijalno pona�anje u kontekstu rata106

distribucije pozitivno su asimetriène i to kako za agresivno tako i zaprosocijalno pona�anje, �to ukazuje na èinjenicu da je broj djecekoju velik broj vr�njaka imenuje agresivnom, odnosno prosocijal-nom vrlo mali (veæina djece dobije umjeren broj �glasova� od svojihvr�njaka).

Konvergentna valjanost razlièitih mjera agresivnog iprosocijalnog pona�anja

Kako bi se ispitala konvergentna valjanost razlièitih mjera agre-sivnog i prosocijalnog pona�anja, izmeðu razlièitih mjera istog po-na�anja izraèunate su interkorelacije (tzv. �monotrait-heteromethod�korelacije, Campbell i Fiske, 1959.).

Za agresivno pona�anje svih pet mjera u znaèajnim je meðu-sobnim korelacijama, koje se kreæu od .26 (p<.001) do .68 (p<.001).Pritom samoprocjene najslabije koreliraju s ostalim mjerama (od.26 s procjenama oèeva do .38 s procjenama vr�njaka), a u naj-veæim su meðusobnim korelacijama procjene oca i majke (.68) teprocjene vr�njaka i razrednika (.63). Procjene vr�njaka i razredni-ka, s jedne strane, te oèeva i majki, s druge, meðusobno umjerenokoreliraju (od .34 do .46).

Za prosocijalno pona�anje utvrðene korelacije opæenito su ni�enego za agresivno (kreæu se u rasponu od .02 do .64). No ipak su,uz izuzetak samoprocjena, sve druge mjere u meðusobno znaèaj-nim korelacijama. Samoprocjene prosocijalnog pona�anja ne ko-reliraju s procjenama nastavnika i vr�njaka, dok su s procjenamamajki i oèeva u niskim korelacijama (.10 za majèine procjene, p<.05,te .14 za oèeve procjene, p<.01). U najveæoj su korelaciji ponovnoprocjene majki i oèeva (.64, p<.001). Procjene vr�njaka i nastavni-ka meðusobno umjereno koreliraju (.32, p<.001), jednako kao iprocjene nastavnika i vr�njaka, s jedne, s procjenama oèeva i maj-ki, s druge strane (od .26 do .34).

S obzirom na razlièit sadr�aj razlièitih mjera i razlièite situacijeu kojima razlièiti procjenjivaèi imaju priliku opa�ati djetetovo pona-�anje (npr. vr�njaci u odnosu na roditelje ili roditelji u odnosu nanastavnike), dobiveni koeficijenti upuæuju na zadovoljavajuæu kon-vergentnu valjanost razlièitih mjera istog pona�anja. Konvergent-

107

na valjanost mjera agresivnog pona�anja ne�to je veæa od konver-gentne valjanosti mjera prosocijalnog pona�anja, vjerojatno stoga�to je agresivno pona�anje puno vidljivije promatraèima nego proso-cijalno. Osim toga, i nastavnici i vr�njaci i roditelji puno su osjet-ljiviji na djetetovo agresivno pona�anje, koje je po svojoj priroditakvo da druge smeta i uznemiruje. Za razliku od toga, djetetovoprosocijalno pona�anje u puno sluèajeva mo�e ostati nezapa�eno.Sklop dobivenih korelacija za mjere prosocijalnog pona�anja upu-æuje na takvu moguænost - samoprocjene prosocijalnog pona�anjanajmanje koreliraju s drugim mjerama, vjerojatno zbog toga �todrugi nemaju potpuni uvid u takve oblike djetetova pona�anja.Moguæe je, takoðer, i da djeca precjenjuju svoju altruistiènost, doksu drugi procjenjivaèi znatno objektivniji. U svakom sluèaju, znaèaj-ne korelacije izmeðu svih drugih procjenjivaèa pokazuju da je iprosocijalno pona�anje moguæe valjano opa�ati �izvana�.

Dobiveni koeficijenti konvergentne valjanosti opravdavajuformiranje globalnih, odnosno kompozitnih mjera agresivnog i proso-cijalnog pona�anja, koje su formirane kao sume standardiziranihprocjena razlièitih procjenjivaèa. Dakle, konaèna mjera agresivnogpona�anja dobivena je kao zbroj standardiziranih procjena samogdjeteta, njegova razrednika, njegovih vr�njaka iz razreda i svakogod njegovih roditelja. Na isti naèin dobivena je i konaèna mjeraprosocijalnog pona�anja. Kako bi se eliminirale negativne vrijed-nosti dobivene standardizacijom rezultata, sumi standardiziranihprocjena pribrojena je vrijednost 10, kako za agresivno tako i zaprosocijalno pona�anje.

Analizom glavnih komponenata dodatno je provjerenaopravdanost formiranja takvih kompozitnih mjera. Za mjere agre-sivnog pona�anja izluèena je samo jedna komponenta znaèajna poGuttman-Kaiserovu kriteriju, koja obja�njava 54.4% ukupne vari-jance procjena svih procjenjivaèa. Procjene razlièitih procjenjivaèavisoko su zasiæene tim opæim faktorom agresivnosti � faktorskazasiæenja kreæu se u rasponu od .60 do .80.

Iz mjera prosocijalnog pona�anja izluèene su dvije komponentesa svojstvenim vrijednostima veæim od 1, pri èemu znaèajne pro-jekcije na prvu imaju procjene oba roditelja, vr�njaka i nastavnika,

Metoda