bp 08 03 2010.ppt -...

BROJANJE PROMETAMarko Slavulj, dipl. ing.

BROJANJE PROMETA

08.03.2010.

Marko Slavulj, dipl. ing.

Sadržaj :

1. Uvod

2. Kada provesti brojanje prometa ?

3. Kako provesti brojanje prometa ?

4. Procjena PGDP – a4. Procjena PGDP – a

5. Prezentacija rezultata

2

1. Uvod

� Sa sve većim razvojem cestovnog prometa početkom20. stoljeća uzrokovanih povećanjem broja osobnihvozila na prometnicama javila se potreba zaevidencijom i kontrolom prometnih tokova.

� Brojanje prometa, prvobitno isključivo ručno, počelose koristiti kao način na koji su se prikupljali podaci ose koristiti kao način na koji su se prikupljali podaci oopterećenjima određenih prometnica, kategorijamavozila koja se kreću po njima i sl.

� Kasnijim razvojem tehnologija, a i povećanjem brojavozila, pojavila se mogućnost da se brojanja vozilaobavljaju uz pomoć uređaja. Ti uređaji su omogućili dase brojanja odvijaju u dužim kontinuiranimvremenskim razdobljima od po godinu dana i više.

3

1. Uvod

� Brojenje prometa osnovica je za njegovo planiranje.

� Njime se dobiva uvid u trenutno stanje prometa te podaci koji upućuju na potrebne rekonstrukcije, izgradnju novih prometnih pravaca ili na ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg na ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg prometa.

� Pri ponovljenom brojenju u određenim vremenskim razmacima, koji se protežu na određeno dulje razdoblje, mogu se spoznati stanovite zavisnostirazvoja prometa.

4

Brojenje prometa, odnosno prikupljanje podataka o prometu potrebno je radi :

- prometnog i urbanističkog planiranja;

- planiranja perspektive prometne mreže nekoga

1. Uvod

- planiranja perspektive prometne mreže nekoga većeg područja ili oblikovanja nekoga prometnog čvora;

- eventualne rekonstrukcije postojeće prometne mreže i izgradnje novih prometnih pravaca.

5

2. Kada provesti brojanje prometa ?

Procjena prometnog toka može biti povezana sa različitim

stupnjevima sigurnosne dijagnoze :

1. Kada analiza nezgoda otkriva strukturu koja može biti povezana sa prometnim

uvjetima; može biti koncentracija nesreća:

- specifičnog tipa : pravi kut, nalet na vozilo ispred, lijevi skretači itd.

- u određeno vrijeme ( vršni sat, kraj sportskih događaja, itd. )

- uključuje posebnu kategoriju cestovnih korisnika (kamioni, pješaci, itd.)

2. Kada se opažanja napravljena na lokaciji odnose na : velika kašnjenja, kolone vozila, opasna raskrižja, itd.

3. Kada se ugradnja specifične cestovne opreme smatra kao potencijalno rješenje bazirano na uvjetima prometnog toka

( prometni signali, pješački prijelazi, trake za skretanje, itd.)

6

P R O M A T R A Č K I P E R I O D

� Brojanje prometa trebalo bi uvijek biti planirano kada su uvjeti za korist od promatranja najveći :

- u poslovnim područjima za vrijeme radnog dana u tjednu

- u ljeto na rekreacijskim rutama

- tijekom zime vikendom za rutu koja poveziva skijalište, itd.

� Za organiziranje brojanja prometa promatrači uvijek trebaju biti sigurni da normalni prometni uvjeti nisu ometeni sa nijednim od specijalnih događaja kao što može biti :

- rekonstrukcija ceste ispred lokacije brojenja

- važan kulturni događaj

- važan državni sastanak

7

� 12 – 24 satno brojanje se često provodi da bi se utvrdili prometni parametri (FVS, PGDP) koji se koriste da bi se donijela inženjerska odluka.

� Kad se nesreće nakupe u specifičnom satu u danu, kao što je to tijekom jutarnjeg i večernjeg vršnog sata ili poslije zatvaranja tijekom jutarnjeg i večernjeg vršnog sata ili poslije zatvaranja šoping centra, brojanje prometa par sati tijekom tog perioda može biti jako korisno.

� U drugim slučajevima kada se misli ići na nekakvu skupu investiciju instaliranje automatskog brojača da sakuplja prometne informacije tijekom dugog perioda može biti hvalevrijedno.

8

3. Kako provesti brojanje prometa ?

� Brojanje prometa se općenito provodi ili ručno ili automatskim metodama. Sa nedavnim tehnološkim razvojem, broj novih metoda brzo nastaje (video i nove tehnologije).

� Izbor metode ovisi o vrsti informacije koju želimo imati, o � Izbor metode ovisi o vrsti informacije koju želimo imati, o dužini brojanja prometa i o raspoloživim financijskim sredstvima.

9

3.1 Metoda ručnog brojanja prometa

� Preferira se pred automatskom posebno na raskrižjima gdje vozila imaju puno skretanja

� Broj brojača ovisi o više čimbenika: vremenu brojanja, veličini prometa, razini promatranja (brojanje brojanja, veličini prometa, razini promatranja (brojanje skretača, brojanje vrste vozila...) pa će tako 1 osoba biti dovoljna da provede brojanje na presjeku dvotračne ceste, dok će na raskrižjima trebati veći broj

10

Metoda ručnog brojanja prometa

� Ručno brojanje prometa obavlja se uz pomoć ljudi, takozvanih „brojitelja prometa“. Oni su stacionirani na samoj lokaciji brojanja ili neposredno uz nju.

� Prometna kretanja najčešće evidentiraju upisivanjem u � Prometna kretanja najčešće evidentiraju upisivanjem u brojačke listove (obrasce brojanja prometa).

� Način i podaci koji se evidentiraju te sam izgled obrazaca određeni su svrhom tog brojanja.

11

Metoda ručnog brojanja prometa

Prednosti:

� moguće je ovakvim brojanjem dobiti rezultate o broju vozila, strukturi prometnog toka, smjerovima kojima se vozila kreću unutar raskrižja,

� brojitelji mogu zapaziti određene anomalije prilikom � brojitelji mogu zapaziti određene anomalije prilikom brojanja i zabilježiti ih (prometne nesreće, kvar semafora i sl.),

� obrasci se lako koriste pri daljnjoj obradi podataka,

� relativno niski troškovi brojanja ako se radi o brojanju u kraćem vremenskom periodu.

12

Metoda ručnog brojanja prometa

Nedostaci:

� potrebno je obučiti ljude za brojanje,

� u slučaju da je potrebno obraditi u istom vremenu veći broj lokacija potreban je veći broj ljudi,

� umor i distrakcija utječu na točnost podataka � umor i distrakcija utječu na točnost podataka (nemoguće je dobiti potpuno točne rezultate),

� ovisnost o vremenskim uvjetima.

13

Metoda ručnog brojanja prometa – oprema za brojanje

Ručno brojanje može se provesti s tri tipa različite opreme:

a) Brojački listići, sat i štoperica

b) Mehanički brojač, zbirni listić, sat i štoperica

c) Elektronički brojačc) Elektronički brojač

14

a) Brojački listići, sat i štoperica

� Prolazak pojedinog vozila (pješaka) notira se sa crticom u odgovarajući prostor brojačkog listića,

� Različiti su listići za pješake a različiti za vozila,

� Različite kategorije vozila mogu se upisivati na isti listić

� Brojači koriste sat i štopericu za određivanje početka i kraja brojačkog perioda (npr. 15 min)kraja brojačkog perioda (npr. 15 min)

15

1) 06.30 – 07.30 h

2) 07.30 – 08.00 h

3) 10.30 – 11.30 h

4) 14.30 – 15.30 h

5) 16.00 – 17.00 h

6) 19.00 – 20.00 h

16

Obrazac za snimanje prometnih tokova

17

b) Mehanički brojač, zbirni listić, sat i štoperica

18

c) Elektronički brojač

19

3.2 Metoda automatskog brojanja prometa

� Automatsko brojanje prometa obavlja se uz pomoć uređaja zvanih „brojila prometa“ .

� Prema tipu uređaja mogu se podijeliti u dvije skupine: stacionarna te prenosiva brojila.

� S obzirom na način brojanja može se podijeliti na: povremeno i neprekidno (kontinuirano) brojanje povremeno i neprekidno (kontinuirano) brojanje prometa.

� Ti uređaji se postavljaju odnosno ugrađuju na samoj prometnici ili neposredno uz nju. Oni registriraju kretanja vozila na poprečnom dijelu prometnice na kojoj su postavljeni.

20

Metoda automatskog brojanja prometa

Prednosti:

� mogućnost kontinuiranog bilježenja podataka o prometnim kretanjima u dužem vremenskom periodu,

� precizni podaci o opterećenosti prometnih tokova

(broju vozila),(broju vozila),

� mogu raditi u svim vremenskim uvjetima,

� prenosiva brojila je relativno lako postaviti i ukloniti te omogućuju češće mijenjanje lokacija brojanja,

� napredniji uređaji mogu bilježiti i strukturu toka, vremenske uvijete, brzinu kretanja vozila, te razmak između vozila.

21

Metoda automatskog brojanja prometa

Nedostaci:

� veliki inicijalni troškovi pri nabavci spomenutih uređaja,

� stacionirani uređaji iziskuju građevinske zahvate na samim prometnicama na kojima se odvija brojanje prometa,

� ograničena su isključivo na praćenje prometa na poprečnim ograničena su isključivo na praćenje prometa na poprečnim presjecima, tj. ne mogu pratiti smjer kretanja vozila u raskrižjima.

Automatsko brojilo prometa

22

Metoda automatskog brojanja prometa

Prema načinu rada i konstrukciji samog uređaja postoje

slijedeći tipovi automatskih brojila (takozvanih detektora):

� Induktivna petlja

� Magnetsko

� Mikrovalni radar (RTMS)� Mikrovalni radar (RTMS)

� Pneumatsko

� Aktivno infracrveno

� Pasivno infracrveno

� Ultrazvučno

� Akustično

� Video image processor (VIP)23

Induktivna petlja

� Ovaj tip uređaja spada u stacionarna brojila.

� Koristi se isključivo za kontinuirana brojenja na prometnicama.

� Njegovo postavljanja zahtjeva građevinske zahvate na prometnici, zbog čega se znatno smanjuje životni vijek kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora

24

kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora se zatvoriti taj dio prometnice za promet. Njihovo postavljanje zahtijeva kvadratnu površinu dimenzija 1,5x1,5 metara, kružnicu promjera 1,8 metara ili pravokutnu površinu širine 1,8 m te varijabilne duljine koja može iznosit do 40 metara.

Induktivna petlja

� Princip rada induktivnih petlji sastoji se u postavljanju zavojnica ispod površine promatranog prometnog traka koji su povezani s kontrolnom jedinicom. Zaustavljanjem vozila ili njegovim prolaskom iznad petlji sastavljenih od zavojnica dolazi do pada induktiviteta koji je evidentiran u kontrolnoj jedinici.

25

kontrolnoj jedinici.

� Takav uređaj omogućuje dobivanje slijedećih podataka: prometnog opterećenja, brzine vozila, razmaka između vozila te zauzetosti prometnih trakova.

Induktivna petlja

26

Induktivna petlja

Magnetsko brojilo

� Spada u prenosiva brojila. Koristi se za prekidna brojenja prometa. Njegovo postavljanje zahtjeva građevinske zahvate na prometnici, zbog čega se znatno smanjuje životni vijek kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora se zatvoriti taj dio prometnice za promet.

� Ti uređaji rade na principu magnetizma, odnosno očitavaju � Ti uređaji rade na principu magnetizma, odnosno očitavaju magnetske anomalije uzrokovane pojavom metalnog predmeta u promatranom polju djelovanja.

� Ti uređaji, isto kao i prethodni, očitavaju slijedeće podatke: prometno opterećenje, brzinu vozila, razmaka između vozila te zauzetosti prometnih trakova.

27

Magnetsko brojilo

Magnetsko brojilo

28

Mikrovalni radar (RTMS)

� Isto spada u vrstu prenosivih brojila. Radi na principu odašiljanja i primanja mikrovalova. Jedan uređaj omogućuje istovremeno praćenje do 8 prometnih trakova, mjereći prometni volumen, prosječnu brzinu, klasifikaciju vozila te zauzetost pojedinog prometnog traka.

� Ovisno o specifičnim zahtjevima na lokaciji, mikrovalni senzor može biti postavljen frontalno ili bočno u odnosu na promatrani prometni tok. Ukoliko se postavlja bočno, primjerice sa strane pored prometnice, tolerirana pogreška u mjerenjima može iznositi do 5%, uz prednost da za vrijeme instalacije nije potrebno zatvarati prometnicu.

29

Mikrovalni radar (RTMS)

� Takav tip uređaja očitava slijedeće podatke: prometno opterećenje, brzinu kretanja vozila, razmak između vozila, praćenje više prometnih trakova istovremeno, klasifikaciju vozila.

30

Mikrovalni radar

Pneumatsko brojilo

� Pneumatsko brojilo pripada skupini prenosivih brojila. Radi na principu da je glavni mjerni uređaj spojen na dva crijeva u kojima se nalazi zrak pod tlakom. Ta crijeva se polažu paralelno na određenom manjem razmaku na prometnici i vozilo prilikom prelaska preko njih potiskuje zrak prema mjernom uređaju čime se iščitavaju podaci o zrak prema mjernom uređaju čime se iščitavaju podaci o prisutnosti vozila.

31

Pneumatsko brojilo

3.3 Video i nove tehnologije

Brojanje prometa kamerom vrši se tako da se na lokaciji brojanjapostavi jedna ili više kamera. Pritom je preporučljivo da sekamera nalazi iznad same lokacije, tj. iznad vozila na prometnicina sigurnoj udaljenosti. Postoje dva načina snimanja prometakamerom:

kamera samo snima promet u određenom vremenskom � kamera samo snima promet u određenom vremenskom periodu, a te se snimke kasnije pregledavaju djelomično ili u cijelosti i podaci se unose ručno u određene obrasce (digitalne ili papirnate),

� kamere koje su povezane s računalima koja imaju određene programe koji omogućavaju direktno registriranje vozila (bilježenje), no te tehnologije se tek razvijaju.

32

Video i nove tehnologije

33

Video i nove tehnologije - Virtuelne petlje

3.4 Naplatno brojanje prometa

� Naplatno brojanje vrši se na cestovnim građevinama s naplatom prolaska vozila. Te građevine mogu biti smještene na ulazima/izlazima sa autocesta, poluautocesta, tunela, mostova. Ovisno o načinu naplate mogu se dobiti podaci o strukturi prometnog toka (vrsti vozila), o prosječnoj duljini putovanja istih, tj. korištenja određene dionice te prometnice na kojoj se vrši tj. korištenja određene dionice te prometnice na kojoj se vrši naplata, te o vremenu u kojem je korištena ta dionica.

Prednosti:

� minimalni financijski troškovi za prikupljanje i obradu podataka pošto se podaci dobivaju kroz već postojeći sustav naplate

Nedostaci:

� ograničeno na građevine za naplatu koji se nalaze na ulazu/izlazu određene dionice ceste

36

3.4 Naplatno brojanje prometa

37

Naplata prolaska vozila na autocesti

3.5 Brojanje vozila na parkirališnim

površinama

� Brojanje vozila na parkirališnim površinama služi za utvrđivanje popunjenosti postojećih parkirališnih površina, intervala izmjene vozila na tim površinama te vremenske intervale tokom dana u kojima je najveća potražnja za parkirališnim mjestima.

� Način brojanja ovisi o tome da li je parkiralište otvorenog ili zatvorenog tipa. Takva brojanja mogu obavljati osobe (brojitelji prometa) ili ako je parkiralište zatvorenog tipa mogu se putem prometa) ili ako je parkiralište zatvorenog tipa mogu se putem naplate dobiti podaci o kretanju broj vozila. Iz toga se može dobiti koliko se vozilo zadržalo na površini određenog parkirališta i u kojem vremenskom periodu.

� Dodatnu mogućnost pružaju novije opremljene podzemne garaže (npr. podzemna garaža na Kvaternikovom trgu u Zagrebu), koje imaju ugrađene senzore za svako parkirno mjesto pa se u svakom trenutku prikazuje popunjenost te garaže.

38

3.4 Brojanje vozila na parkirališnim

površinama

39

Parkirališna površina pod naplatom

3.6 Brojanje vozila prevezenih trajektima

� Brojanje prometa prevezenih trajektima posebna je vrsta naplatnog brojanja pri čemu se dijeli na domaći i međunarodni promet.

� Prevezena vozila se broje prema linijama i prema kategoriji.

� Takva brojanja se obično nakon obrade prikazuju po mjesecima u godini te se iz toga izračunava PGDP (prosječni mjesecima u godini te se iz toga izračunava PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) i PLDP (prosječni ljetni dnevni promet).

40

Prijevoz vozila trajektom

4. Procjena PGDP - a

41

436453

508

423406 413

365

399

419403

379367

293300

400

500

600

Series1

12.11.07 pon

3318 12 13

36

170

199

144

93

58

35

0

100

200

Series1

410426

365354

371

415 414

447432 426

417

376

290300

400

500

600

Series1

09.11.07 pet

3521 22

13

45

157

227

169

130118

139

0

100

200

Series1

4. Procjena PGDP - a

GRAF EJA

6:30 - 7:30 451

8:00 - 9:00 584

10:00 - 11:00 757

14:15 - 15:15 744

16:00 - 17:00 450

44

16:00 - 17:00 450

18:00 - 19:00 552

VRŠNI SAT: 757 k= 11- 13

PGDP: 9841

5. PREZENTACIJA REZULTATA

� Osnovni način obrade podataka je unošenje u tablice. Pri tome se koriste tablični programi koji su ili specijalizirani za takvu vrstu obrade podataka ili su pak općeniti. Najčešće korišteni tablični program je Microsoft Excel, zbog njegove svestranost i relativno jednostavnog sučelja.

2 BROJAČKO MJESTO:

45

2

Prve primorske čete - Bribirskih knezova

13

utorak, 15. srpnja 2008.

sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT

BROJAČKO MJESTO:

LOKACIJA:

SMJER:

VRIJEME BROJANJA:

JUT

AR

NJI

SA

TI

6:30

- 7

:00 13

7:00

- 8

:00 13

0-15' 8 0 0 0 0 0-15' 9 0 0 0 2

15'-30' 8 1 0 0 0 15'-30' 11 1 0 0 2

30'-45' 0 0 0 0 0 30'-45' 7 1 0 1 0

45'-60' 0 0 0 0 0 45'-60' 16 2 0 0 1

ukupno 16 1 0 0 0 ukupno 43 4 0 1 5

EJA 16 1,5 0 0 0 EJA 43 6 0 2 3,5

sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT

JUT

AR

NJI

SA

TI

6:30

- 7

:00 13

7:00

- 8

:00 13

sveukupno vozila 17 sveukupno vozila 53sveukupno EJA 18 sveukupno EJA 55

PO

DN

EV

NI

SA

TI

10:3

0 -

11:3

0 1314

:30

- 15

:30 13

0-15' 18 0 0 0 4 0-15' 12 1 0 0 1

15'-30' 24 0 0 1 3 15'-30' 15 0 1 0 2

30'-45' 26 1 0 0 2 30'-45' 15 3 0 0 2

45'-60' 23 3 0 0 3 45'-60' 18 0 0 0 4

ukupno 91 4 0 1 12 ukupno 60 4 1 0 9

EJA 91 6 0 2 8,4 EJA 60 6 2 0 6,3

sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT

PO

DN

EV

NI

SA

TI

10:3

0 -

11:3

0 1314

:30

- 15

:30 13

sveukupno vozila 108 sveukupno vozila 74sveukupno EJA 107 sveukupno EJA 74

VEČ

ER

NJI

SA

TI

16:0

0 -

17:0

0 13

19:0

0 -

20:0

0 13

0-15' 13 1 0 0 2 0-15' 20 0 0 0 5

15'-30' 14 2 0 0 4 15'-30' 10 0 0 0 3

30'-45' 17 0 0 0 0 30'-45' 14 0 0 0 0

45'-60' 21 1 0 0 2 45'-60' 12 1 0 0 0

ukupno 65 4 0 0 8 ukupno 56 1 0 0 8

EJA 65 6 0 0 5,6 EJA 56 1,5 0 0 5,6 VEČ

ER

NJI

SA

TI

16:0

0 -

17:0

0 13

19:0

0 -

20:0

0 13

sveukupno vozila 77 sveukupno vozila 65sveukupno EJA 77 sveukupno EJA 63

KATEGORIJA VOZILA

EKVIVALENT JEDINICE

AUTOMOBILA (EJA)

Konverzija vozila u ekvivalentne jedinice putničkih automobila

(EJA)

Osobno vozilo 1,0

Teretno vozilo 2,0

Autobus 2,0

Motocikl 0,7

Bicikl 0,3

46

Iz tih tablica se zatim mogu napraviti grafovi /dijagrami koji

slikovno mogu prikazati neke podatke kao što su:

� satna prometna opterećenja neke lokacije izražena u broju vozila ili u EJA,

47

broju vozila ili u EJA,

� satna prometna opterećenja po privozima određene lokacije,

� strukturu prometnog toka isto podijeljenu po satovima brojanja ili nekim drugim intervalima i sl.

400

500

600

700

800

900

1000

420

969

568

657

741

Raskrižje: Prve primorske čete - Bribirskih knezova (BRM 2) B

roj v

ozi

la p

rika

zan

u E

JA

(ekv

ival

ent

jed

inic

e au

tom

ob

ila)

48

0

100

200

300

6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00

162

Bro

j vo

zila

pri

kaza

n u

EJA

(e

kviv

alen

t je

din

ice

auto

mo

bil

a)

Vremenski interval brojanja prometa

Prometno opterećenje raskrižja podijeljeno u satne intervale

300

400

500

600

700

800

521

219

333

270

300

738

422

502

561

358

678

494479

652

1

2

3

privoz:

Op

terećen

jep

op

rečn

og

pre

sjek

a p

rivo

za i

zraž

eno

u E

JA-i

ma

(ekv

ival

ent

jed

inic

e au

tom

ob

ila)

49

0

100

200

6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00

70

182

219

128 125

Vremenski interval brojanja prometa

Prometno opterećenje privoza unutar raskrižja podijeljeno u satne intervale

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

86%83%

86%

79%

89%91%

OA

LT

TT

BUS

MOT

Po

dje

la p

o v

rsti

vo

zila

(%

)

50

0%

10%

20%

30%

6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00

7%10%

6%

12%

3% 3%0% 1% 1% 1% 0% 0%

2%1% 0% 0% 0% 0%

5% 6% 6% 7% 7% 6%

Vremenski interval brojanja prometa

Prometno opterećenje prema strukturi toka podijeljeno u satne intervale

51

opterećenje

prometnih

tokova na tokova na

raskrižju

M: 1 mm = 50 EJA

52

53

Prikaz prometnih opterećenja po

smjerovima kretanja vozila u

raskrižju koristeći program LISA+

Prikaz prometnih opterećenja

na pravcima u zoni

54

07:00 - 08:00 08:00 - 09:00 10:00 - 11:00 11:00 - 12:00 13:00 - 14:00 14:00 - 15:00 16:00 - 17:00 18:00 - 19:00

1 Tržnica - divlje * cca 80 0 6 17 18 12 11 3 0

2 Tržnica - označeno 55 2 13 25 25 6 10 3 2

3 Poginulih branitelja 97+3 54 90 87 88 73 87 54 44

4 Iza zgrade suda 36+1 42 42 40 39 33 32 31 30

5 Trg Zrinskog 75+6 53 79 76 82 92 83 55 45

6 Bubanj 22 17 18 20 19 16 15 15 12

7 Autobusni kolodvor 13 12 13 15 13 18 14 8 7

* neoznačene parkirališne površine

Redni broj

LokacijaBroj

parkirališnih mjesta

Interval brojanja

Izgled obrasca za parkirališne površine

55

Prosječna popunjenost parkirališne površine podijeljena u satne vremenske intervale

56

57