View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
9. SOCIO-EKONOMSKI
POKAZATELJI
I
SOCIJALNA SKRB
286
287
Prema podacima DZS-a u IŽ na početku pedagoške godine 2019./2020. radilo je 136
odvojenih jedinica (područnih odjela) vrtića (101 javni, 34 privatna i 1 vjerskih zajednica).
Broj vrtića je smanjen za 3 u odnosu na 2018.g. – 1 javni vrtić više, 4 privatna vrtića manje;
odnosno 1 manje u Poreču, 3 manje u Puli, 1 manje u Medulinu te po 1 više u Tar-Vabrigi i u
Sv. Nedelji). Dječji vrtići nisu evidentirani u 3 općine: Funtana, Grožnjan i Lanišće. U
pedagošku godinu 2019./2020. bilo je upisano 7.526 djece (za 0,2% manje nego lani), od toga
većina (5.767 ili 76,6%) su djeca starija od 3 godine, a 1.759 su djeca do 3 godine. Većina
djece (6.107 ili 81,1%) bili su polaznici javnih vrtića. U vrtićima je bilo zaposleno 1.429
osoba i to 875 odgojitelja i učitelja te 22 zdravstvena radnika.
U dječjim vrtićima zaposleno je 11,6 odgojitelja /100 djece što je više od hrvatskog
prosjeka (RH 9,7/100, Grad Zagreb 10,5/100), ali je zaposleno zdravstveno osoblje ispod
prosjeka - samo 2,9 zdravstvenih radnika /1.000 djece (RH 3,9/1.000, Grad Zagreb
4,1/1.000).
Tablica 1 - Djeca u dječjim vrtićima u Istarskoj županiji (početak pedagoške godine
2019./2020.)
Ukupno Javni Privatni Vjerskih
zajednica
Broj dječjih vrtića 136 101 34 1
Ukupno djece u dječjim vrtićima 7.526 6.107 1.369 50
-Djeca do 3 g. 1.759 1.400 352 7
-Djeca od 3 do 5 g. 2.876 2.349 513 14
-Djeca dobi 5 i više g. 2.891 2.358 504 29
Zaposleni ukupno 1.429 1.197 227 5
- od toga odgojitelji 875 702 169 4
- od toga zdravstveno osoblje 22 19 3 - Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1663 (30.09.2020.)
Indikator obuhvata dječje populacije sustavom predškolske skrbi izračunat je (prema
metodologiji Dobrotić I., Matković T., Baran J., 2010.) kao omjer broja djece u dobi između
0,5-2 godine (za jasličke programe), odnosno 3-6 godina (za vrtićke programe) uključene u
predškolske programe te veličine ukupne populacije iste dobi u IŽ. Dob 0,5 g. je uzeta
sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju koji propisuje da se predškolski odgoj
organizira za djecu od navršenih 6 mjeseci života. Obzirom na nedostatak podatka o broju
djece po navedenim dobnim skupinama, veličina ukupne populacije izračunata je kao zbroj
rođenih u županiji pola do dvije godine (rođeni 2017., 2018. i ½ rođenih 2019.g.) odnosno tri
do šest godina (rođeni 2013.-2016.g.) prije promatrane pedagoške godine umanjeni za
mortalitet dojenčadi. Pri procjeni veličine populacije nije uračunat mortalitet djece iznad prve
godine života, a pretpostavljen je i nulti migracijski saldo. U razdoblju od 2014.-2018.g.
prema podacima DZS-a u prosjeku je godišnje umrlo 7 djece u dobi od prve do četvrte godine
(0,2/1.000 djece te dobi), odnosno 1 u dobi od 5-9 godina (0,1/1.000) pa je utjecaj mortaliteta
u ovoj dobi na procjenu populacije zanemariv i nije uračunat. Prosječni godišnji ukupni
migracijski saldo iznosi 5,2/1.000 stanovnika županijske populacije (prema podacima DZS-a)
i također nema značajan utjecaj na valjanost procjene populacije djece jasličke i vrtićke dobi.
Procjena broja populacije djece jasličke dobi (0,5-2 godine) je 4.155, odnosno 6.984 djece
vrtićke dobi (3-6 godina) i to 3.370 djece u dobi 3-4 godine te 3.614 u dobi 5 i više godina.
Prema navedenoj procjeni broj djece od pola godine do 7 godina iznosio bi 11.139 djece.
288
Tablica 2 - Procjena broja djece u dobi od šest mjeseci do 6 godina
Živorođeni
Umrla
dojenčad
Procjena
broja djece
2013. 1.801 3 1.798
2014. 1.813 8 1.805
2015. 1.701 4 1.697
2016. 1.669 8 1.661
Ukupno 3-6 g. 6.984 23 6.961
2017. 1.690 8 1.682
2018. 1.670 4 1.666
2019.* 794,5 3,5 791
Ukupno 0,5-2 g. 4.155 16 4.139
Sveukupno 11.139 39 11.100 *polovica djece rođene 2019.g.
Izvor: DZS
Prema procjeni, na početku pedagoške godine 2019./20. obuhvat populacije jasličkim
programima bio je 42,5%, odnosno obuhvat vrtićkim programima 82,8% (obuhvat djece u
dobi 3-4 godine 85,6%, a obuhvat u dobi 5 i više godina 80,0%).
U školskoj godini 2018./2019. djelovalo je 98 osnovnih škola, 57 osmorazrednih i 41
područna četverorazredna škola, što je 4 područne škole manje u odnosu na prethodnu godinu
(po 1 u Pazinu, Poreču, Cerovlju i Pićnu) i 1 osmorazredna škola više (1 u Poreču). U
osnovnim školama bilo je 15.307 učenika, od čega u područnim školama samo 1.119 ili 7,3%.
U prosjeku je ukupno 17,5 djece po razrednom odjelu, 10,8 u područnim školama, a 18,4 u
matičnim školama. Osnovnu školu završilo je 1.750 djece. U školama je 1.886 zaposlenih,
većinu (81,9%) čine žene, dok je među zaposlenima s punim radnim vremenom udio žena još
veći (84,7%). U osnovnim školama zaposleno je u ekvivalentu pune zaposlenosti 104,1
učitelja na 1.000 učenika što je iznad hrvatskog prosjeka (94,5/1.000).
Za djecu i mladež s teškoćama u razvoju djeluju 3 osnovne škole, s ukupno 24 učenika
i 12 zaposlenih učitelja.
U IŽ djeluje 11 osnovnih umjetničkih škola s 1.171 djece, od kojih su 57,7%
djevojčice.
Umjetničku osnovnu školu polazi 7,7% učenika osnovnih škola (9,3% učenica i 6,2%
učenika) što je više od prosjeka RH (6,0%, 7,6% učenice, 4,5% učenici).
289
Tablica 3 - Učenici u osnovnim školama u Istarskoj županiji (kraj školske godine
2018./2019.)
Ukupno Četverorazredne Osmorazredne
Osnovne škole Broj škola 98 41 57 Broj razrednih odjela 873 104 769 Učenici ukupno 15.307 1.119 14.188 - od toga učenice 7.293 538 6.755 Učenici koji su završili OŠ 1.750 - 1.750 Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 1.593,92 132,15 1.461,77 - od toga žene 1.350,54 124,97 1.225,57 Osnovne škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju
Broj škola 3 Broj razrednih odjela 6 Učenici ukupno 24
- od toga učenice 7
Učenici koji su završili OŠ 2
Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 10,50
- od toga žene 9,50 Osnovne umjetničke škole Broj škola 11
Učenici ukupno 1.171
- od toga učenice 676
Učenici koji su završili OŠ 134
Učitelji u ekvivalentu pune zaposlenosti 119,41 - od toga žene 69,14
Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1663 (30.09.2020.)
U školskoj godini 2018./2019. osnovno obrazovanje odraslih završilo je 14 učenika.
U školskoj godini 2018./2019. u IŽ djelovalo je 49 srednjih škola, 1 više u odnosu na
lani (1 srednja škola za odrasle više u Buzetu). Najviše je tehničkih i srodnih škola (17),
gimnazija (12) i industrijsko-obrtničkih škola (11). Bilo je 6.354učenika, a srednju školu je
završilo 1.739 djece. U srednjim školama u punom ekvivalentu zaposlenosti radilo je 813,08
nastavnika, većinom žena (576,671 ili 70,9%) te 52,63 stručnih suradnika, većinom žena
(45,44 ili 86,3%).
Najviše učenika je završilo srednje tehničke i srodne škole (41,6%), slijede gimnazije
(28,5%) te industrijske i obrtničke škole (17,3%).
U srednjim školama u punom ekvivalentu zaposlenosti radilo je 128,0 nastavnika na
1.000 učenika što je više od hrvatskog prosjeka (121,6/1.000), odnosno 8,3 stručnih
suradnika što je također iznad prosjeka RH (6,4/1.000)
290
Tablica 4 - Učenici koji su završili srednju školu u Istarskoj županiji (kraj školske
godine 2018./2019.)
Škole Razredni
odjeli
Učenici Završili školu
ukupno učenice ukupno % Učenice %
Srednje škole 49 370 6.354 3.081 1.739 100,0 860 100,0 -Gimnazije 12 98 1.910 1.258 495 28,5 333 38,7 -Tehničke i srodne škole 17 151 2.910 1.249 724 41,6 341 39,7 -Srednje umjetničke škole 2 8 164 112 27 1,6 20 2,3 -Industrijske i obrtničke 11 68 1.065 346 300 17,3 92 10,7 -Specijalne srednje škole 2) 1 5 18 8 9 0,5 5 0,6 -Srednje škole za odrasle 6 40 287 108 184 10,6 69 8,0
2) Srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju
Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1664 (30.09.2020.)
Na visokim učilištima u RH u akademskoj godini 2018./2019. upisano je ukupno
6.111 studenata iz IŽ, od čega je na redovitom studiju 4.605 ili 75,4%. Najveći broj studenata
upisan je na sveučilišnim studijima (75,4%), stručnim studijima 10,0% i na veleučilištima
8,8%. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je 25 osoba iz IŽ od čega 15
žena, a na poslijediplomskim doktorskim studijima 117 osoba (72 žena).
Tablica 5 - Studenti iz Istarske županije u RH u akademskoj godini 2018./2019. prema
vrstama visokih učilišta i načinu studiranja te studenti upisani na
poslijediplomske studije prema spolu
Ukupno Redoviti
Broj % Broj % Ukupno visoka učilišta 6.111 100,0 4.605 100,0
-Visoke škole 280 4,6 119 2,6
-Veleučilišta 537 8,8 293 6,4
-Fakulteti – stručni studij 611 10,0 303 6,6
-Fakulteti – sveučilišni studij 4.609 75,4 3.817 82,9
-Umjetničke akademije 74 1,2 73 1,6
Poslijediplomski specijalistički studij 25 Poslijediplomski doktorski studij 117 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1645 Studenti u ak. g. 2018./2019. (30.04.2020.)
U 2019.g. diplomirali su ili završili studij 1.329 studenata iz IŽ, najviše žena (776 ili
58,4%).
Tablica 6 - Studenti iz Istarske županije koji su diplomirali/završili sveučilišni ili
stručni studij prema skupinama visokih učilišta te načinu studiranja i spolu
u 2019.
Ukupno - redoviti
Ukupno visoka učilišta 1.329 981 -Visoke škole 32 24 -Veleučilišta 186 69 -Fakulteti – stručni studij 119 50 -Fakulteti – sveučilišni studij 969 816 -Umjetničke akademije 23 22 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. SI 1665 Visoko obrazovanje u 2019. (30.11.2020.)
291
Podaci DZS-a za 2017. godinu (zadnji objavljeni podaci) pokazuju nešto viši BDP u
odnosu na prethodnu godinu na razini RH (indeks 2017./2016. 104,3) kao i u IŽ (indeks
104,4). BDP je u 2017. godini iznosio 3.095 mil. EUR-a za IŽ (6,3% BDP-a RH). BDP po
stanovniku u 2017. godini za IŽ (€14.866) veći je od prethodne godine (indeks 105,3).
BDP-a po stanovniku IŽ veći je za 25,0% od RH prosjeka.
Tablica 7 - Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju, 2013.-
2017.g.
BDP,
mil. Kn
BDP, mil.
EUR
Struktura, %
(Hrvatska =100)
BDP po
stanovniku, kn
BDP po
stanovniku, EUR
Indeks
(Hrvatska = 100)
2013.
Hrvatska 329.571 43.516 100,0 77.465 10.228 100,0 Istarska 20.000 2.641 6,1 96.268 12.711 124,3
2014. Hrvatska Istarska
328.109 20.201
43.002 2.648
100,0 6,2
77.456 97.083
10.152 12.724
100,0 125,3
2015. Hrvatska Istarska
338.975 20.942
44.546 2.752
100,0 6,2
80.586 100.635
10.586 13.225
100,0 124.9
2016. Hrvatska Istarska
351.349 46.664 100,0 84.207 11.184 100,0 22.116 2.937 6,3 106.313 14.120 126,3
2017.
Hrvatska 366.426 49.118 100,0 88.726 11.893 100,0
Istarska 23.092 3.095 6,3 110.906 14.866 125,0 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 12.1.3. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku,
NKPJS – 2012.-2. razina i županije u 2017. (14.02.2020.)
Prema podacima DZS-a, u IŽ u 2019. godini ostvareno je 4.481.698 dolazaka (22,9%
RH) i 26.388.645 noćenja (28,9% RH) turista. Obzirom na broj noćenja u IŽ u 2019.g. osim
209.573 stanovnika živjelo još dodatnih 72.298 stanovnika (za 34,5% više stanovnika), dakle
kao da IŽ ima ukupno 281.871 stanovnika. Među dodatnim stanovnicima ima 69.737 (96,5%)
stranih i 2.561 (3,5%) domaćih turista - pretvorenih noćenja u stanovnike.
U odnosu na 2018. g., u 2019.g. ostvaren je za 3,4% veći broj dolazaka i za 0,8% veći
broj noćenja domaćih i stranih turista.
Tablica 8 - Dolasci i noćenja turista u Istarskoj županiji u 2019.g.
Ukupno Domaći Strani Indeksi 2019./ 2018.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 19.566.146 2.212.658 17.353.488 104,8 109,4 104,3
noćenja 91.242.931 7.095.300 84.147.631 101,8 109,6 101,2
Istarska županija dolasci 4.481.698 303.954 4.177.744 103,4 113,6 102,8
noćenja 26.388.645 934.792 25.453.853 100,8 112,0 100,4
Struktura % dolasci 22,9 13,7 24,1
(RH=100) noćenja 28,9 13,2 30,2
Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 4.3.2. Dolasci i noćenja turista u 2019. (28.02.2020.)
292
Prema podacima IŽ u 2019. godini ukupni prihodi od poreza svih jedinica lokalne
samouprave iznosili su 683.780.871,00 kn. Uključujući prihod Županijskog proračuna ukupni
porezni prihodi u Istarskoj županiji iznosili su 849.846.762,00 kn što daje prosječan porezni
prihod po stanovniku u iznosu od 4.084,72 kn.
Prema podacima IŽ, u razdoblju 2015.-2019. godini prosječan porezni prihod po
stanovniku IŽ (uključen i županijski proračun) iznosio je ukupno 18.290,62 kn ili godišnje
3.658,13 kn. Najviši porezni prihod po stanovniku zabilježen je u općini Vrsaru (23.858,62 ili
godišnje 4.771,72 kn), a najniži u općini Karojba (7.055,07 ili godišnje 1.411,01 kn). Porezni
prihodi po stanovniku lokalnih jedinica iznosi 14.805,40 kn ili godišnje 2.961,08 kn. Od 41
jedinice lokalne samouprave, većina (30) ostvaruje porezni prihod ispod prosječnog poreznog
prihoda svih JLS u Županiji. Samo 11 jedinica: 4 grada (Novigrad, Poreč, Rovinj i Umag) i 7
općina (Bale, Fažana, Funtana, Medulin, Tar-Vabriga, Višnjan i Vrsar) ima porezni prihod po
stanovniku iznad prosječnog poreznog prihoda JLS u Županiji.
Svih 11 jedinica s najvišim poreznim prihodimai su na području zapadne i južne Istre,
a 5 je na području Poreštine.
Slika 1 - Ostvarenje prihoda jedinica lokalne samouprave za razdoblje 2015.-2019. godine Izvor: prema podacima Istarske županije
Prema podacima DZS-a 31.3.2019. godine u IŽ je bilo 66.253 zaposlenih u pravnim
osobama (uključena procjena broja zaposlenih koje imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje
DZS nije primio izvještaje) i oni čine 5,3% zaposlenih u RH. Također je bilo i 14.919
zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija (8,1% zaposlenih u obrtu u RH).
Ukupno zaposlenih bilo je 81.172 (5,6% zaposlenih u RH) (2018.g. 81.723).
U odnosu na 2018.g. , bilo je za 0,7% manje ukupno zaposlenih.
Žene čine 45,8% zaposlenih u Istarskoj županiji što je oko RH prosjeka (47,1%).
0
5000
10000
15000
20000
25000
Vrs
arR
ovi
nj
No
vigr
adM
ed
ulin
Po
reč
Fun
tan
aTa
r-V
abri
gaU
mag
Viš
nja
nB
ale
Faža
na
UK
UP
NO
JLS
Gro
žnja
nK
ašte
lir-L
abin
ciP
ula
Svet
i Lo
vreč
Mo
tovu
nLi
žnja
nB
rto
nig
laV
od
nja
nLa
bin
Mar
čan
aK
anfa
nar
Tin
jan
Paz
inB
uze
tV
ižin
ada
Svet
vin
čen
atB
uje
Raš
aŽm
inj
Svet
a N
ede
ljaO
prt
alj
Bar
ban
Lup
ogl
avLa
niš
ćeK
ršan
Sv. P
etar
u Š
um
iG
rači
šće
Ce
rovl
jeP
ićan
293
Tablica 9 - Zaposleni u pravnim osobama te zaposleni u obrtu i u djelatnostima
slobodnih profesija (stanje 31. ožujka 2019.) prema spolu
Djelatnosti Spol Republika
Hrvatska IŽ
Struktura %
(RH=100)
Zaposleni u pravnim osobama
Ukupno 1.255.691 66.253 5,3
Žene 599.558 31.094 5,2
% žena 47,7 46,9
Zaposleni u obrtu i djelatnosti
slobodnih profesija
Ukupno 183.356 14.919 8,1
Žene 78.511 6.084 7,7
% žena 42,8 40,8
UKUPNO
Ukupno 1.439.047 81.172 5,6
Žene 678.069 37.178 5,5
% žena 47,1 45,8
Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Priopćenje 9.2.4. Zaposleni prema područjima djelatnosti i po županijama
- stanje 31. ožujka 2019. (30.04.2020.); Priopćenje 9.2.2/1. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija
u prvom tromjesečju 2019. (15.05.2019.)
Najviše je muškaraca zaposleno u prerađivačkoj industriji (19,4%), zatim u
građevinarstvu (16,1%), u trgovini na veliko i malo (12,5%), u djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja hrane (11,6%) te u prijevozu i skladištenju (5,6%). U navedenih pet
djelatnosti radi gotovo dvije trećine (65,2%) muškaraca.
Slika 2 - Struktura zaposlenih muškaraca u 2019.godini prema djelatnosti
Najviše žena zaposleno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane (18,3%), u trgovini na veliko i malo (15,0%), zatim u obrazovanju (13,5%), u
prerađivačkoj industriji (11,2%) te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (9,6%). U
navedenih pet djelatnosti radi dvije trećine (67,6%) žena.
19,4%
16,1%
12,5%11,6%
5,6%
34,8%
C Prerađivačka industrija
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i malo
I Pružanje smještaja, priprema iusluživanje hraneH Prijevoz i skladištenje
ostalo
294
Slika 3 - Struktura zaposlenih žena u 2019.godini prema djelatnosti
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na dan
31.12.2019.g. u IŽ bilo je 87.911 osiguranika (HZMO vodi evidenciju prema općini rada, a ne
prebivališta) po različitim osnovama osiguranja, od čega je 46,7% osiguranih žena. Najviše
osiguranika (81,5%) osigurano je po osnovi rada kod pravnih osoba, 9,4% kod fizičkih osoba
i 6,7% kod obrtnika.
Podatak da je u RH visoki udio radnika iz IŽ kod fizičkih osoba (8,0%) i kod obrtnika
(9,1%), govori o razvijenosti privatne inicijative u gospodarstvu IŽ.
Tablica 10 - Osiguranici HZMO-a 31.12.2019. prema osnovama osiguranja i
spolu
RH % IŽ % % u RH Radnici kod pravnih osoba 1.334.374 86,4 71.627 81,5 5,4
Radnici kod fizičkih osoba 102.691 6,6 8.229 9,4 8,0
Obrtnici 64.998 4,2 5.914 6,7 9,1
Poljoprivrednici 19.213 1,2 751 0,9 3,9
Samostalne profesionalne djelatnosti 18.813 1,2 970 1,1 5,2
Osiguranici zaposleni kod međ. org. u
inozemstvu i hrvatski državljani
zaposleni na teritoriju RH kod
poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
81 0,0 3 0,0 3,7
Produženo osiguranje 5.022 0,3 417 0,5 8,3
UKUPNO 1.545.192 100,0 87.911 100,0 5,7
Muški 815.182 52,8 46.842 53,3 5,7
Ženski 730.010 47,2 41.069 46,7 5,6 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u IŽ u 2019. godini je prosječno
evidentirano 3.819 nezaposlenih (stopa 4,0%), od čega žena 1.760 (46,1%). U IŽ je stopa
nezaposlenosti niža u odnosu na RH (stopa 7,6%). U RH žene čine 55,6% nezaposlenih, a
najmanji udio žena u ukupnom broju nezaposlenih ima IŽ. Najveća stopa nezaposlenosti je u
18,3%
15,0%
13,5%11,2%
9,6%
32,4%
I Pružanja smještaja te priprema iusluživanje hrane
G Trgovina na veliko i malo
P Obrazovanje
C Prerađivačka industrija
Q Zdravstvena zaštita i socijalnaskrb
ostalo
295
Puli (procjena oko 5,5%), a slijedi Labin (oko 3,8%). Najmanja stopa nezaposlenosti je u
Ispostavi Buzet (2,2%). U 2019.g. se nastavlja pad broja nezaposlenih na razini RH.
U odnosu na 2018.g., broj nezaposlenih porastao je za 8,7%.
Tablica 11 - Prosječni broj nezaposlenih u Istarskoj županiji u razdoblju 2015. - 2019. g.
2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
Stopa
2019.
RH ukupno 285.906 241.860 193.967 153.542 128.650 7,6
IŽ
ukupno 6.664 5.404 4.144 3.513 3.819 4,0*
žene 3.662 2.983 2.317 1.886 1.760 4,1*
% žene 55,0 55,2 55,9 53,7 46,1
Umag ukupno 757 610 454 531 337 2,7*
Buzet ukupno 128 126 90 78 69 2,2*
Labin ukupno 848 696 482 463 385 3,8*
Pazin ukupno 481 375 284 261 236 3,0*
Poreč ukupno 682 563 453 595 385 3,0*
Pula ukupno 3.241 2.623 2.040 2.078 2.114 5,5*
Rovinj ukupno 528 411 340 404 293 3,1* * izračun ZJZIŽ na aktivno stanovništvo prema Popisu stanovništva 2011.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Slika 4 - Zaposleni u pravnim osobama, obrtu i djelatnostima slobodnih profesija
(stanje u ožujku) i prosječan broj nezaposlenih
Krajem 2019.godine u IŽ je zabilježeno 4.823 nezaposlenih osoba, od toga 2.342 žena
ili 48,6% (u RH je među nezaposlenima 55,1% žena). Prema razini obrazovanja krajem
2019.godine najveći udio nezaposlenih u IŽ čine osobe sa završenom srednjom školom u
trajanju od četiri godina i više (31,1%), osobe sa završenom srednjom školom u trajanju do 3
godine i školom za KV i VKV radnike (31,0%) te osobe sa završenom samo osnovnom
školom (19,2%). Udio stručnih osoba tj. onih koji imaju završeno srednje, više ili visoko
obrazovanje bio je 77,0%, nešto veći od RH (75,1%).
0
20000
40000
60000
80000
100000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
nezaposleni
zaposleni
296
U odnosu na 2018.godinu, broj nezaposlenih povećan je u svim razinama
obrazovanja, a najviše je povećan kod nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom
školom (za 19,7%), sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri godina i više (za
14,4%) te sa završenom samo osnovnom školom (za 11,7%).
Tablica 12 - Nezaposleni prema razini obrazovanja (31. prosinac)
2018. 2019. Indeks
2019./ 2018.
Broj % Broj %
UKUPNO
Ukupno 4.410 100,0 4.823 100,0 109,4
Žene 2.315 2.342 101,2
% žena 52,5 48,6
Bez škole i nezavršena O.Š. ukupno 152 3,4 182 3,8 119,7
Osnovna škola ukupno 828 18,8 925 19,2 111,7
SŠ do 3 godine i škola za KV i VKV radnike ukupno 1.415 32,1 1.494 31,0 105,6
SŠ od 4 i više godina (i gimnazija) ukupno 1.310 29,7 1.498 31,1 114,4
Viša, I stupanj fakulteta i stručni studij ukupno 298 6,8 308 6,4 103,4
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat ukupno 407 9,2 416 8,6 102,2 Izvor: HZZ.
Najveći udio nezaposlenih muškaraca ima završenu srednju školu u trajanju do 3
godine i školu za KV i VKV radnike (37,65%), završenu srednju školu u trajanju od četiri
godina i više (28,6%) te završenu samo osnovnu školu (19,4%).
Najveći udio nezaposlenih žena ima završenu srednju školu u trajanju od četiri godina
i više (33,7%), završenu srednju školu u trajanju do 3 godine i školu za KV i VKV radnike
(24,0%) te završenu samo osnovnu školu (18,9%).
Udio stručnoobrazovanih tj. onih koji imaju završeno srednje, više ili visoko
obrazovanje bio je kod nezaposlenih muškaraca 77,3%, a % kod nezaposlenih žena 76,8%.
Slika 5 - Nezaposleni prema razini obrazovanja i spolu (31. prosinac 2019.)
0% 20% 40% 60% 80% 100%
muškarci
žene
82
100
482
443
933
561
709
789
124
184
151
265
bez škole inezavršena O.Š.O.Š.
S.Š. do 3 godine teKV i VKVS.Š.4g. i gimnazija
VŠS
Fakultet, akademija,magisterij, doktorat
297
Najveći udio nezaposlenih prema dobi krajem 2019.godine u IŽ čine osobe u dobi 55-
59 godina (15,5%), zatim osobe u dobi 50-54 godine (12,4%), u dobi 25-29 godina (11,9%) te
u dobi 40-44 godine (11,5%). Udio mladih u dobi do 24 godine u ukupnom broju
nezaposlenih bio je 10,7% (RH 16,1%).
U odnosu na 2018.godinu, broj nezaposlenih smanjen je u dobnim skupinama 20-39, a
povećan u ostalim dobnim skupinama. Broj starijih nezaposlenih porastao je za trećinu: u
dobi 55-59 godina (za 34,1%) te 60 i više godina (za 32,4%), a i u dobi 40-54 godine za
četvrtinu.
Tablica 13 - Nezaposleni prema dobi (31. prosinac)
2018. 2019. Indeks
2019./ 2018. Broj % Broj %
UKUPNO 4.410 100,0 4.823 100,0 109,4
15-19 g. 105 2,4 111 2,3 105,7
20-24 g. 490 11,1 405 8,4 82,7
25-29 g. 602 13,7 574 11,9 95,3
30-34 g. 556 12,6 479 9,9 86,2
35-39 g. 488 11,1 482 10,0 98,8
40-44 g. 451 10,2 554 11,5 122,8
45-49 g. 377 8,5 468 9,7 124,1
50-54 g. 478 10,8 598 12,4 125,1
55-59 g. 557 12,6 747 15,5 134,1
60 i više g. 306 6,9 405 8,4 132,4 Izvor: HZZ
Najveći udio nezaposlenih muškaraca su u dobi 55-59 godina (17,3%), u dobi 50-54
godina i 40-44 godina (po 11,6%) te u dobi 25-29 godina (10,5%).
Najveći udio nezaposlenih žena su u dobi 55-59 godina (13,5%), u dobi 25-29 godina
(13,4%), u dobi 50-54 godina (13,2%), u dobi 40-44 godine (11,4%), u dobi 35-39 godina
(10,9%) te u dobi 30-34 godine (10,6%).
298
Slika 6 - Nezaposleni prema dobi i spolu (31. prosinac 2019.) Izvor: HZZ
Prema podacima DZS-a prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih u IŽ u 2018.
godini (zadnji objavljeni podatak DZS-a) iznosila je 8.511 kn i bila je neznatno niža (za 1,2%)
od prosjeka RH (8.612 kn), dok je prosječna mjesečna neto plaća od 6.109 kn bila za 0,9%
niža od RH (6.164 kn). Prosječne bruto plaće za sve su stručne spreme više u Istarskoj
županiji u odnosu na RH, osim za visoku stručnu spremu (za 1.025 kuna manja plaća - za
7,9% manja).
Prosječne plaće žena u IŽ niže su u odnosu na plaće muškaraca – bruto plaća manja
je kod žena za 1.386 kuna (za 15,1%), a neto plaća za 925 kuna (za 14,1%).
Tablica 14 - Prosječne mjesečne bruto i neto plaće zaposlenih u Istarskoj županiji u
2018. godini po spolu odnosno stupnju stručne spreme
Stupanj
stručne spreme
Prosječna bruto plaća po
zaposlenome u kunama
Prosječna neto plaća po
zaposlenome u kunama
Istarska Hrvatska Istarska Hrvatska
UKUPNO 8.511 8.612 6.109 6.164
Muškarci 9.176 9.196 6.552 6.571
Žene 7.790 7.970 5.627 5.716
Po spremi:
Visoka 11.994 13.019 8.217 8.811
Viša 9.774 9.718 6.909 6.900
Srednja 7.386 7.081 5.426 5.249
Niža 6.590 5.449 4.945 4.184
VKV 9.440 8.890 6.761 6.453
KV 7.000 6.265 5.197 4.723
PKV 6.614 5.840 4.949 4.452
NKV 5.929 5.131 4.479 3.940 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Zaposlenost i plaće – statistika u nizu (28.08.2020.)
59
52
184
221
261
313
231
248
227
255
288
266
256
212
289
309
430
317
256
149
0% 20% 40% 60% 80% 100%
muškarci
žene
15-19 g.
20-24 g.
25-29 g.
30-34 g.
35-39 g.
40-44 g.
45-49 g.
50-54 g.
55-59 g.
60 i više g.
299
HZMO navodi da je na dan 31.12.2019. godine broj korisnika doplatka za djecu u IŽ
bio 5.167 (2018.g. 5.249), broj djece 9.421 (2018.g.9.539), a prosječna mjesečna svota
doplatka 356,19 kn (2018.g.357,67 kn).
U odnosu na 2018.g., nešto je manji broj korisnika dječjeg doplatka (za 1,6%) i broj
djece (za 1,2%), a mjesečna svota doplatka gotovo je ista (manja za 0,4%).
Tablica 15 - Broj korisnika doplatka za djecu, broj djece i prosječna mjesečna svota
doplatka (stanje 31.12.2019.)
Broj korisnika Broj djece Prosječna mjesečna
svota doplatka
Republika Hrvatska 155.330 298.761 365,73
Istarska županija 5.167 9.421 356,19
Struktura % (RH=100) 3,3 3,2 97,4 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.
Prema podacima HZMO-a, u IŽ na dan 31.12.2019. bilo ukupno 55.854 korisnika
mirovina s prosječnom mirovinom 3.005,66 kn. Većinu korisnika (41.704 ili 74,7%) čine
korisnici starosne mirovine, invalidske mirovine prima 4.985 ili 8,9%, a korisnika obiteljske
mirovine bilo je 9.165 ili 16,4%.
Broj korisnika mirovina porastao je za 1,3% u odnosu na 2018.godinu i to zbog
porasta korisnika starosnih mirovina (za 2,6% više), a manje je korisnika invalidskih (za
3,9%) i obiteljskih mirovina (za 1,5%). Prosječna mirovina porasla je za 4,0%.
Tablica 16 - Korisnici mirovina prema vrstama i prosječnoj visini mirovina (stanje 31.12.)
2018. 2019.
Broj
korisnika %
Prosječna
mirovina
Broj
korisnika %
Prosječna
mirovina
Starosna* 40.635 73,7 2.999,67 41.704 74,7 3.116,59
Invalidska 5.190 9,4 2.698,08 4.985 8,9 2.810,76
Obiteljska 9.305 16,9 2.510,39 9.165 16,4 2.606,94
UKUPNO 55.130 100,0 2.888,71 55.854 100,0 3.005,66
* kod mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji – pod starosna
mirovina navedena je najniža mirovina (čl. 49. st. 3. ZOHBDR 2017.) te starosna mirovina prevedena iz invalidske Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Statističke informacije broj 12/2019., siječanj 2020.
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
(MRMSOSP) RH, broj osoba obuhvaćenih zajamčenom minimalnom naknadom na dan
31.12.2019. g. u IŽ bio je 1.183. Navedenu naknadu koristilo je 0,6% stanovnika IŽ što je
manje nego u RH (1,5% stanovnika). U IŽ je dodijeljeno i 2.961 jednokratnih naknada za
1.853 korisnika, zatim 3.422 doplataka za pomoć i njegu te 1.068 osobnih invalidnina. Zbog
procesa informatizacije , odnosno prelaska na drugačiji način prikupljanja podataka i
metodologije (ESSPROS) prikupljanja, za 2019.g. Ministartsvo rada, mirovinskog sustava,
300
obitelji i socijalne politike RH nije objavilo podatke o naknadama za troškove stanovanja
(financiraju JLS) i naknadama za troškove ogrjeva (financiraju JL/RS).
U 2019.g. u odnosu na prethodnu godinu iz državnog proračuna je izdvojeno za 4,1%
manje zajamčenih minimalnih naknada, za 5,7% više jednokratnih naknada, za 9,4% više
osobnih invalidnina i za 29,6% više doplataka za pomoć i njegu.
Tablica 17 - Broj korisnika i pomoći u socijalnoj skrbi u Istarskoj županiji (stanje 31. 12.)
PRAVO U SOCIJALNOJ SKRBI 2018. 2019. Indeks
2019./2018.
Zajamčena minimalna naknada:
1. Ukupno naknada (samaca i kućanstava) 849 814 95,9
2. Ukupno obuhvaćenih osoba 1.288 1.183 91,8
Obuhvaćenost (%) stanovništva zajamčenom minimalnom
naknadom 0,6 0,6
Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 375 520 138,7
Jednokratna naknada:
1. Ukupno naknada u izvještajnoj godini 2.801 2.961 105,7
2. Različiti korisnici (samci i kućanstvo) kojima je jednom ili
više puta odobrena naknada u izvještajnoj godini 1.658 1.853 111,8
Naknade u vezi s obrazovanjem 10 7 70,0
Osobna invalidnina 976 1.068 109,4
Doplatak za pomoć i njegu 2.640 3.422 129,6
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelj 143 152 106,3
Naknada do zaposlenja 54 58 107,4
Socijalne usluge (ukupno korisnika):
-Pomoć u kući 100 118 118,0
-Psihosocijalna podrška 59 57 96,6
-Rana intervencija 4 34 850,0
-Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
(integracija) 52 40 76,9
-Boravak ... 143
-Organizirano stanovanje ... 30
LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ:
Naknada za troškove stanovanja 752 ...
Naknada za troškove ogrjeva - u izvještajnoj godini 4.564 ... Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Godišnje statističko izvješće u RH u 2019.
godini (kolovoz 2020.)
Prema podacima MRMSOSP, tri državna i tri nedržavna doma socijalne skrbi u IŽ za
djecu bez roditeljske skrbi, djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te za tjelesno i
mentalno oštećenu djecu i odrasle osobe na dan 31.12.2019.godine, imala su ukupno 423
korisnika (za 4 ili 0,9% manje). Državni domovi imali su ukupno 149 korisnika (za 10 ili
1,1% više nego lani), a nedržavni 274 (za 14 ili 4,9% manje). Dnevni centar za rehabilitaciju
Veruda u Puli, među nedržavnim domovima ima najveći broj korisnika (210 korisnika ili
49,6% korisnika domova). U nedržavnim domovima bilo je 64,8% ukupnog broja korisnika
domova ovog tipa u IŽ, a u državnima 35,2%. Također, u IŽ druge dvije pravne osobe koje
obavljaju navedenu djelatnost socijalne skrbi bez osnivanja doma imale su 29 korisnika.
301
Tablica 18 - Broj korisnika u domovima te kod drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost socijalne skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe bez roditeljske
ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, odnosno s poremećajima u
ponašanju, za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s tjelesnim,
intelektualnim i osjetilnim oštećenjima (stanje 31.12.)
2018. 2019.
Državni domovi: 139 149
Dječji dom Ruža Petrović, Pula 36 37
Dom za odgoj djece i mladeži Pula, Pula 32 39
Centar za rehabilitaciju Pula, Pula 71 73
Nedržavni domovi 288 274
Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, Pula 220 210
Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju Pula, Pula 38 40
Centar za rehabilitaciju Down sindrom centar Pula, Pula 30 24
SVEUKUPNO domovi 427 423
Druge pravne osobe 10 29
Kuća milosrđa Majmajola, Vodnjan 10 9
Centar za inkluziju i podršku u zajednici, Pula - 20 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i
korisnicima soc. skrbi u 2019.; Godišnje statističko izvješće o drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost soc. skrbi u
2019.
Prema podacima MRMSOSP, u IŽ u četiri županijska i četiri druga doma socijalne
skrbi za starije osobe na dan 31.12.2019. godine bilo je ukupno 896 korisnika. Ukupan broj
starijih osoba korisnika domova u odnosu na prethodnu godinu (860) povećan je za 36 ili
4,2%. U županijskim domovima bilo je 589 korisnika (65,7% ukupnih korisnika) i u odnosu
na prethodnu godinu povećan je za 19 ili 3,3%. Drugi domovi imali su 307 korisnika (34,3%
ukupnih korisnika domova za starije osobe), a u odnosu na 2018.g. imaju 17 korisnika više.
Od drugih pravnih osoba izvješće Ministarstva navodi samo jedan dom s 52 korisnika.
Tablica 19 - Broj korisnika u državnim i nedržavnim – županijskim i drugim
domovima i kod drugih pravnih osoba u djelatnosti socijalne skrbi za
starije osobe i teško bolesne odrasle osobe (stanje 31.12.)
2018. 2019.
Županijski domovi: 570 589
Dom za starije i nemoćne osobe Novigrad 182 181
Dom za starije i nemoćne osobe „A. Štiglić“, Pula 213 219
Dom za starije i nemoćne osobe Raša 61 71
Dom za starije i nemoćne osobe „Domenico Pergolis“ Rovinj 114 118
Drugi domovi: 290 307
Dom za starije i nemoćne osobe Buzet, Buzet 50 50
Dom za starije i nemoćne osobe "A. Gamboc" Umag 95 95
Dom za starije i nemoćne osobe Poreč 83 100
Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Polikarp“, Pula 62 62
UKUPNO 860 896
Druge pravne osobe:
Dom Vita Sana, Ližnjan 40 52 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima
soc.skrbi u 2019.
302
U IŽ na dan 31.12.2019. u tri državna doma socijalne skrbi za odrasle osobe s
mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe) bilo je 359 korisnika ili 14 korisnika
ili 3,8% manje u odnosu na lani.
Tablica 20 - Broj korisnika u državnim domovima socijalne skrbi za odrasle osobe s
mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe), (stanje 31.12.)
2018. 2019.
Dom za odrasle osobe Motovun, Motovun 105 88
Dom za odrasle osobe „Sv. Nedelja“, Nedešćina 61 64
Dom za odrasle osobe „Vila Maria“, Pula 207 207
UKUPNO 373 359 Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima
soc.skrbi u 2019.
U 2019. godini u Policijskoj upravi Istarskoj zabilježeno je sveukupno 4.048 kaznenih
djela (3,2% manje nego u 2018. godini), 1.939 kaznenih djela na 100.000 stanovnika što je
više od prosjeka RH (1.370/100.000). U cestovnom prometu zabilježeno je 61 kazneno djelo
(5,2% više nego u 2018.godini). Udio općeg kriminaliteta u ukupnom kriminalitetu iznosi
83,3% i u odnosu na 2018. godinu u padu je za 8,7%. Najviše je počinjeno teških krađa (1.109
ili 27,4% u ukupnim kaznenim djelima), krađa (967 ili 23,9%), kaznenih djela na štetu djece i
obitelji (533 ili 13,2%), gospodarskog kriminaliteta (280 ili 6,9%), organiziranog
kriminaliteta (131 ili 3,2%) i zlouporabe droga (114 ili 2,8%). Od 2018.g. počinje se
prikazivati i kibernetički kriminalitet, u 2019.g. počinjeno je 89 kaznenih djela (2,2%
kriminaliteta).
Tablica 21 - Pregled osnovnih pokazatelja kriminaliteta (prijavljena kaznena djela) na
području Policijske uprave Istarske u 2018. i 2019. godini
2018. 2019. +- % % 2019. Opći kriminalitet 3.694 3.373 -8,7 83,3
Ubojstva - 1 0,0
Pokušaji ubojstva 6 6 0,0 0,1
Razbojništva 33 18 -45,5 0,4
Krađe 1.069 967 -9,5 23,9
Teške krađe 1.209 1.109 -8,3 27,4
Krađa i neovlaštena uporaba motornih vozila 77 92 +19,5 2,3
Kaznena djela protiv okoliša 4 8 +100,0 0,2
Kaznena djela protiv opće sigurnosti 15 14 -6,7 0,3
Ostalo 1.281 1.158 -9,6 28,6
Terorizam i ekstremno nasilje 1 - -
Zločin iz mržnje - 2 0,0
Ratni zločini - - 0,00 -
Organizirani kriminalitet 78 131 +67,9 3,2
Gospodarski kriminalitet 165 280 +69,7 6,9
Korupcijska kaznena djela 58 35 -39,7 0,9
Zlouporaba droga 136 114 -16,2 2,8
Kibernetički kriminalitet 51 89 +74,5 2,2
Ukupno kaznenih djela (bez prometa) 4.125 3.987 -3,3 98,5
Kaznena djela u cestovnom prometu 58 61 +5,2 1,5
SVEUKUPNO KAZNENIH DJELA 4.183 4.048 -3,2 100,0
Kaznena djela na štetu djece i obitelji 732 533 -27,2 13,2 Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Služba za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada Statistički pregled
temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2019. godini (ožujak 2020.)
303
Najveći rast prijavljenih kaznenih djela u odnosu na 2018.g. zabilježen je kod
kaznenih djela protiv okoliša (+100,0%), kibernetičkog (+74,5%), gospodarskog (+69,7%) i
organiziranog kriminaliteta (+67,9%).
Najveći pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod razbojništva (-45,5%),
korupcijskih djela (-39,7%), djela na štetu djece i obitelji (-27,2%) te zlouporabe droga (-
16,2%).
U odnosu na 2015. godinu, sigurnosni pokazatelji su u padu.
Slika 7 - Prikaz najčešćih kaznenih djela u PU Istarskoj od 2015. do 2019. godine
Od 1.064 počinitelja kaznenih djela, djeca do 18 godina čine 5,4% (57 djece). Muškog
spola bilo je 86,8% počinitelja. U odnosu na 2018.godinu, bilo je 8,3% manje počinitelja.
Tablica 22 - Počinitelji kaznenih djela na području Policijske uprave Istarske
2018. 2019. % +-%
Ukupno počinitelja (fizičke i pravne osobe) 1.160 1.064 100,0 -8,3
Dob:
- djeca do 14 godina 6 5 0,5 -16,7
- djeca 14-18 godina 56 52 4,9 -7,1
- punoljetne osobe 1.092 1.000 94,0 -8,4
Spol:
muški 988 924 86,8 -6,5
ženski 166 133 12,5 -19,9
Utjecaj alkohola 59 ... ... ...
Povratnici 28 ... ... ... Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Služba za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada Statistički pregled
temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2019. godini (ožujak 2020.)
0 500 1000 1500 2000
teške krađe
krađe
gospodarski k.
zlouporaba droga
ostalo
na štetu djece i obitelji
2019.
2018.
2017.
2016.
2015.
304
Registriranih cestovnih motornih vozila (kao pokazatelj životnog standarda) na dan
31.12.2019.g. u IŽ bilo je ukupno 149.553, od čega 115.078 osobnih vozila. Registrirano je
54,9 osobnih vozila na 100 stanovnika, više nego u RH (42,4/100).
Tablica 23 - Registrirana cestovna motorna vozila u Policijskoj upravi Istarskoj, stanje
31.12.
2018. 2019.
Ukupno 144.226 149.553
Mopedi i motocikli 14.163 14.280
Osobna vozila 111.418 115.078
- Osobna vozila na 100 stanovnika 53,4 54,9
Autobus 287 300
Kamion 12.963 14.110
Cestovni tegljač 541 575
Specijalno vozilo 884 928
Traktor 3.970 4.282 Izvor: Ministarsvo unutarnjih poslova, Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2019.
U 2019.godini u IŽ bilo je 122.673 radiopretplatnika, odnosno 58,5 na 100 stanovnika
(RH 35,3/100) te 113.197 televizijskih pretplatnika, 54,0 na 100 stanovnika (RH 31,6/100).
Tablica 24 - Radiopretplatnici i televizijski pretplatnici u 2018. i 2019. godini
2018. 2019.
Radiopretplatnici 121.434 122.673
Radiopretplatnici na 100 stanovnika 58,2 58,5
Televizijski pretplatnici 112.056 113.197
Televizijski pretplatnici na 100 stanovnika 53,7 54,0 Izvor: Državni zavod za statistiku RH. Statistika u nizu – Kultura-pregled po županijama (24.07.2020.)
Na svakog drugog stanovnika dolazi po jedno registrirano osobno vozilo, radio i
televizijska pretplata, što je iznad standarda RH.
Recommended