Citation preview
BOOK-PLATNI PROMET SA INOSTRANSTVOM-B5.indbDOMINUS ILLUMINATIO MEA!
- THE LORD IS MY LIGHT! Bog je moja svetlost - Bog me vodi.
Beograd, novembar 2014.
I SPECIFINOSTI PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM - INSTRUMENTI
PLAANJA
I NAJZNAAJNIJI TRENDOVI U PRAKSI
II PRAKTINA PRIMENA PROPISA KOJIMA JE UREENO DEVIZNO
POSLOVANJE
III MODELI UGOVORA
Dušan Pavlovi, Marko Jeki Sekretar redakcije: Lidija Bogojevi Autor
izdanja: kompanija Paragraf, www. paragraf.rs Autor asopisa
Carinski instruktor: Pjeva Pejovi Ljiljana Tehniki urednik: Sran
Roslavcev Dizajn: Sran Roslavcev Štampa: Beograf, Nova Pazova
Copyright © kompanija Paragraf, www. paragraf.rs
NE ŠTAMPATI CIP I BAR KOD
SADRAJ Prirunik
SADRAJ
INOSTRANSTVOM - INSTRUMENTI PLAANJA I NAJZNAAJNIJI TRENDOVI U
PRAKSI
1. POGLAVLJE Meunarodna trgovina
1. MEUNARODNA TRGOVINA KAO PREDUSLOV RAZVOJA PLATNOG PROMETA SA
INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 16
2. POJAM, SUŠTINA I ZNAAJ IZVOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Vrste spoljnotrgovinskih aktivnosti i modaliteti izvoza . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 21 Institucionalni okviri spoljnotrgovinske razmene
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Izvozni podsticaji u
Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 23
3. POJAM I SPECIFINOSTI UVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29
4 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
Osnovne karakteristike uvoza robe . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Instrumenti platnog prometa sa
inostranstvom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Osnovni
elementi kupoprodajnog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 30
4. REEKSPORT - KUPOVINA ROBE U INOSTRANSTVU RADI NJENE PRODAJE U
INOSTRANSTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 32
Carinski i devizni aspekt direktnog reeksporta . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . 32 Kupovina i prodaja robe koja prelazi
preko carinskog podruja Republike Srbije . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 32 Postupak carinskog skladištenja robe
kupljene u drugoj dravi radi otpreme sa teritorije Republike Srbije
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . 33
5. OSNOVNE KARAKTERISTIKE AKTIVNOG I PASIVNOG OPLEMENJIVANJA ROBE
SA SPOLJNOTRGOVINSKOG ASPEKTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 34
Aktivno oplemenjivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Pasivno
oplemenjivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
6. KOMPENZACIONI POSLOVI SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
2. POGLAVLJE Finansiranje izvoza
1. SOPSTVENA SREDSTVA, KREDITI FONDA ZA RAZVOJ RS I BANKARSKI
KREDITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 37
Sopstvena sredstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Krediti
odobreni od strane Fonda za razvoj . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 38 Bankarski krediti. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 39 Lizing. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 41 Faktoring i forfeting . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
41
2. AGENCIJE ZA OSIGURANJE IZVOZA - PODRŠKA IZVOZU PUTEM OSIGURANJA
I KREDITIRANJA IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 42
Meunarodne agencije za osiguranje i kreditiranje izvoza . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . 42 Domae agencije za osiguranje izvoza . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
SADRAJ Prirunik
sa inostranstvom
1. NAJZNAAJNIJI INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM . . .
. . . . . . 45 Bankarska doznaka . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
ek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
Inkaso . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Instrumenti finansiranja trgovine . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
2. EK KAO INSTRUMENT MEUNARODNOG PLATNOG PROMETA . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 51 Najznaajniji elementi eka . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51
Mehanizmi naplate eka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 Razlozi za vraanje i
odbijanje eka od strane banke . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53
Rizici koji se odnose na korišenje eka . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .53 Putniki i poštanski ekovi . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .54 ekovno poslovanje u Republici Srbiji . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54 Trendovi u ekovnom
poslovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .55
3. MENICA KAO INSTRUMENT PLAANJA U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLOVANJU .
. . 57 Prednosti korišenja menice kao instrumenta plaanja . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .57 Nenaplativa menica . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.57 Bitni elementi menice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
4. DOKUMENTARNI INKASO KAO INSTRUMENT NAPLATE IZVEZENE ROBE. . . .
. . . . . . . 60 Uesnici i dokumenta u inkaso poslu . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Vrste inkaso
transakcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Rizici i prednosti prihvatanja
inkasa kao instrumenta naplate . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
5. DOKUMENTARNI AKREDITIV - NAJPOUZDANIJI
INSTRUMENTSPOLJNOTRGOVINSKOG POSLOVANJA. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Aktivnosti i nadlenosti
najznaajnijih uesnika u akreditivnom poslu . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65 Propisi kojima su
ureeni dokumentarni akreditivi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
66 Prednosti akreditiva u odnosu na druge instrumente plaanja . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .67 Kriterijumi za podelu dokumentarnih akreditiva . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .67 Meusobni odnosi uesnika kod
dokumentarnog akreditiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .73 Dokumenta u
akreditivnom poslu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .73 Naješe zablude koje se odnose na
dokumentarni akreditiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77 Primer Swift Format
Naloga za otvaranje akreditiva . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.77
6 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
SWIFT FORMAT NALOGA ZA OTVARANJE DIREKTNOG AKREDITIVA / NALOGA ZA
OTVARANJE KONFIRMIRANOG AKREDITIVASWIFT FORMAT MT 700 . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .78
6. GARANCIJSKO POSLOVANJE SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Vrste garancija . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .85 Bitni elementi i procedura
izdavanja bankarske garancije . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Supergarancija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87
Kontragarancija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Loro
garancije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
7. POJAM I SPECIFINOSTI STENDBAJ AKREDITIVA . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
8. OVLAŠENJE/PISMO ZA NAPLATU KAO PRAVNI I FINANSIJSKI INSTRUMENT .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 93
9. NOVI INSTRUMENT U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLOVANJU - BANKARSKA
PLATNA OBLIGACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 94 Specifinost dokumentarnog akreditiva - pregled
akreditivnih dokumenata i stavljanje rezerve na isplatu. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
94 Karakteristike Bankarske platne obligacije. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .95 Uslovi za korišenje Bankarske
platne obligacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
96
4. POGLAVLJE Konfirmirani instrumenti
1. ZNAAJ KONFIRMIRANIH INSTRUMENATA U POSLOVANJU SA INOSTRANSTVOM .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 98 Zahtev za obezbeenje konfirmiranog
akreditiva, konfirmiranog stend baj akreditiva ili konfirmirane
garancije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 99 Prihvatanje konfirmacije . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 99
2. NOVI TRENDOVI U FINANSIRANJU MEUNARODNE TRGOVINE . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 101 Evropska banka za obnovu i razvoj . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
Meunarodna finansijska korporacija . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .102 Inter - amerika banka za razvoj . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.103 Azijska razvojna banka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 Mehanizam
pruanja podrške meunarodnih razvojnih banaka . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104
SADRAJ Prirunik
5. POGLAVLJE Swift
1. ZNAAJ I KARAKTERISTIKE GLOBALNE MREE ZA KOMUNIKACIJU IZMEU
FINANSIJSKIH INSTITUCIJA - SWIFT . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 105 Glavni segmenti prema vrstama instrumenata poslovanja
pokriveni mreom SWIFT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .106 Opcije troškova prilikom
izvršenja naloga za plaanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106
Realizacija Strategije 2015 - mogunost smanjenja troškova korišenja
usluga SWIFT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .107 Kontinuirana edukacija za lanice
SWIFT mree . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108
Organizovanje godišnje Konferencije - SAJBOS . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .108
2. NAJZNAAJNIJE I NAJEŠE KORIŠENE SWIFT PORUKE . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 110
3. IZVRŠENJE NALOGA ZA PLAANJE I PRENOSI DEVIZNIH SREDSTAVA . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 122
Osnovi po kojima se vrše prenosi deviznih sredstava sa jednog na
drugi raun . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .122 Izvršenje naloga za prenos
sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .123 Prednosti kliringa meunarodnih plaanja . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .123 Uslovi za ukljuenje poslovnih banaka
u Kliring sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124
4. IZVRŠENJE PRILIVA IZ INOSTRANSTVA U ZAVISNOSTI OD ODABRANE
OPCIJE TROŠKOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . 127 Troškovi na teret nalogodavca . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 Troškovi na
teret korisnika i troškovi na teret nalogodavca i korisnika . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .128
5. FUNKCIJA I ZNAAJ MEUNARODNOG BROJA BANKARSKIH RAUNA - IBAN . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 129 Uslovi za primenu IBAN-sistema oznaavanja
bankarskih rauna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .129 Primena IBAN standarda u Republici
Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130
6. NAJNOVIJA FAZA UNIFICIRANJA KORIŠENJA VALUTE EUR U PREKOGRANINIM
PLAANJIMA - SEPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 131 Meubankarski platni sistem za prekogranina plaanja u okviru
Eurozone - TARGET 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .131 Sistem SEPA. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .132 Aktivnosti u Republici Srbiji koje se odnose na
meunarodni platni promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .134
8 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
1. RIZICI I NAINI NJIHOVOG PREVAZILAENJA U SPOLJNOTRGOVINSKOM
POSLOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 135
Vrste rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .135 Rizici
u spoljnotrgovinskoj razmeni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .136
2. USLUGE KREDITNOG BIROA UDRUENJA BANAKA SRBIJE . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 138 Nemaki kreditni biro - Šufa . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138
Kreditni biro Udruenja banaka Srbije . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .139 Prilog: Zahtev za izdavanje
izveštaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .140
3. ZNAAJ BONITETA PRAVNIH LICA KOJA OBAVLJAJU SPOLJNOTRGOVINSKU
DELATNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . 141 Elementi na osnovu kojih se utvruje bonitet . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .141 Ocena boniteta pravnih lica
u Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.142
4. MEUNARODNI KREDITNI REJTING . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 Korišenje
rejtinga od strane izdavalaca hartija od vrednosti . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.145 Postupak utvrivanja rejtinga . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 Lista podobnih
agencija za rejting . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .148
5. NAPLATA POTRAIVANJA IZ INOSTRANSTVA I UGOVARANJE KLAUZULE O
REŠAVANJU SPORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 150 Provere potencijalnog partnera pre zakljuenja
spoljnotrgovinskog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .150 Rešavanje problema putem suda ili arbitrae . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .151
6. ARBITRAA KAO NAIN REŠAVANJA SPOROVA U MEUNARODNOM POSLOVANJU. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . 152 Osnovni elementi arbitrae . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.152 Meunarodna trgovinska komora . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .152 Komisija Ujedinjenih nacija za
pravo meunarodne trgovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .154 Spoljnotrgovinska
arbitraa Republike Srbije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .155
SADRAJ Prirunik
7. POGLAVLJE MTK, platne usluge i elektronska plaanja
1. AKTIVNOSTI MEUNARODNE TRGOVINSKE KOMORE. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 156 Izdanja Meunarodne trgovinske
komore koja se objavljuju u Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .157 Prilog: Obrasci MTK . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .158
2. NASTAVAK IMPLEMENTACIJE REIMA PLATNIH USLUGA EVROPSKE UNIJE U
PRAVNI OKVIR REPUBLIKE SRBIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . 161
Direktiva o platnim uslugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Direktiva o osnivanju,
poslovanju i prudencijalnoj superviziji institucija koje izdaju
elektronski novac . . . . .163 Direktiva o konanosti poravnanja i
platnim sistemima i sistemima hartija od vrednosti . . . . . . . .
. . . . . . .164
3. SPECIFINOSTI ELEKTRONSKIH NAPLATA I PLAANJA U PROMETU SA
INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 165
4. FUNKCIJA I ZNAAJ SISTEMA „UPOZNAJ SVOG KLIJENTA” . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 168 Procedura „Upoznaj svog
klijenta” u Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169
Procedura „Upoznaj svog klijenta” prema zahtevima amerikih
regulatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.170
5. MONITORING, SANKCIJE I EMBARGO U POSLOVANJU SA INOSTRANSTVOM . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 172
Vaei zahtevi koji se odnose na segment spoljnotrgovinske razmene i
platni promet sa inostranstvom . . . .172 Aktivnosti amerike
Agencije za kontrolu stranih sredstava . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .173 Vodi
za pravna lica i druge entitete a koji su u vlasništvu osoba ija je
imovina blokirana . . . . . . . . . . . . .176 Postupak za
deblokadu odnosno oslobaanje blokiranih sredstava . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177
6. NEOPHODNOST USKLAIVANJA PROPISA U REPUBLICI SRBIJI SA PROPISIMA
SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 180 Lica i institucije na koje se primenjuje
Zakon o usaglašenosti poreza po osnovu rauna iji su nosioci strana
lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .180
Najznaajniji elementi modela za implementaciju propisa. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .181 Obaveze institucija . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.182
Posledice neukljuenja stranih finansijskih institucija u primenu
FATCA propisa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183
10 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
JE UREENO DEVIZNO POSLOVANJE
1. POGLAVLJE Spoljnotrgovinsko poslovanje
1. UGOVORI U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLOVANJU . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 Ugovori kroz odredbe
Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186 Elementi ugovora
u spoljnoj trgovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .187
2. SPOLJNOTRGOVINSKI PROMET USLUGA . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189 Tretman
usluga sa aspekta spoljnotrgovinskog poslovanja . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.189 Tretman usluga sa deviznog aspekta. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .191
3. OBAVLJANJE PRIVREDNE DELATNOSTI REZIDENATA U INOSTRANSTVU . . .
. . . . . . . 194 Spoljnotrgovinsko poslovanje i obavljanje
privredne delatnosti u inostranstvu . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .194 Obaveze domaih lica koja obavljaju privrednu
delatnost u inostranstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .194 Devizni aspekt obavljanja privredne delatnosti
u inostranstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .195 Obaveze po osnovu obavljanja
privredne delatnosti u inostranstvu, u smislu podzakonskih propisa
o deviznom poslovanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .196
4. POSLOVANJE OGRANKA I PREDSTAVNIŠTVA STRANOG PRAVNOG LICA U
REPUBLICI SRBIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 199 Ulaganja stranih lica u Republici Srbiji -
zakonske definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .199 Ogranak i predstavništvo
stranog lica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .200
2. POGLAVLJE Finansiranje kroz posao faktoringa
1. PRIMENA ZAKONA O FAKTORINGU . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
SADRAJ Prirunik
Carinski instruktor • april 2014. 11
Predmet ureivanja i definicije pojmova . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .205 Uslovi za obavljanje faktoringa . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.206 Vrste faktoringa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .207 Ugovor o
faktoringu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .208 Prodaja i naplata
potraivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .209 Prava, obaveze i odgovornosti uesnika u poslu
faktoringa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .209 Nadzor nad obavljanjem poslova
faktoringa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210
Prelazne i završne odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210 Zakon o faktoringu i
budetski korisnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .210
2. PODZAKONSKI PROPISI KOJIMA JE UREENO OBAVLJANJE POSLA FAKTORINGA
. . . 212 Pravilnik o sadrini Registra faktoringa . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .212 Pravilnik o bliim
uslovima i nainu izdavanja odobrenja za obavljanje posla faktoringa
. . . . . . . . . . . . . . .213
3. PODNOŠENJE ZAHTEVA ZA OBAVLJANJE POSLA FAKTORINGA . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 215 Zahtev za izdavanje odobrenja za
obavljanje posla faktoringa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .215 Dokumentacija koja se
podnosi uz zahtev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .216
3. POGLAVLJE Devizno poslovanje
1. ZNAAJ UGOVORA U OBAVLJANJU DEVIZNIH POSLOVA . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 218 Ugovori kod obavljanja tekuih
poslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.218 Ugovori kod obavljanja kapitalnih poslova . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .222 Znaaj i uloga ugovora u
obavljanju platnog prometa sa inostranstvom . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225 Depozitni poslovi . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .227 Menjaki poslovi . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .228
2. ALTERNATIVNI NAINI IZMIRENJA OBAVEZA U POSLOVANJU SA
INOSTRANSTVOM. . . . 229 1. PREBIJANJE DUGOVANJA I POTRAIVANJA U
DEVIZNOM POSLOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .229 2. PRENOS DUGOVANJA I POTRAIVANJA NASTALIH U DEVIZNOM
POSLOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .233
3. DEPOZITNI POSLOVI REZIDENATA U INOSTRANSTVU . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 238 1. DRANJE DEVIZA NA RAUNU U
INOSTRANSTVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .238 2. DEVIZNI RAUNI
REZIDENATA U REPUBLICI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243
3. REGISTAR DEVIZNIH RAUNA REZIDENATA - PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247 4. NEREZIDENTNI RAUNI .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .250
4. OBEZBEENJE PO KREDITNIM POSLOVIMA I GARANCIJSKI POSLOVI . . . .
. . . . . . . . . 254 1. SREDSTVA OBEZBEENJA U DEVIZNOM POSLOVANJU
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .254 2. GARANCIJSKI POSLOVI . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.257
12 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
5. OBAVLJANJE PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . 260 1. REGULATIVA PLATNOG PROMETA
SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .260 2. POSEBNI POSLOVI U PLATNOM
PROMETU SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .264 3. USLOVI I NAIN OBAVLJANJA PLATNOG
PROMETA PREKO STRANE INSTITUCIJE ELEKTRONSKOG NOVCA . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .268 4. PLAANJE, NAPLAIVANJE, UPLATE I ISPLATE U EFEKTIVNOM
STRANOM NOVCU. . . . . . . . . . . . . . . . . .274 5. LINI I
FIZIKI PRENOSI SREDSTAVA PLAANJA . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.279 6.PLATNI PROMET IZMEU REZIDENATA I IZMEU REZIDENATA I
NEREZIDENATA U REPUBLICI U DEVIZAMA . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .285
6. KREDITNI POSLOVI I OBAVEZA IZVEŠTAVANJA NBS . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291 1. KREDITNI POSLOVI . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .291 2. FINANSIJSKI KREDITI IZ LANA 21. STAV 2.
ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.296 3. KREDITNI POSLOVI SA INOSTRANSTVOM U DINARIMA . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .299 4. OBAVEZA IZVEŠTAVANJA O KREDITNIM POSLOVIMA SA
INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.302
7. IZVEŠTAVANJE U POSLOVANJU SA INOSTRANSTVOM . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 315 1. OBAVEZA IZVEŠTAVANJA U
POSLOVANJU SA INOSTRANSTVOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .315 2. IZVEŠTAVANJE O STRANIM
DIREKTNIM INVESTICIJAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319 3. DOPUNSKA UPLATA
STRANOG OSNIVAA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324
4. DIREKTNE INVESTICIJE REZIDENATA U INOSTRANSTVU . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.330 5. PORTFOLIO VLASNIKA ULAGANJA REZIDENATA U INOSTRANSTVU . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .334 6.
ULAGANJE U DUNIKE HARTIJE OD VREDNOSTI . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .336 7. IZVEŠTAJ O IZVOENJU INVESTICIONIH (GRAEVINSKIH) RADOVA .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .337 8.
IZVEŠTAJ O STNJU I PRMTU N RUNIM RZIDNT U INSTRNSTVU I N KNTKRNTNIM
RUNIM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .340
4. POGLAVLJE Usklaivanje sa propisima Evropske unije
1. USKLAENOST DOMAE REGULATIVE DEVIZNIH POSLOVA SA PROPISIMA
EVROPSKE UNIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 343 Obaveze Srbije u odnosu na liberalizaciju kretanja kapitala
u oblasti trišta nekretnina i kratkoronog kretanja kapitala . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .343 Stepen usklaenosti domae regulative deviznih poslova sa
propisima EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.344
2. SLOBODA KRETANJA KAPITALA U EVROPSKOJ UNIJI . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347 Ugovorom definisani
principi slobode kretanja kapitala . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .347
Direktivom 88/361/EEZ definisani principi slobode kretanja kapitala
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.349
SADRAJ Prirunik
TREI DEO
MODELI UGOVORA
A. FAKTORING
UGOVOR O FAKTORINGU - OTKUP POTRAIVANJA OD STRANE BANKE (SA IZJAVOM
DUNIKA). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 352
UGOVOR O FAKTORINGU - OTKUP POTRAIVANJA OD STRANE PRIVREDNOG
DRUŠTVA BEZ PRAVA REGRESA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 359
UGOVOR O FAKTORINGU - OTKUP POTRAIVANJA OD STRANE PRIVREDNOG
DRUŠTVA SA PRAVOM REGRESA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 366
UGOVOR O DOBAVLJAKOM (OBRNUTOM) FAKTORINGU . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 373
B. FORFETING
C. GARANCIJE
GARANCIJA ZA OBEZBEENJE PLAANJA CARINSKOG DUGA. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . 387
UGOVOR O IZDAVANJU GARANCIJE ZA OBEZBEENJE PLAANJA U DEVIZAMA
(INIDBENE GARANCIJE U DEVIZAMA) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 389
14 Carinski instruktor • april 2014.
Prirunik SADRAJ
UGOVOR O IZDAVANJU GARANCIJE ZA OBEZBEENJE PLAANJA U DINARIMA
(INIDBENE GARANCIJE U DINARIMA) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 398
OBRAZAC: GARANCIJA ZA UEŠE NA LICITACIJI . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407
OBRAZAC: GARANCIJA ZA POVRAAJ AVANSA . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 408
OBRAZAC: GARANCIJA ZA DOBRO IZVRŠENJE POSLA . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
OBRAZAC: GARANTNI LIST/VARANT . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
OBRAZAC: GARANCIJA ZA OSLOBAANJE GARANTNOG DEPOZITA . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 411
INSTRUKCIJE KORESPONDENTNOJ BANCI DA IZDA GARANCIJU ZA UEŠE NA
LICITACIJI NA OSNOVU KONTRAGARANCIJE . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 412
INSTRUKCIJE KORESPONDENTNOJ BANCI DA IZDA GARANCIJU ZA POVRAAJ
AVANSA NA OSNOVU KONTRAGARANCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 413
INSTRUKCIJE KORESPONDENTNOJ BANCI DA IZDA GARANCIJU ZA DOBRO
IZVRŠENJE POSLA NA OSNOVU KONTRAGARANCIJE . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 415
INSTRUKCIJE KORESPONDENTNOJ BANCI DA IZDA GARANTNI LIST/VARANT NA
OSNOVU KONTRAGARANCIJE. . . . . . . . . . . . . . . . 416
INSTRUKCIJE KORESPONDENTNOJ BANCI DA IZDA GARANCIJU ZA OSLOBAANJE
GARANTNOG DEPOZITA NA OSNOVU KONTRAGARANCIJE . . . . . . . .
418
D. AKREDITIV
UGOVOR O OTVARANJU STENDBAJ AKREDITIVA . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
SADRAJ Prirunik
E. PREDUGOVORI I SPORAZUMI
SPORAZUM O NEOBELODANJIVANJU POVERLJIVIH INFORMACIJA. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 437
UGOVOR O PRERADI („LON POSAO”) . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 442
F. PREBIJANJE I PRENOS DUGOVANJA I POTRAIVANJA
IZJAVA O PREBIJANJU DUGOVANJA I POTRAIVANJA PO OSNOVU KREDITNIH
POSLOVA SA INOSTRANSTVOM U DEVIZAMA . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 444
UGOVOR O PREBIJANJU DUGOVANJA I POTRAIVANJA PO OSNOVU KREDITNIH
POSLOVA SA INOSTRANSTVOM U DEVIZAMA . . . . . . . . . . . . . .
445
IZJAVA O PREBIJANJU DUGOVANJA I POTRAIVANJA PO OSNOVU REALIZOVANOG
SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA ROBE I USLUGA . . . . . . . . . . . . .
. . . 446
SPORAZUM O PREBIJANJU DUGOVANJA I POTRAIVANJA PO OSNOVU
REALIZOVANOG SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA ROBE I USLUGA . . . . . . .
. . . . . . . . . 447
UGOVOR O NAPLATI ILI PLAANJU NEREZIDENTU RAZLIITOM U ODNOSU NA
NEREZIDENTA KOME REZIDENT DUGUJE ILI OD KOGA POTRAUJE . . . . . . .
. . . . . . 448
16 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
INOSTRANSTVOM - INSTRUMENTI PLAANJA I NAJZNAAJNIJI TRENDOVI U
PRAKSI
1. POGLAVLJE Meunarodna trgovina
PLATNOG PROMETA SA INOSTRANSTVOM
Meunarodna trgovina predstavlja razmenu kapitala, roba i usluga u
prekograninom prometu. Bez meunarodne trgovine drave odnosno narodi
bi bili u prilici da koriste
iskljuivo robu (i usluge) proizvedenu i stavljenu na raspolaganje u
sopstvenim zemljama. Pri tome meunarodna trgovina se prema motivima
koji je pokreu ne razlikuje bitnije od trgovine unutar zemlje.
Sasvim sigurno domaa trgovina je sa stanovišta troškova po-
voljnija u odnosu na meunarodnu trgovinu, s obzirom na to da je
meunarodna trgovina praena dodatnim troškovima kao što su: carinski
troškovi, uveani troškovi transporta i osiguranja, troškovi
pribavljanja dozvola, atesta, certifikata naješe na strani uvoza
ali ponekad i na strani izvoza. Pored navedenih neophodno je imati
u vidu i troškove struk- turno vezane za obavljanje
spoljnotrgovinskih poslova u koje spadaju prevodilaki poslovi,
troškovi marketinga i troškovi koji nastaju s obzirom na razlike
sistemske prirode kao što su pribavljanja raznih uverenja, dozvola
i slino.
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
Globalna lista zemalja najveih izvoznika
Red. br. Zemlja Vrednost realizovanog izvoza
u hilj. milijardi USD Godina
1 Sjedinjene Amerike drave 3,880 2013.
2 Kina 3,867 2013.
3 Nemaka 2,575 2013.
4 Japan 1,684 2013.
5 Holandija 1,247 2013.
6 Francuska 1,243 2013.
9 Italija 988 2013.
Red. br. Zemlja Vrednost realizovanog uvoza
u hilj. milijardi USD Godina
1 Sjedinjene Amerike drave 1,020 2013.
2 Nemaka 540 2013.
3 Kina 470 2013.
5 Francuska 380 2013.
6 Japan 310 2013.
7 Pakistan 273 2013.
8 Singapur 250 2013.
9 Španija 230 2013.
10 Juna Koreja 214 2013.
Globalno posmatrano najfrekventnije stavke na strani izvoza odnosno
uvoza su: 1) Nafta i zemni gas 2) Elektrini ureaji i oprema 3)
Mašine, nuklearni reaktori, grejai i dr.
18 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
4) Sva vozila osim vozova i lokomotiva 5) Plastika i proizvodi od
plastike 6) Optiki, tehniki, foto, medicinski i drugi ureaji 7)
Farmaceutski proizvodi 8) Gvoe i elik 9) Organske hemikalije 10)
Biseri, drago kamenje, metalni novac itd.
Svaka zemlja ima svoju „trgovinsku strategiju” utoliko što definiše
strategiju koja e najbo- lje odgovarati interesima same drave.
Takva strategija istovremeno treba da ispunjava ciljeve drave u
smislu aktivnog i efikasnog ukljuenja u meunarodnu podelu rada,
dobara i kapita- la. Pri tome strategija treba da na dugi rok
omogui uspostavljanje sistema, standarda i ciljeva, koji e realno
moi da se ostvare.
Strategija trgovine moe obuhvatiti razliite elemente, kao što su:
ukidanje ogranienja ili limita u pogledu koliina koje su predmet
robne razmene sa inostranstvom, uvoenje raznih vidova
liberalizacije trišta i drugo. Istorijski posmatrano brojni su
primeri uvoenja slobod- nih trgovinskih zona, carinskih unija,
slobodnih ekonomskih zona i slinih oblika direktne ili indirektne
podrške nacionalnog ili regionalnog ili lokalnog razvoja. U naješe
korišene oblike trgovinskih barijera spadaju takozvane tarife, koje
predstavljaju poreze na proizvode kojima se trguje preko
granice.
Glavni ciljevi komercijalne politike jesu: - uvaavanje trgovine sa
drugim zemljama, - zaštita domaeg trišta, - poveanje izvoza
odreenog proizvoda koji e pomoi širenju domaeg trišta, - spreavanje
uvoza odreene robe u cilju zaštite novih industrijskih grana ili
razvoja glavnih industrijskih grana ili obezbeivanje uštede deviza,
- podsticanje uvoza kapitalnih dobara za ubrzavanje ekonomskog
razvoja zemlje, - ogranienje uvoza robe koji stvara nepovoljnu
platno bilansnu poziciju zemlje, - podsticaj ili spreavanje izvoza
ili uvoza robe i usluga sa ciljem postizanja eljenog deviznog
kursa, - podsticanje zakljuivanja trgovinskih sporazuma sa odreenim
dravama sa ciljem stabili- zacije spoljne trgovine.
Neke zemlje nastoje da zaštite sopstvenu industriju trgovinskim
strategijama koje oslo- baaju uvoznike znaajnog ekonomskog
pritiska, što ima za posledicu ukljuenje domaih proizvoaa robe i
usluga pod mnogo konkurentnijim uslovima u odnosu na ve prisutne i
po- sebno nove potencijalne kompanije iz inostranstva. Zemlje koje
eše meusobno trguju, i- me identifikuju komplementarnost u pogledu
robe i usluga, odnosno ekonomskih interesa za saradnju, esto se
odluuju na zakljuenje trgovinskih sporazuma. Spoljnotrgovinska
politika prvenstveno predstavlja sredstvo u slubi nacionalnih
interesa svake zemlje i rukovoena je potrebom zaštite i razvoja
domae privrede u odnosu na inostranu konkurenciju. Zakljue- njem
meunarodnih sporazuma (kao što je npr. Sporazum o stabilizaciji i
pridruivanju izmeu Evropskih zajednica i njihovih drava lanica, sa
jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane - „Sl. glasnik RS
- Meunarodni ugovori”, br. 83/2008), odnosno generalno stupanjem u
meunarodne organizacije (npr. Svetska trgovinska organizacija)
svaka drava lanica ureuje svoje trgovinske odnose sa drugim
zemljama na bilateralnom i multilateral- nom nivou. Konkretnije
reeno spoljnotrgovinskom politikom se reguliše broj i veliina ue-
snika, stepen slobode pojedinanih uesnika, pitanja prava i
ovlašenja za bavljenje spoljnotr- govinskim poslovima, kao i neka
druga organizaciona pitanja.
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014. 19
Pojam „slobodne trgovine” podrazumeva stanje na meunarodnim
trištima pri kome vla- de zemalja uesnica u prometu robe/usluga
nisu uvele nikakva ogranienja/restrikcije u vezi sa izvozom odnosno
uvozom. Kao primeri sporazuma o slobodnoj trgovini mogu se navesti
sledei: Evropska unija (eng. European Union - EU) ili
Severnoameriki sporazum o slobod- noj trgovini (eng. North American
Free Trade Agreement - NAFTA), u kome izvorno uestvuju SAD i
Kanada, kao i neke druge drave (npr. Meksiko) u skladu sa posebno
zakljuenim aran- manima. Kao primer multilateralnih asocijacija
koje dozvoljavaju slobodnu trgovinu moe posluiti primer Svetske
trgovinske organizacije (eng. World Trade Association - WTO). Pored
brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini odnosno asocijacija i dalje
je prisutna primena odre- enih ogranienja i elemenata zaštite (npr.
lokalnog trišta rada ili zaštite prirodnih izvora i drugih). Pored
toga postoje brojni primeri uvoenja uvoznih kvota, poreza i drugih
modela zaštite domaih trišta.
Primarni ciljevi slobodne trgovine jesu: - trgovina robom i
uslugama bez taksi ili drugih trgovinskih barijera (npr. kvota,
utvrenih limita u pogledu koliina odreene robe na strani izvoza ili
na strani uvoza); - pristup odreenim trištima bez posebne
regulacije; - trgovinski sporazumi koji podstiu slobodnu
trgovinu.
Meunarodna trgovina je generalno praena propisima koji se odnose na
sledee segmen- te: • Carinski: naplata carina i drugih direktnih
dabina po osnovu prekograninog kretanja robe, • Bezbednost:
bezbednost, kontrola protiv krijumarenja robe; prekogranini promet
opa- snih materija/robe; kontrola svih vozila, a posebno vozila
koja slue za prevoz robe; pra- enje i sprovoenje viznog reima;
kontrola kretanja osoba-putnika u smislu spreavanja i suzbijanja
nedozvoljenog izlaska iz zemlje (emigracija) odnosno nedozvoljenog
ulaska u zemlju (imigracija).
• Elementi zaštite ovekove sredine, kao i zdravlja potrošaa:
fito-sanitarna, veterinar- sko-sanitarna, zdravstveno-sanitarna
kontrola robe koja je predmet prekograninog pro- meta i dr.
Paralelno sa procesom pristupanja Evropskoj uniji (EU) Repubika
Srbija vodi pregovore o
pristupanju Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). EU je
1.3.2012. godine donela odluku da Srbiji dodeli status kandidata za
lanstvo u EU. Od Srbije, kao kandidata, se oekuje ispunje- nje
odreenih uslova koji, pored ostalog, treba da doprinesu poboljšanju
investicione klime, donošenju mera liberalizacije u
spoljnotrgovinskoj politici i drugo.
Prijem Srbije u punopravno lanstvo u EU e imati za posledicu
definisanje odnosno svo- enje carina na nivo koji primenjuju zemlje
lanice EU. Budui da je EU sa preko 50% ukupne razmene ve sada
najznaajniji trgovinski partner Srbije, to nee znaiti neke
znaajnije pro- mene u ovom segmentu. Svakako treba imati u vidu
injenicu da, pored carina, EU primenju- je i druge regulatorne
elemente, kao što su npr. kvote odnosno definisane koliine za uvoz
odreenih proizvoda iz pojedinanih zemalja u EU. Ipak, najvei
problem za srpske izvoznike predstavljaju brojne necarinske mere,
naješe u vidu rigoroznih standarda i tehnikih zahte- va kojima EU
štiti proizvoae iz zemalja lanica EU.
Drugi po znaaju trgovinski partner Srbije je Ruska Federacija,
utoliko što na strani srp- skog uvoza Rusija uestvuje sa preko 15%
od ega najvei deo ini uvoz energenata, dok na strani srpskog izvoza
ta drava uestvuje sa oko 5%. Pri tome treba imati u vidu i sledee
injenice: Rusija je lanica STO, Srbija je, pored Crne Gore, jedina
evropska zemlja koja sa Ru- sijom ima Sporazum o slobodnoj
trgovini. lanstvo Srbije u EU bi znailo prestanak vanosti Sporazuma
o slobodnoj trgovini sa Rusijom.
20 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
Po obimu spoljnotrgovinskog prometa koji Srbija ostvaruje sa
CEFTA-zemljama, u koje spadaju Albanija, BiH, Makedonija, Moldavija
i UNMIK u ime KiM (Hrvatska do 1.7.2013. godi- ne odnosno do
prijema u EU), ovaj region je na treem mestu. CEFTA-region se kao
trgovinski partner Srbije izdvaja po tome što Srbija ostvaruje
pozitivan saldo u razmeni, što nije sluaj sa ostalim najznaajnijim
zemljama partnerima odnosno regionima. Pri tome lanstvo Srbije u EU
e neizostavno znaiti istupanje Srbije iz CEFTA-Sporazuma, kao i iz
svih ostalih meuna- rodnih trgovinskih sporazuma. Postoje prilino
realne pretpostavke i oekivanja da bi Srbija mogla postati lanica
EU u isto ili priblino isto vreme kada to bude sluaj sa BiH, Crnom
Gorom i Makedonijom, što se tretira kao prednost za Srbiju budui da
se radi o tradicionalno veoma znaajnim izvoznim trištima Srbije. S
obzirom na ve postignut visok stepen libera- lizacije
spoljnotrgovinske politike Srbije, ulazak u EU kao i STO, nee za
Srbiju predstavljati znaajniju promenu.
Uspešna realizacija spoljnotrgovinske razmene podrazumeva, pored
ostalog, permanen- tno praenje propisa i procedura i to: • propisa
Republike Srbije i • inostranih propisa i procedura, u koje pre
svega spadaju propisi doneti od strane Meuna- rodne trgovinske
komore sa sedištem u Parizu (eng. International Chamber of Commerce
- ICC), Meunarodne telekomunikacione mree za razmenu poruka izmeu
banaka i drugih finansijskih institucija - lanica SWIFT-a, kao i
specifinih institucija nadlenih za praenje podobnosti poslovanja
pojedinanih pravnih lica iz svih zemalja, a koje su predmet poseb-
nog interesovanja, i u koje spadaju pre svega: Institucija nadlena
za kontrolu naloga za pla- anje odnosno transfere koji glase na
USD-valutu (eng. Office of the Foreign Assets Control - OFAC) i
mnoge druge. Panje je vredna injenica da je lanom 43. Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju pred-
vieno da e Srbija postepeno prilagoditi sve dravne monopole
trgovakog/komercijalnog karaktera kako bi obezbedila da, do isteka
tri godine od stupanja na snagu ovog sporazuma, više ne postoji
diskriminacija izmeu dravljana drava lanica EU i dravljana Srbije u
po- gledu uslova pod kojima se roba nabavlja i prodaje. U tom
smislu se pod dravnim monopo- lima podrazumevaju privredni subjekti
koji uivaju iskljuiva prava nabavke ili prodaje robe u Srbiji.
Istovremeno, pojam monopola se ne odnosi na privredne subjekte
kojima je drava dala zakonsko pravo distribucije duvanskih
proizvoda na malo, ako drava ne utie na izbor dobavljaa za ove
trgovce.
Zbog svog sistemskog znaaja meunarodna trgovina je predmet
regulisanja, stalnog pra- enja i iznalaenja uslova za unapreenja.
Neposredna realizacija meunarodne trgovine se ostvaruje korišenjem
brojnih instrumenata platnog prometa sa inostranstvom. Razume se,
pored brojnih prednosti i neposrednih ili posrednih koristi koje
spoljnotrgovinska razmena moe pruiti pojedinanim zemljama, fenomen
spoljnotrgovinske razmene je praen i ode- enim rizicima i
problemima. Upravo zbog svog znaaja i moguih posledica po
pojedinane kompanije kao uesnike u spoljnotrgovinskoj transakciji
(mikro-plan), kao i po zemlju u celini (makro-plan) rizici u
poslovanju sa inostranstvom zasluuju da budu sveobuhvatno predstav-
ljeni u odvojenom prikazu.
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
2. POJAM, SUŠTINA I ZNAAJ IZVOZA
Za razumevanje specifinosti i obima spoljnotrgovinske razmene robe
i usluga neophodno je imati u vidu sledee karakteristike: preko 8
milijardi ljudi ivi u 193 drave, od toga je
157 drava lanica Svetske trgovinske organizacije (eng. World Trade
Organisation - WTO). Upravo na bazi ovih injenica mogue je
zakljuiti da danas preovladavaju ekonomije otvo- renog tipa (eng.
Trading Nation). Za razliku od njih postoji veoma mali broj
ekonomija koje spadaju u zatvorene ili izolovane ekonomije i tu se
po pravilu radi o zemljama koje su predmet meunarodnih sankcija,
embarga ili drugih restriktivnih mera. Istorijski posmatrano esto
se kao primer dobrovoljno izolovane ekonomije navodi NR Kina, koja
se nekoliko decenija 20-tog veka razvijala po modelu
samodovoljnosti, uz ueše izvoza i uvoza koji su imali sim- boline
razmere.
Vrste spoljnotrgovinskih aktivnosti i modaliteti izvoza Globalnu
spoljnotrgovinsku razmenu roba i usluga ini nekoliko vrsta veoma
sloenih ak-
tivnosti: - izvoz (engl. export), - uvoz (engl. import), -
reeksport - izvedena vrsta izvoza, - barter aranmani i dr.
Navedene aktivnosti mogu obuhvatati veoma razliite modalitete, kao
što su u sluaju izvoza: - prodaja, - pošiljka koja sadri probne
uzorke koji su poslati na testiranje, - pošiljka koja sadri
sajamske eksponate, - prodaja robe stranim putnicima koji borave u
zemlji (roba namenjena za line potrebe), - zamena robe za vraenu
robu (nadoknada škarta, robe koju ne prihvata kupac - uvoznik), -
izvoz robe radi oplemenjivanja, uz povraaj u matinu zemlju radi
ugradnje, prodaje i slino, - izvoz robe radi popravke i neophodnog
servisiranja od strane proizvoaa u drugoj zemlji
i dr. U osnovi se pod izvozom podrazumeva isporuka roba i usluga
izvan zemlje prodavca -
izvoznika. Izvoz obuhvata kako prodaju roba i usluga u komercijalne
svrhe tako i izvoz odn. isporuku roba u smislu poklona, donacija,
ali i nedozvoljenog iznošenja robe iz zemlje (kri- jumarenje i
slino).
Institucionalni okviri spoljnotrgovinske razmene I izvoz i uvoz na
makro planu, dakle na nivou nacionalne ekonomije, predstavljaju
pred-
met praenja i evidentiranja od strane zvaninih institucija zemlje.
Tu se pre svega misli na: carinu, kao i na institucije koje se bave
statistikim praenjem pojava i trendova u sferi proi- zvodnje i
trgovine, a u Srbiji je to Republiki zavod za statistiku.
Prikupljene informacije pred-
22 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
stavljaju znaajnu osnovu za donošenje odluka od strane Vlade odn.
resornih ministarstava u smislu unapreenja politike i podrške
odreenim privrednim granama, što svakako doprinosi stvaranju boljih
uslova za proizvodnju i snabdevanje lokalnog stanovništva,
podsticanje odre- enih segmenata preraivake industrije i posebno
izvoza.
Najznaajnije aktivnosti drave koje se odnose na izvoz: - stvaranje
regulatornog okvira, donošenjem propisa koji se primenjuju u
zemlji, - podsticaj za razvoj odreenih privrednih grana, -
podsticaj za izvoz proizvoda iz odreenih privrednih grana, - razvoj
domae proizvodnje radi substitucije roba iz uvoza, - zakljuenje
trgovinskih aranmana sa odreenim zemljama, - ulanjenje u odreene
ekonomske asocijacije (Svetska trgovinska organizacija, CEFTA i
dr.), - zakljuenje aranmana o oslobaanju od dvostrukog oporezivanja
sa pojedinanim zemlja-
ma, - definisanje mera za direktan podsticaj odn. finansiranje
izvoza (formiranje specijalizovanih agencija), - preporuke u
pogledu izbora instrumenta platnog prometa kao faktora zaštite
interesa izvo-
znika, - odreivanje limita i kvota kako na strani izvoza tako i na
strani uvoza, - uvoenje licenci za izvoz i uvoz, - ulanjenje u
slobodne trgovinske zone, - ulanjenje u carinske unije, -
formiranje slobodnih carinskih zona na sopstvenoj teritoriji u
smislu stimulacije stranih in- vestitora da organizuju proizvodnju
upošljavanjem domae radne snage, instaliranjem ka- paciteta za
proizvodnju i izvoz robe,
- zaštita prava intelektualne svojine, - podrška u osiguranju robe
za izvoz - formiranje specijalizovane agencije za osiguranje
izvo-
za, - tretman nacionalne valute u poslovima izvoza-uvoza, - podrška
uvoenju valute odreene zemlje za koju se, na bazi temeljnih
analiza, oekuje da e predstavljati prednost prilikom realizacije
izvoza (npr. uvoenje ruske rublje na kursnu listu Narodne banke
Srbije odn. poslovnih banaka u Srbiji oktobra 2012. godine), -
definisanje roka naplate izvezene robe (trenutno 365 dana,
decenijama je bio 90 dana), - definisanje mogunosti za izvoz robe u
okviru kreditnih aranmana sa inostranstvom.
Institucionalni okviri spoljnotrgovinske razmene definisani su: na
globalnom pla- nu od strane Svetske trgovinske organizacije i
Meunarodne trgovinske komore (eng. International Chamber of
Commerce - ICC). Obe organizacije višestruko doprinose unapree- nju
poslovanja u segmentu globalne razmene roba i usluga utoliko što se
inicira i permanen- tno radi na definisanju pravila i normi
poslovanja izmeu entiteta iz razliitih drava. Tu se pre svega radi
o definisanju pojedinanih instrumenata platnog prometa odn.
garantovanja u poslovanju sa inostranstvom, sagledavanju potreba za
unapreenjima i inovacijama, orga- nizovanju i odravanju obuka i
drugih vidova permanentne edukacije na globalnom nivou kao i na
nivou pojedinanih zemalja lanica Meunarodne trgovinske komore (MTK)
a preko Nacionalnih odbora MTK. Angaovanje eksperata na regionalnom
nivou i nivou pojedinanih zemalja je stalna praksa, kao i
organizacija foruma i drugih oblika godišnjih skupova koji omo-
guavaju razmenu mišljenja i iskustava, što sve zajedno doprinosi
poboljšanju poslovne klime uz smanjenje rizika u poslovanju.
Kao posebno znaajan aspekt delovanja treba svakako spomenuti
Arbitrau pri MTK, odn. arbitrae pri Nacionalnim odborima MTK. Cilj
ovih institucija je u iznalaenju reše-
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014. 23
nja za mirno i sporazumno rešavanje nesuglasica odn. problema koji
nastaju u vezi sa realiza- cijom spoljnotrgovinskih poslova. Ovaj
nivo garantuje angaman eksperata za meunarodne trgovinske relacije,
efikasnost i objektivnost u pristupu, što predstavlja najbolju
moguu ga- ranciju za uspeh takvih misija.
Izvozni podsticaji u Republici Srbiji Agencija za strana ulaganja i
promociju izvoza Republike Srbije - SIEPA je 25.3.2013.
godine objavila poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih
izvozno orijenti- sanim preduzeima za aktivnosti koje podstiu
konkurentnost na inostranim trišti- ma. Do sada je objavljeno
ukupno 13 poziva, a sredstva su odobrena u korist više od 1.400
privrednih subjekata koji su ispunili sve utvrene zahteve. Navedene
aktivnosti su bile pra- ene odobrenjem sredstava u ukupnom iznosu
od 544 miliona dinara. U tekuoj godini ovaj program je namenjen
izvoznicima, kao i izvoznicima poetnicima i poslovnim
udruenjima.
Srbija ve nekoliko godina nema definisanu strategiju za podršku
izvozu, ve samo poje- dinane inicijative manjeg obima. Sasvim je
izvesno da e sveobuhvatna analiza efekata izvo- za realizovanog
poslednjih godina odn. decenija, kao i izvoznih potencijala biti od
ogromnog znaaja za sagledavanje realnih pravaca razvoja ovog
izuzetno znaajnog segmenta privrede.
Kao primere neposrednog delovanja agencije SIEPA navode se neke od
aktivnosti, meu koje svakako spadaju sledee i to: - negovanje
postojeih trišta, - stvaranje uslova za aktiviranje novih ili
povratak na „stara” trišta, zbog atraktivnosti takvih trišta, kao i
mogunosti pribliavanja nekim trištima u regionu, - stimulisanje
aktivnosti posebno propulzivnih industrijskih grana, kao što je na
primer pro-
izvodnja nameštaja, - proširenje liste subvencionisanih
poljoprivrednih proizvoda za izvoz.
Zbog posebnog znaaja koji ima sistem finansiranja, ukazuje se na
osnovne elemente za sagledavanje finansiranja izvoza, utoliko što u
Republici Srbiji finansiranje moe biti bazirano na sledeim
izvorima, i to iz: • sopstvenih izvora firme koja se bavi
proizvodnjom robe namenjene izvozu (izvoz realizuje u svoje ime i
za svoj raun) ili firme koja se bavi preteno ili samo izvozom (u
svoje ime a za raun proizvoaa),
• kredita odobrenih od strane Fonda za razvoj odn. Banke za razvoj,
• bankarskih kredita, • faktoringa, forfetinga i lizinga.
Faktoring Faktoring predstavlja skup razliitih usluga koje
ukljuuju: naplatu potraivanja
pre roka dospea, finansiranje, zaštitu od kreditnog rizika i voenje
evidencije dospe- lih potraivanja. Suština ovog mehanizma za
kompanije predstavlja obezbeenje likvidnosti bez uzimanja kredita
kod banke. Sam pojam faktoring dolazi od engleske rei factor koja
zna- i: agent, zastupnik, posrednik, komisionar. Razvoj faktoringa
poeo je šezdesetih godina XX veka u vidu komisione prodaje od
strane evropskih a posebno engleskih proizvoaa tekstila na trištu
SAD-a. Predmet faktoringa mogu biti novana potraivanja po osnovu
prodatih roba ili usluga bilo u zemlji ili inostranstvu.
Bitni preduslovi faktoringa su da potraivanje mora biti: - postojee
ili budue nedospelo potraivanje (obino sa rokom dospea do mak. 180
dana),
24 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
- nesporno i nesumnjivo potraivanje - bez pravnih optereenja, -
prenosivo potraivanje.
Na meunarodnom trištu postoje dve specijalizovane institucije koje
preko sopstvenih elektronskih platformi povezuju ponudu i tranju u
segmentu faktoringa. Radi se o: Factors Chain International sa
sedištem u Holandiji i International Factors Group sa sedištem u
Belgiji. Rauna se da je prosean godišnji obim prometa faktoring
usluga oko 1.000 milijardi EUR-a pri emu se ak 70% realizuje u
Evropi.
Uesnici u faktoringu su: prodavac - nosilac potraivanja, faktor -
posrednik u transakciji (banka ili drugo pravno lice) i dunik -
kupac robe/usluga.
Faktoring moe biti: - bezregresni u sluaju da faktor preuzima rizik
nesolventnosti ili neurednosti plaanja od strane dunika ili
- regresni u sluaju da prodavac garantuje faktoru uredno
izmirivanje ustupljenog potraiva- nja ukoliko se kupac pokae kao
insolventan ili izbegava plaanje obaveze.
Procedura faktoring transakcije obuhvata sledee postupke: 1)
Prodavac isporuuje robu/izvršava uslugu kupcu i ispostavlja
raun/fakturu, 2) Prodavac predaje faktoru original rauna/fakture
zajedno sa zahtevom za izvršenje fak-
toringa, 3) Faktor proverava bonitet kupca, 4) Faktor uplauje
prodavcu avans u visini od 70 - 95% nominalnog iznosa
rauna/fakture,
što predstavlja umanjenje za dogovorenu naknadu koja pripada
faktoru.
Visina naknade faktoru zavisi od boniteta kupca, od veliine prometa
sa istim kupcem, veliine konkretne transakcije, od nekih dodatnih
saznanja do kojih faktor moe doi putem svojih izvora i drugo.
Faktoring je, posebno u novije vreme, praen implementacijom poseb-
nih IT sistema odn. aplikacija za raunovodstveno voenje. Faktoring
je praen posebnom vr- stom rizika utoliko što u Republici Srbiji
trenutno ne postoji jedinstveni registar potraivanja koji bi
omoguavao eliminisanje verovatnoe da je prodavac zakljuio ugovore o
ustupanju potraivanja sa veim brojem faktora.
Motivi za angaovanje faktora su veoma konkretni: prihodi po osnovu
naknada i kamate na sredstva isplaena pre naplate potraivanja od
kupca su gotovo bez izuzetka viši od priho- da ostvarenih po osnovu
kratkoronih plasmana banaka.
Propisi kojima se ureuje faktoring - s obzirom na postojanje
zainteresovanosti i pro- davca i faktora za realizaciju transakcije
namee se pitanje zašto faktoring nije ranije bio atraktivan za
aktere. Faktoring je bio godinama dozvoljen po osnovu sledeih
propisa: Zako- na o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ”, br.
29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ”, br. 31/93
i „Sl. list SCG”, br. 1/2003 - Ustavna povelja), Zakona o deviznom
poslovanju („Sl. glasnik RS”, br. 62/2006, 31/2011 i 119/2012) i
dvema uredbama koje su prestale da vae 24.12.2012. godine (Uredba o
bliim uslovima i nainu naplate, odnosno plaanja i drugom
nerezidentu po tekuem ili kapitalnom poslu - „Sl. glasnik RS”, br.
112/2006 i Uredba o bliim uslovima i nainu prenosa potraivanja i
dugovanja nastalih po spoljnotrgo- vinskim poslovima rezidenata -
„Sl. glasnik RS”, br. 112/2006).
Zakonom o bankama („Sl. glasnik RS”, br. 107/2005 i 91/2010), lanom
4. taka 9) propisano je da banka moe, u skladu sa zakonom,
obavljati i kupovinu, prodaju i naplatu potraivanja (faktoring,
forfeting i dr.).
Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS”, br. 62/2013, primenjuje se
od 24.7.2013. go- dine) definisane su sve pojedinosti od znaaja za
uslugu faktoringa, uesnike u tom poslu, te sankcije po osnovu
eventualnog nepridravanja odredbi samog zakona.
Sasvim je izvesno da se faktoringom moe baviti svako pravno lice
koje ispunjava odre- ene uslove. U tom smislu Odlukom o
dostavljanju Narodnoj banci Srbije statistikih po-
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014. 25
dataka o imovini i obavezama privrednih društava koja se bave
poslovima faktoringa i forfetinga („Sl. glasnik RS”, br. 35/2012 i
28/2013) odreeno je da „Faktoring i/ili forfeting kompanijom, u
smislu ove odluke, smatra se privredno društvo ija je delatnost
finansiranje dru- gih pravnih lica preko faktoringa i/ili
forfetinga, odnosno otkupa postojeih i buduih potrai- vanja
nastalih prodajom robe i/ili usluga na domaem i stranom
trištu”.
Ugovorom o faktoringu definišu se sledei bitni elementi: - predmet
ugovora - definisanje aktera u poslu, ugovora o kupoprodaji,
faktura koje su predmet preuzimanja potraivanja,
- prenos (cesija) potraivanja - autentinost dokumentacije koja
prati transakciju, - postupak dostavljanja faktura i naplate
potraivanja, - voenje knjigovodstva od strane faktora, -
finansiranje transakcije, - naknada za izvršenu transakciju: za
kamate i troškove avansa, za knjigovodstvene uslu- ge, za poslove
oko same naplate potraivanja i dr,
- uzajamna odgovornost ugovornih strana, - trajanje, produenje i
raskid ugovora, - rešavanje sporova i dr.
Veoma bitni aspekti faktoringa su: valuta u kojoj e biti
realizovana isplata od strane fak- tora, minimalan iznos otkupa
potraivanja (uesnici se mogu dogovoriti da su predmet pre- uzimanja
pojedina ili sva potraivanja prodavca od jednog kupca ili sva
potraivanja od svih kupaca), model isplate sredstava, kamatna
stopa, sredstva obezbeenja (menice prodavca, menino ovlašenje
prodavca, kao i druga sredstva obezbeenja koja su prihvatljiva za
fak- tora).
Pre ukazivanja na forfeting u pojedinostima sledi prikaz
najznaajnijih razlika izmeu fak- toringa i forfetinga kao
instrumenata. Razlog za to je injenica da su mnogi skloni da
razliku vide samo u pogledu rokova dospelosti plaanja po osnovu
isporuene robe odn. izvršene usluge.
Najznaajnije razlike izmeu faktoringa i forfetinga
Forfeting Faktoring Uvek 100% iznos fakture bez prava regresa Moe
biti sa pravom ili bez prava regresa Na bazi instrumenata: menica,
Promissory Note, akreditiv sa odloenim plaanjem i dr. Iskljuivo na
bazi fakture za plaanje
Po pravilu za kapitalna dobra odn. opremu ili izgradnju objekata po
principu „klju u ruke” Po pravilu za robu široke potrošnje
Srednjoroni rokovi dospea: od 6 meseci do 5 i više godina
Iskljuivo kratkoroni rokovi dospea: pro- seno od 45-120 dana
Instrument moe biti prodat na sekundar- nom trištu
Nema mogunosti za prodaju na sekundar- nom trištu
Ne iskljuuje poslovanje sa visoko rizinim trištima
Po pravilu iskljuuje mogunost poslovanja sa visoko rizinim
trištima
Finansiranje esto zavisi od bankarske ga- rancije ili avala izdatog
od strane banke uvo- znika
Faktoring ne ukljuuje garanciju
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
Forfeting Faktoring Transakcija se po pravilu ugovara pre zaklju-
enja ugovora o izvozu, te se trošak forfetira- nja ukljuuje u cenu
robe/usluga
Transakcija moe biti aranirana u svakom trenutku, uz uslov da
naplata nije dospela
Transakcija praena sledeim troškovima na teret prodavca/izvoznika:
provizija za odobrenje, naknada za diskont, provizija za
obradu
Transakcija praena sledeim troškovima na teret prodavca/izvoznika:
naknada i kamat- na stopa
Forfeting Sam pojam forfeting nastao je od francuske rei „forfait”
koja znai „sve ukljueno”. Forfe-
ting je nastao 50-tih godina XX veka kao oblik finansiranja izmeu
ekonomija Zapada i Istoka. Rauna se da forfeting uestvuje sa 3% u
ukupnoj svetskoj trgovini. Danas se naješe koristi za finansiranje
trgovine sa zemljama u tranziciji. Godine 1999. formirano je
Udruenje forfe- ting institucija (IFA - International Forfaithing
Institutions), u kome najaktivniju ulogu imaju predstavnici zemalja
najveih izvoznika kao što su: Švajcarska, Nemaka i Velika
Britanija.
Uesnici u transakciji su: - domai izvoznik, koji istovremeno moe
biti i proizvoa robe odn. prualac usluga, - inostrani uvoznik -
kupac, - banka ili drugo pravno lice kao forfeter koji preuzima
potraivanje od uvoznika - kupca,
s tim da u transakciju mogu biti ukljueni još: banka uvoznika -
kupca i banka posrednika sa sedištem u inostranstvu.
Kod poslova forfetinga potraivanje moe biti preneto na jedan od
sledeih naina:
• putem ugovora o cesiji, pri emu dolazi do zamene poverioca, dok
samo potraivanje ostaje neizmenjeno - prvobitni poverilac odgovoran
je samo za postojanje potraivanja (istinitost, veritet), ali ne i
za naplativost istog (bonitet),
• na osnovu otkupa meninog potraivanja (što je naješi model u
meunarodnoj bankarskoj praksi),
• prenosom prenosivog dokumentarnog akreditiva (Letter of Credit)
sa odloenim plaanjem, ime prodavac - izvoznik prenosi na forfetera
akreditiv otvoren u korist sa- mog prodavca - izvoznika.
Forfetiranje omoguava naplatu potraivanja za prodavca - izvoznika
pre roka dospelosti potraivanja ime izvoznik ranije dolazi do
novanih sredstava.
Razlika izmeu forfetinga i poslova kreditiranja - injenica je da
forfeting ima odre- ene slinosti sa nekim bankarskim poslovima kao
što su: kreditiranje i eskont hartija od vrednosti i drugih
potraivanja pre roka dospelosti, s tim da se forfeting istovremeno
i zna- ajno razlikuje od navedenih poslova. Naime, osnovna razlika
izmeu forfetinga i poslova kre- ditiranja se ogleda u tome da kod
ugovora o forfetingu, za razliku od ugovora o finansijskom/
bankarskom kreditu, forfeter ne daje svom komitentu novana sredstva
u kreditnom obliku, dakle uz obavezu vraanja i plaanja kamate, ve
definitivno otkupljuje potraivanje i isplau- je njegovu nominalnu
vrednost umanjenu za nedospele kamate, ukljuene troškove i
proviziju za svoje angaovanje.
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014. 27
Razlika izmeu forfetinga i poslova eskonta hartija od vrednosti i
potraivanja pre njihove dospelosti se ogleda u tome da posao
eskonta predstavlja opšti bankarski posao, pri emu je posao
forfetinga varijanta specifinog posla koji je praen odreenim
karakteristika- ma. Pre svega forfeting se odnosi na poseban tip
potraivanja nastalog po osnovu spoljnotrgo- vinskih poslova (ugovor
o isporuci opreme, ugovor o kompletnom inenjering-sistemu „klju u
ruke”, ugovor o izvoenju investicionih radova i dr). Znaajno je da
su ovakva potraivanja po pravilu osigurana od svih rizika, izuzev
rizika postojanja samog potraivanja. Sam tekst ugovora o forfetingu
sadri iste elemente navedene u segmentu ugovora o faktoringu, s tim
da je ugovor o forfetingu, po pravilu, daleko jednostavniji utoliko
što se odnosi na samo jednu konkretnu transakciju.
injenica je da je nekada forfeting bio znatno prisutniji na ovom
trištu i u regionu, po- sebno u vezi sa angaovanjem firmi koje su
obavljale investicione radove u inostranstvu ili izgradnju brodova
i slino.
Lizing Pojam lizing potie od engleske rei „to lease” koja znai
iznajmiti, rentirati, uzeti u zakup.
Pod lizingom se podrazumeva ugovor o uslovima najma i isti se
zakljuuje izmeu jednog da- vaoca i jednog primaoca lizinga. Ugovor
o lizingu se zakljuuje na odreeni vremenski period i, po pravilu,
ne moe biti otkazan pre isteka ugovorenog roka. Lizing kao forma
finansiranja omoguava preduzetniku da umesto novanih sredstava
pozajmi stvarni kapital i da ga koristi pod odreenim uslovima i u
definisanom roku.
Praksa poznaje razliite vrste lizinga: • prema davaocu lizinga -
lizing proizvoaa i - lizing koji prua lizing društvo - pravno lice
specijalizovano za pruanje lizing usluga; • prema duini vremena
trajanja ugovora o lizingu - operativni lizing i - finansijski
lizing; • prema objektu lizinga - lizing postrojenja/opreme i -
lizing robe široke potrošnje.
Glavne prednosti sistema prodaje i finansiranja putem lizinga
vezane su za poreski i ca- rinski sistem.
Zakonom o finansijskom lizingu („Sl. glasnik RS”, br. 55/2003,
61/2005, 31/2011 i 99/2011 - dr. zakoni) Narodnoj banci Srbije je
poveren nadzor nad poslovanjem davalaca finansijskog lizinga.
Odlukom o dostavIjanju Narodnoj banci Srbije statistikih podataka o
imovini i oba- vezama davalaca finansijskog lizinga („Sl. glasnik
RS”, br. 102/2012) je definisana obave- za davalaca lizinga sa
ciljem da se kroz taj vid nadzora ostvari permanentno praenje
kreta- nja u segmentu finansijskog trišta. Izveštaj Odeljenja za
nadzor nad poslovanjem davalaca finansijskog lizinga za period
1.1-31.3.2013. godine pokazuje da na trištu posluje ukupno 16
kompanija koje pruaju ovu vrstu usluga. Na strani korisnika
dominiraju pravna lica, s tim da na strani fizikih lica dominira
jedan osnov lizinga - lizing automobila.
Suština finansijskog lizinga je da davalac lizinga zakljuuje dva
odvojena ugovora i to: - ugovor o isporuci sa isporuiocem predmeta
lizinga, a po osnovu koga stie pravo svoji-
ne nad predmetom lizinga,
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
- ugovor o finansijskom lizingu sa primaocem lizinga, a kojim na
primaoca lizinga prenosi ovlašenja dranja i korišenja predmeta
lizinga na ugovoreno vreme. Po tom osnovu prima- lac lizinga ima
obavezu plaanja ugovorene naknade. Davalac finansijskog lizinga moe
biti privredno društvo koje ima dozvolu NBS - a za obav-
ljanje finansijskog lizinga. Primalac lizinga moe biti pravno lice
(privredno društvo, ustanova i sl) ili fiziko lice. Zakonodavac je
definisao odreena ogranienja kao što su: • nabavna vrednost
predmeta lizinga ne moe biti manja od EUR 2.000,00; • rok na koji
se zakljuuje ugovor o lizingu ne moe biti krai od dve godine; •
visina ueša odn. iznosa koji primalac lizinga plaa davaocu lizinga,
i to: - za pravna lica ne postoje ogranienja, - za fizika lica
ogranienja postoje ukoliko je ugovor zakljuen na rok do 10 godina i
to tako da je: primalac u obavezi da davaocu lizinga uplati ueše od
minimum 20% iznosa bruto na- bavne vrednosti predmeta lizinga i
ukupna zaduenost primaoca lizinga ne moe biti manja od 30% ukupnih
redovnih primanja tog lica. Veoma bitna karakteristika ovog
instrumenta je da pravo svojine nad predmetom lizinga
tokom trajanja ugovora o lizingu pripada davaocu lizinga. Ugovorom
o lizingu moe se predvi- deti mogunost odn. pravo otkupa predmeta
lizinga od strane korisnika lizinga.
Finansijski lizing predstavlja jedan od naina finansiranja ulaganja
u osnovna sredstva, te predstavlja alternativu sopstvenim
sredstvima. Upravo ova dimenzija je od posebnog znaaja za
proizvodnju robe i izvoz robe, otuda sve vee interesovanje
potencijalnih korisnika finan- sijskog lizinga.
S tim u vezi je i dodatna prednost ovog instrumenta utoliko što
Agencija za privredne regi- stre Republike Srbije vodi registar
finansijskog lizinga u skladu sa zakonom.
Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre
(„Sl. glasnik RS”, br. 99/2011) se od 1.10.2013. godine primenjuje
za Registar finansijskog lizinga. Davalac lizin- ga je u obavezi da
zahtev za upis ugovora o finansijskom lizingu u registar podnese u
roku od sedam dana od datuma potpisivanja takvog ugovora. Svrha
postojanja registra i upisa ugovora u registar je dostupnost
podataka o zakljuenom ugovoru o lizingu utoliko što su na taj nain
trea lica upoznata sa postojanjem konkretnog ugovora.
Osiguranje predmeta lizinga je zakonska obaveza primaoca lizinga, s
tim što davalac li- zinga moe preuzeti tu obavezu na sebe. Naknada
štete u osiguranom sluaju se isplauje davaocu lizinga.
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
3. POJAM I SPECIFINOSTI UVOZA
Izvoz i uvoz predstavljaju dva najznaajnija segmenta
spoljnotrgovinskog poslovanja. Za ra- zliku od izvoza, uvoz sa
spoljnotrgovinskog aspekta predstavlja isporuku odn. transfer
roba
i usluga od strane izvoznika - rezidenta jedne zemlje odnosno
carinske teritorije do uvozni- ka - rezidenta druge zemlje ili
carinske teritorije, u skladu sa carinskim propisima. Uvoz je u
sluaju prometa izmeu rezidenata pravnih lica po pravilu baziran na
postojanju potpisanog ugovora ili potpisane porudbine. U novije
vreme sve je više ugovora o kupoprodaji odnosno porudbina koje se
zakljuuju putem interneta, esto izmeu partnera koji se nikada nisu
sreli.
Uvoz karakteriše kretanje robe od izvoznika do uvoznika preko
najmanje jedne granice, s tim da se u zavisnosti od vrste i
karakteristika robe, vrednosti, kao i udaljenosti izmeu izvo- znika
i uvoznika, roba moe prevoziti svim transportnim sredstvima.
Osnovne karakteristike uvoza robe Uvoz robe moe biti organizovan po
osnovu: prodaje, kompenzacionog ili barter aranma-
na, poklona i drugih osnova. Sa stanovišta tretmana robe koja je
predmet uvoza u jednu zemlju postoje sledee opcije:
- slobodan uvoz - uvoz bez ogranienja u pogledu koliina odn.
vrednosti uvezene robe i dr, - uvoz na bazi odreenih dozvola i
saglasnosti, - uvoz na bazi kvantitativnih ogranienja i - uvoz na
bazi tarifnih kvota (koliinske kvote i stope carine).
Uvoz robe u veini sluajeva je praen obavezom plaanja odreene
carine. Mnoge zemlje odnosno regioni su potpisnici trgovinskih
aranmana, koji predviaju mogunost uvoza ro- ba pod specijalnim
uslovima, bez carine ili pod nekim posebnim tretmanom koji
stimuliše uvoz iz pojedinih zemalja, ili uvoz konkretnih roba ili
komponenti za proizvodnju ili sklapanje odreenih roba i sl.
Generalno posmatrano uvoz se planira i realizuje sa ciljem da se
ostvari odreeni profit/ mara i moe se podeliti na sledee tipove: -
uvoz robe radi prodaje u zemlji uvoznika ili prodaje uz izvoz robe
na druga trišta, - uvoz robe u cilju obezbeenja
povoljnijih/jeftinijih izvora snabdevanja, - uvoz robe od strane
velikih multinacionalnih kompanija, koje imaju svoje subsidijare
ili fili- jale u veem broju zemalja širom sveta, a u sklopu
globalnih strategija snabdevanja kao što su kanali snabdevanja
(supply chain).
Kao modaliteti uvoza razlikuju se dva osnovna: - direktan uvoz od
strane uvoznika koji esto ima svoju veleprodajnu i maloprodajnu
mreu i - indirektan uvoz, koji podrazumeva postojanje uvoznika i
korisnika kao dva razliita entiteta utoliko što uvoznik praktino
predstavlja iskljuivo posrednika u transferu robe iz zemlje
izvoznika u zemlju korisnika uvoza. Razlozi za postojanje odvojenih
entiteta uvoznika i kori- snika naješe lee u injenici koja moe biti
sistemske prirode, što drava propisuje uslove po osnovu kojih neko
pravno lice moe biti iskljuivo posrednik ali ne i korisnik i
obrnuto. Pravilo je da razvijene trišne ekonomije pruaju veliku
slobodu izbora pravnog lica u po-
30 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
gledu procene sopstvenih mogunosti da organizuje svoju delatnost u
smislu ciklusa uvoza, prerade, dorade, prodaje na domaem trištu,
prodaje odn. izvoza na druga trišta i sl. Uvozne aktivnosti se mogu
grupisati u najširem smislu na sledei nain:
• kupovina robe i usluga, • prijem pošiljke koja sadri probne
uzorke koji su poslati potencijalnom uvozniku na testi-
ranje, • prijem pošiljke koja sadri sajamske eksponate, uz mogunost
konanog carinjenja posle završenog sajma ili vraanja eksponata u
zemlju izvoznika,
• prijem robe koja se isporuuje kao zamena za vraenu/reklamiranu
robu iz uvoza (nado- knada škarta robe koju nije prihvatio kupac -
uvoznik), uvoz robe radi oplemenjivanja, do- rade i slino uz
povraaj u matinu zemlju - zemlju izvoza radi ugradnje, prodaje i
slino,
• uvoz robe radi popravke i neophodnog servisiranja od strane
proizvoaa, posle ega se predmetna roba vraa kupcu u inostranstvo i
drugo.
Instrumenti platnog prometa sa inostranstvom Kako su izvoz i uvoz
komplementarne aktivnosti, u realizaciji predmetnih poslova se
kori-
ste potpuno identini instrumenti platnog prometa sa inostranstvom,
i to: - Bankarska doznaka - nalog za plaanje, - Inkaso, -
Meunarodni ek, - Menica, - Dokumentarni akreditiv (L/C), - Stend
baj dokumentarni akreditiv (SBLC), - Bankarska garancija (L/G), -
Obaveza plaanja od strane banke (BPO).
Pri tome je izvesno da i izvoznik i uvoznik imaju svoje motive: -
izvoznik eli da izveze i uredno naplati robu/usluge, - uvoznik eli
da uveze naruenu robu/usluge a posebno ukoliko je robu/usluge
platio una-
pred.
Osnovni elementi kupoprodajnog ugovora Poznato je da prilikom
planiranja spoljnotrgovinskog posla treba razmotriti
eventualne
rizike. Stoga je veoma bitno da se potencijalni partneri unapred i
pre zakljuenja ugovora do- govore o svim elementima i pojedinostima
posla. Ugovor o izvozu-uvozu robe/usluga sadri sledee osnovne
elemente: 1. Opis robe/usluga uz navoenje svih elemenata u smislu:
vrste robe/usluga, opisa uz navo- enje svih elemenata
identifikacije, oznaka, skraenica i sl,
2. Koliinu robe/usluga uz navoenje jedinice mere, skraenice
jedinice mere, 3. Pojedinane i ukupne cene, 4. Oznaku valute (pun
naziv valute i meunarodno prihvaena oznaka valute), 5. Vrstu
pakovanja i taan broj pojedinanih pakovanja, 6. Teinu robe koja je
predmet isporuke, 7. Datum otpreme: najraniji i/ili poslednji datum
za isporuku, 8. Vrstu prevoza - preporuuje se što detaljniji opis
uz navoenje npr. naziva broda, naziva luke utovara, pretovara odn.
istovara i drugo, a sve u zavisnosti od odabrane vrste
prevoza,
MEUNARODNA TRGOVINA Prirunik
što je uslovljeno sledeim elementima: vrsta robe, eventualni
sezonski karakter robe, vrsta ambalae, veliina/dimenzije/teina
pošiljke, dozvoljenost deliminih isporuka, udaljenost prodavca i
kupca, postojanje odnosno nepostojanje alternativnih vrsta prevoza
i drugi,
9. Dozvoljenost deliminih isporuka - u sluaju da je predviena
navesti maksimalan broj is- poruka, ukoliko je to mogue
predvideti,
10. Dozvoljenost pretovara robe, 11. Mesto otpreme - mesto
pretovara - mesto istovara, 12. Partitet isporuke robe, 13.
Osiguranje robe, 14. Posebni zahtevi u pogledu atesta, certifikata,
dozvola i drugih dokumenata, u vezi sa koji-
ma se uvek preporuuje da budu što egzaktnije definisana uz striktnu
naznaku institucije koja je nadlena za izdavanje (ilustracije radi
definisanje pojma atest bez navoenja nad- lene/prihvatljive
institucije kao izdavaoca atesta, moe znaiti da izvoznik pripremi
atest na svom memorandumu, što akreditivna odnosno konfirmirajua
banka moraju prihvatiti kao uredno prezentiran dokument za
naplatu),
15. Datum plaanja, 16. Avansno plaanje: delimino ili u potpunosti,
17. Odloeno plaanje, 18. Modalitet plaanja - instrument plaanja,
19. Dokumenta: - neophodna za postupak naplate/plaanja - koja prate
robu i koja su neophodna za carinjenje i eventualne kontrole robe u
toku tran-
sporta, 20. Ko plaa bankarske troškove: izvoznik, uvoznik ili oba
partnera uz preciziranje modela, 21. Mogui razlozi za raskid
ugovora, 22. Mesto nadlenosti suda u sluaju spora, 23. Jezik
komunikacije izmeu partnera i dr.
Izvoznik i uvoznik treba da nastoje da definišu sve elemente od
znaaja za realizaciju ugo- vora, kako bi na taj nain izbegli svaku
mogunost nastanka nesporazuma i drugih problema.
32 Carinski instruktor • Platni promet sa inostranstvom • oktobar
2014.
Prirunik MEUNARODNA TRGOVINA
4. REEKSPORT - KUPOVINA ROBE U INOSTRANSTVU RADI NJENE PRODAJE U
INOSTRANSTVU
Posebnu vrstu spoljnotrgovinskog posla - kombinaciju uvoza i izvoza
predstavlja reeksport. Reek- sport obuhvata kupovinu robe u
inostranstvu od strane kupca - uvoznika radi prodaje te iste
robe
drugom kupcu koji ima sedište takoe u inostranstvu, dakle u treoj
zemlji. Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju („Sl. glasnik RS”,
br. 36/2009, 36/2011 - dr. zakon
i 88/2011), odredbama lana 39. propisano je da rezident pravno lice
koji kupi robu u drugoj dravi ili carinskoj teritoriji nije u
obavezi da predmetnu robu uveze, ukoliko se roba, na osnovu ugovora
izme- u prodavca i kupca, neposredno isporuuje u treu dravu ili
carinsku teritoriju. Predmetna roba ne podlee obaveznom stavljanju
u slobodan promet unutar zemlje sedišta uvoznika, ukoliko se ta
roba nakon sprovedenog odgovarajueg carinskog postupka otprema sa
teritorije Republike Srbije u treu zemlju, u kojoj sedište ima
drugi kupac.
U sluaju reeksporta, prema propisima Republike Srbije, razlikuju se
dva modaliteta: • kupovina i prodaja robe koja ne prelazi preko
carinskog podruja Republike Srbije i • kupovina i prodaja robe koja
prelazi preko carinskog podruja Republike Srbije.
Carinski i devizni aspekt direktnog reeksporta Odredbama Carinskog
zakona („Sl. glasnik RS”, br. 18/2010 i 111/2012) ureena su opšta
pra-
vila i postupci koji se primenjuju na robu koja se unosi i iznosi
iz carinskog podruja Republike Srbije. U sluaju kada se roba
neposredno isporuuje u drugu dravu ili carinsku teritoriju, a roba
ne prelazi preko carinskog podruja Republike Srbije, ne postoji
obaveza sprovoenja carinskog postupka.
Uputstvom za sprovoenje Odluke o bliim uslovima i nainu obavljanja
platnog prometa sa inostranstvom („Sl. glasnik RS”, br. 24/2007,
31/2007, 41/2007, 3/2008, 61/2008, 120/2008, 38/2010, 92/2011 i
62/2013) ureeni su uslovi i nain obavljanja platnog prometa sa
inostran- stvom po tekuim i kapitalnim poslovima. Šifarnikom osnova
naplate, plaanja i prenosa u platnom prometu sa inostranstvom, koji
je kao Prilog 2 sastavni deo ovog uputstva, predviena je šifra
osnova priliva i odliva 312, iji je opis:
Plaanje za robu kupljenu u inostranstvu koja se ne uvozi u zemlju,
a koja se na osnovu ugovora neposredno isporuuje u drugu dravu ili
carinsku teritoriju, i koja obuhvata: - plaanje za robu kupljenu u
inostranstvu koja se trajno locira u drugoj dravi ili carinskoj
teritoriji a
ostaje u vlasništvu rezidenta, - plaanje kupljene robe koja se
nabavlja u inostranstvu i neposredno isporuuje u inostranstvo,
od-
nosno naplata po tom poslu. Po osnovu obavljanja poslova
reeksporta, u sluaju naplate robe neposredno isporuene u ino-
stranstvu, odnosno plaanja kupljene robe koja se kupuje u
inostranstvu i neposredno isporuuje u inostranstvo, u rubriku broj
12 - Podaci za statistiku nalogu za naplatu (slog 60), odnosno u
rubriku broj 7 - Podaci za statistiku naloga za plaanje (slog 70)
unosi se šifra osnova priliv