View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA D.D. SPLIT
Godišnja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2010.g.
31.5.2011
2
UVOD
Banka Splitsko - dalmatinska d.d. Split (u nastavku: Banka) na temelju odredbi ĉlanka 176.
Zakona o kreditnim institucijama i ĉlanka 10. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva
kreditnih institucija (u nastavku: Odluka) objavljuje na sluţbenim stranicama Banke Splitsko-
dalmatinske d.d (www.bsd.hr) slijedeće kvalitativne i kvantitativne informacije na dan 31.
prosinca 2010. godine.
SADRŽAJ
1. strategije i politike upravljanja rizicima
2. jamstveni kapital
3. kapitalne zahtjeve, procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala ,stopu adekvatnosti
jamstvenog kapitala,tehnike smanjenja kreditnog rizika
4. kreditni i razrjeĊivaĉki rizik
5. standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika
1. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA
Strategija upravljanja rizicima u Banci temelji se na zakonskom okviru koji je odreĊen
odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima, te internim aktima koje
je Banka usvojila radi osiguranja upravljanja svim rizicima.
Interni akti u vezi upravljanja rizicima u Banci, a sukladno obvezama i mogućnostima koje
pruţa zakonski okvir kreirani su vodeći raĉuna o sljedećim ĉinjenicama:
Banka po svima parametrima spada u kategoriju malih kreditnih institucija,
sukladno sloţenosti poslovnih funkcija i obima poslova, te razni adekvatnosti
jamstvenog kapitala, Banka je relativno otporna na većinu rizika,
konzervativni pristup u procjenjivanju rizika.
U Banci se u pravilu jednom godišnje i to prilikom donošenja godišnjeg plana rada provodi
usklaĊivanje strategije upravljanja rizicima.
Strategiju preuzimanja rizika odobrava Nadzorni odbor.
Za provoĊenje strategije preuzimanja rizika odgovorna je Uprava Banke koja u dnevnom,
operativnom radu, a na temelju procjene i prijedloga odreĊenih organizacijskih jedinica
donosi odluke kojima preuzima odreĊenu razinu rizika.
Proces upravljanja rizicima u Banci ukljuĉuje redovito i pravodobno utvrĊivanje, mjerenje,
odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, ukljuĉujući izvješćivanje o rizicima
kojima je Banka izloţena ili bi mogla biti izloţena u svom poslovanju.
Funkciju kontrole rizika u Banci obavlja Sluţba rizika.
Osnovni zadaci funkcije kontrole rizika su sljedeći:
3
analiza rizika koje ukljuĉuju utvrĊivanje i mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima jest ili kojima bi mogla biti izloţena Banka u svom poslovanju,
praćenje svih znaĉajnijih rizika kojima je banka izloţena,
provjere primjene i djelotvornosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima Banka jest ili kojima moţe biti izloţena
ispitivanja i vrednovanja adekvatnosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola u procesu upravljanja rizicima,
ocjene adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima,
sudjelovanja u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima,
sudjelovanja u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje rizicima,
davanja prijedloga i preporuka za primjereno upravljanje rizicima,
analize rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih trţišta,
izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o upravljanju rizicima,
izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o svom radu,
provoĊenja ostalih provjera koje su potrebne za adekvatnu kontrolu rizika.
Rizici kojima jest ili bi banka, sukladno svojoj veliĉini, te stupnju sloţenosti poslovanja, mogla
biti izloţena te koje kontinuirano analizira jesu:
Kreditni rizik
Likvidnosni rizik
Valutni (trţišni) rizik
Kamatni rizik
Operativni rizik
Valutno inducirani kreditni rizik
Koncentracijski rizik
Strateški rizik
Upravljaĉki rizik
1.1. Kreditni rizik
U Banci je osigurana operativna i organizacijska razdvojenost funkcija koje ugovaraju
transakcije plasmana od funkcije podrške poslovanju i od funkcije kontrole rizika.
Kreditni proces ukljuĉuje:
- Proces odobravanja plasmana
- Proces praćenja plasmana i analizu kreditnog portfelja (monitoring kreditnog rizika)
- Postupanje s problematiĉnim plasmanima
- Sustav ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika
- Proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima riziĉnosti
Proces odobravanja plasmana:
Prije odobravanja plasmana struĉne sluţbe i ovlaštene osobe za donošenje odluka u
kreditnom poslovanju sukladno internim aktima Banke, te zahtjevima Odluke HNB-e o
klasifikaciji plasmana i izvanbilanĉnih obveza kreditne institucije, procjenjuju kreditnu
sposobnost duţnika.
Obveza Sluţbe rizika je da svaki plasman, ukupne izloţenosti veće od 500.000,00 kn, izradi
analizu i mišljenje prije donošenja odluke o odobravanju predloţenog kreditnog rizika.
4
U sluĉaju negativnog mišljenja Sluţbe rizika, odluku o odobravanju kredita donosi Nadzorni
odbor.
Proces praćenja plasmana i analiza kreditnog portfelja
Sluţba rizika odgovorna je za pravovremeno provoĊenje i koordinaciju s ostalim sektorima u
Banci svih faza procesa praćenja plasmana.
Sluţba rizika odgovorna je za identifikaciju potencijalno riziĉnih klijenata u fazi odobravanja
kreditnih rizika.
Kako bi se proces praćenja plasmana uspješno odvijao uspostavljena je suradnja
organizacijskih dijelova koji kreiraju plasmane (sektor stanovništva i sluţba kreditno –
garancijskih poslova) i Sluţbe rizika u svim fazama plasmana (odobravanje, korištenje,
servisiranje, (ne)vraćanje i naplata)
Praćenje plasmana za klijente u portfelju malih izloţenosti temelji se na portfolio pristupu te
sadrţi kvartalno praćenje trendova kvalitete portfelja kroz analizu strukture istog prema
riziĉnim skupinama te prema kretanju ispravaka vrijednosti na skupnoj osnovi.
Monitoring kreditnog rizika za klijente koji nisu u malom kreditnom portfelju bazira se na
pojedinaĉnom pristupu procjene kreditnog rizika.
U procesu monitoringa kreditnog rizika sudjeluju sektor poslova sa stanovništvom, sektor
kreditnih poslova, sluţba rizika i sluţba unutarnje revizije.
Prilikom praćenja plasmana, a sa svrhom otkrivanja potencijalno riziĉnih klijenata djelatnici
Banke koriste se metodologijom diskriminatornih dogaĊaja i to:
djelatnici u sektoru za poslovanje s graĊanima koji upravljaju portfeljem klijenata
klasificiranih u riziĉne skupine A i B
djelatnici u sektoru kreditnih poslova koji upravljaju portfeljem klijenata klasificiranih u
riziĉne skupine A i B
djelatnici u Sluţbi rizika, koji upravljaju portfeljem klijenata klasificiranih u riziĉnu
skupinu C
Proces klasifikacije plasmana
U Banci je uspostavljen adekvatan proces klasifikacije plasmana u skupine prema
nadoknadivosti.
Proces klasifikacije plasmana u Banci se temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.
Na temelju podataka primljenih u procesu klasifikacije plasmana, Uprava Banke donosi
odluke koje se tiĉu provoĊenja ispravka vrijednosti za bilanĉne stavke, odnosno rezerviranja
za riziĉne izvanbilanĉne stavke.
Analiza potencijalno riziĉnih klijenata provodi se u aplikacijskim modulima bankarske
aplikacije Novo Doba.
Odluku o konaĉnoj monitoring klasifikaciji, na prijedlog Sektora za poslove sa stanovništvom,
Sektora kreditnih poslova i Sluţbe rizika, donosi Uprava.
Postupanje s problematiĉnim plasmanima
U sluĉaju uoĉenog povećanja riziĉnosti plasmana, sektor za poslovanje sa stanovništvom te
sektor kreditnih poslova zajedno sa sluţbom rizika predlaţu Upravi razliĉita rješenja
posebnog praćenja i poduzimanja mjera prisilne naplate.
5
Svi problematiĉni plasmani, klasificirani kao djelomiĉno naplativi (riziĉna skupina B3),
iskljuĉivo su u nadleţnosti Sluţbe rizika.
Sluţba rizika svaki pojedinaĉni plasman klasificiran u riziĉne skupine B3 i C analizira te vrši
procjenu je li restrukturiranje plasmana prema pojedinom duţniku ekonomski opravdano;
ukoliko jest Sluţba izraĊuje plan restrukturiranja i prati njegovu provedbu.
1.2. Likvidnosni rizik
Pravilnikom Banke o upravljanju likvidnosnim rizikom, propisani su minimalni kvalitativni
zahtjevi za upravljanje likvidnosnim rizikom Banke i kvantitativni zahtjevi za potrebe
izvješćivanja Hrvatske narodne banke.
Sukladno zahtjevima za minimalnim kvalitativnim zahtjevom za upravljanje likvidnosnim
rizikom, u Banci je uspostavljen sustav upravljanja likvidnosnim rizikom koji je primjeren
vrsti, opsegu i sloţenosti poslovanja te profilu riziĉnosti Banke.
Sustavom upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci, osigurava se odrţavanje dovoljno
likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaloţene likvidne imovine za
osiguranje u sluĉajevima razliĉitih stresnih dogaĊaja (razliĉitog intenziteta i trajanja),
ukljuĉujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inaĉe dostupnih izvora sredstava i za ĉije
korištenje nema nikakvih pravnih ili operativnih zapreka.
Uprava Banke donosi strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje likvidnosnim
rizikom koji su u skladu s profilom riziĉnosti Banke i njezinom tolerancijom izloţenosti
likvidnosnom riziku.
Banka aktivno i kontinuirano upravlja izloţenošću likvidnosnom riziku i potrebama za
financiranjem u okviru i izmeĊu razliĉitih valuta, poslovnih linija ili pravnih osoba s
obzirom na pravna i operativna ograniĉenja transfera sredstava.
Za sve znaĉajne poslovne aktivnosti (bilanĉne i izvanbilanĉne) u Banci, pri odreĊivanju
cijena novog proizvoda uzima se u obzir i komponentu likvidnosti, odnosno trošak
likvidnosti.
Politikom upravljanja likvidnosnim rizikom Banka osigurava limite likvidnosti unutar grupe
manjih kreditnih institucija u RH i tako osigurava plasman viška ili osiguranje manjka
likvidnih sredstava.
Uprava osigurava politiku, interne akte i praksu za upravljanje likvidnošću, koje se
revidiraju jednom godišnje, odnosno ĉešće ako se to ocijeni potrebnim.
U Banci je uspostavljen odgovarajući sustav izvještavanja koji je prihvatljiv za utvrĊivanje,
mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o likvidnosnom
riziku. Sustav dnevnog izvještavanja o likvidnosti omogućava pravodobne informacije
Upravi o likvidnosnoj poziciji Banke, praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata
i limita, praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama.
U politikama upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci definira se testiranja otpornosti na
stres (analize scenarija i osjetljivosti). Pri provoĊenju testiranja otpornosti na stres, Banka
uzima u obzir izvore kod kojih je ugovorena mogućnost prijevremenog povlaĉenja. Pri
provoĊenju testiranja otpornosti na stres Banka za sve pozicije kod kojih postoji
mogućnost dodatnih zahtjeva za nadoknadu, izraĉunavati njihov utjecaj na likvidnost. Pri
provoĊenju testiranja otpornosti na stres Banka uzima u obzir meĊusobnu zamjenjivost i
likvidnost razliĉitih konvertibilnih valuta te njihovu dostupnost na deviznim trţištima.
Rezultati testiranja otpornosti na stres osnova su za poduzimanje korektivnih mjera ili
6
aktivnosti za ublaţavanje izloţenosti Banke, osiguranje zaštitne likvidnosti i prilagodbu
likvidnosnog profila Banke njezinoj toleranciji na rizik.
U Banci se stalno prati i izraĉunava roĉnu neusklaĊenost dospijeća imovine i obveza
prema procijenjenom odnosno preostalom ugovorenom roku dospijeća
Pri izraĉunavanju roĉne neusklaĊenosti dospijeća imovine i obveza novĉani priljevi i
odljevi se rasporeĊuju u vremenske zone do tjedan odnosno do mjesec dana, tj. na naĉin
odreĊen Odlukom HNB-e o upravljanju likvidnosnim rizikom.
Minimalni koeficijent likvidnosti do tjedan dana jest omjer novĉanih priljeva (koji ukljuĉuju i
trenutaĉno utrţivu imovinu) do tjedan dana i novĉanih odljeva do tjedan dana.
Minimalni koeficijent likvidnosti do mjesec dana jest omjer novĉanih priljeva do tjedan i do
mjesec dana i novĉanih odljeva do tjedan i do mjesec dana.
Banka pratiti i izvještava HNB-u o minimalnom koeficijentu likvidnosti u kunama, u svim
konvertibilnim valutama ukupno i u nekonvertibilnim valutama pojedinaĉno.
1.3. Valutni rizik
Upravljanje valutnim rizikom u Banci temelji se na podzakonskom aktu Hrvatske narodne
banke ( Odluka o ograniĉavanju izloţenosti banaka valutnom riziku), te dnevnim izvješćima,
analizama i procjenama Riznice, a na temelju kojih Odbor za likvidnost svakodnevno donosi
odgovarajuće odluke i zakljuĉke kako bi se minimalizirao eventualni, mogući negativni efekt
promjene teĉaja odreĊenih valuta na poslovanje Banke.
Predmetnom Odlukom Hrvatske narodne banke odreĊuje se naĉin izraĉuna izloţenosti
devizne pozicije banke valutnom riziku, najveća dopuštena izloţenost banke valutnom riziku,
te rokovi i naĉin izvješćivanja Hrvatske narodne banke o izloţenosti banke valutnom riziku.
Valutni rizik je rizik kojem je banka izloţena kada ima otvorenu deviznu poziciju koja moţe
dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene meĊuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti
kune prema drugoj stranoj valuti. Otvorena devizna pozicija u pojedinoj valuti moţe biti duga
ili kratka.
Banka ima kratku deviznu poziciju u odreĊenoj valuti kada je zbroj prethodno pobrojanih
elemenata u toj valuti negativan. Banka ima dugu deviznu poziciju u odreĊenoj valuti kada je
zbroj prethodno pobrojanih elemenata u toj valuti (ili zlatu) pozitivan. U deviznu imovinu i
devizne obveze ukljuĉuju se sva devizna imovina i obveze te imovina i obveze u kunama ĉija
se vrijednost u kunama izraĉunava na temelju teĉaja kune u odnosu prema stranoj valuti (u
daljnjem tekstu imovina i obveze uz valutnu klauzulu).
Otvorena pozicija u jednoj valuti izraĉunava se u toj valuti i preraĉunava u kune pomoću
srednjeg teĉaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi
izvještaj.
Ukupna kratka devizna pozicija banke zbroj je svih kratkih deviznih pozicija banke u
pojedinim valutama. Ukupna duga devizna pozicija banke zbroj je svih dugih deviznih
pozicija banke u pojedinim valutama.
Ukupnu otvorenu deviznu poziciju ĉini veći od tih dvaju zbrojeva. Apsolutna otvorena pozicija
u zlatu pribraja se ukupnoj otvorenoj deviznoj poziciji.
Banka krajem svakoga radnog dana usklaĊuje svoju ukupnu otvorenu deviznu poziciju tako
da ukupna otvorena devizna pozicija ne prelazi iznos koji ĉini 30% jamstvenoga kapitala
banke utvrĊenog propisima Hrvatske narodne banke.
Banka dnevno dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o ukupnoj deviznoj poziciji. Podaci
se dostavljaju sljedećega radnog dana za prethodni radni dan.
U sluĉaju prekoraĉenja najviše dopuštene otvorene devizne pozicije, Uprava banke duţna je
7
uz navedena izvješća dostaviti i razloge prekoraĉenja te podatke o tome kako i u kojem
razdoblju to namjerava uĉiniti.
1.4. Kamatni rizik
Za potrebe mjerenja kamatnog rizika u knjizi banke, Banka koristi pojednostavljeni izraĉun
procjene promjene ekonomske vrijednosti banke, primjenjujući standardni kamatni šok od
200 baznih bodova na kamatno osjetljive pozicije knjige banke po svim vaţnijim valutama
pojedinaĉno i za ostale valute ukupno. Isti sustav mjerenja kamatnog rizika koristi se za
potrebe izvještavanja Hrvatske narodne banke.
Izvještavanje o izloţenosti kamatnom riziku u knjizi banke odvija se kvartalno; Sluţba rizika
na temelju podataka dostavljenih od strane Sluţbe plana i analize izvještava Upravu, pri
ĉemu se naglasak stavlja na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i
jamstvenog kapitala, koji ne smije biti veći od 20%, što ujedno udovoljava i regulatornom
zahtjevu.
Pozicija Oznaka valute Iznos
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
HRK 708
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
EUR 807
Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)
OST -67
Promjena ekonomske vrijednosti
1.447
Promjena ekonomske vrijednosti u odnosu na
jamstveni kapital
3,00 %
1.5. Operativni rizik
Operativni rizik moţemo definirati kao rizik koji nastaje od gubitka posredno ili neposredno uzrokovanih neadekvatnim ili neuspješnim internim procesima, zaposlenicima ili vanjskim dogaĊajima. Sluţba rizika u banci u suradnji s ostalim organizacijskim dijelovima i funkcionalnostima Banke provodi postupak praćenja, mjerenja, nadzora i kontrola nad rizicima eksternalizacije, uvoĊenja novih proizvoda, uspostave planova kontinuiteta poslovanja,te svim ostalim poslovnim aktivnostima koje u sebi sadrţe znaĉajnu razinu operativnog rizika . U sklopu upravljanja operativnim rizikom u Banci je uspostavljeno upravljanje informacijskim
sustavom, rizikom informacijskog sustava i upravljanje kontinuitetom poslovanja.
Za potrebe primjerenog upravljanja informacijskim sustavom, odnosno rizicima koji proizlaze
iz uporabe istoga Banka je osigurala adekvatan organizacijski ustroj putem Odbora za
upravljanje IS-om.
Nadalje, Banka je eksternalizirala ulogu Voditelja sigurnosti informacijskog sustava, te
poslove unutarnje revizije IS-a. S obzirom na znaĉajne i obimne funkcionalne promjene u
Banci koje su utjecale i na kvantitativne i kvalitativne promjene u informacijskom sustavu
(novi aplikativni moduli za platni promet, za internet bankarstvo, za kartiĉno poslovanje, za
8
investicijsko bankarstvo, za POS ureĊaje, za novo izvješćivanje sukladno ZOKI-ju, nova
server sala i priĉuvna lokacija i sl.), Banka je angaţiranjem vanjskih struĉnjaka podigla razinu
educiranosti kadrovskih resursa u tom podruĉju poslovanja, ĉime je smanjila razinu
operativnih rizika za Banku.
U proces donošenja odluke o procjeni rizika eksternalizacije odreĊenih dopuštenih poslova
ukljuĉeni su odreĊeni sektori i sluţbe u Banci i to na sljedeći naĉin:
sektori i sluţbe u Banci predlaţu Upravi donošenje odluke o ugovornom povjeravanju odreĊenih materijalno znaĉajne aktivnosti (eksternalizaciji), za koje je taj sektor ili sluţba, temeljem Pravilnika o organizaciji zaduţena da ih samostalno obavlja,
nakon donošenje naĉelne odluke Uprave o eksternalizaciji odreĊene aktivnosti, a na temelju prethodno sakupljenih ponuda i odreĊene dokumentacije, Sluţba rizika duţna je izraditi procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom; svakom pojedinom odlukom o procjeni rizika eksternalizacije u Banci se definira uloga i odgovornosti organizacijskih dijelova Banke ili osoba zaduţenih za nadzor i upravljanje eksternalizacijom koji moraju imati odgovarajuću razinu znanja i iskustva, te izlazna strategiju Banke u sluĉaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa i/ili nemogućnosti ispunjenja ugovornih obveza, ĉime se osigurava kontinuitet poslovanja,
na temelju dubinske analize; financijske uspješnosti poslovanja pruţatelja usluga, referentne liste drugih korisnika istih ili sliĉnih usluga, te procjene kvalitete i odreĊenih
testiranja, odreĊeni sektor ili sluţba zajedno sa Sluţbom rizika, predlaţu Upravi izbor
odreĊenog pruţatelja usluga.
Sukladno navedenoj proceduri Uprava Banke donosi odluku o eksternalizaciji s pruţateljem
usluge i zaduţena je za sklapanje ugovora ukljuĉujući i prethodno pregovaranje i definiranje
sadrţaja ugovora,
za upravljanje ugovornim odnosom s odabranim pruţateljem eksternalizirane
aktivnosti zaduţen je odreĊeni sektor ili sluţba u Banci.
za nadziranje kvalitete eksternalizirane usluge zaduţeni su izvršni direktori sektora ili
voditelji sluţbi kojima se pruţa odreĊena eksternalizirana usluga
Sluţba rizika zaduţena je za praćenje i izvještavanje Uprave o izloţenosti rizicima
povezanim s eksternalizacijom odreĊenih aktivnosti.
u svrhu upravljanja rizikom usklaĊenosti u Banci je uspostavljena stalna funkciju
praćenja usklaĊenosti koja je ustrojena kao poseban organizacijski dio Banke,
funkcionalno i organizacijski neovisan o poslovima koje kontrolira te je organizirana
unutar Sluţbe pravnih poslova i praćenja usklaĊenosti.
Internim aktom „Pravilnik o organizaciji“, Banka je propisala formalni status funkcije,
te njenu neovisnost te su istim razdvojeni i jasno definirani poslovi sluţbe u segmentu
praćenja usklaĊenosti i u segmentu pravnih i kadrovskih poslova.
Internim aktom Politika praćenja usklaĊenosti ureĊen je naĉin provoĊenja kontrolne
funkcije - funkcije praćenja usklaĊenosti, njezina uloga i odgovornosti te naĉin
obavljanja nadzora predmetne funkcije.
Sluţba pravnih poslova i praćenja usklaĊenosti utvrĊuje i procjenjuje rizik usklaĊenosti kojem
je Banka izloţena ili bi mogla biti izloţena, savjetuje Upravu i druge odgovorne osobe o
naĉinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila ukljuĉujući i informiranje o
9
aktualnostima iz tih podruĉja,procjenjuje uĉinke koje će na poslovanje Banke imati izmjene
relevantnih propisa, vrši provjeru usklaĊenosti novih proizvoda ili novih postupaka s
relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa te obavlja poslove savjetovanja
u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklaĊenost.
Osoba zaduţena za praćenje usklaĊenosti sastavlja izvješće o radu i dostavlja ga
polugodišnje Upravi, Nadzornom odboru i Revizorskom odboru Banke.
U Banci je uspostavljen uĉinkovit sustav za spreĉavanje pranja novca i financiranje
terorizma.
Interni akt koji ureĊuje navedeno podruĉje jest Pravilnik o sprečavanju pranja novca i
financiranja terorizma.
1.6. Ostali rizici
Banka valutno induciranim kreditnim rizikom upravlja u okviru sustava upravljanja kreditnim
rizikom u cjelini; sustav praćenja VIKR-a ugraĊen je u kreditne politike i procedure Banke.
Za strateški rizik, upravljaĉki rizik i rizik koncentracije je procijenjeno kako isti nisu znaĉajni
za Banku.
2. JAMSTVENI KAPITAL
Jamstveni kapital banke na dan 31.12.2010. Banka utvrĊuje visinu jamstvenog kapitala
sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama (NN 117/2008,74/2009,153/2009)
te Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija ( NN
1/2009,41/2009,75/2009,2/2010). Jamstveni kapital Banke sastoji se od osnovnog
kapitala ( uplaćene redovne dionice, rezerve i zadrţana dobit) i odbitnih stavki.
Obrazac JKAP Jamstveni kapital (u 000kn)
Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.
25351138943
NR
31.12.2010
Red. br.
Naziv Iznos
1
1. OSNOVNI KAPITAL 50.514
1.1. Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 45.734
1.1.1. Uplaćene redovne dionice 48.602
10
1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 0
1.1.3. (-) Vlastite dionice -2.868
1.2. Rezerve i zadrţana dobit 5.345
1.2.1. Rezerve 4.522
1.2.2. Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0
1.2.3. (-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0
1.2.4. Zadrţana dobit 823
1.2.5. (-) Gubici proteklih godina 0
1.2.6. Dobit tekuće godine 0
1.2.7. (-) Gubitak tekuće godine 0
1.2.8. (-) Neto dobici od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine 0
1.3. Rezerve za opće bankovne rizike 0
1.4. (-) Nematerijalna imovina -565
1.5. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije 0
1.6. (-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklaĊivanja financijske imovine raspoloţive za prodaju 0
1.7. (-) Gubitak po transakcijama zaštite 0
1.8. (-) Dobit po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti (promjena kreditnog rejtinga) 0
1.9. (-) Ostalo 0
1.10. Manjinski udio 0
1.11. Ostale negativne konsolidirane rezerve 0
1.12. (-) Pozitivne konsolidirane rezerve 0
2. DOPUNSKI KAPITAL I 0
2.1. Uplaćene kumulativne povlaštene dionice 0
2.2. (-) Vlastite kumulativne povlaštene dionice 0
2.3. Hibridni instrumenti 0
2.4. PodreĊeni instrumenti 0
2.5. (-) PodreĊeni instrumenti iznad ograniĉenja 0
2.6. Višak rezervacija prema IRB pristupu 0
11
2.7. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podreĊenim instrumentima 0
2.8. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije 0
2.9. (-) Dopunski kapital I iznad ograniĉenja 0
3. ODBITNE STAVKE 0
3.a Od toga: (-) Odbijeno od osnovnoga kapitala 0
3.b Od toga: (-) Odbijeno od dopunskoga kapitala I 0
3.1. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala) 0
3.2. (-) Ulaganja u podreĊene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala) 0
3.3. (-) Višak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podreĊene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije) 0
3.4. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala) 0
3.5. (-) Ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala) 0
3.6. (-) Manjak rezervacija prema IRB pristupu i oĉekivani gubitak po vlasniĉkim ulaganjima 0
3.7. (-) Iznos izloţenosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1.250%) 0
3.8. (-) Slobodne isporuke 0
3.9. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu 0
3.10. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom 0
3.11. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama 0
3.12. (-) Iznos prekoraĉenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija 0
3.13. (-) Ulaganja u kapital društava koja su iskljuĉena iz grupe kreditnih institucija u RH 0
4. DOPUNSKI KAPITAL II 0
12
4.1. Kratkoroĉni podreĊeni instrumenti 0
4.2. (-) Neiskorišteni dopunski kapital II 0
4.3. (-) Dopunski kapital II iznad ograniĉenja 0
5. JAMSTVENI KAPITAL 50.514
5.vi Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja 50.514
5.tr Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika 50.514
6. BILJEŠKE: 0
6.1. Izglasane dividende tekuće godine 0
6.2. Isplaćene dividende tekuće godine 0
6.3. Rezerve kapitala ostvarene izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 1.440
6.4. Rezerve za vlastite dionice 3.575
6.5. Neukljuĉena dobit tekuće godine 1.027
6.6. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu 0
6.6.1. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na pojedinaĉnoj osnovi 0
6.6.2. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na skupnoj osnovi 0
6.7. Oĉekivani gubitak prema IRB pristupu 0
3. KAPITALNI ZAHTJEVI, PROCJENJIVANJE ADEKVATNOSTI
INTERNOG KAPITALA, STOPA ADEKVATNOSTI
JAMSTVENOG KAPITALA, TEHNIKE SMANJENJA
KREDITNOG RIZIKA
3.1. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik
IZLOŽENOST 12% iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim
rizikom
Središnje drţave i središnje banke 0
Tijela lokalne i regionalne samouprave 0
Javna drţavna tijela 0
13
Multilateralne razvojne banke 0
MeĊunarodne organizacije 0
Institucije 930.826
Trgovaĉka društva 3.670.007
Stanovništvo 20.348.004
Pokrivene obveznice 0
Udjeli u investicijskim fondovima 0
Potraţivanja osigurana nekretninama 84.824
Dospjela nenaplaćena potraţivanja 541.183
Visokoriziĉna potraţivanja 0
Sekuritizacijske pozicije 0
Ostale izloţenosti 2.519.126
UKUPNO 28.093.970
Banka izraĉunava iznose izloţenosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom
standardiziranog pristupa na naĉin kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog
kapitala (NN 1/2009,75/2009,2/2010).
3.2. Kapitalni zahtjev za valutni rizik
Banka je duţna izraĉunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ukoliko njena otvorena devizna pozicija prelazi 2% jamstvenog kapitala Banke. Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke. Kapitalni zahtjev za valutni rizik se raĉuna na naĉin da se inicijalni kapitalni zahtjev pomnoţi sa 1,5.
u 000 kn
3.3. Kapitalni zahtjev za operativni rizik
Kod izraĉuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavni pristup. Prema
jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka
posljednja tri relevantna pokazatelja. Prosjek prosjeĉna tri relevantna pokazatelja raĉuna se
kao aritmetiĉka sredina. Ako je bilo koji od posljednja tri relevantna pokazatelja negativan ili
jednak nuli, nede se ukljuĉiti u izraĉun trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja, te se
trogodišnji prosjek relevantnog pokazatelja raĉuna na naĉin da se zbroj pozitivnih
Kapitalni zahtjev za valutni rizik 243
14
pokazatelja podijeli s brojem pozitivnih relevantnih pokazatelja. Relevantni pokazatelj raĉuna
se na osnovi revidiranih podataka za financijsku godinu.
u 000 kn
3.4. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala
Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na 31.12.2010. godine iznosi 19,07 %, što u odnosu
na zakonski minimum od 12,00% upućuje na relativno visoku razinu adekvatnosti
jamstvenog kapitala.
Kapitalni zahtjev za operativni rizik 3.446
Naziv Iznos Pokrivenost osnovnim kapitalom
Pokrivenost dopunskim kapitalom I
Pokrivenost dopunskim kapitalom II
1 2 3 4
JAMSTVENI KAPITAL 50.513.529
OSNOVNI KAPITAL 50.513.529
DOPUNSKI KAPITAL I 0
DOPUNSKI KAPITAL II 0
KAPITALNI ZAHTJEVI 31.789.482
UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZRJEĐIVAČKI RIZIK I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE
28.093.970 28.093.970
Standardizirani pristup (SP) 28.093.970
SP razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije 28.093.970
IRB razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije
Sekuritizacijske pozicije SP
Pristup temeljen na internim rejting sustavima (IRB pristup) 0
IRB pristup kad se ne primjenjuju niti vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) niti konverzijski faktori
IRB pristup kad se primjenjuju vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) i/ili konverzijski faktori
Vrijednosni papiri IRB
Sekuritizacijske pozicije IRB
UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE
UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 243.200 243.200
Kapitalni zahtjevi za valutni rizik 243.200 243.200
Kapitalni zahtjevi za specifiĉni pozicijski rizik duţniĉkih instrumenata
Kapitalni zahtjevi za opći pozicijski rizik duţniĉkih instrumenata
Kapitalni zahtjevi za rizik ulaganja u vlasniĉke vrijednosne
15
3.5. Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala
Postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) u Banci uspostavljen je
sukladno odredbama Odluke HNB o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala,
te odgovarajućem internom aktu Banke.
Najvaţniji kriteriji kojima se Banka rukovodi pri definiranju postupaka procjenjivanja
adekvatnosti internog kapitala:
ĉinjenica da Banka spada u manje kreditne institucije, na pojedinaĉnoj osnovi,
profilu riziĉnosti prilagoĊen za manju kreditnu instituciju,
relativno znaĉajna razina stope adekvatnosti jamstvenog i internog kapitala Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala u Banci, adekvatan je modelu procjene na
pojedinaĉnoj osnovi, te odgovora veliĉini Banke, obujmu i kompleksnosti poslovnih
aktivnosti, proizvoda i usluga, te profilu riziĉnosti Banke.
Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala provodi se jednom godišnje.
U postupku procjene adekvatnosti internog kapitala Sluţba rizika jednom godišnje izraĊuje
Izvješće o primjeni postupka procjenjivanja internog kapitala, kojeg usvaja Uprava i o kojem
Uprava informira Nadzorni odbor. Predmetno izvješće dostavlja se ĉlanovima Uprava i
izvršnim direktorima u Banci, te Hrvatskoj narodnoj banci.
Banka je ICAAP-om obuhvatila sljedeće faze:
UtvrĊivanje rizika
Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreĊivanje pripadajućih iznosa internih
kapitalnih zahtjeva
OdreĊivanje ukupnog raspoloţivog internog kapitala
UsporeĊivanje ukupnog raspoloţivog internog kapitala i potrebnog internog kapitala
UsporeĊivanje potrebnog jamstvenog i potrebnog internog kapitala
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik Kao manja kreditna institucija,Banka koristi standardizirani pristup te izraĉun internih kapitalnih zahtjeva ne odstupa od izraĉuna propisanog u Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija ni u obuhvatu, ni u propisanoj stopi adekvatnosti kapitala.
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike
papire
Kapitalni zahtjevi za robni rizik
Kapitalni zahtjevi za rizik pozicije u opcijama
Kapitalni zahtjevi za rizik prekoraĉenja dopuštenih izloţenosti
Kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima
UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNI RIZIK 3.452.312 3.452.312
POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA KAPITALOM 31.789.482 0 0
STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 19,07
16
Kao manja kreditna institucija Banka primjenjuje pristupe iz Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija; izraĉun internih kapitalnih zahtjeva ne odstupa od izraĉuna propisanog u OAJKKI ni u obuhvatu ni u propisanoj stopi adekvatnosti kapitala.
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik S obzirom na veliĉinu Banke (manja kreditna institucija) te kompleksnost i obujam poslovanja, Banka za izraĉun internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koristi jednostavni pristup propisan Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija.
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik Banka za procjenu internog kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik koristi metodu temeljenu na ukupnom iznosu plasmana koji su nezaštićeni u odnosu na valutno inducirani kreditni rizik(obrazac VIKR); interni kapitalni zahtjev raĉuna se kao odreĊeni postotak navedenog iznosa, do kojeg se dolazi ekspertnom procjenom.
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik S obzirom da rizik koncentracije u kreditnom portfelju Banke nije odreĊen kao znaĉajan,za isti se ne izdvaja interni kapitalni zahtjev.
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi banke Banka za izraĉun internoga kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi banke primjenjuje metodu pojednostavnjenog izraĉuna procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisanu Odlukom o kamatnom riziku u knjizi banke(NN, br. 2/2010.). Interni kapitalni zahtjev za kamatni rizik u knjizi banke jednak je ukupnoj neto ponderiranoj poziciji knjige banke (odnosno promjeni ekonomske vrijednosti).
Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za ostale rizike S obzirom na veliĉinu ( manja kreditna institucija), Banka je za sve ostale znaĉajne rizike koji nisu navedeni u prethodnim toĉkama, odredila interni kapitalni zahtjev u iznosu od 5% ukupnih regulatornih kapitalnih zahtjeva.
Metodologija procjene vanjskih činitelja i testiranje otpornosti na stres S obzirom da se Banka u skladu sa svojom veliĉinom, internim resursima, sloţenosti poslovanja u ICAAP-u koristi jednostavnim i standardiziranim metodama, odnosno metodama propisanim Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija, mišljenje Uprave je da procjena utjecaja vanjskih ĉimbenika na ICAAP ne bi rezultirala za Banku relevantnim podacima.
17
MINIMALNI KAPITALNI ZAHTJEVI I PROCJENA INTERNIH KAPITALNIH ZAHTJEVA
PRVI STUP DRUGI STUP (ICAAP)
Metodologija
izračuna
kapitalnih
zahtjeva
Minimalni
kapitalni
zahtjevi
(u 000 kn)
Metodologija
procjene
internih
kapitalnih
zahtjeva
Interni
kapitalni
zahtjevi
( u 000 kn)
A) Dio 1: Rizici za koje
se izračunavaju
minimalni kapitalni
zahtjevi
Kreditni rizik Standardizirani
pristup 28.553
Standardizirani
pristup 28.553
Valutni rizik Metoda iz
OAJKKI 243
Metoda iz
OAJKKI 243
Operativni rizik Jednostavni
pristup 3.446
Jednostavni
pristup 3.446
B) Dio 2: Rizici koji nisu
u potpunosti pokriveni
minimalnim kapitalnim
zahtjevima
Valutno inducirani kreditni
rizik
1.526
C) Dio 3: Rizici za koje
se ne izračunavaju
minimalni kapitalni
zahtjevi
Kamatni rizik u knjizi
banke
Metoda
pojednostavljenog
izraĉuna procjene
promjene
ekonomske
vrijednosti knjige
banke propisana
Odlukom o
kamatnom riziku
u knjizi banke
(NN, br. 2/2010)
1.477
Ostali rizici
Izdvajanje 5%
ukupnih
regulatornih
kapitalnih
zahtjeva
1.612
D) Dio 4: Utjecaj
vanjskih činitelja
18
3.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika
(u 000kn)
Izloženost
Materijalna kreditna zaštita
Nematerijalna kreditna zaštita
Financijski kolateral
Ostale priznate zaštite
Garancije /jamstva
Ostale priznate zaštite
Središnje drţave i središnje banke 0 0 0 0
Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0
Javna drţavna tijela 0 0 0 0
Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0
Institucije 0 0 0 0
MeĊunarodne organizacije 0 0 0 0
Trgovaĉka društva 0 0 0 0
Stanovništvo 6.124 0 0 0
Pokrivene obveznice 0 0 0 0
Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0
Ostale izloţenosti 0 0 0 0
UKUPNO 6.124 0 0 0
Banka se u okviru primjene standardiziranog pristupa, za potrebe smanjenja kreditnog rizika,
koristi metodom jednostavnog financijskog kolaterala.
(ekonomsko i poslovno
okružje) uključujući
rezultate testiranja
otpornosti na stres
19
4. KREDITNI I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK
Kvalitativne informacije
Kreditni rizik je, općenito definiran, rizik neplaćanja glavnice i kamate u punoj svoti na dan dospijeća sukladno ugovoru, odnosno rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjenja duţnikove obveze prema banci. Potraţivanja koja nisu plaćena sukladno ugovorenim rokovima, klasificiraju se kao dospjela nenaplaćena potraţivanja. Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza Banke odreĊeni su kriteriji rasporeĊivanja u okviru skupina A, B i C, pri ĉemu se u skupinu A rasporeĊuju potpuno nadoknadivi plasmani, u skupinu B, u okviru koje se formiraju podskupine B1, B2, B3, djelomiĉno nadoknadivi plasmani, te u podskupinu C potpuno nenadoknadivi plasmani. Banka provodi rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno umanjenje njihove vrijednosti, i to:
na pojedinaĉnoj osnovi
na skupnoj osnovi za plasmane rasporeĊene u riziĉnu skupinu A. Sve metode i procedure za utvrĊivanje ispravaka vrijednosti i rezervacija regulirani su
"Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza".
RazrjeĊivaĉki rizik nije relevantan za Banku s obzirom na vrstu i opseg poslovanja.
Kvantitativne informacije
Ukupan iznos izloţenosti razvrstan prema razliĉitim kategorijama izloţenosti (u 000kn)
Neto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti
Bilančne stavke
Izvanbilančne stavke UKUPNO
Središnje drţave i središnje banke 22.552 0 22.552
Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0
Javna drţavna tijela 0 0 0
Multilateralne razvojne banke 0 0 0
Institucije 38.784 0 38.784
MeĊunarodne organizacije 0 0 0
Trgovaĉka društva 30.576 37 30.613
Stanovništvo 177.900 6.710 184.609
Pokrivene obveznice 0 0 0
Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0
Ostale izloţenosti 27.567 0 27.567
UKUPNO 297.378 6.747 304.125
20
Podjela neto izloţenosti prema vrsti djelatnosti (u 000kn)
Glavne vrste djelatnosti Bilančne stavke
Izvanbilančne stavke
POLJOPRIVREDA,ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 67 0
PRERAĐIVAĈKA INDUSTRIJA 10.039 15
GRAĐEVINARSTVO 0 0
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 12.460 5.467
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 17.560 0
DJELATNOSTI PRUŢANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŢIVANJA HRANE 1.990 21
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 415 0
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 81.791 16
STRUĈNE, ZNANSTVENE I TEHNIĈKE DJELATNOSTI 19.146 0
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŢNE DJELATNOSTI 70 0
OBRAZOVANJE 0 0
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 0 0
UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 143 0
OSTALE USLUŢNE DJELATNOSTI 0 0
OSTALO 17.427 0
STANOVNIŠTVO 136.270 1.228
UKUPNO 297.378 6.747
Geografska podjela neto izloženosti (u 000kn)
Geografsko područje Bilančne stavke
Izvanbilančne stavke UKUPNO
Zagrebaĉka ţupanija 70.716 32 70.748
Krapinsko-Zagorska ţupanija 594 0 594
Sisaĉko-Moslavaĉka ţupanija 401 0 401
Karlovaĉka ţupanija 311 0 311
Varaţdinska ţupanija 99 0 99
21
Koprivniĉko-Kriţevaĉka ţupanija 25 0 25
Bjelovarsko-Bilogorska ţupanija 65 0 65
Primorsko-Goranska ţupanija 491 0 491
Liĉko-Senjska ţupanija 0 0 0
Virovitiĉko-Podravska ţupanija 197 0 197
Poţeško-Slavonska ţupanija 272 0 272
Brodsko-Posavska ţupanija 99 0 99
Zadarska ţupanija 2.951 10 2.961
Osjeĉko-Baranjska ţupanija 41 0 42
Šibensko-Kninska ţupanija 2.345 1 2.346
Vukovarsko-Srijemska ţupanija 49 0 49
Splitsko-Dalmatinska ţupanija 212.474 6.703 219.177
Istarska ţupanija 452 0 452
Dubrovaĉko-Neretvanska ţupanija 2.182 0 2.182
Grad Zagreb 3.614 0 3.614
UKUPNO 297.378 6.747 304.125
Podjela neto izloţenosti prema preostalom dospijeću (u 000kn)
Izloženost do 1
mjesec 1 do 3
mjeseca 3 do 12 mjeseci
12 do 36 mjeseci
preko 36
mjeseci UKUPNO
Novĉana sredstva i iznosi kod drugih banaka 6.503 0 0 0 0 6.503
Sredstva kod HNB-A 22.562 0 0 0 0 22.562
Depoziti drugim bankama 38.400 0 369 0 0 38.770
Zajmovi klijentima 13.811 42.021 59.574 55.983 32.075 203.465
Ostala imovina 0 0 451 0 139 590
22
Ulaganja i vrijednosni papiri 360 881 383 0 3.772 5.397
Materijalna i nematerijalna imovina 0 0 0 0 20.090 20.090
UKUPNO IMOVINA 81.638 42.903 60.778 55.983 56.076 297.378
IZVANBILANĈNE STAVKE 1.280 0 5.067 400 0 6.747
Iznosi izloţenosti sa dospjelim nenaplaćenim potraţivanjima i iznosima ispravaka vrijednosti
(u 000kn)
Izloženost
Bruto bilančna
izloženost
Bruto vanbilančna izloženost
Ispravci vrijednosti
Dospjela nenaplaćena potraživanja
Središnje drţave i središnje banke 22.701 0 149 149
Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0
Javna drţavna tijela 0 0 0 0
Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0
Institucije 38.784 0 0 0
MeĊunarodne organizacije 0 0 0 0
Trgovaĉka društva 30.621 37 45 44
Stanovništvo 184.993 6.710 7.094 9.814
Pokrivene obveznice 0 0 0 0
Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0
Ostale izloţenosti 27.954 0 387 387
UKUPNO 305.053 6.747 7.675 10.394
Rezerviranja i ispravci vrijednosti (u 000kn)
Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama
Bilančne stavke
Izvanbilančne stavke UKUPNO
Poĉetno stanje (završno stanje prethodne godine) 8.637 0 8.637
23
Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 1.419 0 1.419
Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 2.105 0 2.105
Otpisi plasmana 276 0 276
Završno stanje 7.675 0 7.675
Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi
Bilančne stavke
Izvanbilančne stavke UKUPNO
Poĉetno stanje (završno stanje prethodne godine) 1.944 28 1.973
Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja 421 29 450
Završno stanje 2.366 57 2.423
Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 4 0 4
5. STANDARDIZIRANI PRISTUP MJERENJU KREDITNOG RIZIKA
Iznosi izloţenosti izraĉunati korištenjem standardiziranog pristupa i rasporeĊeni po stupnjevima kreditne kvalitete (u 000kn)
Izloženost
Ponder rizika (%)
Ukupni neto iznosi izloženosti prije primjene tehnika
smanjenja kreditnog rizika
Ukupni neto iznosi izloženosti nakon primjene tehnika
smanjenja kreditnog rizika
Središnje drţave i središnje banke 0 22.552 22.552
Institucije 10 38.784 38.784
Trgovaĉka društva 100 30.613 30.613
Stanovništvo
35 2.020 2.020
100 179.913 173.789
150 2.677 2.677
Ostale izloţenosti
0 6.600 12.593
20 0 130
100 20.967 20.967
UKUPNO 304.125 304.125
24
Za procjenu kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge Moody's agencije i to za izraĉun
izloţenosti prema središnjoj drţavi i prema institucijama.
Važna napomena u skladu sa čl. 9. stavkom 2. Odluke o javnoj objavi bonitetnih
zahtjeva kreditnih institucija: Sve kvalitativne i kvantitativne informacije sukladno
Odluci o javnoj objavi bonitetnih kreditnih institucija, a koje nisu obuhvaćene u ovom
izvješću navedene su u Izvješću o obavljenoj reviziji sa stanjem dan 31.12.2010.
godine, objavljenom na internetskim stranicama Banke.
Recommended