View
13
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA( osnovni pojmovi; područja djelovanja)
Prof.dr Borka Vukajlović
CILJ AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA
Unaprjeđenje zdravlja i kvaliteta ţivota kroz
postizanje maksimalno moguće samostalnosti u
aktivnostima svakodnevnog ţivota.
KVALITET ŢIVOTA
Razumijevanje koncepta kvaliteta ţivota prošlo je dugu
evoluciju.
Sredinom prošlog vijeka pod kvalitetom ţivota se uglavnom
podrazumijevao ţivotni standard, a istraţivanja na tu temu bila
su rađena u području ekonomije (index socijalne
uključenosti/inkluzije/stepen siromaštva);
S povećanjem ţivotnog standarda istraţivanja kvaliteta ţivota
usmjerila su se i na opaţanje zadovoljenja čovjekovih potreba,
čime se uglavnom bavila sociologija.
nastavak:
Faktori koji utiču na kvalitet ţivota mnogo su istraţivani u
posljednjem desetljeću, i to u području psihologije, filozofije,
socijalnih nauka, kliničke medicine, zdravstvene zaštite
hroničnih bolesnika i sl.
Danas postoji niz teorija i definicija, kao i upitnika o
istraţivanju kvaliteta ţivota.
Svjetska zdravstvena organizacija [WHO/SZO] definise
kvalitet ţivota kao percepciju zadovoljstva pojedinca u odnosu
na specifično kulturološko, društveno i uopšte ţivotno
okruţenje.
nastavak:
Osim objektivnih faktora, kao što su društveni, ekonomski i politički, na kvalitet ţivota utiču i subjektivna percepcija i procjena fizičkog, materijalnog, društvenog i emocionalnog blagostanja, ličnog razvoja i svrhovite aktivnosti.
Odnos objektivnih i subjektivnih faktora koji utiču na kvalitetţivota nije linearan, tj. promjene objektivnih ne uzrokuju i promjene subjektivnih komponenti kvaliteta ţivota.
Usmjerenost na pojedinca karakteriše aktuelni pristup u istraţivanjima kvaliteta ţivota.
nastavak:
Kvalitet ţivota - multidimenzionalan pojam kojega čine: ţivotni standard, zdravlje, produktivnost, mogućnost ostvarivanja bliskih kontakata, sigurnost, pripadanje zajednici, te osjećaj sigurnosti u budućnosti (hijerarhija potreba).
Radni terapeuti ( holistički pristup ) sagledavaju potrebu osobe kroz podizanje nezavisnosti u svakodnevnim aktivnostima i sagledavanje svih faktora koji one/mogućavaju dostajanstven ţivot.
Zadovoljavanje potreba, te ostvarivanja interesa, vlastitih izbora, vrijednosti i teţnji na različitim područjima i u različitim razdobljima ţivota uključeni su navedeni pojam.
PODRUČJE IZVOĐENJA AKTIVNOSTI
BRIGA O SEBI/
SAMOZBRINJAVANJE
PRODUKTIVNOST
SLOBODNO
VRIJEME/IGRA
POJAM:
Samozbrinjavanje označava aktivnosti koje pojedinac
unaprjeđuje i izvodi u vlastitom interesu zbog
odrţavanja ţivota, zdravlja i blagostanja.
Širok je obim samozbrinjavanja, od aktivnosti
odrţavanja lične higijene, hranjenja i sl. do redovnog
uzimanja ljekova.
Samozbrinjavanje – u osnovi podrazumijeva aktivnosti
svakodnevnog ţivota/ASŢ.
A.G. MASLOW – TEORIJA MOTIVACIJE/HIJERARHIJA
POTREBA
Fiziološke potrebe
Sigurnost
Afilijativne
Samopoštovanje
Samoaktualizacija
OPŠTI PRINCIPI
Svrha programa aktivnosti svakodnevnog ţivota jeste podučiti pojedinca da izvršava, u granicama svoje fizičke nesposobnosti, maksimum svojih aktivnosti svakodnevnog ţivota kod kuće, na radu, ili u igri.
Definicija: aktivnosti svakodnevnog života (ASŽ) jeste izraz koji označava osnovne aktivnosti potrebne u dnevnom životu, uključujući odlazak na posao i vraćanje sa posla kao i način na koji su ove aktivnosti povezane sa konkretnom okolinom pojedinog pacijenta.
AKTIVNOST
o Terapijski medij u radnoj terapiji
o Koristi se kako bi se podigla samostalnost osobe na najveći
nivo i povećao kvalitet njenog/njegovog ţivota
o Radna terapija je veza između vrijednosti, aktivnosti i
mogućnosti
o Princip radne terapije je poštovati volju/htijenje
Preduslovi za izvoĎenje aktivnosti
Senzomotorni status (čula i motorika)
Operacije mišljenja i sastavni dijelovi
Psihosocijalne vještine
Naredni korak:
Analiza aktivnosti – rastavljanje aktivnosti
na segmente/dijelove/korake, a u odnosu na
komponente (motoričke, kognitivne,
percepcijske, psihosocijalne/sredinske) kako
bi se utvrdilo koje vještine aktivnost zahtijeva
i kojim vještinama osoba/klijent/pacijent
raspolaţe.
ANALIZA AKTIVNOSTI
IZBOR AKTIVNOSTI
RASTAVLJANJE
AKTIVNOSTI
NA KORAKE
ANALIZA
POJEDINIH
SPOSOBNOSTI
AKTIVNOST
KORAK 1 KORAK 2 KORAK 3
PERCEPTIVNE
KOGNITIVNE
MOTORIČKE
SENZORNE
AFEKTIVNESOCIJALNE MOTIVACIJA
ZAŠTO RADNI TERAPEUT MORA ZNATI
ANALIZIRATI AKTIVNOSTI?
Da razumiju dijelove (korake, etape) od kojih se aktivnost sastoji;
Da uvidi koje su sposobnosti i vještine potrebne;
Da steknu iskustvo i znaju procijeniti u kojim uslovima korištenje aktivnosti postaje terapija;
Da bi znali pojasniti drugim članovima tima značaj i upotrebnu vrijednosti aktivnosti;
nastavak:
Ciljana/svrsishodna aktivnost – aktivnost
koju radni terapeut koristi sa tačno
određenom svrhom, kako bi se izazvala
terapijska reakcija koja upućuje na cilj
terapije.
Ciljana aktivnost – preduslovi:
Zdravlje – širi pojam od odsustva bolesti;
Postoji snaţna veza između okupacija/aktivnosti, zdravlja i
blagostanja.
Jačina uticaja okupacija/aktivnosti na zdravlje (kvalitet ţivota)
zavisi o odnosu između:
osobe/lične karakteristike,
okoline/ţivotni kontekst, uključujući prioritetno porodicu i
okupacije.
Ovdje je važan i odnos između terapeuta i osobe.
Elementi kvalitetnog međuodnosa:
pojedinac/klijent/pacijent – radni terapeut
1. poštivanje i uvaţavanje ličnih karakteristika osobe;
2. percepcija individualnih potreba osobe;
3. empatija;
4. prepoznavanje ograničenja u području vještina;
5. radno-terapijska obazrivost prema osobi u toku procesa;
6. fleksibilnost tokom modifikacije ponašanja;
7. razumijevanje reakcija;
(Mosey, 1986)
Okupacija
Okupacija (fig.zaposlenost, zauzetost, posao, zanimanje) –
uobičajene i bliske aktivnosti koje osoba izvodi u jednom danu.
(radi nepoznavanja stručne terminologije, često se podrazumijevaju npr.kreativne aktivnosti).
U radnoj terapiji se dijele na tri područja:
1. samozbrinjavanje (oblačenje, kupanje, hranjenje...);
2. produktivnost (profesionalne obaveze, briga o djeci, odrţavanje domaćinstva, školske obaveze...);
3. slobodno vrijeme/igra ( čitanje, druţenje, gledanje TV, odlazak u bioskop...i ostalo što pruţa zadovoljstvo);
AKTIVNOST - OKUPACIJA
Analiza aktivnosti služi kao okvir za analizu
okupacija, odnosno informacija s kojima upoređujemo
rezultate analize okupacija
AKTIVNOST
Kako to ljudi obično rade?
OKUPACIJA
Kako JA (klijent) to radi/m?
ZAŠTO RADNI TERAPEUT MORA ZNATI
ANALIZIRATI OKUPACIJE?
Razumjeti značaj i smisao aktivnosti za osobu u kontekstu kvaliteta ţivota i izvođenje okupacija;
Dokumentovati individualni napredak osobe u terapijskom procesu kroz opis raznih sposobnosti, vještina, postignuća i sposobnosti pojedinca da sudjeluje u aktivnostima, te dati preporuke za intervenciju;
Procijeniti potrebe za alternativnim načinom izvođenja okupacije (prilagođavanjem opreme, okoline ili same aktivnosti);
KONTEKST IZVOĐENJA OKUPACIJA
(AKTIVNOSTI)
Kontekst izvoĎenja okupacija/aktivnosti – situacije
ili faktori koji utiču na učestvovanje pojedinca u
ţeljenim ili potrebnim područjima izvođenja okupacija;
uključuju temporalni aspekt (faktor koji se odnose na
vrijeme – hronološki, razvojni ciklus/dob, ali i pol,
status onesposobljenja) i aspekt okoline (fizička,
društvena i kulturološka);
OKOLINA
Fizička okolina
Socijalna okolina
Kulturološka okolina
FIZIČKA OKOLINA (PRISTUPAČNOST U
KUĆI I LOKALNOJ ZAJEDNICI)
Arhitektonske barijere;
Objekat u kojem ţive (broj organizacionih jedinica i
njihova povezanost, stepenice, lift, toalet, kuhinja..);
Udaljenost od ustanova, trgovine, pošte, banke, škole,
vrtića, fakulteta...);
Prevoz ( lični, javni,...);
SOCIJALNA OKOLINA
Pomoć na raspolaganju (usluge i servisi u zajednici);
Podrška porodice i prijatelja
KULTUROLOŠKA OKOLINA
Predrasude
Norme ponašanja
Tradicija, religija, običaji
Politička situacija
Zakonodavstvo
Privreda
Kulturna obiljeţja
Odgovarajuća ţivotna dob
Sociokulturna prihvatljivost
Pol
Uloge
FUNKCIONALNA SPOSOBNOST?
SPOSOBNOST - lična karakteristika koja je bitna za
izvođenje okupacije; FUNKCIJA:
1. Osnovne tjelesne/fizičke i psihološke komponente koje
omogućavaju izvođenje okupacija;odnosi se na fiziološke
funkcije sistema;
2. Kapacitet (oštećenje funkcije, pogoršanje, problem) za
korišćenje komponenti izvođenja okupacija, kako bi se izveo
zadatak, aktivnost ili okupacija.
KRATKA LISTA FUNKCIONISANJA TIJELA:prema ICF
MENTALNE FUNKCIJE:
Svjesnost
Orijentacija(vrijeme,mjesto, osobe)
Intelekt (retardaciaj, demencija)
Motivacija
Spavanje
Paţnja
Memorija
Emocionalno funkcionisanje
Perceptivne funkcije (proces kojim mozak obrađuje podraţaje; socijalna percepcija)
Viši nivoi kognitivnih funkcija
Jezik - komunikacija
SENZORNE FUNKCIJE I BOL
gledanje
slušanje
miris
okus
vestibularne (održavanje ravnoteže)
bol
GLAS I GOVORNE FUNKCIJE
glas, govor
FUNKCIONISANJE KARDIOVASKULARNOG, HEMATOLOŠKOG I RESPIRATORNOG SISTEMA
srce
krvni pritisak
hematološki (krv)
imunološki(alergije, preosjetljivost)
respiracija (disanje)
FUNKCIONISNAJE DIGESTIVNOG, METABOLIČKOG I ENDOKRINOG SISTEMA
Digestija
Defekacija
Odrţavanje teţine
Endokrine ţlijezde (hormonalne promjene
GENITOURINARNO I REPRODUKTIVNO FUNKCIONISANJE
Funkcija uriniranja
Seksualne funkcije
NEUROMUSKULOSKELETNE I SA KRETANJEM POVEZANE FUNKCIJE
Pokretnost zglobova
Snaga mišića
Tonus mišića
Nevoljni pokreti
FUNKCIONISANJE KOŽE I SA KOŽOM POVEZANIH FUNKCIJA OSTALE TJELESNE FUNKCIJE
CILJ AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA
Unaprjeđenje zdravlja i kvaliteta ţivota kroz
postizanje maksimalno moguće samostalnosti u
aktivnostima svakodnevnog ţivota.
Recommended