View
1.087
Download
68
Category
Preview:
Citation preview
Dejan Novacic
• V асе
Turisticki vodic
Sty!os, 2008.
SFRJ ZA PONAVUACE Turisticki vodic
Dejan NovaCic
Predgovor Dubravka UgreSiC
I1ustracije i dizajn korica Dejan Novacic
Za promenu Jormata, umnoiavanje, dislribuciju ili objavljivanje ovog teksta и celini ili и delovima potrebna је prethodna saglasnosl autora. (www.cyberotpisani.com)
/zdavac: SТYLOS d.o.o. SТYLOS /ZDAVASТVO, Novi Sad
МШјсе srpske 1, 21000 Novi Sad Tel./Jax: 02//451-367, 45]-475 e-mail: izdаvаstvо@щlоs.со.уu
Glavni i oclgol'omi urednik: Srdan Кrstic
Stampa: АМ8 Grafika, Novi Sad (;elv11o izclollje Novi Sad, 2008. Тirai 2000
CIP - Каталогизација у пуликацији Библиотека Матнцс српске, НОВИ Сад
316.728(497.1 )(09 1 )(036.053.2/.9)
НОВА4ИЋ, Дејан SFRJ z3 ponavljal:e : turisti�ki vodic / Dејап Novaci6. -
4. izd. - Novi Snd : Stylos, 2008 (Novi Sad : АМВ graftka). - 158 str,; iltlst:r.; 21 сш
Tjгa� 2.000.
ISBN 978-86-7473-381-3
COBISS.SR-ID 228616967
Sadrzaj
Leksikon izmisJjene zemlje
Umesto uvoda
Priroda: kroz pustinju i prasumu
Geografski poJo�aj Geologija Rcljef Нidrografija Jadranska оЬаЈа i otoci Кljтa Нога Fauna
•
11
15
18
18 18 19 19 19 20 21 22
Kratka istorija SFR(j): ргјса о Josipu Brozu Titu 24 Tito 24 "Tito'" 25 Кгјzз �аnra 26
1 posle Tita - Tito, јlј пјје vafuo da Јјје pas crn јЈј Ьео 27
Stanovnistvo i demografija: SeJjaci, Jugosloveni i os!aJe Svabe 30 ZemJjaci . 30 Porodica: rodovske zajednice i bratstva 32 Me�oviti brak i gradsko dete 33
РОL1ТЈСЮ SISTEM Ј DRUSTVENO-POLJТICКE ORGANlZAClJE 36
Торlј obrok za Edvarda Kardelja 36
Avangarda radnitke klase: drug Data i Jagnjece brigade 39 Funkcioneri 40 SUBNOR 41 Titovi pioniri (temu slu�e i time se мапе) 42
5
Spoljna politika: Buda Loncar i Patris Lumumba 45
ONO i DSZ (sredstva masovDog unistenja) 47 Organi: spoljni i unutra!nji 47
Unutra!nji neprijatelji 49
Jugoslovenska narodna armija SO Vojno lјсе 51
О atomskiт skloni!tima i kiselom kиpusu 52
I ndustrija i poljoprivreda 54 Novokomponoyana narodna muzika 54
Spoljna trgoyina: sredstva za masovna razaranja 55
Poljoprivreda: duyan s РоЬогја i kukиruz bez ko!tice 57
Final1sije i novac 59 Kursne liste od Аlјје SirotanoYiea do Slobodana Мјlо!еујеа 59
S�a 60
Jugosloyensko privredno �udo 61
Rcligija: partiz.ni 63 Vampiri 63
Partizani 64
Vera u zagrobni tiyot: Киса суееа 65
Syeta mesta: Medugorje i Киmroуес 67
DcdaMraz 68
OORAZOV ANJE r NAUКA: RACUNAJТE NA NAS 70 Usmercno 70
Ekskurzije 71
Akademici 72
KtJl:I'URA I UМETNOST: 0,1 K,'lciinih drama do Mcstrovicevih Srba 74
6
Koji'cv'lOst: Fric је Ыо covek debo... 74
I ikovl1c lImetnosti: Vilerovi gobIeni i Me!trovicevi Srbi 75
M"/ickn ba!tina 77
Орег", Ьаlс! i kozara�ko kolo 79
ЈоЈ, MCl 1cl: Vlak bez voznog reda 80
I'ш·ti/llnskа !kola Шта 82
Nagrade i festivali Pozori�te: kazablte
Sredstva jaynog informisanja, cryeni bilten i АЈап Ford
Опеvnа �tampa Od Kekeca do Cika Мос mесЈјја јЈј kako је Jan�a postao zvezda JRT: Jugoslavi dizjem риап
Syakodneynjca: gde ј za§to ,јуе Jugosloyeni •
Zamrzivat i nesta�ice Odmor, zabava i геЈаеасјја Cvrge Oe�je pesmice
JugosJoyenski praznici
Dan repubIike: praznik koji niko пјје sJayio Prvomajski uranak Osmi mart Sle! za Dan mladosti Repriza Nove godine Уеп�апје: ambasador сеЬе za buduce ЬеЬе Rodendani: о knjigama i ruskoj saJa!i
Sport, fiskuJtura ј §ah
Kako 'и fudbaJeri rekli "пе" Olimpijske igre i kranjski cevapi Sve zvezde jugoslovenskog sporta
Prirodne Jepote
Uloga brkova u orufanoj revoluciji �u�kavac Trs!je па§ Za§to је Gorba�ov zabranio Pitralon
Seks na jugosloyenski natin
Pimpek: imati i nemati ааlеЬоуј, јЈј таlј nokat kao erogena zona Zvonimir Rogoz, �ovek koji је skinuo Hedi Lamar
83
85
87 87
89
90
91
93 94
97
98
99
100 100
Ј О 1
1 О Ј
Ј02
104
104
106
108 108
109
110
116 116
118
119
121
120 122
123
125
7
Lijepc tene prolaze kroz grad 125
Tako mlada, а уее Slovenka 126
Cudo nevideno 127
NACIONALNA KUНINJA 129 �p� 129
Istorija: taekice, pasulj i Unirini paketi 1 30
Сеуарејсј 131
Burek i rekbu 1 32
Оееја usta 133
Slatki fivOl jugoslovenskih рјопјЈа 134
Od himbersafta do cedevite 1 34
K.ko putOy.!j, iIi kako stjcj ј utecj 136 Vremenske zone ili Joke About Тјmе 136
Vozovi i vlakovi 1 37
Fica, eovek s to�kovima 1 38
Titanik 1 40
Troka i рспј 1 41
Praktjtnj sayetj ј turjstitke jnformacjje 143 Putne isprave .
1 43
Vakcine i zdravstvo osiguranje 143
�oping ili tuwa pгj�a о drvenim �apljama 144
�la poneti od odece i obuce 1 45
Bonton: oslovljavanje, ili oismo тј па ti 1 45
U restoranu: kako pravilno upotrebiti �a�kaJicu Ј46
DOOATAK: sta piju ... Jugosloyeni .149 Kakija Ј52
"'E('I.IALNI ОООАТАК: sta su sye izmјsШiЈugоslоуепi 153 IkkllЉ,а stгuja 1 53
�1I11II10I1I Ј54
11Ipllll1" Ј54
1'111'i�IIVIL'(1 1 55
�"�" klllll "јес ya�e i naSe mJadosti Ј56
". I'Ј \ I NIIЮIIЛТЛК: naucjtejugosloyenski za pet sekundi 158
н
Ј
Dejan Nova�ic SFRJ ZA PONA VLJACE
Turisti�ki vodi�
•
,
,
•
•
!
Leksikon izmisljene zemlje
Кnjiga Dejana Nova�ica SFRJ za ponaylja�e fantasti�an је osobni poduhvat. 1 njezina tema је fantasti�na. Тета Nova6ceve knjige је svakida�njica zemlje koja је роstojala, ра је zatim nestala, iako пе ba� odjednom i пе ba� posve. Као da se cijela jedna zemlja pretvorila и Carrollovu Ce�erskи тa�kи �iji se fantomski osmijeh �as ројаУlјије, �as nestaje. Cak ni nedavno, posljednje и nizu slujЉenih ukinuca Jugoslavije, jo� uvijek пе zna6 da su njezini
Ыy�j gradani oslobodeni njezina prisustva. Neki se, naiте, jo� uvijek sjecaju. Takvi gradani pate od sindroma fantomskog uda. Takve svak:i �as ne�to zasvrbi. 1 oni protegnu rиkи da po�e�и no�ni раlас, а noge, gle, vi�e пета.
Dejan Nova�ic nastupa и ulozi samozvanog kиratora тиzeja Ыy�e Jugoslavije. Оп se prema svome eksponatu odnosi s pa�njoт i пјетоМи, а za to је sposobna samo osoba od integriteta. Osoba koja иya�aya �injenice. Osoba koja se пе stidi vlastite biografije, niti vidi osobit razlog da se пјоте ponosi. Оуе odlike neoЫ�no prijaju, osobito мо se prisjetimo nedavne �injenice da se уеСјпа Jugoslavena odrekla vlastitih biografija. УеСјпаје negirala da se rodila tu gdje se rodila, vecina је metafori�ki re�eno prokazala svoje "roditelje". Gradani su se preko noci ртотеtnulј и
1 1
•
pionira Pavlika Morozova, Staljinova lјиЫтса i djeteta-heroja. Za уоlји svojih idola, Мјlо§еујса, Tudmana i drugih, уесјпа је Ыlа spremna da se odrekne vlastitih roditelja, prijatelja ili prvih susjeda.
Кnjiga SFRJ za ponaylja�e је leksikon, personalni katalog stvari, ројтоуа, oЫ�aja, [епотепа i јтепа vezanih uz Ыу§и ЈugоslаvЧu. Iz dana§nje perspektive ta se svakida§njica тo�e 6niti fantasti�nom, medutim, пј sada§njost таlепш zemalja koje su ј§Ыјlе iz jugoslavenskog jajeta ne pru�a u tom smislu mnogo nade. Zato је i naslov Nova�jceye knjige dvosmislen. SFRJ za ponavlja�e је podsjetnik zaboravljene pro§losti, ali, tko zna - jer sa zemljama, kao пј s Ijudirna, nikad se пе zna - тоМа i solidan priru�nik za buducnost.
Pro§lost jugoslavenske svakida§njice u Nova6cevu leksikonu malko је falsificirana, оЬојanа ironijom, humorom, пјето§си ili pak veselirn pretjerivanjem, §to је posve zakonito: rekli smo уес, autor је samoprogla§eni kurator u svome privatnome muzeju. Medutirn, ako ti koj i su sru§ili Jugoslaујји - samozvani heroj ј, иЬојјсе, lатј povjesni�ari, ludi predsjednici i novokomponirani po)jti�ari -ako su, dakle, svi oni s lakocom sru§ili to §to su drugi ljudi godinama gradili, onda pristojnirn ljudirna kakav је Nova�ic пе preostaje drugo nego da pokupe ostatke па щи i odaju veselu po�ast svome Ыу§ет tivotu. U tom srnislu Nova�icev knji�evno komemorativni poduhvat zаslшuје puno po§tovanje.
Citanje Nova6cevog leksikona рш� mnogostmke шitke. Jugoslaveni su dugo �jyjelj zato�eni u ideoloskim floskulama koje su naprosto perpetuirali. 1 zemljaje Ьјlа пајlјер§а па svijetu, i Jadransko more najplavlje, i гЉа пај-
12
svje�ija, i ljudi najsrda�niji , i sarnoupravljanje najeflkasnije, i bratstvo i jedinstvo naj�vr�ce, i vojska najhrabrija. Nova�iceva knjiga dekonstruira te i druge floskule па уеseo па6п. Upravo zato posti�e dvostruki efekt. CitajuCi Nova�icevu knjigu pomireno pristajemo па vlastitu pro�lost i istodobno osjecamo olak§avajuci otpust od пје.
Ijo� ne�to, vrijednost Nova�iceve knjige је i и tomu §to medu prvima otvara prostor za revalorizaciju pro§losti, i to пе опе "slutbene
" - пјоmе се se baviti povjesni�ari -
nego pro§losti па§Љ osobnih �ivota.
Dubravka Ugresic
1 3
,
•
, ,.
.<
. ,
,
U mesto uvoda
1. и pocetku bijase zemlja bez оЫјсја i bijase (ата nad bezdanom. 1 rece Тito: neka bude svjetlost. 1 Ы svje
tlost.
2. Iodvoji Tito svjetlost od (ате i nazva Тito svjetlost
nasi, а tamu nazva njihovi.
3. Iopet rece Тito: neka bude zvijezda petokraka. 1 Ы tako.
1 postavi је Тito па svod nebeski da obasjava zemlju
sjajem nebeskijem.
4. 1 potom rece Тito: nek vrve ро sumama partizani ро
vrstama njihovijem. 1 krenuse partizani ро sumama slaveCi јте Titovo. 1 vidje Тito da је to dobro.
5. 1 rece Тito partizanima: da nаСјnјто sebi Antijasisticko
vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije ро svom оЬЩји, kao sto smo тј, koje се biti gospodar od cijele ze
mlje i od svijeh zivotinja sto se тјеи ро ovoj zemlji.
6. 1 stvori Тito sebi AntijaSisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije i gle, dobro bjese veoma.
1 obradovase se partizani veoma velikom radoscu.
1 blagoslovi Tito dan kada је stvorio sebi Antifasisticko vijece narodnog oslobodenja Jugoslavije ј ро
sveti ga. 1 Ы vece i Ы jutro, Dan Republike .
•
1 5
•
Tako ka�e narodno predanje. Nauka, medutim, k�e da је Jugoslavija rodena u Јајсu (lat.: testis, rnnо�.: muda) 29. 1 1 . 1 943. godine, па П zasedanju Antifa�isti�kog уеса narodnog oslobodenja Jugoslavije (А VNOJ). Delegati iz svih krajeva okupirane Jugoslavije izabrali su tada prvu vladu поуе zajedni�ke drfuve, koja је се biti zvani�no konstituisana 2 9. l l . l 945.godine и Beogradu, pod naziуоm "FDJ" (Federativna Demokratska Jugoslavija). Od 1 946. godine Jugoslavija se zove "FNRJ" (Federativna Narodna Republika Jugoslavija), а od 1952 . - "SFRJ" (SocijaJisti�ka Federativna Republika Jugoslavija).
16
о
v UJ
N
•
/1 •
-
G rz Е Е с.Е
l.--__ � ---
Priroda:
kroz pustinju i prasumu
Geografski polozaj
Od svog osnivanja SFRJ Ieti па zapadnom delu Ваl
kanskog poluostrva. Grani�i se па zapadu s ltalijom i
Austrijom, па severu s Madarskom i Rumunijom, па Isto
kи s Bugarskom, na jugu s Albanijom i Gr�kom, а u zavi
snosti od politi�ke situacije mote da se grani�i i s Etiopi
јот, Libijom ili Irakom, уес prema potrebi.
Pored medunarodnih, SFRJ ima i republi�ke (srpski:
"административне ') granice. Опе slute za podelu ze
тlје па SR Bosnu i Hercegovinu, SR Сrпu Goru, SR
Hrvatsku, SR Makedoniju, SR Sloveniju i SR Srbiju (sa
SAP Vojvodinom i SAP Kosovom i Metohijom).
Geologija
Jugoslavija leti па posebnoj vrsti zemlji�ta koje se zove
"kr§" i koje se sastoji od §krapa, vrtaca i sedimentnih stena.
lz kr§a zjapi mno§tvo dubokih provalija i jama. U utrobi ze
mlje tekи reke-ponomice i cure mracne podzemne vode,
koje znaju da nadodu, izliju se i рорlауе sve oko sebe, ра se
turisti upozoravaju da пе �ackaju mnogo ро povr§ini.
18
Reljef
lugoslavijom dominira violentni Dinarski masiv. Naj
yj�j planinski vrh је Brdo kod Кrапја (slo.: ,,1lIет i!auber·
berg"),jer se ovde odrzavaju sastanci najuzeg rukovodstva
partije i drZave koje saziva Ыпо drug Tito. Опје jna�e паsledio Brdo kod Кranja od svog оса, kralja Aleksandra,
zajedno s Веlјт dvorom, s tim �to se оуо poslednje nalazi
таlо juznije, па Dedinju (gr.: "QЛ:rн.t1t"). Оуа је рlanјпа
jo� od prastarih vremena nastanjena trgovcima svinja i уј
sokim oficirima vojske i роlјсјје.
опј su tu gradili naseobine ро svom ukusu, ра је Dedi
пје poznato i ро jedinstvenim opti�kirn [епотеnimа - [а
tamorganama u vidu snaZnih arhitektonskih halucinacija.
Нidrografija
Najvece more u SFRJ је Jadransko тоте. Njegov sliv
�јпе velike jugoslovenske reke, od kojih је najpoznatija
reka Dunav, а najduza reka Sava. Naj�ira reka je Neretva:
toliko је �iroka da пј Nemci nisu uspeli da је premoste, ра
su zato izgubili Drugi svetski rat. Jugosloveni su zato уео
та ponosni па ovu reku. Pored пје, vole jo� i Sutjesku,jer је i ovde izginulo рипо Ijudi, а takode i Drinu,jer su za пји jednom dobili Nobelovu nagradu.
Jadranska оЬаlа i otoci
ladranska оЬаlа је veoma razudena. U priobalnom рој а
su nalazi se veliki broj arhipelaga, ostrva i podvodnih gre
Ьепа. Iша ih toliko, da su neka ostrva tek nedavno otkrive-
19
�R . .\:O I-J / ,
- .....
--
о о
о о
па. Takav је slucaj s otokom zvашm "Goli"
, koji je pronaдеп tek pocetkom 80-ш godina хх veka, па veliko iznena
депје Svetozara yukтanoyjca Теmра i Dobrice CosiCa.
Preko puta Golog otoka nalazi se Brionski arhipelag. Za
hvaljujuci blagoj klimi, ovde rastu palme, karnile i pudlice.
О njima vode racuпa drug Tito i drugarica ЈоУankа. Оni su
Ьmш domacini, posebno drug Тito, koji па Brionima sam
sadi, okopava i bere naran&e ("svojom моm"
) i posle ih �alje pionirima i pionirkama �irom Jugoslavije.
Юimа
U Jugoslaviji vlada promenJjiva klima. Na пји utice
geografska �irina, nadmorska visina i Каmеnkо Katic. Оп
svako уесе stra�nim glasom пајауlјије smenu nebeskih
znamenja. 1 mrda obrvama. Које su isto stra�ne. Deca ga
20
se zato pla�e i posle пе mogu da zaspe. Ваг пе рге роЈа de
vet. Za razlik:u od dece, odrasli Jugosloveni пе plase se
njega, уес prirodne nepogode zvane "ртотаја". Zato пе
rado otvaraju prozore u svojim k:ucama. U kancelarijama јЬ uopste пе otvaraju, jer tu svi puse, kao пј и јаупот transportu, јег su svi znojavi, ра рготаја тo�e da ih "prese
te". U vozovima је оуа zabrana istaknuta па svim jezici
та naroda Jugoslavije: "nicht hinnaulschlafen", "пе pase
аих pencher аи dehors" i "е pericoloso sporogersi". Turisti se upozoravaju da pored рготаје pripaze i па podmukli
prirodni [епотеп koji u zatvorenom prostoru nastaje sam
od sebe, i koji se zove "vjetar".
Flora
SFRJ se odlik:uje Ьијпот vegetacijom. Najrasprostra
пјепјја biljka је Fikus (Отогјса Miniatura). Оуа vi�ego
di�nja zimzelena biljka najyj�e uspeva ро tzv. "dnevnim"
sobama. Ponekad se тo�e пасј i u kancelarijama, ali ret
ko, i to samo kod generalnih direktora ј, eventualno, пјЉо
vih zamenika. Fik:usi јтаји gusto zeleno Шсе koje пјје
mnogo ukusno, ali se lеро sla�e uz goblene. Sezdesetih godina Jugoslavijom se postepeno sire i fi
ladendroni, ра tak i sobni lјтипоуј. U zimsko doba, па га
dost pionira, uspeva "Novogodisnja jelka", koja - ako si
Ыо dobar - rada kaubojske koltove s kai�em i futrolama .
•
21
•
Fauna
u vekovnim pra�umama fikusa obitavaju brojne пео
Ы(\пе �ivotinje. Јеdnа od пјЉје Vu(\ko (Lupus јп Fabula),
zver nastala ukrManjem Miki Mausa i domaceg kuJjaka •
(Ното Нотјпј Lupus). Vu(\ko �jyj па оЬroпсјmа Bjela-
�пјсе, Trebevica i Igmana, hrапј se сеуарсШта i рјуоm ј,
za razliku od drugih vukova i ljudi, пе krece se па nogama,
nego па skijama. Оуо radi kako Ьј zameo tragove.
U planinama se mo�e sresti i retka vrsta medveda koji
vode poreklo iz dr�avnog dobra "Кaradordevo" i zoolo
�kog vrta u Subotici. Оуј medvedi su izuzetni ро tome �to
пе spadaju u divlje, уес domace �јуоtinје i �to se hrапе ара-
22
Da Ii ste znali?
... Da svaka buktinja u drzavnom grbu SFRJ simbolizuje po jedпи гериЫiJш - �lanicu jugoslovenske fedeгacije, koje sve zajedпо gore i daju veliki zajedni�ki plamen?
... Оа drzavnu zastavu SFRJ ојпе tгi horizontalna polja, u plavoj, beloj i crvenoj Ьојј, kao i jedna сгуепа zvezda u sгedini. 1 da ta
zvezda јmа �ute јујсе. �to takode ne�to znа6? Valjda?
... Оа drzavna himna SFRJ "Неј, Sloveni" пета nikakve veze s dr�avnom himnom Narodne republike Poljske? . . . I da pгilikom slu�anja svoje штпе Jugosloveni obavezno kafu "jebote, sav sam se паје�јо"? Pogotovo kad razbijemo Ruse u ko�aгci?
Glavni grad
Glavni grad JlIgoslavije је Мrdll�a Оопја. Ovde se donose odluke о svim glavnim pitanjima koja se ti�u �ivota ј, narooito, smrti gradana SFRJ. О surovoj lepoti glavnog grada Jugoslavi
је svojevremeno је snimljen dokumentami filш pod пзzјуот "Predstava Hamleta u Mrdu�i Оопјој".
Filmje јтао veliki odjek kod publike i krititara, а пзkоп ргешiјеге tak је i poslovitno uzddani Miroslav Кrlern pljesnuo гukama i uzviknuo: "Ра dobro, Ьгасо, jesmo 'ј тј doista bijesni psi?!", па �ta gaje autor Шmа, re�iser Кrsto Рарјс, potap�ao ро kolenu i ute§io гe�jтa: "nismo, nismoH•
Ма kakvi.
urinima i bensedinima, ра su zbog toga таlо usporeni. Ne
таји рПrоdnih neprijateJja izuzev druga Тita i onog maJog Rumuna kad ти dode и goste. Po�to medvedi, za razJiku od
Vu�ka, nemaju skije i ne znaju da zamecu tragove, и jed
пот trenutku bili su suo�eni s potpunim istrebIjenjem.
Brojnost nekih drugih �ivotinjskih vrsta, medutim, neprekidno raste. Takav је slu�aj s jedinom autohtonom
jugosJovenskom vrstom, koju narod zove ,,�oye�ja ribi
са". Nakon osJobodenja, �ove�je ribice su se iz Postojn
ske јате, gde su pronadene, pro�irile ро сеЈој Jugoslaviji
i postaJe njen za�titni znak. "Cove�ja ribica" dobila је јте ро tome �to �jyj и mraku i ni�ta ne vidi. 1 di�e па �kr
ge. Jedva.
23
Kratka istorija SFR(j):
prica о Josipu Brozu Titu
Tito
Jugoslaviju је svojom slobodnom уоlјот stvorio Josip
Broz Tito. Опје Ыо пајуеса i пајznа�ајпјја li�nost и istoriji naroda Jugoslavije i poslednji akcioni heroj medu шzаvпi
сјmа хх veka. О пјеmu su napisane mnoge knjige i istorij
ske studije. Najbolju biografiju druga Tita napisao је Vladi
mir Dedyer pod naslovom ,,Prilozi". Po�to Dedijerova knji
ga јта 12 юlа, ovde prenosimo samo kratak sadrtaj:
Josip Broz Tito roden је и Kumrovcu, posle �ega је
skuvao glavu od svinje da паЬтапј bracu i sestre i slomio
korito па sankanju. Zatim је oti�ao па zanat и Sisak i oda
tle па isto�ni front gde su ga Cerkezi proboli kopljem, te је рао и rusko zarobljeni�tvo i o�enjo se Pelagijom. Nakon
toga se zapo�ljava u Kominterni i ubrzo postaje generalni
sekretar КРЈ, zbog �ega neko угете le�j и Lepoglavi gde
priznaje samo sud svoje partije. Ро izlasku iz zatvora podi�e ustanak i revolt1ciju, stvara А VNOJ, КNOJ i AFZ i oslobada zemlju od stranih okupatora i domacih izdajnika.
Posle rata ka�e Staljinu "пе", hapsi Dida i рјје viski s Сег-
610т. Zeni se Jovankom, svira klavir, lоуј medvede i ро-
24
krece nesvrstane. Putuje plavim vozom i "ОаlеЬоm"
. Nosi
Ьеlо odelo, rukavice, prsten i Roleks. Voli Civas, �trukle,
mlin�eke s picekom, omladince ј, naro6to, omladinke. Poseduje dobru kolekciju ујпа koje па Brionima рјје sa
svojim kaskaderom Ri�ardom Bartonom. U starosti li�no
odlazi па КиЬи ро svoje sledovanje cigara, usput kinji Fi
dela i u povratku preska�e Kineski zid.
Tito је umro и Ljubljani ј, nakon kraceg zadrZavanja и Zagrebu, sahranjen je и "КиСј суеса" и Beogradu. Po§to је
Ьјо diktator nikome пјје Ыlо �ao �to је umro, tako da ти ni па sahranu niko nije do�ao, pogotovo ne iz sveta. Ono
па televiziji је montirano, а o�eyjcj la�и.
"Tito"
Neposredno nakon Titove smrti, foЈшirапа је slo�ena •
zajednica udru�enog rada pod nazivom "Тito". Njena
osnovna delatnost Ыlа је �tancovanje zna�aka s Titovim
autografom. Zna�ke su odmab postale hit, naro6to medu domaCicama i penzionerima. Veliki uspeh imala je i serija
zlatnika s Titovim likom ро uzoru па Napoleondore: роје
dinci su ih kupovali iz ideolo�kib, а preduzeca iz senti
mentalnih razloga, svojim direktorima.
Upotrebom Titovog lika stimulisan је promet roba i
usluga: njegove slike Ыlе su izlo�ene svuda - u izlozima
kasapnica, па �ofer-§ajbnama �Iepera i autobusa, kasama u luna-parkovima ... Do§lo је do prave eskplozije и izdava
§tvu: u kolosalnim tira�ima §tampane su monografije о Тј
[и, Jovanki i pudlicama (najpoznatija је "Njibovi dani",
Beograd, 1 980.). Paralelno se publikuju i knjige iz oblasti
25
nauke ("Тito i p�elarstvo"), fiskulture ("Тito i vaterpolo") i geografije ("Тito i Zcmanje"). Оуе knjige prodaju se па kilo, па metar i па veliko, uglavnom саdnim organizacijaта i domovima JNA. Cveta pored ostalog i umetni�ko zanatstvo, ра se tako modeli Augustinticevog spomenika iz Кumсоуса prodaju u tri veli�ine - stona, sobna i kongresna, а tih godina pojavljuje se i dup)i аlbиm (па 33 obrtaja) pod naslovom "Pjesme о Тitu" u izdanju Jugotona iz Zagreba, koj i je odmah dospeo па prvo mesto svih domacih top-lista i postigao trostruki dijamantski tir�. Pored sticaпја materijalnih dobara, pojedinci su dolazili u posed пеprocenjivog politi�kog kapitala. Do�lo је do fOllniranja �itavih karte)a poput "Ljubi�ic & Со" i "Dolanc i drugovi".
Kriza zanra •
U drugoj ро)оујni 80-ih komercijalni sistem "Тito", zajedno s Оепехот, Astrom i Energoinvestom postepeno zapada u krizu. Radni ljudi i gradani polako prestaju da о Titu govore kao о Titu. Umesto toga sve �e�ce koriste пјеgovo prezirne Broz (srpski: "Бравар"). Nekada "пајуесј sin na�jb naroda i narodnosti" i "voljeni predsednik Tito" postaje "Josip Broz" ili samo "Broz". U оуоmе se posebпо isti�u bjy�j �lanovi СК, istoriografi-entuzijasti i autori Politikinih "pisama blalaca". Ta)entovaniji pojedinci рсјbegavaju pesni�kim metaforama te tako pj�и о "gospodaru broznih усетепа", "pacovu tiji сер niko пе sme da izmeri" ili "уатрјси koga treba upokojiti". Jedanje �ak kreпио s glogovirn kocem u ru�erdama da otvori Titov grob. Drugi је, takode u Beogradu, organizovao prvu uli�nu gej
26
paradu, па kojoj su se njegove pristalice kolektivno hvata
Је za јаја dok su sirene obelezavale godi�njicu Тitove smr
ti. U takvoj atmosferi stradali su svi nazivi izvedeni iz
јтепа "Тito"
, po�ey od de�jih vrtica, do brodogradiblta i
kasarni. Glavne иЈјсе и svirn gradovirna (koje su obavezno
nosile Titovo irnе), Ыlе su preirnenovane, i to u skladu sa
nezavisnirn dиhom na�ih naroda ("Ulica srpskih vladara"
,
"Шјса hrvatskih kraljeva"
). Sto se (j�e gradova рорu! Тј
tovog УеЈепја, Titovog Uzica i drugih, naravno da su do
ЫЈј nova јтепа, bez mnogo diskusije.
Jugoslavija је, paralelno s tim, padala и ruke ne�ega �to
se zvalo "Predsedni�tvo SFRJ". СЈапоуј ovog "tela" stal
по su se тепјаЈј, i niko пјје mogao da ih prebroji, а kamoli
zapamti. Izиzetak su �lanovi poslednjeg Predsedni�tva
SFRJ, koji се ostati upamceni ро tome �to su ispoljili dr
zavni�ku уеlЉпu i mudrost kada je to Ыlо najpotrebnije,
u najdramati�nijim trenucirna jugoslovenske istorije. Stenogrami sa sednica Predsedni�tva iz tog vremena оЫЈијu
britkim dijalozima (,jedi govna / pи�j kurac") i principi
jelnim pitanjima ("ko te јеЬе") koja su strpljivo re�avali dr
Bora Јоујс, dr Stipe Mesic, dr Janez Dmov�ek, dr Bogi6
Bogi�evic i dr Vasil Tupurkovski, а bracu Kostic i da ne
рошјпјеmо. Medu пјirnа se тuуао i neki lik ро јтепи Sej
do Bajramovic, za koga o�eyjcj kafu da је иртауо оп, sti
сајет istorijskih okolnosti, ugasio svetlo i zatvorio vrata.
1 posle Тita - Тito, ш пјје vazno da Ii је pas стп ili Ьео
Uprkos svemu, legenda о Titu zivi i dalje. Prema В.
Crn�evicu i М. Beckovicu, narod је о Titu spevao preko
27
10.000 ревата. Legende о Titu ви brojne i отјlјепе, а паrodni pripoveda6 prenose ih s kolena па koleno. Lik druga Tita izazivao је јвыепо divljenje пе вато u Jugoslaviji, уес i u �itavom progresivnom �ove�anstvu.
Poznata је, recimo, pri�a о tome kako se u vreme Velikog mar§a, kada se Кineska narodno-oslobodila�ka arrпiја zatekla u ресјпата Јunапа, Teng Hsiao Ping poulio Мао Се Tиngu па lо§ sme§taj, vlagu i promaju. Мао је sklopio o�j i rekao: "Buducnostje svetla, аlјје put do пје dug i trnovit". Zatimje ispri�ao Tengu kako је tokom 1 943. godine i drug Tito �jyeo u jednoj ресјni pored D.rvara.
"U istoj pecini �ivelaje i njegova verenicaD.avorjanka Paиnoyjc", pri�ao је Мао, "а tu se ЬјО uselio i Edvard Kardelj zvani 'Веус' sa suprugom Рерсот i пјепот sestrom Zivkom. Ali, Tito se пјје �alio. Zatim su do§li јо§ i Dilas i Aleksandar Rankovic, а ne§to kasnije i Vlado Bakaric, koјј је stra§no hrkao, ali Tito је i to trpeo". Мао је uputio dug pogled Tengu, i nastavio: "Na ыаји је do§ao i sin Vinstoпа Cerbla zvani МаШа. Тај је od partizana naи�jo da ри§ta gasove, zbog �ega je Davorjanku stalno bolela glava. Kad se pojavio jo� i stari Ribar s иnucima Јуот i Lolom i pitao da li ima mesta, Tito пјје izdnao", rekao је Мао, "уесје lирјо §akom о sto i viknuo: 'Уап! Svi уan! .. Majkи уат bo�jи . . . ! '"
"ОУО su naravno �uli nema�ki dou�nici", nastavio је Мао, "ј istog trenutka poslali depe�u u Berlin. Нitler је odmah naredio desant па Drvar . . . Partizani su medutim herojski brani\i svog komandanta. U tome se posebno istakao Titov pas ро imenu Тigar. Tigar је и jednom trenutkи spazio kako аујоп iznenada izbacuje ЬотЬи па Tita. Tigar
2К
је munjevito sk060, oborio Tita па zemlju, а zatim se sam Ьасјо па ЬотЬи, zakloniv�ije svojim tel0m . . . " Мао је паpravio kratku stanku, i tiho rekao: ,,1 niје vaZno da lј је pas ЬјО ст јlј Ьео". Teng, koji је shvatio Maovu poruku, zaтj�ljeno је pogledao kroz otvor ресinе па ri�ina роlја u daljini, i ne�to zapisao u svoju bele�cи.
Tako је to bilo u Кini. 8to se Nemaca Ш�е, Нitler se saто uhvatio za glavu i procedio kroz zube: "G6ring, du alte Votze".
А Tigar? Po�to је poginuo l1erojskom smrcu, posmrtno је odlikovan sa 2 х сас i 1 х сасЉ. Po�etkom 50-Љ, пјеmи u �ast, podignut је spomenik па otoku Veliki Brijun. То је . danas mesto hodo�a�ca stгапЉ dr�avnika, predsednika рјonirskih zajednica i fиnkcionera Кinolo§kog saveza Jugoslavije.
•
29
•
Stanovnistvo i demografija: v
Seljaci, Jugosloveni i ostale Svabe
Zemljaci
Najbrojnija пасјја u Jugoslaviji su Seljaci. Za razliku od zemljoradnika i sto�ara, Seljaci �jye is
klju6vo u gradskim sredinama. Najvi�e ih јта u иргауniт odborima dru�tvenib preduzeca i partijskim komitetiта, а dosta su koncentrisani i ро repubblkim tv-centrima. Dele se па proste (pojedina�ne) i pгo�иene seljake (zemljake). Оуј poslednji �jye u velikim zajednicama i теdusobno se "okupljaju" i "dne". Zato ib јта svuda i uvek.
Za razliku od Seljaka koji su ye�nj, Jugosloveni su kratkotrajni - re� је о narodu koj i је naseUavao SFRJ saто u periodu od 1 943. do 1 989. godine. То је hrabar паrod koj ije porazio Hitlera i Stalj ina, аЈј пјје јтао aspiraciје ргета drugima ("Trst је na�"), i uvek је Ьјо skroman ("Са је pusta Londra kontra Splita grada"). U istorijskom smislu, izraz "Jugosloveni" ozna�ava balkanski narod koјј је izumro јlј se iselio u poslednjoj deceniji хх veka.
Posebnu vrstu Jugoslovena �jne Beogradani. опј nase-lјауаји �itavu teritoriju Jugoslavije. Samo �to se u Zagre-Ьи, па primer, zovu Zagrep�ani, а u Sarajevu - Sarajlije. 1
30
• •
-- --
• •
о
-
-- -
pri�aju drugim jezikom. Tako da se medusobno пе razuтеји, уес komuniciraju па srpskobrvatskom ј1ј brvatskosrpskom jeziku. Оуо пјје prirodan, уес neprirodan, уеsta�ki jezik, poznat i ро tome sto iша najdu�e јmе па svetu. V �na паротепа za turiste iz velikih i bogatih zemalja: srpskobrvatski (Yugoslavian) jezik treba razlikovati od �ehoslova�kog (Polish) jezika. Nije isto.
Pored Seljaka i Jugoslovena и SFRJ �jye i pripadnici nekih drugih, та1Љ naroda, samo im to пе treba govoriti jer su оsеЩivi. Da Ы se Ьоlје osecali, оуј таli narodi kinje ј08 тanје od sebe i zovu ib "narodnostima".
Najbrojnija narodnost и SFRJ ви Svabe. опј su 108а narodnost јет иЫјаји partizanske ranjenike. Jedini na�jn da prestanu je da јm dode Boris Dvomik. Kad njega ug1edaju, odmah padnu mrtvi ili se razbe�e. Za razliku od SvaЬа, stanovnistvo SFRJ уеоmа сепј Nemce ј, паroбitо, пјј-• Ьоуе noy�ane ароепе тапе "marke". Postovanje 10ka1-nog stanovni8tva prema Nemcima iskazuje se paro10m "Zimrner frei" koja је и znak dobrodoslice zakucana па svaku kucu и potezu 1uka Koper - Skadarsko jezero.
Porodica: rodovske zajednice i bratstva
Tjpj�nи jugoslovensku porodicu пе �jne mш i �ena i пјЉоуа deca, уес Ьтаса i пјЉоуј sinovci.
Pod ројтот "Ьсаса" podrazumevaju se krvni srodnici drugog stepena, muskog pola, koji zajedno ti�estvuju u јаупот �ivotu zemlje. Istorijski, [епотеп "bra6e" poti�e iz prosirene (afilirane) porodice zadru�nog tipa. Nakon П ;rascdanja А VNOJ-a "braca" su zauzela klju�na mesta u
.\2
politi�koj, ekonomskoj i dru�tvenoj hijerarhiji zemlje. Уеliku aktivnost, kako па saveznom, tako i па lokalnom пјуои, ispoljila su bra6a Pozderac i Dizdarevi6 (SR ВјН), bra6a Кrajger (SR Slovenija), bra6a Dap�evi6 i Мј6unоуј6 (SR Ста Gora) i bra6a Markovi6 (SR Srbija). U оЫаsti kulture i umetnosti posebno su se istakla bra6a Вајј6.
Кrajeт 80-Љ "bra6a" su uglavnom prestala da se рој аУlјuји ujavnosti. lzuzetno, pojedina "bra6a", kao npr. bra-6а Mjlo�eyj6 (SR Ста Gora / SR Srbija) nastavila su da rade to �to rade. Druga su "bra6a", poput bra6e Kari6, �ak i pro�irila spektar svoje delatnosti, te su sa revijalnih i komercijalnih poslova pre�li па politi�ki, ра i паu�пј rad, tako da su пею od пј ih postali �ak i akademici.
Broj�ano stanje "bra6e" и SFRJ varira od пајтапје dve ("тј dva brata оЬа ratujemo") do yj�e stotina jedinki, zavisno od regiona i lokalnih oЫ�aja. То dokazuje da neka "bra6a" tehni�ki nisu пј bila u krvnот srodstvu. Eklatantan primer su Boro i Ramiz (SAP Kosovo).
Mesoviti brak i gradsko dete
Iako је tipi�na jugoslovenska porodica sastavljena od dvoje, troje јlј yj�e bra6e i njihovih тu�юћ potomaka (rodovsko bratstvo), deca se uglavnom radaju u heteroseksualnim brakovirna. Jedna od naj�e�6Љ vrsta heterosekslualnih brakova su tzv "me�oviti brakovi".
Me§oviti brakovi razlikuju se od normalnih ро tome �to ih sklapaju osobe koje yj�e zanimaju роlпј, а manje medunacionalni odnosi. То za posledicu ima radanje tzv. "dece iz me�ovitih brakova" ("mati тј �ensko, а ЬаЬо
зз
mu�ko"). Po�to se me�oviti brakovi uglavnom sklapaju u urbanim sredinama, deca iz takvih brakova poznata su i kao "gradska deca". U Medicinskoj enciklopedij i JLZ-a pj�e daje " . . . gradsko dijete blijedo, malokrvno te bespoтосnо Ьјсе sklono Ьипјаујсј, te se nе smije izlagati ki§i da se nе istopi".
Pored gradske, u Jugoslaviji јmа i dosta obitne dece koja nе рјји prokuvanu vodu i пе zahtevaju intenzivnu пеgu. 1 jedna i druga deca podjednako su уоlјепа, jer su Јиgosloveni dobri i netni roditelji. Drtava medutim nе vodi brigu о deci i zato su §kole besplatne, а porodice s уј§е de-
34
Jugosloveni u drugim zemljama
Jugoslavija је postojbina mnogih emigranata. Re� је о posebпој vгsti vrabaca koja napu�ta mati�na jata da Ы se priklju�ila kolonijama drugih ptica (прг. pingivinima јlј појеујта), ра se posle рјtзји za§to ih sгedina пе гazume i za�to је tivot �udan. U �jгeт smislu, svi su Jugosloveni zapгavo emigгanti,jeг su se u odredenom trenutku kolektivno паЉ уan granica svoje zeтlје. U utem pak smislu, 10 su oni koji danas zaustavljaju ргоlaznike ро Rejkjaviku i Velingtonu i pilaju ih "�ta se desilo?" i "otkud ја ovde?"
се imaju ргауо па "de�ji dodatak"
. Лkо јmаји ba� puno dece, onda im drug Tito [i�no �estita i izabere ime za svako dvanaesto dete. U takvim slu�ajevima drug Tito se smatra za "kuша
" (ital . : "Ље godfather
").
35 •
v
POLITICКI SISTEM 1 v v
DRUSTVENO-POLITICKE
ORGANIZACIJE
Торli obrok za Edvarda Kardelja
Jugoslovenski put и socijalizam zove se "samoupraуlјanје". Re� је о anarhisti�ko - marksisti�koj koncepciji uredenja drиstva i �јуоtnот projektu Edvarda Kardelja zvanog "Веус". Njegovo krисјјаlnо delo "Politi�k:i sistem socijalisti�kog samoupravljanja" do�ivelo је mnoga izdaпја i postalo отјlјепо stivo asistenata-pripravnika, suprи-v ge Рерсе i пјепе sestre Zivke. Za ovu knjigu Kardelj је do-Ыо nagradu А VNOJ-a, а luka Plo�e јте "Kardeljevo".
Samoupravljanje је pre svega olj�eno u ideji "butkice". Neki strani teoreti�ari liberalnog diskursa (аlј i domaci паu�nici nacionalnih ртоуеПЈјепсјја) (о osporovaju, tvrdeci da u SFRJ пета leba da se jede, а kamoli butkica, i da koтипјаге la�и. Autori pak poput Bloha, Adorna i Fuada Muhica tvrde da se и Jugoslaviji �jyj sasvim pristojno i pri (от posebno isti�u doprinos Saveza sindikata Jugoslavije.
Savez Sindikata (Iat.: "Caritas") humanitama је orgal1 izacija koja narodu deli robu za d�abe. Zato Jugosloveni
36
preko sindikata паЬауlјаји sve �to stignu: kisele krastavce, jorgane i шazniсе za filhaIInonUu. Ти su пагаvnо i "Ьиtk:iсе" i "polutke", tj . uzdut pretesterisane svinje. Preko sindikata se ide i и Ьanј и, па more i �aljи tene и inostranstvo za Osmi mart.
Posebnu patnju Sindikat poklanja ishrani radnog naroda. Radni ljudi se hrane tzv. "toplim obrocima" па posebпјт za to odredenim mestima, "menzama" јlј ,,restoraniта dru�tvene ishrane". Торlј оЬгосј su ukusni, kalori�ni i оЫlпј. U prose�nom jugoslovenskom preduzecu za doru�ak se oЫ�no slшi pasulj s kobasicom (и skromnijoj) ili krmenadlom (и luksuznoj varijanti). Takode su рориlаrnј i �kembici (tripice), а ponekad i kolenica (buncek) s kiselјт kиpusom ili рарсј и saftи.
Menze se ina�e dele па fabri�ke (radni�ke), slшЬеni�ke i studentske. Posebnu vrstu menza koriste "fиnkcjoneri". Po�to јтаји fina перса i osetljive teluce, опј se hraпе odvojeno, и restoranima zatvorenog Ьра i klubovima oficira.
Od kraja БО-ih, dodatak za dru�tvenu ishranu delio se svirn zaposlenirna и oЫikи "Ьопоуа". Вопоуј su mogli ыti upotrebljeni и restoranu preduzeca, јlј и najblitoj kafani, ili и samoposluzi. Tako da su ljudi тепјаlј Ьопоуе za �itaуе kolutove "ka�kavalja", metre "zimske" salame ili раkovanja od 300 komada "ЬоШitе". Ili раг fla�a vinjaka, kako ko.
Samoupravljanje, pored роуесanја telesne tetine stanovni�tva, uti�e i па druge sfere dru�tvene nadgradnje. Опо је obogatilo knjitevni i kolokvijalni jezik пеОЫ�niт skracenicama i sintagmama poput "UR", "ZUR" i
37
Ideologija marksizma iIi kako је Marks ukrao
jedanaestu tezu Fojerbahu
"Na pocetku bijase teza, ; teza bijase и Fojerbaila, А МШ'ks ро
zelje teze brata svojega Fojerbaila i иЫ ga, а tezu uze. lјо! рохе
Ije Marks brata svojega Engelsa ; uze ; njega. 1 zatnldnje Ellgels
; "od; МауЬu Lenj;lla ; Slalj;na. А Jos;p -,е drzase za ре/и Stalji
nи, ра ; оп ;zade. 1 i;vljase tako Jos;p Zivotom svoj;m praved
nick;m, ; ЬојаЈе se Stalj;lla "еоmа. А kad nариn; Jos;p ЗАО god;
па, v;dje Josip Љиn gdje gori,jer је Josip pio dosta cviceka, ; I'e
се Њиn Josipu: ostavi Staljina i podi u zemlju Balkansku ; potra
х; {ато Kardelja sto ga zovu Bevc. 1 ис;n; tako Josip ; vidje Kar
delja sto ga zovu Bevc gdje sjed; па gor; Balkanskoj ; govor; исе
nicima svojijem. 1 slusa.fe ga Gajo ; Ljubo i Supek sto ga zovuJu
ћica. А mеЈи nj;mа bijase ; nek; M;hailo, ; rece Mihailo: eda Ii
се! nas l; uCili? Ј nap;sa M;!zailo poslanicu Savlu о Pavlu. 1 cuse
10 kraljev; i knjif.evnic; ; veliku uzbzmu podigose. ljeknu truba, i
рисе puska, ; ustase mrtvac; ;z grobova svojijeh.l n;kom nisla ".
"OOUR", te пе6m �to se zove "interesna zajednica". Samopravljanje је i test motiv umetnitkog stvarala�tva. U kinematografiji se istite Шm "Licem u lice", potresna pri�a о sudbini radni�kih saveta, kao i "Veliki generator", film о proizvodnji elektri�ne struje, U vajarstvu је ideja samoupravljanja dozivela apoteozu u grupnom spomeniku "Mo�a Pijade" gde se Mo�a kao dogovara ne�to s radniсјmа ispred zgrade "Politike" u Beogradu.
38
А vangarda radnicke klase: drug Daca i Jagnjece brigade
U SFRJ postoji yj�e dru�tveno-politi�kih organizacija. Najpoznatija i пајуеса је Savez komunista JugosJavije. То је avangarda radni�ke klase. А Jagnjece brigade su avangarda Saveza komunista JugoslavUe. Idejni voda JagnjeСјЬ brigada Ыо је drug Da�a. Оп је rasporedio brigadire ро folшасiјskiт јеdinјсјmа па op�tinskom, pokrajinskom, repubIi�kom i saveznom пјуои. Zahvaljujuci odli�noj ОТganizaciji, Jagnjece brigade presudno uti�u па brojnost sto�nog fonda SFRJ. Brigadiri posebno уоlе таЈе оусе (odatle pridev ,jagnjece"), koje naj�eMe peku па otvoreпој vatri ili kuvaju и тaj�jnoт тJekи, ponekad i и glineпјт posudama ("ispod saca"). Od рјса иya�ayajи domacu i posebno, �kotsku rakiju. Naravno da јеЈо пјје samo sebi cilj, уес predstavJja ritualni deo "izlaska па teren" ђ. posete lokalnim organima Saveza komunista i DPZ-a, а dobar povod mo�e da bude i polaganje nekog kamena-temeljca јЈј ume, svejedno.
"Izlazak па teren" obavezno podrazHmeva izvodenje prigodnog kulturno-umetni�kog programa. U tom prograти u�estvuju folklomi ansambli i glumci-komi�ari. Na primer "Stevka -Bo�urevka" i "Marica НrdaJo". То su ыli tipi�ni predstavnici tzv. "sindikalne" §kole Ьнтота, koji па pristupa�an i duhovit па6п komentari�u aktuelne prilike u zemlji - роуесапје сепа benzina, nesta�icu jestivog ulja, socijalne razlike i sli�no. Posebno su bili сепјепј паstupi estradnih zvezda koje izvode zabavnu i паrodnи тиziku. U takvim prilikama obj�aj је da se nakon po�etnog
39
bIoka revelucionamih pesama (npr. "Копјић рlаniпо") prcdc па ne�to lak�e ("Ni�ka Ьanја - topla voda, za тапgupc �jya zgoda"), da Ы se па kraju и�lo u fazu iz koje пета povratka ("raspa�oj"), uz pesme tipa "Кот�јпјса vodu gazi ovako, ovako" i "УШ magare па plot nagonio", �ta god to znacilo.
• Funkcioneri
Predstavnici naroda u dru§tveno-politickim zajednicaта I organizacijama zovu se "funkcioneri". Тјрјсan funkcioner (lat. "bud�a") IiCnost је renesansne �irine i enciklopedijske erudicije. Funkcioneri se zato podjednako uspe�по Ьауе итеtnо�си vladanja (и dr�avnoj administraciji), dru�tvenim radom (и odborima SSRNJ), а ako treba i knјј�еупо�си (и izdavackim savetima), ра cak i telesnom kulмот (и иртаvnјт odborima bokserskih klubova).
Svaki funkсјопет se и skladu sa zahtevima vremena Ьауј i filozofijom (predgovori za izdanja Centra za istoriju medunarodnog radnickog pokreta) i besedni§tvom (uvodпа izlaganja па akcionim konferencijama SK). Na kraju karijere, funkcioneri se оЫспо Ьауе diplomatijom (атЬаsade и umerenom klimatskom pojasu) i poezijom (uspoтепе iz NOB-a i revolucije).
Funkcioneri se krecu и vozilima s таlјт registarskim brojevima (§to se smatra уеота ekskJuzivnim) i gde god da se ројауе ртјУlасе veliku ратји. Posebno и pozori�tiта (kad moraju па premijeru) jer sede и ртуот redu, а imaju velike glave i krupne �епе. Ро spoljnim obele�jjтa poznaju se i ро tome �to јтаји tzv. "ozbiljan" izraz lјса,
•
40
koji se u drugim zemljama obi�no vida samo ро zubarskim �ekaonicama.
Inа�е, funkcioneri se dele па dve velike grupe: а) Rиkovodioci, i Ь) Hercegovci. Rиkovodioci su оЫ�пј ljudi i osim u SFRJ јmа ih svuda ро svetu. Hercegovce је pak te�ko паСј bilo gde drugde osim и Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. Hercegovci mogu biti isto�ni i zapadni, ali пета nikakve razlike. U principu, Hercegovci mogu biti i Zagorci (ako �jye u Zagrebu), iJi Cmogorci (ako �jye и Beogradu), dok u tehni�kom smislu to mogu biti i Li�ani, zbog ravnomeme zastupljenosti и оЬе republike, а posebno u пјјЬоујт Organima. Hercegovci su poznati i ро tome �to se уеоmа lako integri�u и urbane sredine. Zato su tako orniljeni.
SUBNOR
Najmasovnija dru�tveno-politi�ka organizacija и SFRJ l1јје, nasuprot ustaljenom rnisljenju, Savez socijalisti�kog radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ), уес Savez udru�enja Ьогаса Narodno-oslobodila�kog rata (SUВNOR).
SUВNOR јmа dvostruko vise �lanova od SSRNJ i �ak trostruko vise od Saveza pionira i Udru�enja mladih goraпа zajedno. Najugledniji �lапоуј SUВNOR-a su "ргуоЬогсј", to jest nosioci "Partizanske вротепјсе ] 94 1 .". Оуо је уа�по, jer "Spomenica" daje nosiocu pravo da ве besplatno vozi и tramvaju, kupuje secer preko reda i da ро 8уот nahodenj u i slobodnoj уоlјј koristi pokretnu i nepokrctnu iшоујпи oduzetu od domacih izdajnika i saradnika okupatora. Clanovi SUВNOR-a su иglаvnщn partizani, mada osim пјЉ, јmа i ustasa i �etnika, pod uslovom da su
4 1
se predomislili рге 09.05 . 1 945. i da su па�Јј dva pouzdana svedoka da to potvrde.
Predsednik SUBNOR-a је narodni Ьеroј Bata ZivojiпоујС. Оп је пајрориlатјјј i najgledaniji predsednik SUBNOR-a па svetu, јег је njegov film "Valter brani Saгајеуо" svaki Кinez gledao u proseku 1 2 puta.
Bata Zivojinovic roden је u po�tenoj i skrornnoj radni�koj porodici u Oklahomi gde је уеоmа гапо pristupio kaubojskom podmlatku i uklju�io se u ilegalni rad protiv Indijanaca. S перипјЬ 1 8 godina oti�ao је u kauboje i uskoro postao komandir, а zatim i komesar РЈУе kaubojske narodno-oslobodila�ke udame brigade. Proslavio se u bitkama za Аlаmо, Getisbro i kod ОК korala. Yj�e puta је pohvaljivan i nagradivan od strane generala Lija, Granta i Nikole LјuЬЉСа. Nosilac је Kaubojske spomeпјсе 1 94 1 . godine. Za ulogu u Ысј па Neretvi, kadaje golјm rukama иЬјо dve divizije Indijanaca i neopisivu koli�јпи пјЉоуЉ grizlija, odlikovan је ordenom Narodnog heroja i јmепоуап po�asnim gradaninom Gal� Sitija. Na угhunси slave, iz nepoznatih razloga pгe�ao је па stranu Сејепа. Steta.
Titovi pioniri (cemu sluze i сјте se hrane) •
Pioniri su mаlј ljudi sa СЈУеnim maramama. РјопјЈ se postaje tako �to izgovori� sve�anu zakletvu: "Na dan kada postajem рјопјг . . . " i da� �asnu Titovu pionirsku гe� da ce� biti mагlјју i dobar u�enik i da ce� uvek slu�ati u6teljicu i voleti mаmи i tatu.
42
Glavni posao pioniraje da idu u �kolu i do�ekuju druga Tita i drugaricu Jovanku kad se vrate kuci s puta. Pioniri takode slше za sve�ane do�eke i ispracaje stranih dr;'tavnika, kojima ma�u zastavicama i skandiraju du;'t ulica ("Si-ri-ma-vo-ban-da-ra-na-i-ke!"). Pionira је bilo svuda ро Jugoslaviji, а пајуј�е u "pionirskim parkovima", specijalno uredenim izleti�tima gde su pioniri јтаlј i svoj уоzic, u kome su sami Ыlј kondukteri, а ponekad �ak i тa�jnovode. Аlј to su bili samo najbolji od najboljih, оni �to predaju суесе па aerodoromu.
Pioniri imaju obavezu da rastu, ра su zato za пјш svoјеугетпо bili otvoreni "mle�ni restorani" (najpoznatiji је Ыо "Sne;'tana" u Кnez Mihailovoj ulici u Beogradu), gde su siroma�ni pioniri dobijali mleko besplatno. Po�to su svi Ы I i siroma�ni, а mleka mаlо, onda su ga рј li samo опј koj i ргуј udu u restoran. Za utehu, i da Ы рјопјriша Ыlо lep�e, u tom restoranu bile su mаlе stolice i mali stolovi.
Kod kuce se pioniri hrane ribljim uljem. То је napitak пеоЫ�по prijatnog mirisa i ukusa, zbog �ega је отilјеп теdu рјопiriшa. опј ga piju da se пе razbole i da porastu veliki, zdravi i jaki ko Рорај. Primedba da Рорај niје рјо гЉlје 1I1je nego da је јео spanac пјје ЬјЈа па mestu, јег је Рорај i te kako рјо riblje ulje kad је Ыо mali, а �to se spanaca ti�e Ьо'је је Ыlо пе pominjati ga i пе davati glupe ideje.
Юblје ulje se рјје tako �to pionira ргуо jure oko stola, onda mu zapu�e nos i gurnu ka�iku od dva litra u usta. Kad ispljune, opet ga jure oko stola, opet zapu�e nos i gurnu dve ka�ike za kaznu. Юblје ulje se �uva u malim Ьо6сата u prozoru izmedu dva stakla jer hladnjaci jo� nisu bili izmi�ljeni, а i zato �to se sam napitak oseca. Юblје ulje је iz-
43
vrsno vaspitno sredstvo i koristi se kao zamena za telesne kazne. Kasnije, kada su pioniri porasli, neki medu njiша su postali паи�пјсј ра su iZlllislili dra�eje od rubljeg иlја bez mirisa i ukusa.
•
[)
• \
-•
44
,
Spoljna politika: Buda Loncar i
Patris Lumumba •
Ма10 је zema1ja u svetu sa tako razgranatim stablom spo1jne politike kakvo је uspe1a da odneguje SFRJ. То је zato �to su generacije vrsnih diplomata, po�ev od Du�ana Mati6a i Ko�e Popovi6a, preko Mj1o�a Мјпј6а i Mike �piljka do Lazara Mojsova i Raifa Dizdarevi6a vredno zaliva1e i d:ubrile drvo jugoslovenske dip1omatije.
Spo1jna politika SFRJ zasniva se па nesvrstavanju. Роkret nesvrstanih јта za cilj da okupi narode sli�ne tradicije, kulture i ideo1ogije i da ih ujedini protiv Amerikanaca ј, donek:le, Rusa. Idejni tvorac ili "arhitekta nesvrstanosti" Ьјо је drug Tito. Оп је, uz роmо6 Ьга6е Gamala i Abde1a Nasera (С D�avarhalar Nehrua i njegove k6eri Indire, organizovao prvi kongres nesvrstanih zema1ja u Beogradu 1 962. godine. Kongres ("Samit") је Ыо veoma uspe�an, јег su па njemu ll�estvovali ne samo predsednici, kraljevi i imperatori, ve6 i jedan pravi bog ро iшепи Најlе Selasije. Pos1e је Tito godiпаmа uzvra6ao posete па svom "Galebu".
U to vreme iше "Тito" lebdelo је па usnama probudeпоg �ove�anstva, а гe� "Jugoslavija" postalaje simbol nadc za mi1ione siroma�nih i obespravljenih Iju.di �jгoт sve-
45
ta. Takav је Ыо slu�aj i s u�enikom osnovne �kole "Sese Seku Тите
" iz Kin�ase, ро imenu Patris Lumllmba. Оп је
Ыо пе saтo najbolji u�enik u razredu, уес је i рипо ротаgao ЬаЫ i dedi oko kuce. U retkim slobodnim trenucima, igrao је dfumandZi i �itao knjige Branka СорјСа. Kad је Patris zavr�io osmi razred, obratio se Budimiru Lon�aru, koji је u to vreme Ыо drugi sekretar ambasade SFRJ u Катраlј i pitao da li Ы mogao da nastavi �kolovanje u Јиgoslaviji.
"Naravno", rekao је Lon�ar, i stavio ga u sledeCi ЈАТ-оу аујоп za Beograd. Patris је upisao Faku1tet politi�kih nauka, diplomirao s desetkom i vratio se и Kongo da �iri ideje bratstva i jedinstva теди narodima Tutsi i Hutu. Kad и tome пјје uspeo, oti�ao је и Katangu da se bori s iredentom. Na kraju је рао и СотЬеоуе ruke i pod mukama priznao da тије pravo ime Kapetan Le�i. Zato је Zair роsle morao da promeru јте и Kongo, а Kongo и Zair. А studentski dom "Veljko Vlabovic" u studentski dom "Patris Luтumba". Kasnije su nesvrstani prestali da postoje, zbog �ega је ukinuta podela sveta па dva antagonisti�ka bloka, аlј Jugosloveni su nastavili da idu svojirn putem. А svi ostali svojim.
46
ONO i DSZ
(sredstva masovnog unistenja)
Organi: spoljni i unutrasnji
Pored prijatelja, samoupravna socijalisti�ka Jugoslavija јта i neprijatelje. Za njih su zadшеni organi. Organi se dele se па spoljne i unui:ra�nje. Spoljni organi su SSUP i SSNO jer se vide, а unutra�nji su SDB i KOS, jer se пе vide. Оуј poslednji оЬауlјаји funkсјји nadzora, kontrole i prinude, па уеlосо zadovoljstvo оniЬ s takvim sklonostima.
Od unutra�njih organa пајуесј је SDB. То је tajna poliсјја koja iz razloga konspiracije �esto тепја irnе, te је ро-7nata i kao SlшЬа (sЉ.), Ozna (slo.), Udba (mak.) i Siguriтј (аlb.). SDB su osnovaJi Otrnar Кrea�jc zvani "Киltша", Stevo Кraja�jc zvani "Корinјс" i Slobodan Penezic zvani "Кгсun", koji је poznat i ро tome �to је pro�vercovao geneгаlа Dap�evica iz Rl1munije u Jugoslaviju u gepeku роlоу-110g "Fice". Nar06t ugled u narodu шivао је Leka Rankoујс zvani "Nikson", sve dok ga jednog dana nisu ufanjali u Titovoj i Јоуаnkiпој spavacoj sobi sa �rafcigerom u desnoj i Iclefonskom slu�alicom u lеуој ruci. Naravno da SDB s tim l1јје irпаlа nikakve veze, kao �to пјје imala veze ni s meduNobnirn overavanjem �еtnikа ј usta�a ро svetu. Та slu:Ња se
47
bavila sarno ozbiJjnim stvarima, kao �to је suzbijanje теdunarodnog terorizma (sporazum Dizdarevic - АЬи Ijad), ра је zbog toga stekla veliko po�tovanje od kolega u Staziju i Sekuritatei. Pored izvanrednih operativaca (Lj.Zemunac, Ј. МanоНс i drugi), SDB је imala i najjatu analititku sluzbu па svetu, �to је posebno do�lo do izraZaja u dramatitnim dogadajima krajem osarndesetih godina pro�log veka. SDB predstavlja trajnu inspiraciju jugoslovenskih umetnika. U oblasti poezije, dirljive stihove о SluZbi ispisao је Oskar Davito ("Ozna sve dozna"), dok se u prozi, svojim mопиmentalnim obimom i tiraZima, izdvajaju romani Dobrice Cosica о tragitnoj sudbini agenata Kominterne. О radu pripadnika DB-a snimljen је Мау niz akcionih filmova ("SB zatvara krug", "Inspektor Radi�a"), ра se publika i danas, sa suzom u oku, seti RodZera Mura i njegove tuvene replike: ,,моје јmе је Dolanc, Stane Dolanc."
Pored шzауе, sopstvenim organima raspolaze i JugosJovenska narodna arшiја. Те organe tini, kratko reteno, ТО. Savez komunista Jugoslavije obdarenje pak u tolikoj meri da njegov Centralni komitet јта tak dva organa -"Borbu" i "Komunist". Paradoksalno је medutim da СК nikad пјје zadovoljan svojim organima i zato stalno poziуа svoje "drugove" da predu "s reti па dela" i da preduzmu "energitnu i konkretnu akciju". Sta god to znablo.
U Jugoslaviji postoje i ornJadinski organi (SSOJ), u kojima su mnogi funkcioneri svojevremeno ЫН уеота "aktivni", а da јm пјје zafalila dlaka s glave, iako se u drugim zemljama za to ide u zatvor.
Sto se tite "samoupravnih" organa, odnosno "organa samoupravljanja" to пе treba raditi jer se su�i kitma.
48
Unutrasnji neprijateJji
Unutra�nji organi јmаји zadatak da se, kao �to јm iше ka�e, bore s unutra�njim neprijateljima, poznatijim pod nazivom "disidenti". Spisak svih disidenata mo�e se пасј u tzv. "ВјјеЈој knjizi" СК SКН. Оуај "materijal" �inе citat i iz knjiga, eseja i pesama velikih intelektualaca iz mаlЉ naroda. Navod и "ВјјеЈој knjizi" automatski је obezbediуао mesto pored Aleksaodra SoJ�enjicina i Tomasa Мапа, а u pojedinim slu�ajevima �ak i pored Gojka Doga.
Najpoznatiji jugoslovenski disidenti, pored grupe Tudman - Cosic - Izetbegovic, Ьili su ргјраdnјсј muzi�ke sckcije Osvobodilne fronte Slovenije, poznate pod naziуоm "grupa Buldo�er" (hrv. : "Раrnј valjak"). U doba kada је Janez Jan�a jo� igrao klikere u parkicu i ma�tao da роstane predsednik odeljenske zajednice, Buldo�erima је уес Ыlо zabranjeno da izdaju plo�e u Sloveniji. Morali su to da rade и Beogradu, i to па srpskohrvatskom jeziku. Оni su se pobunili, ali vlasti nikako nisu mogle da doku�e kako. Misterija је ostala nerazja§njena do danas.
49
Jugoslovenska narodna armija
u borbi s unutra�njim neprijateljima, Jugoslavija пе ы{а sredstva, ра zato koristi бak i ONO. Doktrina op�tenarodne odbrane i dru�tvene samoza�tite (ONO i DSZ ) predstavljajedinstven dopirinos teoriji i praksi rata. Prema toj koncepciji, nosilac омапе sile пјје profesionalno organizovana i struбпо kvalifikovana armija, уе6 паомапј narod. Po§to u Jugoslaviji пе zivi samo jedan, уе6 yj�e паroda, i po�to su svi naoruzani, 10gicno је i da postoj i yj�e oruZanih foппасiја. Nајшаsоvпiја уојпа fOImacija u SFRJ је Teritorijalna odbrana, koju Сјпе svi [аdnј ljudi i gradani. Ipak, пајјаса i najefikasnija уојпа sila u Jugoslaујјј пјје ТО nego тА. То пе treba posebno dokazivati, u vе6еш delu zешlје је dovoljno baciti pogled kroz prozor.
тА је nastala od Ргуе proleterske narodno-oslobodilacke udarne brigade, kojuje stvorio drug Tito 22. dесешbra 1 94 1 . godine u шаlоm шеstu Rudo u istocnoj Bosni. Ргуј komandant оуе brigade Ыо је legendami Savo КоуаСеуј6. Опје Ьјо оmјlјеп u narodu, раје zato 22. dесешЬаг postao drzavni praznik, "Dan агшiје". Тош prazniku se, pored generala Veljka Kadijevi6a, generala Martina Spegelja i шlаdеg vodnika Rasima Deli6a, najyj�e radovao опај novinar iz Zagreba i njegove kolege iz emisije ТУ
50
Beograd "Dozvolite da se obratimo". Ina�e, оуај dan se sasvim slu�ajno poklapa s rodendanom Ј. У. Staljina.
JNA је obelezavala Dan аrпliје ispaljivanjem sve�anih plotuna u svim glavnim gradovima republika i pokrajina. Civili ovu poruku nisu uspeli da protuma�e па vreme.
Уојпо lice
Oruzane snage Jugoslavije sastoje se od vojnih Нса (engl: "military face"). Уојпо 'јее postaje se tako �to roditelji odaberu пајратеtnјје dete i daju ga u уојпи �kolu da sve naи�j . Poslednjeg dana �kole dak izgovori sve�anu zakletvu i tada se pretvori u stare§inu, tj . u "уојпо liee".
Уојпа liea јтаји zadatak da Ьгапе narod i �tite Jugoslaујји od spoljnog neprijatelja. То је svrba njihovog postoјапја, za to su placeni i u tom smislu dele se па aktivna уојпа liea (тајог Sljivan�anin i pukovnik Mladi6) i pasivna уојпа 'јеа (general Mamula i admiral Brovet).
Privatno, уојпа lјеа zive u "vojnim" stanovima. Kada dovoljno porastu, zene se, ali пе zenama уес "drugarica-
•
та". Kod kuce su уојпа lјеа уеота шеdпа, pгayj�na i stroga, i и�e deeu da od malib nogu glancaju papи�e рге spavanja. Уојпа lica u slobodno vreme �itaju �asopis "Fгont" i slu�aju Mj�и Koya�a i Lepu Lukic u lokalnom Ооти JNA, а tokom leta odlaze u Kupare. Ти se br�kaju i
• •
uZlmaJu meru. Od vojnih lјеа tгeba razlikovati vojnike па odsluzenju
vojnog roka u JNA. Razlika је u tome �to оуј poslednji пјsu ljudi nego gu�teri . Олi predstavljaju najprostiji i najprimitivniji obIik zivota u JNA. Gu�ter se poznaje ро tome
51
�to ј та unezveren pogled, crvene и�j i �to пе shvata da "d�emsanje" uop�te пета za сјlј da hodnik bude tist, уес da desetar (пет.: "obersturmfi.ihrer") па kraju histeri�no drekne "ostav". Gu�ter пе ите da krade Ьтanи svojim prijateljjma ј пе zna da gubi u �ahu od cate. 1 uvek stoji роslednji u redu za mеnzu. U kantinu pak пе sme пј da privirj, osirn da d�ombama kupi рјуо.
Svakom zlu medutim dode kraj, ра se i gu�ter jednom pretvori и desetara. Desetari su pak finalni proizvod JNA. опј su fantastitan primer �ta vojska mo�e da uradi od zdravog seoskog klipana и roku od �est meseci nakon �to ga odvoji od domacih �ivotinja, i to bez fizi�ke prinude.
Pored уојпјЬ lјса, gu�tera i desetara, и SFRJ јта ј ne�to "gradanskih lјса па slu�bj u JNA". Оуј se drZe rnratno jer znaju svakakve уојпе tajne. Napokon, јта tu i nekakvih "civila", аlј песе dugo.
о atomskim sklonistima i kiselom kupusu
Najveca paravojna fО1шасiја u SFRJ zove se Civilna za�tita (CZ). Sastojj se od Лrmјје penzionera i Лrmјје domаСјса.
Pripadnici Civilne za§tite obuteni su da izvr�avaju пајdogovomjje zadatke u ratu ј, naro�ito, miru. Posebno dobro lираји поси па vrata, sluteCi zlo, i pitaju z�to gori svetJo kad bombardovanje samo �to пјје potelo. Pored zamra�ivanja prozora, pripadnici CZ Ьауе se pu§tanjem djmnih zavesa, nosanjem ranjenika ро ulicama i odr�avaIljcm atomskih sklonjMa.
Ро Ьтоји atomskih skloni�ta Jugoslavija zauzima vodeсе mesto и svetu. Zbog toga пат svi zavide, а najyj�e Аlbanci, koji poku�avaju to isto, аН po�to петаји рата, mогаји da se zadovolje оЫ�пiш bunkerima.
Za razliku od albanskib bunkera, па�а atomska skloni
§ta su korisna. U пјјта pripadnici Сјујlпе za�tite �иyajи krompir, а preko zime i kiseli kupus. Skloni�ta su zbog toga gradena уеоmа solidno, tako da mogu da izdr�e i direktne udare hidrogenskih ЬотЫ.
Jedinica za specijalne operacije
u okviru orutanih snaga SFRJ deluje elitna jedinica za specijal
пе орегасјје (JSO). Jedinicaje nastala za угеmе Drugog svetskog
rata u okupiranom Beogradu pod јтепоm "Otpisani". Сјпјlј suje Тјћј, Ргlс i Zlata Petkovic. Опј su Ьјlј уеоmа hrabri, ра Sll stekli og,-omnu populamost u NR Кinj. Stanovnici Cengdua i dапаs
pamte spektakulamu scenu роtзга u nema�kom depou za gorivo
па 13anjici, u kojoj maloletni Ber�ek па te�nom mandarinskom ka�e: "О!", па �ta Ргlе i Tihi, po�to пе znaju kineski, gre�kom is
ko�e iz kanalizacije i ubiju Stevu Zigona. А 1I pozadini se Сије
рге poznatljiva melodija koju је komponovao Voki Kostic nakon
teH<e ираlе sгеdлјеg uha. О "Otpisanima" је svojevremeno sniтlј ем i tv-serija pod iшепоm "Kapelski kresovi" (fr.: "Аlо,
аlо"), i napisana knjiga "Dotivljaji Ьагопа M inJtauzena''.
53
•
Industrija i poljoprivreda
Novokomponovana narodna muzika
Najzna�ajnija privredna grana и SFRJ је novokompoпоуапа narodna muzika (NNМ).
Оуај industrijski konglomerat zapo�ljava ogroman
broj Uudi razli6tib talenata i znanja, medu kojima se izdvajaju likovi koje zovu "menadteri" i koji nadgledaju i kontroblu proces proizvodnje i sticanja materijalnib dobara. Neposredni proizvoda6 NNМ su peva�ice, peya�j i
muzi�ki orkestri. опј svoju delatnost оЬауlјајu и ugosti
teljskim objektima, па sportskim stadionima i и kluboviта iseljenika. Zbog ovog poslednjeg, NNM је i zna�ajna
izvozna grana jugoslovenske privrede.
NNМ и muzi�kom smislu predstavlja parafrazu folklomog stvarala�tva stanovnika jugoisto�ne i centralne Jugoslavije (posebno SeldZиka i Parsa). Izvodi se па tradiсјопаlпјm narodnim instrumentima (dallape, уamаћа,
fender-stratocaster). Pored о�uуапја muzi�ke ba�tine,
NNM je posebno znа�ајпа zbog misaonib dometa i poet
skih vrednosti svojih tekstova. U tematskom pogledu,
autori NNМ veliku patnju posvecuju fundamentalnim
metafizi�kim pitanjima, posebno problemu teodicije ("Sta
54
sam Bogu zgre�ila", "Za§to majko tako patim"), ali пе zapostavljaju ni pojedina�ne nauke i discipline, прг. komparativnu sociologiju ("Моје selo lep�e od Pariza") ili psihijatriju ("Ala ЫЬ se �ikicala аl тј пе da папа"). Sto se роеtike ti�e, iako se NNМ bazira па tradicionalnom stihu i stilskim figuriima, pojedini autori pribegavaju avangardпјјјт izrazima, u rasponu od паdгеаlizша ("Suzama sam
lерјо tapete") do dadaizma ("Ор, сугс, grok"). Teorijski radovi iz oblasti NNМ publikuju se u stru�nom �asopisu "Sabor" iz Beograda, �esto u polerni�kom tonu (sukob па estradnoj levici - Dr Јате / Dr Zmijanac).
Кrajeт 80-Љ godina хх veka dolazi do okupljanja Ьеterogenih ргауаса i razliblih �kola тj�ljenja unutar NNM, (е пјЉоуе institucionalizacije u jedinstven ideolo�ki ро
kret. NNМ je izvr�ila veliki uticaj пајаупо rnnenje i op�te stanje duha u zem1ji, u kolaboraciji sa drugim znа�ајпјт kulturnim institucijama poput SANU i UKS.
Spoljna trgovina: sredstva za masovna razaranja
Jugoslovensko паомапје шivа odli�nu reputaciju теdu svim slobodoljubivim паюdimа sveta. Po�to је Jugoslaујја nesvrstana zemlja, najyj�e омја izvozi u siroma�ne zem1je Afrike i Лzјје. SFRJ snabdeva orиfjeт пе samo vlade i orufune snage pojedinih zemalja, уее i oslobodila�ke pokrete i druge dobrotvome organizacije (АЈ Fatah, PFLP, itd), ali to је уојпа tajna i пе sme da se znа. Jedan od пајЬоlјЉ izvoznih artikala је raketni sistem "Oganj" koji иЫја sve ;'tivo u рге�niku od dva kilometra, zbog �ega su Jugosloveni ponosni, i zadovoljno trljaju ruke.
55
Dobro ide i prodaja ratnih аујопа tipa "Orao" , "Soko" i "Jastreb". Stranci, ipak, najyj�e kupuju "Karavelu". То је prvi putni�ki аујоп jugoslovenske konstrukcije, nastao usavr�avanjem letelice DC-3 koja је ranije sluZila za prevoz vojske i turista i sticanje straha od letenja. "Karavela" је Ыlа najbolji аујоп па svetu, jer је јmаlа trouglaste prozore i jer је letela brzinom уесот od zvuka. Tako se bar pri�alo u па§ој ulici, gde је jna�e vladalo uverenje da роred najboljih аујопа imamo i najbolje pilote, stjuardese i kontrolore letenja, а posebno smo Ыlј ponosni па bezbednost na�ih vazduhoplova. Опо kod Aja�jja obja�njayalj smo slu�ajem, nad Ce§kom пе znamo �ta se desilo, а Коpaonikje Ыо па pogre�nom mestu. Kasnije smo saznali da "Karavele" u stvari prave Francuzi, а пе тј, ali ubrzo smo па§Н utehu u аујопи DC-9 za koji је "Soko - Mostar" proizvodio piksle za sedi§ta.
Sto se civilnih programa ti�e, SFRJ najyj�e izvozi bestrzajni usisiva� "Sloboda - Ca�ak" u Irak i Libiju, dok se u Sjedinjene Dr:!ave Amerike izvoze aparati za doma6instvo marke "Yugo". Po§to оуј mehanizmi јrnаји i ne�to to�kova, neko se setio da ih reklamira kao "automobile". 1 upalilo је. Inа�е, пајуе6ј industijski kompleks u Jugosaviji је Agrokomerc. Оуај konglornerat sa sediMern u Velikoj Кladu§i, BiН, specijalizovan је za proizvodnju i prodaju magle. ZahvaljujuCi poslovnom geniju svog osniva�a, Fikreta Abdi6a, Agrokornerc је Ыо jedino jugoslovensko preduzece koje se na§lo па Forbsovoj listi 500. Poslovi su se razvijali munjevito i uspe�no, ра је Fikret za svaki slu�aj pre§ao u Opatiju. Zbog zdravlja, jer је Ыо alergi�an па polen. Odatle је, sede6i go u kancelariji, rukovodio svo-
56
јот poslovnom imperijom putem telefona i telegrama, jer faks u to vreme jo� пјје Ыо pronaden. U slobodno vreme је gradio hidroavion па sprat koji је trebalo da leti па linјјј Moskva - VeLika КJadu�a - Njujork i prevozi blarice za sovjetsku Rusiju u jednom, а zlatne poluge i umetni�ke slike u drugom pravcu. Na krajuje Fikret postao kralj jedпе balkanske dr�ave u ddavi. Tada је promenio јmе u "ВаЬо
" (da Ы se razlikovao od "Dede
"), naglo ostario i
po�eo da prevrce ро rukama staklenu kuglu u kojoj је раdao sneg i pisalo "Rosebud
".
Poljoprivreda: duvan s Pohorja i kukuruz bez kostice
Poljoprovredom se u SFRJ Ьауе zemljoradnici, sto�ari ј уесјпа radnika zaposlenih u dru�tvenom sektoru. А пајyj�e od svih Zaharije Trnay�eyjC. Njegova uloga u razvoju poljoprivrede је toliko velika, da је TVB о пјеmи snimila dokumentarnu seriju pod nazivom "Znanje - јmanје". Seгјја takode istrawje puteve domace agronomske misli i uspebe па!НЬ stru�njaka za bortikulturu. Posebno od kad NU odgajili kukuruz bez ko�tice i za to dobili zlatnu "Eureku" u Briselu.
Medutim, najpoznatiji jugoslovenski poljoprivredni proizvod пјје kukuruz, уес cigarete. Zato �to su zdrave. Posebno опе koje se proizvode od kvalitetnih sorti duvana iz doline Sutle i s obronaka Pohorja. Те cigarete zovu se .. Sedaminpedeset" i uspe�no se liferuju §irom SFRJ, uklju�ujuci i Hercegovinu. "Sedamdesetpetice" dolaze u I.cleno-belim paklicama s nacrtanim zmaj�ekom (budi-
,
сст), zbog �ega ib neki zovu i "krokodili". Najvi�e ib ku-
57
рији pripadnici МUP-a jer veruju da unutra ima 57 cigareta. Glavni konkurenti ,,57-сј" su plava ,,zeta", "Morava" s
filterom i tzv "bela", sarajevska "Drina". Sve је to naravno super, osim kad te matorci provale. Zato se pripaljivanje cigarete obavlja s izrаzош lica "opasnost је тоје zanimaпје". Kasnije se izraz postepeno mепја u "heroji su llшоrпј" а pripaljivanje se izvodi rutinskim i pomalo lenjim ро-• kretima. Osim зkо nema� "zippo" - onda је to veliki spek-takl s naglim роkrеtiша i уеоmа glasnim �kljocanjem. Јеdino �to si ti i dalje nezainteresovan za sve oko sebe. Pogotovo па �urkama .
•
•
58
Finansije i novac
Kursne liste od АЈјје Sirotanovica do Slobodana Milosevica
Osnovno sredstvo рlасапја u SFRJ је nema�ka marka.
Nema�ke marke (DM) emituje Narodna banka Jugoslavije u ароепјта od jednog soma. Kurs soma fiksiranje za kurs dinara:
I som = 1 000 dinara = 1 0 novih dinara
Som poseduje unutra�nju konvertibilnost i рlјуајисј kurs. Оуо poslednje se vidi kad neko iz Zagreba dode и Beograd da se vozi taksijem. Kad ти taksista па kraju уо;Јпје kate "tri hiljade", а оуај pita ,је, prosim, а kolko је to и tisucama?", onda se taksista па brzinu pгeгa�иna i odgoyoгi: "pet". То se јо§ zove i "стј kurs".
Na поу�апiсј od jednog soma prikazan је lik nasmejanog rudara Аlјје Sirotanovica (srp . : [ б N б il <)pigledno уеота zadovoljnog �to kopa ugalj (odatle naziv "som"). Alijaje Ыо �aтpjon sveta и disciplini kopanja uglja па duЫпата od preko 800 metara. Po�to је Ыо vredan i skrol11ап, Аlјја је Ыо bogato nagraden: dobio је sliku s posve(от druga Tita i ги�ni �asovnik "Insa - Zemun" s kotnirn kai�em. Cak su gajednom poslali i u radni�ko odmarablte
59
"Udamik", kod Dubrovnika, па dve nedelje s poja�anoт
ishranom. Posebno po§tovanje ukazano ти је time §to је
njegov lik Ыо otisnut па noy�anjcи od 1 000 dinara. Alјја
Sirotanovic је zbog lepog zivota oti§ao u prevremenu јп
validsku penziju. Posle је uшrо. Nov�anice su јо§ neke
угете Ыlе u opticaju, ра su i опе poyи�ene.
Nakon "somova" NВJ је emitovala "konje", odnosno
noy�anjce od 1 00 dinara. Копјј su Ыlј уеота рориlаmј
medu turistima iz Poljske i Madarske, i sezonskim radni
cima iz Rumunije i Bugarske. Na �eboslova�kom se za
"konja" govorilo ,,�гyena" i zvu�alo је таlо �иdnо, а па
isto�nonema�kom �ak i sme§no.
Stoja
U угеmе kada је Slobodan Мilo§eyjc Ыо skroman Ьan
karski �inovnik, zaduZen da pritiska dugme па опој mа§јпј
za brojanje рага i - ako је Ыо dobar - da ВаЬа Borki kupi
burek za doru�ak, postojaJa је i поу�аniса zvana "stoja".
Stoja је Ыlа posebna noy�anjca, specijalno патепјепа
deci. То је Ыlа velika lоуа јег је obezbedivala пе samo
osnovne zivotne паmјтјсе - "zivotinjsko carstvo" i "ki
ki" ЬотЬопе уес i "Politikin zabavnik", ра �ak i pakova
пје crvenih kapisli za kolt. Pored "stoje", sredstvo рlаса
пја Ыlаје i "sica". Sicu Sl1 davale ЬаЬе (tj . kom§inice stari
је od 20 godina) kad ih deca "poslu§aju", tj . odu u prodav
пјси ро роlа ЫеЬа i litar mleka. Za sicu se mogla dobiti
zvaka u obliku cigarete (оуо је Ыlо пагоЫо vaspitno), а
ponekad �ak i kliker "staklenac".
60
Ka�u da su sredinom 60-јЬ - bar bismo tako povreme
по na�uli od odraslih - postojale i nekakve "hiljadarke".
Ali to niko nikada niје video, bar пе и na�oj ulici. Kasnije
su "stoje" izgubile па vrednosti, а stvari koje smo za пјЉ
nekada kupovali yj�e nisu bile nikome уате.
Posle, kad smo porasli, i тј smo pre�li па somove. Bili
smo sasvim zadovljni sa, recimo, pet soma - za "marlbo
го" i dva рјуа. U tom uzrastu dovoljno za trovanje nikoti
пот i te�ko pijanstvo. А postojao је jo� i "tesla", odnosno
поv�aniса od 500 dinara, па kojoj poznati nau�nik �ita
"Borbu" и nekoj benkici.
А jo� posle ројаујlа se noy�anjca s likom druga Tita
zvana "mrtvak". А Slobodan Milo�evic је kupovao burek,
mrzeo сео svet i polako gazio svojim putem . . .
Jugoslovensko privredno cudo
Po�to је stopa industrijskog rasta и SFRJ jedno vreme
Ыlа yj�a nego u Јарапu, delegacija privrednika iz te ze
тlје do�la je и Jugoslaviju da ispita u �еши је stvar. Usta
поvili su da se Jugoslovensko privredno �udo zasniva па
omladinskim radnim akcijama.
OmJadinske radne akcije (skr."ORA") vode poreklo iz
ovjetskog Saveza. Smatra se daje ideja о stvaranju omla
diпskih radnih odreda prva pala па pamet Feliksu Edmun
dovi�u Der�inskom. Kasnije su tu ideju razradili i usavr�i
l i njegovi и�еniсј Leonid Kaganovi�, Lavrentij Berija i
Sa�a Маlјеnkоу. ZahvaljujuCi omladinskom radu, peto
Ijctke su u SSSR-u trajale ро dve godine, а neke i krace.
6 ]
Za razlikи od Sovjetskog Saveza, omladinci su u Jugoslaviji sami j�lj па radne akcije. Пi, kako је па trecem рlепити Politbiroa СК SКJ istakao Slobodan Penezic - Кrcun: "Nigde пе be�e, ajo� i реуаји. Ра dobro, bog te тоlоуо, gde to jo� јта?" 1 zaista, nakon II svetskog rata, mladi Jjudi u Jugoslaviji dobrovoJjno su uc3estvovali u obnovi i izgradnji zemlje. КораЈј su, krampali i gurali "tac3ke", таЈа kolica za prevoz zemlje па jednom toc3ku (оуо da Ы јт ЫЈо te�e), i Ыlј su srecni. Najvece radne akcije Ыlе su izgradnja pruge Samac - Sarajevo, kanala Dunav-Tisa-Duпау i poslovnog centra "Sava" zajedno s ostatkom Novog Beograda. Mada пј Zaprude пјје Jok
б2
Standardno, klizno i realno radno угете
Jugoslovenski sistem industrijskih standarda propisije Savezni zavod za теге i tegove. Sistem ,е zove JUS, а njegova speciblnost ogleda ,е рге svega u тегата vremena. Ako је za neki posao predvideno da bude obavljen za 8 radnih �asova, ("stan.
dardno radno vreme") га�ипјса za protok realnog vremena izvodj ,е iz sledeceg odnosa:
8 �asova ро JUS-u = 3 sata ро Огјпј�и Razlika od ре! sali izшеdu radnog i realnog угетепа zove se
"klizno radno vreme". Оо [епотепа "kJizanja" dolazi zbog toga �!o jedan �as ро JUS-u (za razliku od jednog sata ро Огјпј�и) пе
(гаје БО, уес 25 тјпи!а. А i sekundc _и mnogo krace.
Religija: partizani
Vampiri
Pored �etiri velike svetske religije (hriManstva, islama,
judaizma 1 budizma), u Jugoslaviji postoj i mno§tvo lokall1јЬ religija, уегоуаnја i kultova. Јеdпо od najsna1nije
ukorenjenib verovanja је ono о duhu koji �jyj u kucnom .. ognji§tu". То је dobar dub, koji �иya ,,�eljad" i "neja�" i Ьгаnј ih od vampira iz susednog sela (srpski: "usta§e", br
vatski: ,,�etnici"). U toj ьоты, Dubu роmат plemenita ы
са koja se zovu "branioci ognji�ta" (srpski: ,,�etnici", ьт
vatski: "usta§e"). Na kraju nатауnо, dobro оdпеsе pobedu
l1ad zlom. Као i uvek.
Po�to је SFRJ bila krcata raznim narodima, jasno је da је svaki narod јmао svog posebnog "duha" koji је ыо jedin
Htven, samosvojan i apsolutan. Da nе Ы dolazilo do nероtrebnih scena izmedu naroda i njihovib dubova, komunisti
�tl svojevremeno ро kratkom postupku zabranili sve оуаkve kultove. Тзkodе su zabranili sva verska okupljanja i
praznike, poput Dubova, krsne slave i КитЬаn Ьајтаmа.
Umesto toga, krajem �etrdesetib, Jugoslavijaje postala
lariste novog kulta u �ast bo�anstva zvanog "Stari" koje је 1 948 godine progovorilo iz utrobe zemlje i reklo: "De рга-
63
vite sebi drugib idola do тепе . . . majku уат bozju!"
Уесјпа је ozbiljno shvatila to upozorenje, а оni koji nisu, zavгШi su najednomjadranskom ostrvu da mаlо dublje razmisle о tome gde su pogre�ili i �ta је иор!ае smisao ljudskog zivota.
Zato su narodi Jugoslavije jedva �ekali da se Bog smilије i po�alje oganj nebesld da роЬче komиniste. Po�to su
Ыlј strpljivi, �ekanje јт se isplatilo. Bog пе samo da је uslШо njihove molitve, уес је samoinicijativno oti�ao i korak dalje, ра se и ognju, zajedno s op�tinsldm komitetiта, na�lo i par miliona slu�ajnih prolaznika. Tako da је па kraju svako video svog boga.
Рагшапј
Partizani (gr: 'tt'ШVLКro!;) bozanska su Ыса magi�nih тосј i natprirodnih osobina. Vrhovni paгtizanje drug Tito iz �jje glave se rodio Milovan E>ilas. Iz njihovog kasnijeg braka roden је Vladimir Bakaric, а iz braka druga Tita s Konjuh planinom roden је Aleksandar Leka Rankovic.
Edvard Kardelj Ыо је suptilan, ра је roden iz morske репе, zbog �ega su ga zvali "Веус", а Ko�u Ророујса slu�ajno su na�li и glavici kupusa, Najveci junak medu partizanima Ыо је Sava Koya�eyjc, koga је rodila Сanа Babovic u braku s Prvom proleterskom udamom brigadom. Iznad svib је Nikoletina Bursac, koga је kentaur Vladimir Nazor na�ao ispod jednog kamena и Hercegovini, othranio svojim тlеkom i nau�jo da риса iz ,,§arca" i da Ьаса kamena s ramena, pripremajuCi ga tako za ЬогЬu protiv htonskib bozanstava Lera i �peгa. U toj ЬогЫ Nikoletini је pomogao Bo§ko Ви-
64
ha, koga је donela roda, i �јјirn је juna�tvima otvoren поуј
herojski ciklus za пј�е razrede osnovnih §kola, i �jjj su pod
vizi opisani u Ноmегоуоm spevu "Zenevska konvencija i
upotreba dece u ratnim dejstvirna".
Partizani koji su se istakli и borbi i иЫlј naroc:ito veliki
Ьгој Nemaca, izdajnika јlј drugih partizana (onih �to kradu
jabuke) dobijali su zvanje "Narodnih heroja". Narodni Ье
гојј se dele па �jye i mrtve - mrtvi �jye и �itankama, а �jyj
па Dedinju. Оуј poslednji mrze Bitlse i zalam se za hap§e
пје Dorda МаЈјanоујСа. Kad шцоdпi heroj l.Imre, vest о
tome оЬјауј televizija, ali пе ka�e da је taj-i-taj umro уес
daje preminuo,jer zvu�i tШnјје. Na sahranu пагоdnјЬ Ье
гоја obavezno dolaze уојпјсј da рисаји iz mа§јnkј.
Уега и zagrobni zivot: Киса суеса
Jugosloveni su narod sklon sahranama. Zato ovde irnа т
ko rnnogo grobova. Medu svirn grobovirna posebno mesto
zauzirna grob predsednika Тјт, Киса суеса и Beogradu.
Киса суеса је пајmanје, аlј najprometnije groblje па
svetu. Izgradena је od kamenih blokova te§kih 7 tona koji
su dovo�eni Savom i Оunауоm iz ТеЬе i Luksora. U iz
gradnji је u�estovalo 1 20.000 Cmotravaca i vukovaca, а
prilikom visednevnih pogrebnih sve�anosti tu је zazidan Ze�elj i 1 0.000 glinenih ratnika Prve proleterske udame
brigade. Ako se odlu�ite da posetite Кисu суеса, oЫ�ajj па
Јат da to u�inite oborene glave i peske. Najbolje је da kre
Ilete sa Papuka ili Sar рlапinе, i ро mogucnosti unazad, па
kolenima ili puzeci. А Ыо је ijedan sto је hodao па rиkama.
65
Ки6а суе6аје jugoslovenski zid pla�a. Rekord u duzini
plakanja drzao је izvesni Kenet Kaunda, а јтао је i пајуе-
6и maramicu. Delegacije pak SSNO-a i SSUP-a nikad пј
su pu�tali и Ки6и суе6а zajedno, zbog straba od poplave.
Najnesre6niji su ipak Ыlј опј iz SUВNOR-a, ajedina ute
Ьа јтје bila da se upisuju и knjigu utisaka (" . . . lak�e Ы тј
bilo da тј је sin umro . . . ").
Kako bilo, nakon posete Ки6ј суе6а, ljudi su odlazili i
sami da sade суе6е. Re� је о nar06tom rituaI.u и �ast ро
kojnog predsednika Republike. Kult ,,88 ruza za druga Тј
ta" neki autori dovode и ует s Eleuzijskim misterijama i
obrednim poljskim radovima и сјlји оЬпауlјапје zivotnog
cik1usa. Sakralna mesta па kojima se оуај obred odrzavao
Ыlе su mesne zajednice, а obred sadenja vr�ili su geronti
(istaknuti �lапоуј lokalnog SUBNOR-a) i pri tom реуаlј
naro6te setvene Ьјrnnе. Naj�e�ce "Dшzе Tito, ljиЫ�jce
Ьеlа", jljjo� bolje, "Drugarice, posadite суе6е kuda vojska
druga Тita kre6e".
Mimohod је imenica mu�kog roda nastala 4. mаја
1 980. godine i ozna�ava nepregledne redove u kojima па
rod satima �eka da vidi kov�eg s posmrtnim ostacima
predsednika Тita. Istorijski, mimobodje nastao kao kom
Ыпасјја 19manskog mar�a i pogrebnib svetkovina Starog
carstva. U поујјој istoriji ne�to sli�no organizovano је и
SAD (Dzon F. Kenedi) i NDR Koreji (Кiт Il Sung), ali
stepen bola kojije pogodio Titov mimobod пе moze se ро
rediti ni sa �jm do tada videnim. МоМа jedino sa dubinom
шrZпје s kojom su se u�esnici mimohoda okrenuli prema
Titu par godina kasnije.
66
Sveta mesta: Medugorje i Kumrovec
Posle Киса суеса, jedno od najposecenijih svetih те
sta је Medug01je, и zapadnoj Hercegovini, SR BiН. Sve је
po�elo kada su neke devoj�ice videle Majku Botju kako
lebdi и vazduhu iznad jednog bretuljka nadomak Medu
gotja. Izve�taj о tom dogadaju istogje �asa stigao па sto za
koj im su sekretar op�tinske organizacije SK, komandir
stanice milicije i na�elnik lokalnog ureda Turisti�kog sa
veza Jugoslavije igrali preferans. опј su se samo zna�ajno
pogledali, odlotiIi karte ј, pokajav�i se u svojim srcima,
pali па kolena i predali se molitvi. Po�to su Ьјlј dobri i ро
botni ljudi, Bog је usblio пјЉоуе molitve, ра је pistu па Сјlјрјmа produtio za 200 metara i stvorio veliki broj mо
(еlа i pansiona u samom gradicu i njegovoj okolini. Ти su
odsedali уетјсј iz �itavog sveta, i to besplatno,jer niko ni
је hteo da јт uzima pare.
U Kornrovcu (srpski: "Пожаревцу") Ьјlо је i mаlо уе
cih �uda: legenda kate da se ovde, и jednoj kurnrove�koj
§tali rodio drug Tito, devet meseci nakon �to је njegova
majka Marija Broz sanjala Karla Marksa kako је nudi rnr
kvicom. U trenutku Josipovog rodenja, па пеЬи iznad Za
gorja bljesnula је petokraka zvezda i obasjala horizonte
�ove�anstva, zbog �ega se stari Francek toliko иpla�jo da
је naredio Pocoreku da odmah роЫје svu mu�ku decu и
Llrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Mali Jota se �udom spa
sao tako �to ga је majka iznela iz �tale u koju se уес Ыlј do
Sl i Ante ТттЫс, Franjo Supilo i Georgi Dimitrov da do
ncsu darove, i pustila ga и pletenoj ko�arici niz Sutlu.
67
Zato su se Кишrоусanј, koji su inace vеоша zavideli onima iz Medugorja, odmah setili i оуе legende i vidovitog Martina. Naime, Martin је pored miseva cesto ујдао i druga Tita. Zato su ga poslali u Zagreb da isprica sta vidi i da zatrati podrsku odozgo, tj . od СК SКН. Kada ј е Martin ispricao Ivici Racanu pricu о tome kako је ЬаБ prosle nеdelje, vracajuci se kuCi iz bircuza, slucajno рroБао pored Titove rodne kuce i video druga Тita (" . . . а nas ti Jotek pred hiticom lebdi i уеlј: tMartine, majku ti botju' јеЬет . . . '''). Racan se samo namrstio i kratko rekao da се dati stvar па diskusiju u ск Naravno da stvar nigde nije dao i jedino sto је od svega ostal0 је izreka, "Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba".
Deda Mraz
Posle druga Tita, gradani Jugoslavije najvise postuju Deda Mraza. Narocito pioniri. Deda Мraz medutim nije bog, nego covek и crvenom odelu koji deci u Jugoslaviji i drugirn socijalistickim zemljama poklanja igracke za No
vu godinu. Podseca таl0 па onog iz Koka-kole, аlј ne dolazi za Botic jer је ateista. Uostalom, prvi put је иБао u Јиgoslaviju s Rusima, па kamionu umesto па sankama.
Deda Mraz пе obilazi samo decu, nego i funkcionere, tako da su najlepsi doceci Nove godine uvek Ыlј па Brdu kod Кranja. Drug Tito је Ыо dobar domacin, hranio је goste zasekom i иуео оЫсај da svi moraju da nose sarene раpirne kapice па glavama. Карјса је najlepse stajala Dteтаlи Bijedicu jer је оуај јmао ubedljivo najvecu glavu u saveznim organima vlasti, ра i sire.
68
Deda Mraz је ио6 svakog prvog januara obilazio decu ро preduzeCima u kojima su radili njihovi roditelji i poklaпјао јm tzv. "paketi6e" pune ЬоmЬопа i �okoladica, od �ega su se klincima zubiCi prvo kvarili, а oko sedme godine, i ispadali . Zato su nakon pada Berlinskog zida, поуе vlasti osudile Deda Мraza (и odsustvu), ра је morao da pobegne па Sevemi pol. Medutim, Ыy�a deca i dalje veruju da Deda Мraz u svom skrovi�tu па Sevemom роlи u dubokoj ilegali i dalje gaji irvase. 1 kuje рlапоуе za povratak.
,
Kozara
Na planinskom vrhu Мrakovica, оа Kozari, nalazi se пајуесе sve
tili�te па svetu, delo akademskog уајат Du�ana Dfumonje. То је najpoznatij i ргјтег sakralno-samoupravnog stila u umetnosti, koji
karakteri�e upotreba ogromnil1 kolitina betona, geografskih рго
stora i поу�апјћ sredstava iz buMeta Federacije. Pored Мrakovi
се, slitna, аЈј mапја svetili�ta postoje i u ostalim republikama: Јаsenovac u Нrvatskoj, Sumarice u Srbiji, Drazgo�e u Sloveniji i Вјtola u Makedoniji. NjillOva izgradnja ЫЈаје izuzetno te�ka i dugotrajna, tako da јћ u SR Стој Gori nisu пј ргауЉ.
69
OBRAZOV ANJE 1 NAUКA: v
RACUNAJTE NA NAS
Usmereno
Osnovu �kolskog sistema SFRJ �ini usmereno obrazo
vanje. Obrazovanje se zove "usmereno" јег se, za razliku
od svih ostalih obrazovnih sistema и svetu, deca и Jugo
slaviji ne opredeljuju za јеdnu od nauka, уес za jedan od
" "smerova .
Takvih smerova ima mnogo, а najpopиlarnijije гаmра
d�ijski. Mada пјје !о§ пј pos!asti�aгski (pogotovo odsek za
tu!umbe), а ni ko�ni�arsko- skretni�arski. Svaka srednja
�kola и SFRJ јша svoj poseban program, а jedini zajed
ni�ki predmeti su "marksizam" i "op§tenarodna odbrana i
civilna za§tita".
RеfО!ша �kolskog sistema и SFRJ niје Ша пј glatko ni
brzo. Otpori su bili ve!iki, pogotovo iz konzervativnih
akademskih krugova, ра su prilikom uvodenja usmerenog
obrazovanja mогаlе da budu zatvorene sve gimnazije и ze
mlji. То је јmаlо pozitivan odjek u inostranstvu. Ро! Pot,
Кije Sampan i Heng Samrin Ыlј su toliko impresionirani
da su odmah da!i da se Suvarova "Bijela knjiga" prevede
70
па kmerski. Jedino im niје Ыlо jasno za§to su Jugosloveni zatvorili samo gimnazije, а пе i profesore.
Zahvaljujuci Suvaru, па§е §kole danas obezbeduju пеuporedivo уј§ј пјуо obrazovanja od sli§nih §kola и Velikoj Britaniji, Francuskoj iIi Nema�koj. А о glupim Arnerikanсјта da i пе govorimo. опј пе znaju �ak пј kada је Ыlа Сеtvrta neprijateljska ofanziva.
Najbolji теди "usmerenjacima" nastavljaju §kolovaпје najednom od mno§tva univerziteta §јтот zemlje. Опе koj i петаји dovoljno поуса za §kolovanje, stipendira drug Tito. Novac za stipendije poticao је od zajedni�ke u§tedevine koju su оп i ЈоУankа godinama odvajali od usta i stavljali и kasicu па Јоуankiпој nahtkasni. Stipendisti Titovog fonda Ыlј su јпа�е poznati ро tome §to za razliku od nOImalnih studenata пе studiraju ] 5 godina, уес fure da daји ispite и roku. 1 §to stalno jure ne§to §to se zove "prosek".
Ekskurzije
Jugoslovenska deca уоlе da idu и §ko]u i da и�e domacinstvo, ОТО i Кrle�ine drame. А јо§ уј§е уоlе ekskurzije.
Кrajem svake §kolske godine nastavni�ka уеса vode u�enike и posetu nekom drugom mestu и SFRJ kako Ы deса ироznаlа svoju domovinu i уј§е је уоlеlа. Adolescente, рипе уеlјkШ о�еюуапја i рlапоуа kako се da ри§е cigare(е, рјји рјуо, а тоМа i da se vataju, иысаји и , recimo, Веogradu, i istovare и , recimo, Pore�ti.
Po§to је put dug, programomje predviden odmor na теstima posebno zanimljivim za tinejMere. Тзkvа mesta su masovna strati§ta, grobnice i spomenici NOB-a. Ali, to niје
7 1
bilo vaZno - па ekskurzijama је bitno samo опо �to se radi kad раdnе mrak, uz pesmu "Da lј znзS da (е volim" Dade Торјса, ili, jo� Ьоlје, "сrш leptir" YU-grupe. Medutim, omladinci su obavezno morali da slu�aju (ј реуаји) јјednи nar06tu pesmu koja se zvala .;Ra�unajte па nas".
"Ra�unajte па nas" је najpoznatija pesma tzv. "dvorskog" pravca u jugoslovenskoj zabavnoj muzici (eng. : "dog рор"), koju podjednako vole sve generacije: рјоniri, domacice i penzioneri. Zato па ekskurzijama и�еniсј tu pesmu реуаји zajedno sa svojim nastavnicima. Pored ekskurzija, pesma se izvodi i па radnim akcijama, kao i u kasarnama тА, nakon polaganja sve�ane zakletve.
Тот pesmom autor оЬауе�tзуа publiku da је "za zakletvu Titu spevao stih" i to u ime svoje generacije, rodeпе "pedeset i neke". Zatim autor tvrdi da, uprkos bojazni da отlафпи "nosi pogre�an tok" (jer оуа "slu�a plo�e i svira rok"), u пјој , (ј . omladini, "struji krv partizana", te da zato опа znа .,za�to је tu". Na kraju autor poru�uje drugu Titu, SSNO-u i SSUP-u: "ra�unajte па nas".
Za izvodenje i slu�anje te pesme potrebna је jedna gitara, таlо sluha i jak teludac.
Akademici
Jugoslavija јта izuzetno dugu i bogatu akademsku tradiciju. Zato se za jugoslovenske akademike mote reci da pripadajujednom od najstarijib zanata u SFRJ.
Vi�evekovna tradicija jugoslovenskih univerziteta kao �to su narodni univerzitet "Botidar Ad�ija" ili rad-
72
ni�ki univerzitet "Rade Коп�ат" uticaJa је пе samo па for
miranje intelek:tualno i тогаlnо snazne dru§tvene eJite, уес
је uticaJa i па duhovni zivot naroda u пајЉет smislu гe�j.
Jugoslavija danas zauzima ubedljivo prvo mesto u sve
tu ро rezervama nau�nih radnika. SFRJ takode drzi i svetski rekord ро broju akademika i doktora nauka тегепо па
kvadratni kilometar. Najveca koncentracija nau�nih rad
nika zabelezena је u najstarijim i najuglednijim evropskim
univerzitetskim centrima kao §to su Beograd, Zagreb i Pri
§tina. Po§to radaju ko §lјјуе, Ьгој doktora nauka se jedno
угете opasno priblizio broju nepismenih. Аlј, jugosJo
venski doktori nisu samo najmnogobrojniji, уес i najorigi
nalniji: niko drugi па svetu пе brani teze poput "Politi�ka
ekonomija od Kejnza do Kardelja". Ina�e, najpopulamiji
jugolovenski nau�nik Ыо је Мјlјуој Jugin. Dok mu jed
nog dana Nil Armstrong пјје stao па kшје oko.
U SFRJ је Ьјlа уеота razvijena i institucija tzv. "po�asnih doktorata", koji se dodeljuju uglednim nau�nim rad
пјсјта iz zemlje (dr Nikola Ljubi�ic, dr Veli Deva), i јо§
uglednijim nau�nicima iz sveta (dr ldi Лmјп "Dada", dr
Muharem "El" Gadafi). DodeJjivanje po�asnih akadem
skih titula svakom stranom drzavniku koji poseti Jugosla
viju u§lo је po�etkom БО-ih u formalni protokol Kabineta
predsednika Republike ("Kad moze da dijeli опај таlј iz
Etiopije, majku јој bozju i Etiopiji . . . ОО).
Do pravog uzleta паи�пе misli doJazi, medutim, tek sredinom 80-ih, i to pod uticajem fundamentalnih otkrica u oblasti genetike do kojih se do§lo u laboratorijama SANU.
А ondaje krenuJo.
73
KULT 1 UMI!:TNOST:
Od Кrlezinih drama do
Mestrovicevih Srba
КnjiZevnost: Fric је Ыо covek debo . . .
Najpoznatiji jugoslovenski pisac је ЕтЉ Kestner.
U doba pre nego §to su naucnici prona§li Playstation I l , njegov roman za decu "Етјl i detektivi" Ыо је najvredniji
deo pionirske imovine. •
Likovi poput Emila Ьјlј su medu Jugoslovenskom de-сот podjednako populami kao i Нагј Poter medu dana§njom, а knjige kao "Вјјеlј ocnjak" јlј "Djed Som" ј§lе su
nekad od ruke do rиke kao danas diskovi "Mortal Сотbat" i "Pet Cemetery".
Етјl medutim nije Ыо android niti je Ыо poznat ро nekom posebno okrutnom nacinu kojimje uЫјао protivnike.
Naprotiv, Ыо је obican decko, u kratkim сrnјm ы1сата,, koji је sa svojim drиgarima iz ulice jednom pomogao роliсјјј da ubvati nekog sitnog lороуа. U svoje угете to је ЬјО dovoljan razlog za divUenje, pogotovo §to је Еmјl јо§ iшао i mesinganu automobilsku trubu kojom је izdaleka
najavljivao svoj dolazak i kakvu smo teleli da јтато i тј.
74
Osim te knjige, Nobelov komitet iz na�e ulice visoko је сепјо "Dјебakа konzula", ,,I<roz pustinju i pra�иmu" i "De
си kapetana Granta". 1 naravno, "Dјебakе Pavlove ulice".
Posle Kestnera, jugoslovenska deca najyj�e vole Miroslava Кrle�u. Оп је napisao najuzbudljiviji deo obavezne �kolske lektire. Generacije se secaju da su, pored Кrle�iпјЬ romana od sedam kila, posebno napete bile "Balade Petrice Kerempuha" koje је оуај iz nekog razloga napisao па mongolskom jeziku.
Da Ьј пат pribli�ili Кrleт, profesori su govorili da је оп ЬјО пајЬоlјј prijatelj druga Тita i da се zato тоМа dobiti Nobelovu nagradu. "Predavali" su Кrle�u kao napred-110g i socijalnog pisca, s бim smo se slagali i sve priznavalј, samo da пе �irimo temu yj�e nego �to је Ыlо neophod-110. Кrle�a је posle јеdnо vreme Ыо и modi zato �to је umro, а jo� posle, zbog otvorenog pisma pиkovniku Barutanskom, Кrleт su иkinuli i izbacili iz nastave, izdavабkih planova ј јауniЬ biblioteka. Zato �to је Fric Ыо бо
vek debo i sve је znао bog te . . .
Аlј, ipak пјје dobio Nobelovu nagradu. Dali suje Andricu iako se пјје dru�io s Titom.
Cikovne umetnosti: Vilerovi gobleni i MestroviCevi Srbi .
Опо �to su za Afrikance аfi"iбkе maske, to su za Jugoslovene Vilerovi gobleni. Dakle, likovno blago пасјје.
Vilerov goblen simbolizиje praiskonski estetski napor Ijudskog roda da ulepsa zid u dnеvnој sobi iznad troseda. Тај napor preduzimaju domacice: prvo se rasprostre �eтa
75
(iz Bazara ili Buтde) ра se nekoliko sati nepoтj�no studira. Zatim se uzme igla i konac ра se dugo bocka i veze. Роsle se nategne па okvir i urami. Ram mora da bude spektakиlamog obIika i оЬауеznо pozlacen, ili tako ne§to.
Gobleni sadrze razlible prizore - po�ey od reprodukсјја poznatih slika (Gola Маја za spavacu, obu�ena za dnеупu), do prizora iz svakodnevnog zivota (Propast Ротреје, Splav Meduza). Poseban pravac и \Imetnosti goЫепа predstavljaju deca koja pla�u: па nekim goblenima deca pla�u sama, а па пеkirnа zajedno. Ima i goblena па kojima пе pla�u samo deca nego i odrasli, па primer Сјganke s gitarama i sl. Zato su Vilerovi gobleni јеdnа priЫпо tuzna stvar.
Osim Vilerovih gobIena и SFRJ su уеота trazeni i tzv. "пајупј" slikari. Re� је о slikarima koji петајu nekи tehnikи, аlј јтајu dobru volju ijako su marljiyj. опј naj�e§ce slikaju scene iz seoskog zivota: poljoprivredne radove, domace Zivotinje . . . Zato пајупо slikarstvo uziva yelikи populamost тедu па§јт radnicima па privremenom radu и inostranstvu, аlј эато тедu intelektua1cima, od оэпоупе §kole пауј§е. Posedovanje "пајуе" smatralo se za §ik, роэеЬпо ako kиpj§ s\ikи па ашсјјј и ЈАТ-оуоm аујопи Beograd-Njujork.
U oblasti vajarstva najboljije Ыо Iуап Me§trovic, Fidiја iz dalamatinske Zagore. U mladosti је Me§trovic Ыо паklonjen telima srpskihjunaka, koji эи и njegovoj interpretaciji patili kao Mikelandelovi robovi ро tuтskim kиpatiliта. Zato је Me�trovic daleko zаslшпiјi za �irenje kosovskog kulta nego Slobodan Milo�evi6, Уаэiliје Кrestic i Kurir Јоујса zajedno.
76
Me§troyic је postao poznat ро Tutankamonovoj grob
пјсј za izvesne Ra6ce iz okoline Cavtata, beogradskom
"Pobedniku", te роznот reljefu "Кrist i Stepinac". Мопи
menetalno§cu se pak izdyaja Njego§ev mauzolej па Loy
сепи gde је autor prikazao Petra Celika kako pu§ta bradu i
dr�i prst па �elu. Iz toga је Zuba, koji је u sedmom рао iz
domacinstva, а u osmom postao punoletan, zaklju60 da је
taj Celik Ыо neki rnnogo pametan �oyek. А kakve to iша
veze s karijatidama, Zuba уес nUe итео da objasni.
Muzicka bastina
Ima mnogo dokaza da su Jugosloyeni muzikalan narod.
Jedan od njihje Glamo�ko пјјето. Drugije Iyo Pogorelic.
Ivo Pogorelic је ponos i dika radnih ljudi i gradana Ји
goslayije. Kad оп nastupa, Sava centar se парunј ko da
igra me�ka. Publika obo�aya kako Pogorelic mrda glavom
i radi опо s rukama i ustima. Svi su ga voleli, osim Јоуапа
Kolun�ije koji је Ыо ljubomoran, ра ga је јеdnот s bal
kona gadao zatvara�em od рјуа. Iyo Pogorelic је Ыо пај
уеса muzi�ka zvezda JugoslavUe sve do ројауе Lu�ijana
Pavarotija za koga је Вапе Bambalic u trenutku odu§evlje
па uzviknuo, "ala реуа, јеЬет ga u usta!"
Osim Pogorelica i Pavarotija narod po§tuje "Ререl јп
kri" (slo: Вlood, Sweat & Tears). Тај ansambl �inilo је ри
по ljudi s mikrofonima. Вјlо јћје toliko da su se ddalijed
пј za druge da пе popadaju sa scene. Po§to ih је Ыlо te§ko
prebrojati, а kamoli zapamtiti, u ртуј red Ы izgurali Miru
Ungara, јет је za njega publika negde уес bila �ula. Njiho-
77
Muzej vas, ideje nase
Najbolja шnеtпitkа dela Jugoslavije izlo�ena эи u muzeju .. Мјтага" u Zagrebu. M uzej је dobio јте ро sinu jednog turskog
podanika koji эе sredinom 80-јЬ u Esplanadinoj knjizi gostiju potpisivao pseudonimom "Мјтага". Ret је о likovnom patrioti koji је Zagrebu, Hrvatskoj i Jugoslaviji poklonio najbogatiju kolekciju шnеtпitkih dela ikada videnu u istoriji civilizacije.
Zabvaljujuci Мјтагј izlebli smo svoje provincijalne komplekэе i preko посј dobili пшzеј koj i ј е tukao Prado, Britig, Ufici i
Luvr zajedno. Rembrante nismo пюgli пј da ргеЬroјјто, Matisovih radova imali smo tak i vige nego glo ih је оп эат naslikao,
а dobili smo i originalni Zlatni gral u stjlu rokoko. Za Мјтаги se pritalo daje эуојсугетепо saradivao s Rusima oko nekih ге
уегэа jz Drezdena i эа Sjr Oliverom oko prodaje belog ујпа опот Poljaku iz Vatikana. Neki ka�u da se Ьаујо i filmom ali da тије Olja Kodar maznula sinopsjs za "lstine i la�j" i prodala ga
Огэопи Velsu.
уа muzika је bila pod jakim uticajem hotel-wave-a i parti
zanskih pesama.
Nakon prvog uspeha па renomiranom festivalu "Slo
venska popevka", Ререl јп kri postavljaju standarde
estradnog nastupa i elegancije: zene su јmаlе velike frizu
re i haljine sa sUokicama, а muskarci su, pored sli�nih fri
zиra, nosili i velike "zulufe". Obavezni scenski rekviziti
Ьјlе su i zvonaste pantalone, karirani sakoi i siroke krava
te, dok su kosulje obavezno bile "strukirane". А kragne
megalomanske.
78
Lepo је pevao i Ivo Robic, а medu peval3ima se jo� izdvajaju ујсе Vukov, Lado Leskovar i D�imi Stanic. Od реуа6са tu su Lola Novakovic, Zdenka Vul3kovi6 i Ljupka Dimitrovska. Posebno mesto zauzima Tereza Kesovija jer јта Јер glas i "Dubroval3ki trubaduri" јег nose huJahopke.
Opera, balet i kozaracko kolo
Jugosloveni veoma vole balet ј, jo� vi�e, ореru. Operski peval3i i peval3ice u�ivaju veliki ugled i po�tovanje и narodu. Mladi Jugosloveni i Jugoslovenke skupljaju роstere i fotografije Gertrude Munitic i Radmile Bakol3evic, medusobno ih razmenjuju i pokazuju јеdnј drugima.
Sto se baleta til3e, u Jugoslaviji se сеni sve, а narol3ito balerine. Zato u Narodnom pozori�tu u Beogradu, s trece galerije levo (rezervisano za srednje �kole) mo�ete ропеkad l3uti uzvike tipa "тас, тас" i "tu sam". опј, medutim, koji пе uspeju da dodu do ulazinice za balet idu da gledaju KUD-ove. То su folk1orni ansambli koje ddava dotira da neguju tradicionalnu muziku i plesove. Oni se јеdnот godi�nje okupljaju u Zagrebu da pevaju i ple�и. Posebno volе da igraju "kolo".
U SFRJ svaki narod јmа svoje kolo - kad se и njega "uhvate", neki se tresu, drugi cute, treci se ogla�avaju visokim glasovima, itd. Postoje kola koja igraju samo �ene, аlј i kola koja igraju samo mu�karci ("momal3ko kolo"), i 10 tako �to se mu�karci dr�e za ruke i grle oko pasa. U пеkim slul3ajevima, plesal3i vitlaju таl3еујта i skабu па ЬиЬапј, а јта i takvih kola u kojima se ljudi јеdni drugima репји па glavu.
79
•
Najpoznatije kolo u SFRJ је kоzагабkо kolo. То је vrsta ritualnog plesa kojim se vеliба гаtniбkа pobeda јlј neki drugi zпабајan uspeh zajednice. Odatle simЬоliбпо hvataпје za ruke uбеsпikа u plesu. Коzагабkо kolo је i magijski obred u kome se ројеdiпабпа уоlја podreduje kolektivnoj u sled hiрпоtiбkоg ritma plesnih koraka i пагобitоg пабiпа реуanја: рlеsебi padaju u trans i ogla�avaju se otegnutim zvucima, zabacujuCi glavu unazad.
Upravo је zahvaljujuCi оуој magiji Ыlа ugu�ena роЬипа studenata и Parizu 1968. godine. Naime, odmah nakon De Golovog pisma Univerzitetskoj konferenciji Sorbone, Crveni Denije izvadio maramicu, viknuo "lеlе" i povukao kolo preko Trga Invalida. Odmah su ти se pridruzili francusk:i i пеmабk:i studenti, ра је баk jedan Andreas Bader (koji је u to vreme studirao �umarstvo) i sam zabacio glaуи i viknuo, "obori !" Уес sutradan studenti su робеli opet da raznose mleko i поуше, kao da пјМа пјје Ыlо.
Rudi Duбkе је па to reagovao роlеmiбkim tekstom и Praxisu pod naslovom "Glаmобkо пјјето jednog anarhol iberala", а Veljko УlаЬоујС је udario Мilo�a Мшјса �taрот ро glavi. Tek da se znа ko је gazda.
Jirzi Mencl: Vlak bez voznog reda
Najbolji jugoslovenski Штоуј prave se u Ce�koj. То је zato �to u је u glavnom gradu Сеhоslоvабkе postojala tzv. "Pra�ka �kola", odnosno istureno odeljenje Fakulteta dramskih umetnosti iz Beograda. U toj �koli Jugosloveni su ибiJј СеЬе kako se prave dobri filmovi bez rnnogo para, vrti опо па kameri i рјје plzensko рјуо.
80 .
Sefkatedre Ыо је dr Emir Kusturica, а asistenti juniori Markovic i Grlic. Najtalentovaniji studenti Pra�ke �kole, poput Лајја Мепеlа, proslavili su jugoslovenski film и titavom svetu. Мепеlоу "Vlak bez vozno g reda" ("Ostre sledovane vlaky") dobio је "Oskara" kao пајЬоlјј strani filт u 1 968. godini. Medutim, taj isti film пјје Ыо tak ni pozvan па Pulski festival. Zbog takvih nepravdi, mnogi predstavnici Pra�ke �kole napustili su zemlju i оШШ и јпоstranstvo. Neki su se tamo odli�no sna�li, kao npr. Кагl Malden i Piter В оgdапоvЩ dok su drugi, poput Mjlo�a Fоппапа, uvek o stali ро strani. Milo� se, recimo, i danas zbuni kad treba d a odgovori па pitanje gde se tacno паlзzј ta Cehoslavija. Posebno зkо ga to pita Seron Stoun. Ш Кјт Besindter.
Pored Pra�ke !\kole, Jugosloveni јrnаји i Сrnј talas ( fra.: "filт појте"). Na� najpoznatiji takav Шт ј е "Nevi-110st bez za�tite", autora Dragoljuba Aleksica. Snimljenje u угете II svetskog rata i govori о tome kako neki rnra�an [јр kao juri jednu devojkи, а Aleksic је kao brani . Kasnije su mnogi u tome videli simbol otpora okupatoru. Aleksic је, јзkо �ovek seljak, Ыо scenarista, re�iser i snimatelj, а takode је i odigrao ј sve mu�ke uloge u Шти, jer ј е угете Ьјlо ratno, а bud�et ograni�en. РоМо пјј е Ыlо para za stiгорог,и jednoj sceni su ga 1l11аtnиlј pravoll1 daskom ро glavi, ра је privremeno izgubio ратСепј е . Z ato kraj filma пета veze s po�etkoll1.
Posledice su medutim ostale, ра је Aleksic posle rata уоlео da visi iz аујопа. Ajo� posle, neki ти ј е student таIПUО traku iz Kinoteke ј snirnio Шm pod istim naslovom. Po!\to је student уоlео §pricer, scene iz starog i novog ш-
8 1
та su se izme�ale, па odu�evljenje filmskih kriti�ara koji su оуи tehniku nazvali "tehnika paralelne monta:le
". GJe
daocima је sve to ЫЈо таlо dosadno, аЈј semenke su Ыlе odli�ne. Zbog slabog interesa publike, takvi fiJmovi su kasnije deponovani и bиnkeгe. Zato danas niko ne zna ko su • Ыlј Mak i Zilnik. Izиzetak је "Kad budem mrtav i Ьео
"
D:limija Barke i "Skuplja6 регја"
Emira Kusturice, koji је sredinom �ezdesetih osvojio "Zlatnu раlти
" па filmskom
festivalu и Veneciji.
Glavnu mu�ku ulogu u tom filти maestralno је protuтa�jo Bekim Fehmiu. Posebno је dobro odigrao no�enje televizora, kad krene da se kocka а :lena za njim yj�e "vrati televiziju, gelipteru jedan!". Оп је posJe igrao Leopolda ВЈита za RAI Uno i Ыо najbolji Odisej od Нотега do Kjubrika. Jo� posJe, igrao је u yj�e itaJijanskih fiJmova о Bad Spenseru i Terens Нјlи. Zbog izvrsnog poznavanja italijanskog jezika, ugJavnom је igrab gluvoneme геуоlyeгa�e iIi indijanske vodice koji ne znaju engleski.
Partizanska skola Шта "Bitka па Neretvi" је пајуеСј jugoslovenski fiJmski
projekt svih vremena. Re:liser Veljko ВиЈајјс timje deJom ,
pomerio granice filmskih :lanrova, tako �to је u realisti�ku naraciju ratne ерореје иуео eJemente horora i sci-fi-a.
U svetskirn okvirima "Bitka па Neretvi" smatra se za�etnikom tzv. "partizanske" �koJe filта. Pored "Neretve", najpoznatiji predstavnici tog pravca su "Valter brani Saraјеуо" (Hajrudin Кrvayac) i "Saving Private Ryan" (Steуеп Spielberg).
82
Nakon premijere "Neretve" ( 1969ogo), glavni gl\lmci su za k:ratko vreme stekli епшmпu popularnost, kako u zeтlјј (Ljubi�a Sarnard:li6, Boris Dvornik) tako i u svetu (Јиl Briner, Franko Nero)o
"Neretva" је kultni Шmо Svi Jugosloveni gledali su ga bar ро petnaest рии jer su ih jo� kao таlе vodili па specijalne projekcije za и�еnikе osnovnih §kolao Po�to deca burno reaguju па masovne scene razaranja i kasapljenja (posebno u�enici ni�ih razreda), II�iteljice su ih stalno iz-
..
gfZ.<>? Ро6 ,,Ј uL '11 >ЈЕо! , А Ц'
\) Ъ (IA) 6 о К S " !:.-f� '<.> Н ," fft' u
- - - - -
- -
- -
< -�
- - - - -
-
, ;> t ..!: � ! ,.
- -
- -
� o � �� �- I>I � '-ј) <:!. ..,
'ОЈ -Ј � \IJ � \\J� r. ,
�� �� �! , о
\'I!. v!
() '"
83
поуа vodile па utvrdivanje gradiva ("Petrovicu, opet fu1uri�!"), tako da se nara�taji i danas dobro secaju Hardi Кrigera, �etnika, usta�a i Handzar-divizije. 1 bude se поСи.
N agrade i festivali
Najveca filmska nagrada и Jugoslaviji zove se "Areпа". То је kombinacija Zlatne раlте, Olimpijske medalje i Nobelove nagrade.
Jednom godi�nje и Pиlj se okupe tzv "filmski radnici" kako Ы se kupali, sun�ali i medusobno nagradivali. Gde god da krenu (npr. Milena Dravic i Dragan Nikolic), ispred пјјЬ Ы tr�ali pulski рјопiП i vikali : "Gl\Jmci! Sire, dolaze glumci!"
Arena је jna�e naziv za lokalni Koloseum gde se odrzavaju tzv "zvani�ne" projekcijе, za fиnkcionere i njihove drugarice. Ziri је Ыо poslovi�no velikodu�an, i svi su па kraju Ыlј zadovoljni, је( је broj ,,Arena" vi�estruko prema�ivao broj prikazanih filmova.
Za razliku od Pulskog, па Beogradskom filmskom festivalu (poznatijem kao FЕSТ) пје Ыlо nikakvih nagrada. Beograd је и svoje vreme Ыо daleko zna�ajniji filmski centar od Los Andelesa, Уепесјје ili Капа. Reziseri, glumci i majstori rasvete iz 6tavog sveta nisu hrlili оуато zbog поуса, уес zbog slave. Ne Ы li ih neko video kako u foajeu "Sava centra" caskaju s Rankom Muniticem jli,jo� Ьоlје, s Мјlanот СоlјСет.
Strancima је Ыlо lеро и Beogradu, jer ih је lokalno stanovni�tvo primal0 ra�irenih ruku. Ne postoji пј jedan Веоgradanin koji li�no niје platio vinjak Pekinpou, Kopoli iIi
84
bar Мјlо§и Formanu. Мnogi su vodili Roberta de Nira па burek kod Stajge, ili izvlatili Roberta Мitama ispod stola kod Јуе. Ima i оnih koji su рлтјli па prenoci§te Liv Ulman kad је оуа Ьјlа па potetku karijere i пјје јmаlа para пј za samatki hotel па Dorcolu ("Ра �ta ste pritali kad пе zna§ ni da beknes engleski?" -"А ko ka�e da smo uop§te pritali . . . ").
PozoriSte: kazaIiste
Najbolje pozoriste u Jugoslaviji zove se BIТEF. То је tipitan primer komunistitke represije u oblasti kulture i umetnosti. Pod ргеtnјата Мјге Тгајlоујс i Јоуапа Cirilova, domaca publika је па silu gledala strane predstave i pratila savremene pozorisne tokove. Tako da mnogi danas maju sta је "scenski minimalizam" i odlitno se secaju Ljubimovljevog "Majstora" (ј gole Ruskinje), Brukovog .. Sna" (уј§е golih Engleskinja) i La МатјпЉ "Igratica" ( vcoma mnogo golih Amerikanki).
Pored estetske i edukativne, Bitefima i socijalnu funkсјји - to је odlitno mesto za sklapanje poznanstva sa studentkinjama iz unutrasnjosti. Zanimljivo је da se па Bitef l1ajtesce islo bez karte: funkcioneri su iшаlј svoje pozivniсе, а studenti su �jcali kod onog sto cepka karte dok ih пе pusti da sede u prolazu izmedu redova, §to se smatralo уеота ekskluzivnim. U svakom slutaju, ВITEF su Ыlе роforisne igre kakve Balkan niје video jos od Periklovog doЬа, а kako stvari stoje, песе vise пј da vidi.
Od pozorista је jos рориlато i "Radovan IП". Direktor ovog teatra i tumat glavne uloge Ыо је dr Zoran Radmilovic. Оп је, kao i svi veliki gllJmci, patio od treme. Zato је
85
рге predstave uvek j�ao u Srpsku kafanu da рорјје koka-kolu. Medutirn, иo�j ргешiјеге "Radovana" toliko је Ьјо uzbuden da је izgubio svesku i potpuno zaboravio svoj tekst. Tako da је morао da ga izmisli.
Тај tekst svi Beogradani znaju napamet, јег video-kasetu s Radovanom vuku svuda sa sobom. опј се kad-tad, u znak posebne naklonosti, predlo�iti svojim novim prijateIјјта u Torontu јlј Johanesburgu, da zajedno pogledaju "najboJjeg glumca iz Ыy�e Jugoslavije". Novi prijatelji се naivno prihvatiti taj predlog i пагеdnа tri sata provesti pred ekranom па kome se ni�ta пе vidi, slu�ajuci domaCina kako јm u иуо yj�e integralni prevod predstave ("Stanislav, 1 fuck уоиг peasant father", "who shit out ofhole?"). 1 игlа od smeba.
86
Sredstva javnog informisanja,
crveni bilten i Alan Ford
Dnevna stampa
Po�to SFRJ јша najyj�j procenat nepismenih и Evropi,
Jugosloveni i Jugoslovenke уоlе da se prave уатј tako �to
�itaju поујпе, i to da ih svi vide: и kafani, па ulici i па poslu.
U SFRJ izlazi yj�e dnevnih listova, od kojih su пајуа
Znјјј "Vjesnik" Zagreb, "Nova Makedonija" Skoplje,
"Delo" Ljub!jana, "Politika" Beograd, "Oslobodenje" Sa
гајеуо i "Pobjeda" Titograd. Sve te поУinе шanје-уј�е рј
§и isto, uglavnom о samoupravljanju i nesvrstavanju.
Stvari stoje druga6je s ye�eтjoт §tarnрот, koja јша cr
пи hroniku, horoskop i nagradnu igru ("ЈАТ vas vodi и
Lenjingrad"), раје rnnogo zanimljivija. Postoji i "Borba",
аlј to nisu поујпе уес organ СК SКJ. "Borba" је imala пај
уесј [Ol та! па svetu (odatle izreka "iша Ьиlјu ko dva lista
:ШогЬе''') патепјепа рге svega partijskim funkcionerima.
Опј su, pored поујпа i "ВогЬе", �itali јо§ i tzv. "Crveni"
bilten, koji је поси, и dubokoj ilegali §tampala drZavna
agencija "Tanjug", i koji su uтesto kolportera raznosili
Ргlе i ТЉј ("Stoj ! Ко ide?" - "Pulicer.") О �eтuje Crveni
87
-
• -
< > • •
. , ( -
·-
1 , О
__ ��:::-�C I
bilten pisao - ne zna se, jer su funkcioneri јтаlј obavezu da ga izgu�vaju i pojedu odmah posle 6tanja.
Kasnije, s razvojem demokratije i ukidanjemjednopar
tijske diktature поујпе su робеlе da pj�и �ta ЬоСе. АIi sa
то о drugima, i to pod uslovom daje uvredljivo. Кrajeт 80-јЬ, zahvaljujuci visokim profesionalnim i moralnim
standardima novinarstvo do�ivljava renesansu, а novinar
ski poziv postaje sinonim za poMenje, hrabrost i Ijudsko dostojanstvo. Ostatak ргiбе znamo.
v Od Kekeca do Cika
Jugoslovenska deca najvi�e уоlе da бitајu баsорis
"Cik" (sI0.: "Vroбi kaj"), а kad krenu и �kolu, i ,,zum ге
porter". Тј listovi su puni lерјЬ fotografija, koje su mnogo
zanimljivije od от]} и "Veseloj svesci" јlј "Kekecu".
Pored "Cika" deca и Jugoslaviji rado 6taju i stripove.
Stripovi iшаји veliki obrazovni znабај jer obogacuju i pro�iruju dебјi гебпik: "k vragu" (Narednik lronside), "sto ти gromova" (Teks Уilег) "grom i pakao" (Kapetan Mark i Zalosna Sova). Мnoga su deca Ыајисј stripove naubla i prve strane ге6, npr. "karamba" (Zagor i Ciko), ра i бitаvе strane jezike: "kregah", "пита", "bundalo" (Tarzan).
Osim obrazovne, stripovi јтаји i vaspitnu ulogu: Pauk
(zbog тогаlа da zlo uvek pobeduje), Сеliбпа Pand�a
(zbog onog klinca iz Sarajeva koji је poku�ao to isto sa
�tekerom) i Uranela (zbog уеlооЬ sisa).
Posebno mesto, zbog uticaja па mlade nara�taje, zauzi
та "Vjesnikovo" izdanje stripa "Alan Ford" autora Випker-Magnusa. Citanje i - �to је jo� va�nije - citiranje
89
("Наl0 Bing, kako brat? Jo� је u zatvoru?") postaje dokaz pubertetske erudicije i dubovitosti. Мnogi jo� i danas pamte didakti�ke sentence tipa "Ьоlје cijeloga �ivota biti
milijuna� nego tjedan dana siromah" ili "gladujemo, jer
пеmато �to jesti", ili "ako kani� pobijediti, пе smije§ izgubiti", koje su па kraju postale stvar generacijskog prepoznavanja. U smislu prepoznavanja zna�ajanje Ыо i doтасј strip "Nikad robom "(,,Mirko, pazi metak . . . ") s оЬе]e�jjma kJasi�ne knji�evnosti: niko ga пјје Ыао, а svi ga citiraju. Мanја deca уоlе i "Zabavnik", koji medutim пе
Ыаји, nego gutaju. "Zabavnik" se kupuje petkom, и trafi
сј iza coska, ро сеni od 50 para, аl ' јо§ је Ьоlје kad se probudi§, а ,,zabavnik" pored kreveta.
Мос medija ili kako је Jansa postao zvezda
Nakon stripova, omladinci su spremni da predu па
ozbiljnije stvari, kao 8tO је zagreba�ki "Start". То је Ыо odblan �asopis nastao iz glupe ideje о samoupravnom
"РlејЬојu". Jedina dobra stvar koju је "Start" preuzeo od
"РlејЬоја" Ыlа је "duplerica" u sredini. Pored lepih duple
rica, u "Startu" је Ыlо i dobrih tekstova, zbog �ega su ga
�itaoci dr�ali kod шсе uvek па vrhu drugih �asopisa (da se vidi). Osim ako slu�ajno пета neki primerak "Rolingstona" od pro�le godine.
Кrajeт osamdesetih па velika vrata ulazi glasilo Saveza socijalisti�ke omladine Slovenije pod originalnim i пеоЫ�пiш naslovom "Mladina". То је Ыо prvi list и SFRJ koji se zajebavao па ra�un 8tafete, pudlica i dijamantskog prste
па. Zato su је јеdnо vreme �itali svijugoslovenski omladin-
90
сј koji dr�e do sebe - uklјш3uјuCi tu i опе koji su па slove
na�komjedino znali da kafu "Olimpija - Ljubljana"
.
То је, medutim, ozibljno Шо па �ivce General�tabu
ЗNА, posebno zbog toga �to је "Mladina" reklamirala
"ТЬоту" majonez u vreme srpskog embarga па slovenai::ku robu. Kada је "Mladina" jo� naivno pokrenula па
gradnu igru pod naslovom "Sta znai::i skracenica KOS?", Ad�ic se zateturao s rukom па srcu, а Kadijevic lupio �akom о sto i rekao Матиlј da prenese опот Brovetu da је Ыlо dosta sranja i da hapsi Kui::ana.
Brovet se jako zbunio ра је umesto Kui::ana slu�ajno
uhapsio nekog zastavnika. А kad је video �ta је uradio, tek onda Бе spetljao i uhapsio jo� trojicu slui::ajnih prolaznika,
ukljui::ujuci tu i izvesnog Janeza Jan�u. Tako da је ovaj
preko поСј postao zvezda.
JRT: Jugoslavi dizjem риап
Svaka republika i pokrajina u SFRJ, pored sopstvene
�elii::ane, petrohemije i akademije nauka, јта i svoju sopstvenu televiziju. Republii::ke i pokrajinske televizije zajedno 6пе jedinstven televizijski prostor koji se zove JRT.
Najpopulamija emisija па JRT је Pesma Evrovizije. Ти
emisiju vodila је Helga Vlahovic. Gda Helga је izmislila tzv. "autorsko" vodenje festivalskih programa. Zahvalju
јиСј пјепој ume�nosti, publika Ы i Dragu Diklica do�ivela kao Тота D�onsa, а Ljupku Dimitrovsku kao Ritu Рауо
пе. Stipica Kalogjera se zahvaljujuci elokventnosti gde Helge, pretvarao u Herberta fon Karajana, а njegov brat Nikica u Zubina Mehtu (jer Herbert пјје јтао brata). Cak
9 1
је i OJiver MJak:ar и dru�tvu gde Helge Ыо Јер ko Мјса Orlоујс, а ри�ю festivalski auditorijurn delova10 је 6sto i
pristojno. Gda He1ga је jna�e govori1a yj�e stranih jezika i to
"te�no". Та пјепа neoЫ�na ve�tina posebno је do�1a do izra�aja kod Pjesme Eurovizije и Zagrebu zbog suverenog na�jna па kojije izgovarala "Рејра troa рuап" i "Nizerlans sri ројпе". Gledate1jstvo је Ы10 bez daha, jer је yj�e jezika
od gde Helge govorio samo predsednik Dmovsek. Pored gde He1ge, narod у01ј da g1eda i Kviska. Sama
re� "kvisko" poti�e od јтеniее �enskog roda "К viskoteka", �to је Ыо naziv za kviz serijaJ RTZ и periodu
Ј 978- 1 986. Као zbima iшепјеа muskog roda, "kvisko" оznа�ауа predmet speeifi�nog oblika, naj�e�ce na�jnjen
od drveta u vidu stonog ukrasa. Izg1edom asocira па �tetne insekte i Olivera M1ak:ara. Istorija be1e�j i "kviska" u оblј
kи betonskog spomenika, monumentalne tapiserije i pri
veska za klju�eve. Upotrebna vrednost "kviska" sastoji Бе u "uJaganju" bodova osvojenih tokom kviza. Ali, pored utilitame, "kvisko" ima i estetskи vrednost: znаtnо је роуесао иkиpnu koli�inu Jepote па prostorima SFRJ. Ро Је
poti је јmао pandan jedino и yи�kи i LјuЬШ Risticu .
•
92
Svakodnevnica:
gde i zasto zive Jugosloveni •
Jugosloveni tive bolje nego §to su zaslutili. Zivotni
standard и SFRJ neuporedivo је уј§ј od �ivotnog standarda
u drugim zemljama Isto�ne Evrope. Zato Jugosloven.i па
svoju siroma§niju bracu gledaju s visine. А i zato §to tive и
visokirn stamben.im zgradama poznatim kao "soliteri".
Arhitektura solitera insipirisana је Korbizjeom i §ted
пјот gradevinskog materijala. Zato se stanovi u soliteri
та ne sastoje od �itavih soba, уес od njihovih polovina.
Samo и Jugoslaviji mogu se naci jednoiposobni i dvoipo
sobn.i stanovi. Ipak, glavna prostorija и soliteru је "ulaz"
ili "haustor". То је mesto gde deca divljaju kad napolju
pada ki§a, tj . dok јт пе izade onaj ludak iz prizemlja s
gvozdenom §ipkom.
Nakon §to obezbedijednoiposoban stan и soliteru, pro
se�an Jugosloven krece и potragu za dva �iranta. Re� је о
Ijudirna uz �jjи ротос se dobija уеота povoljan kredit za
nabavku name§taja. Najbolji name§taj u SFRJ proizvodi
Slovenijales. Po�etkom 70-Љ Slovenijales је postao sino
nim za udoban tivot i potro§a�ko bIagostanje u vidu gami
tша "Кlasik", "Rondo" i "Мојса", zatim bra�nih kreveta s
93
ugradcnim radiom "ЕI Nis", te ne�ega �to se zval0 "regal"
а �to је bila neoЫ�no smela kombinacija �иpe i izl0Ње
l10g prostoгa. Centralno mesto u regalu Ыl0 је predvideno za tv (sa ,,�ustik1om" i antenom) i "bar"(s ogledalom da iz
gleda гasko�nije), dok su police s knjigama bile sme�tene visoko gore da se te�e dohvate. U regaluje Ыl0 mesta i za
druge estetske momente (zlatna gondola i bik s banderiIja
та), а sve se to Iеро slagal0 s lusterima u obliku narand�aste lopte za рlат, snabdevene nekim naro6tim mehanizmom, ротоси kojega тo�e da se spusri do poda.
Slovenijalesje Ыо prvi domaci proizvoda� kojije izba
сјо па �i�te besne i eksk1uzivne sobne ,,�аnkоуе" s Ьагskim stolicama, kao i ba�tenski "trosed" па Iјиlјапје. Nakon �to stekne sve te blagodeti, domacem potro�a�uje jo�
jedino preostajalo da obгj�e pra�inu s plasri�nog уоСа. 1, пагаупо, da zaka�i leptira za zavesu.
Zamrzivac i nestasice
Jugosloveni рunо jedu, zato �to јт rodaci sa sela �aljи рunо hrane. Опо �to dobiju sa sela, JugosIoveni odla�u и
kucne mrtva�nice, poznate pod nazivom "zamrziva�i". U
ргјргеrпi i odlaganju hrane u zamrziva� ll�estvuju �itave porodice. S isukanim no�eyjтa i sjajem и 06та, опј prilaze golom kuhinjskom stolu па kome lеп "polutka" (sviпја sjednim uvetom i dve noge) kako Ы оЬаујlј гаdnји ро
znatu pod stru�nim nazivom "francuska obrada". Тот
pгilikom, starija deca poтa�и odraslima da bodu i seku, а mlada da pakuju. Svako paг�e mesa pa�ljivo se sprema u pJasti�nu угесјси zajedno s ceduljom: "vrat", "kJmenadJe"
94
јl ј "but". Meso za rodake koji nemaju zamrzivac obele�aуа se posebno ("za Мilku", "za baku"). lnace, natpisi se dele па op�te ("meso"), posebne ("meso za supu") i jezive
("bakino meso za supu"). Вјlо је pored mesa i drugih stvaгј u zamrzivacu, npr. boranija, аlј to niko nUe voleo. Опо �to ne dobiju sa sela, Jugosloveni kupuju u samoposlugaта. Samoposluga је mesto gde Jugosloveni s ponosom роkazuju u �ta su sprcaJi strane kreditc. Та гес inace predsta
уlја slobodan prevod americkog tеlJпinа "supeImarket".
Po�to је narod slabo znao engleski, nije Ыо siguran da
l ј је ргаујlnјје гесј "samoposluga" ili "samousluga", te је
govorio "posluga", ра cak i "usluga". Kako Ыlо, samopo
sluge su postale simbol napretka i blagostanja, mesto gde se паЬаУlјаји stvari koje nisu u direktnoj funkсјјј opstan
ka. U pojedinim periodima, medutim, samoposluge nisu Ыlе tako dobro snabdevene. Tada se govorilo о "nesta�i
сата". Protiv nestagica se najvige Ьогilа Milka Planinc, а
kad је Ыlо gusto onda i Veselin f)uranovic. Oni su Ыlј уе
liki ekonornisti, ра su 1982. godine podelili Nobelovu паgradu za "Polazne osnovc dugorocnog programa ekonom
ske stabilizacije".
Aparati za domacinstvo: pretis-Ionac i kaljava рес
Jugoslovenke su odlicne domacice. Pocetkom 60-јћ, s
rastom �ivotnog standarda, negde izшеdu "poluautomatskih" magina za pranje ye�a (s valjkom za cedenje) i tele
vizora "philips" (od poliranog drveta), ројаујlо se cudo
tehnike pod nazivom "pretis-Ionac". Naziv dolazi od iшепјсе "pretisak",jer se hrana kuva pod visokom kompresi-
95
јот vodene pare. Pretis-lonci su ын уеота ргaktiбпi, јег su vi�esatno "kтбkапје" pasulja ili kupusa sa suvim mеsom, sveli па razumnih dvadesetak minuta. Pored toga, ыli su elegantni i izradeni od nerdajuceg беlikа, koji su doтасјсе ponosno nazivale "rosfraj
". Тј 10псј bili su snab
deveni specijalnim mehanizmom za hеrrпеtiбkо zatvaraпје i hromiranim ventilom па poklopcu. Као i sva поуа паuбпо-tеhniбkа otkтjca, poput gasnih мЫnа i nuklearnih elektrana, i pretis-lonci su u робеtku izazivali podozrenje, ра баk i strah. Рriбе о tome kako znaju da eksplodiraju �irile su se u pola glasa, i niје Ыl0 ulice u kojoj bar jedna "kom�iпјса
" niје odletela u vazduh, ostala bez deteta i\i makar bez
ruke. Ра ipak, domacice su i dalje hrabro kuvale ruбаk u svojim novirn 10ncirna. Oslu�kujuci iza vrata је l' �i§ti.
Опо �to је Ыо pretis-lonac za оЫбпе �erpe, to је bila "Кreka-Veso" za оЫбпе реСј. U stara vremena, Jugosloуепј su se grejali ротосu "kaljavih ресј" па ugalj koji su odrasli donosi\i и lirnenoj kanti iz podruma. Po�to se od uglja prljaju ruke, рес se zove "kaljava", а пе ,,каlјеуа". kako neki pogre§no govore. Каlјауа рес Ыlа је и upotrebi sve do pronalska nafte u рlаstiбnirn та", takode u podrumu. Nakon toga se ројаујlа са", pomenuta "Кreka-Veso". U пјеп rezervoar trebalo ubaciti i jednu ping-pong lopticu: kad se loptica пе znабi da treba dodati jo� nafte.
А Ыl0 је ј kucnih aparata za decu. Recimo, korito. rita su tradicionalno izradivana od lјта, а u varijantama i od tzv. "pocinkovanog" limа svetlosive
је. Korita slute za kupanje, па taj пабin �to se ргуо и dve �erpe kipuce vode sa �poreta, zatim �erpa bladne
96
iz slavine i па kraju dete, koje se provu<5e kroz vodu, паsзрипја "bebi-sapunom", opet ргоvuбе i ostavi sa strane da se ispla<5e i osu�i. Kasnije su limena korita bila zarnenjena plasti<5nim "kadicama" ru�i<5aste (za devoj<5ice) i svetloplave Ьоје (za de<5ake). А sapllni su bili zemenjeni "kosili" репоm za kuрanје, koja пе �tipa о<5ј, ра deca mапје urlaju dok ih kuра�.
Odmor, zabava i rekreacija
Jugosloveni vole da se odmaraju. Najopu§teniji su subotom, nedeUom i radnim danima.
Dok su таlј, Jugosloveni vole da idu и cirkus. Najbolji је "Iпtеmасiопаlni cirkus Adria". Zbog аујопа s lecima. 1 zзtо �to su <51апоvi trupe bili iz cele Jugoslavije: "Neustra�jyj krotitelj lavova iz Nevade, D�опi Braun" ili "вш Наl.aJ"d i Ledi D�ејп - bengalske vatre па trapezu". А Ыо је i jedan mаdiопiбar iz Bagdada poznat pod јтепот "Princ Faruk". ТЉ godina je uop�te vladala moda stranih јmепа, 11 jedan od retkih koji se оуоmе odupro, Ыо је Miro Ujeујс, �aтpjon sveta u "kе<5еzkебkепи". Оп је uvek Ыо priRlojan, pozdravljao је риЫјku i sme�io se deci. Njegovi protivniei iz Amerike i Argепtinе bili su рзk пarпr�tепi i роkvаrепi, параdаli su ga s leda, <5upali ти kosu i gurali prste и о<5ј. Ali, Miro Ы ih па kraju uvek pobedio. Оп је
Inз<5е �jyeo па beogradskom Ta�majdanu i dnеvпо јео 80 сеуара, ра smo ga se malo i pla�ili.
Pored eirkusa i ke<5ezke<5kena, deca уоlе da se odmaraItl i uz klik-klak. То је еdukаtivпа igra<5ka koja se sastoji ()(I dve рlаsti<5пе loptice sројепе kanapom. Тјm lopticama
97
treba vrlo tustro mlatiti kako Ы se izazvala sto уеса buka. Svrha igre је da odrasli popizde i zato se пајЬоlјј rezultati postitu pre 7 ujutro (nedeljom) i izmedu 3 i 5 popodne (radnim danom). Pored veMine i koncentracije to zahteva i veliku hrabrost.
Cvrge
Osim lирanјет и klik-klak, таlј Jugosloveni zabavljaји se i tako sto se lираји medusobno, i to и glavu. Generaсјје Jugoslovena provele su dobar deo detinjstva primajuсј i deleci ,,�vrge", tj . serije уеота kratkih, уеота jakih i уеота bolnih udaraca и glavu. Cvrge su se razmenjivale
zbog sisanja, za opkladu јlј опзkо, iz sadizma.
Мnogi se i danas secaju Mileta Копја iz sedmog tri i njegovih nesrazmerno razvijenih saka. Мјlе је svoju vestiпи usavrsavao па skolskim odmorima, koristeci pri tom тanји decu, ali s krupnijim glavama, koju тије [оујо Реra iz sestog dva. МаЈо dete Ы se otimalo i vikalo, аlј Ьј treпиtnо klonulo �jт ти Мјlе stru�no plasira jednu od svojih "migrenusa". Inа�е, najsurovija vrsta �vrge је bila tzv "macola" (lupa se srednjim prstom direktno и teme) , а и verziji Mileta Копја prvo izaziva eufori�ne halucinacije а zatim trajnu amneziju. Neka deca Ьј nakon takve �vrge
po�ela пеоЫ�по da se ponasaju i da se igraju �udnih igara. Jedna od takvih је poznata pod nazivom "varja�kinje -barja�kinje". Igra se sastoji и tome da neka deca реуајu "ј okolo salata, i okolo salata . . . " dok јт druga пе kafu " . . . пе veliki zbor!" Zatim se deca poklone jedna drugima ("роklanjam se па tebe, poklanjam se па tebe . . . ") i onda izabe-
98
rujedno medu njima (" О о оа tebe uzimam") koje se zbog (оga jako veseli i onda se svi smireo
Druga deca bi, nakon primljene бvгgе, робеlа da izmi§ljaju svakave brojalice i pesmice, poput "ema-esasa-esasa-pipi-ja"i "pif-paf-puf-amerika-buf'o
Inабе, prvu katalogizaciju dебјih igara u SFRJ uradio је јо§ Brojgel Stariji ("De�je igre", KunsthistoMo, Wien): gomila razdragane de�urlije јигј (аmо-аmо ро platnu пе primecujuci da se gore усс uveliko skllpljaju neki jako zaјеЬапј оЫасјо
Dесје pesmice
Pиno је lepih dебјih pesmica u Jugoslavij i, а medu пај'ер§јта је "Andelka":
"Na kamen sela Andelka, Andelka, 1 po�e gorko plakati, plakati, 1 пјој dolazi momak mlad, momak mlad: - 1 za§to pla�e§, An-del-ka?
- А kako пе ЬЉ plakala, plakala,
Kad sutra moram umreti, umreti, U сmој zemJji truliti, truliti U сmој zemJji tru-li-ti . . o "
99
Jugoslovenski praznici
Dan republike: praznik koji niko пјје slavio
Nacionalni praznik SFRJ zove se Dan republike.
U po�etku je za Dan republike pu�tana уојпа parada u
Beogradu, ali kasnije se od toga odustalo zbog skupoce.
U�tedene pare investirane su u tzv. "spajanje praznika".
"Spajanje" se vr�i ako Dan republike pada npr. u utorak.
ра se onda ponedeljak proglasi za neradni dan. Лkо Ы pak
Dan republike рао u sredu, onda Ы i ponedeljak i u.torak
bili neradni, а isto tako i �etvrtak i petak.
Po�to oЫ�an svet taj praznik пјје slavio, jer su svi odu
vek bili protiv komunista, samo nisu smeli da ka�u, tog
dana se za ru�ak пјје spremalo ni�ta posebno, уес samo
опо �to se slu�ajno zatekne u kuci: pihtije, podvarak, sar
та i pe�eno prase.
Odnekud Ы se, tзkоде potpuno slu�ajno, pojavili i ro
дасј i prijatelji s domacom iz U�ica i demi�onima iz
тасјје, tako da је posle Dana republike sledila sezona
депја fleka. Dan republike је zato prirodno prelazio u
lоуапје do novogodi�njib praznika.
1 tako do Prvog таја.
100
Prvomajski uranak
Jugosloveni ukazuju po§tovanje raznim natprirodnim Ыејта, ра tako i industrijskim radnicima. То kulminira tokom praznika zvanog "Prvi тај".
Po§to su komunisti, kao §to smo rekli, zabranili religiju i spalili sve sakralne objekte, taj praznik se slavio па otvoгепот prostoru, livadama i izleMtima уап grada. U cik zore 1 . таја drugarice Ьј priprernile ko§are s lakom иzjпот и vidu kuvanih j aja, kif1ica i gibanice, а drugovi Ы па samom "terenu" za svaki slu�aj "okrenuli" i raZanj s jagnjctom, prasctom ili volom, и zavisnosti od broj�anog staЈ1ја sindikalne podrufuice.
Dok su u�esnici proslave bili јо§ trezni, dakle и ranim prcpodnevnim satima, bili Ы odrZani pozdravni govori (" . . . sa ovoga ovde mesta poru�ujemo drиgu Titu i drugaЈ·јсј Јоуаnki . . . "). Nakon toga Ьј nastupala kulturno-umetJ1i�ka dru§tva sa spletom narodnih igara iz svih delova Јugoslavije. Posle Ы se pre§!o па јеlо i рјее.
Na kraju Ы rnladi mu§karci i �CJ1e po�cli da se jure ро
Љипјu, i to Ы Ыlо to.
Osmi mart
Медu sindikalnim praznicima posebno mesto zauzima Osmј mart, пеоЫ�по popu!aran и Isto�noj Evropi pre раIla Berlinskog zida.
То је praznik komc su se nајуј§е radovali i и kome su Јlllјуј§е шivаli mu§karci. Proslav!jao sc ро pravilu и kanceIlIrijama i dru�tvenim prostorijama preduzeea i OOUR-a.
1 0 1
Mu�karci Ы s vrata povikali "srecan praznik", i redom ЈјиЬili sve koleginice, а zatim Ьј se odnegde ројаујЈо posluieпје, naj�e�ce �eyapcjcj "па �a�kalicu", vinjak, рјуо i sitni kola�iCi, tzv. "minjoni".
U vreme surove komunisti�ke diktature 70-ih godina хх veka, "kolektivi" su povodom Dana �ena za svoje drugarice organizovali �oping-putovanja и inostranstvo. Уесе radne organizacije (Geneks, Ina, Energoinvest) slale su јЬ и Rim, Pariz ili London аујопот, а тanје i siroma�nije
u Trst i Budimpe�tu autobusom.
Osmi martje kasnije ukinut s obrazlo�enjem daje seksisti�ki i da vreda �ene, ра su mu§karci predlobli da se preirnenuje и Dan mu�karaca, §to је Savezna skиp§tina Јиgoslavije odbila vecinom �enskih glasova.
Slet za Dan mladosti
Re� "slet" јтепјса је mu§kog roda izvedena iz glagola "sleteti", � . spustiti se па zemlju s пеЬа i ozna�ava centralпи proslavu rodendana predsednika SFR Jugoslavije mar�ala Josipa Broza Tita.
Slet se odпaya svakog 25. тај а па fudbalskom stadioпи "Crvena zvezda" и Beogradu i predstavlja skиp тјsti�no-svetovnog tipa, uz и�e§ce omladinaca, pionira i estradnih umetnika iz �itave zemlje.
Koreografija Sleta je eklekti�ka, ро uzoru па sokolske sletove и Pragu, Штоуе Leni Rifen�tal i vindzorske рагаde u �ast Кraljice Majke. Уеота је zastupljena arhetipsko-mitolo�ka simbolika plodnosti i оЬпауlјапја �ivota па prelazи proleca u leto.
102
Ponovno radanje inјсiranо је spektakulamim uno�enjem falusoidne palice (,,�tafeta mladosti") па stadion i шu-
6уапјет iste u ruke predsednika RepubIike, па veliku radost svih prisutnih, а naro6to Azema Vlasija. Tada dolazi do ekstaze, а bogami i katarze, u vidu velikog vatrometa.
1/ / �
О о О - -о о ()
'"""" () b tJ \
\ ( (
\ \ I I I
� 'б '\) " \)
! (( I \
ЈОЗ
Repriza Nove godine
Jedan od najneoЫ�njjЉ praznika u Jugoslaviji, ра i u svetu, је Repriza Nove godine. Obelefava se u noci izше-
•
du prvog i drugog januara i simboble vracanje zешаlјskе kugle unazad za jedan dan.
Nakon §to prvog januara ujutro §efovi sala ро kafanaша i hоtеliша prebroje preostale �a§e, stolice i prefi уеlо osobIje, i ustanove da шоfе јо§, iste ve�eri se organizuje "repriza" do�eka Nove godine.
Najbolje "reprize" Ыlе su u Ьеоgгаdskош "КЈиЬи поvinara", jer su gosti dolazili уес gotovi s matinea u "Srpskoj kafani". Тај шаtiпе Ыо је rezervisan sашо za poznate li�nosti i sшаtrао se vеоша ргеsrimiш dru§tveno-ugostitеlјskiш dоgаdајеш, zato §to Ы tош ргilikош, umesto praујЬ kelnera, goste poslufivali шаmurni gIumci i јо§ шаmurnije glцmice iz susednog Ateljea 2 1 2.
Na "гергizаша Nove godine" ljudi su radili isto опо §to i dan ranije, а sшisао је Ыо u tome da se dokafe sebi i sviша ostalima, а naroblo Јиliји Cezaru i sv. Grigoriju, daje sve u fivotu relativno, ра i ra�unanje vremena. Тај praznik se u шеtеогоlо§kош pogledu vezuje za poku§aj da se lеро vreme makar шаlо zadrfi, ako уес пе шоfе da se zaustavi.
Prema пеют autorima, "reprize" su priredivane iz шаnje pretencioznih razloga, kao §to је npr. mlасепје para .
•
Vencanje: ambasador сеЬе za buduce ЬеЬе
Pored drfavnih, Jugosloveni slave i privatne praznike. Jedan od takvih је svadba. U fivotu jugoslovenskih "тlа-
1 04
denaca"
to је velika stvar, i zato ako vas Jugosloveni pozo
vu па yen�anje, morate se odazvati, jer biste im и protiv
пот пanеЈј te�ku uvredu. Jo� је gore ako уаm predlo�e da
budete kum (svedok), а уј to odbijete. U nekim delovima
SFRJ odbijanje kumstva direktno vodi krvnoj osveti do
treceg stepena srodstva (tzv. "zatiranje semena"
), а to tre
Ьа izbegavati.
Као gost па yen�anju, morate da ponesete prikladan
poklon. Najbolje је da kupite сеЬе marke "ambasador".
То је уеота Јер poklon koji се mladence sigumo obrado
vati, jer се јm i ostali gosti najverovatnije doneti to isto.
Лkо se svadba па koju ste pozvani odigrava и isto�nom
delu zemlje, tamo се svakako biti jedna osoba s mikrofo-
11От koji nabraja ko је �ta kupio i koliko је to ko�talo. Kad
l1а red dode ya� poklon, osoba се viknuti, "ambasador сс
Ье za buduce ЬеЬе! ", па �ta се и �atoru nastati "podvriski
уапје" i gadanje muzike pivskim fla�ama. То poslednje
pouzdan је znak da zvanice odbravaju уа§ izbor poklona.
Pored toga �to su topla, ambasador cebad su i Јера. Za-
10 se па оtrnеnјјјт svadbama ta cebad ргеЬасuји preko ha
ube automobila (ро mogucnosti belog "mercedesa") i za
( јт se trubi па prolaznike. Лkо пета cebeta, тo�e da se
upotrebi i pe§kir, madaje pe§kir Јер§ј ako se prebaci preko
П\lnепа. Budite, medulim, oprezni, jer to па svadbi sme da
radi samo jedan �ovek koji se zove "stari svat".
Pored "ambasadora" ЫЈа је рорuЈата i marka "vu
tcks" iz Vukovara kao i "varteks" iz Vara�dina, аЈј оуо nј
Mtl Ыlа cebad, уес deke, po�to su ih ргаујЈј Нrvati.
1 0 5
Rodendani: о knjigama i ruskoj salati
Jugosloveni vas nikada nece pozvati па rodendan jer
se, kako kafu "na rodendan ne zove". Podrazurneva se da
cete se sami ras р i ta ti.
Najbolje је da slavljeniku па poklon ponesete knjigu.
U SFRJ knj ige јпа�е slu�e za rodendan, regal i �itanje.
Кирији se па komad i па sabrana dela, obi�no па poslu
od akvizitera i to па rate s popustom. Najbolje knjige su
поуе, od kobajagi ko�e sa zlatnim s lovima, mada Jugo
sloveni уоlе i опе s рарјтјт omotom, naro�ito sabrana
dela HeIlllana Hesea, jer se па svakom video ро deo gla
уе, ра kad se tomovi slo�e ро redu, vidi� kolko је Неппап
Ьјо Јер �ovek.
Jugosloveni уоlе i enciklopedije: medicinska se lеро
sla�e uz јеl0ујпи, а JLZ uz orahovinu. U SFRJ se рипо dr
�j do tzv. kucnih "bibIioteka" а bon-ton паlа�е da kad ode
te nekome и goste obavezno ka�ete, "аlа уј imate рипо
knjiga, svaka уат �ast". Domacin се tada najverovatnije
uzvratiti sa, "ne znam yj�e kud си s пјјmа, nego mi da па
zdravimo", posle �ega treba reci, "та i ја ti јтат �leper
knjiga kod kuce, уе6 тј tri роlјсе pukle", ili, "та јтат ti i ја toga ko govana".
Najlep�i rodendani и Jugoslavij i su tzv. "de�ji ro
dendani". Za tu priliku pripremaju s e specijalnajela ko
ја deca najvise уоlе, па primer kisel i kupus s ljutom аlе
уоm paprikom ("da vidi� �to ide uz rakiju"). Glavno је-
10 је ruska salata, koja se slu�i u 6пјјаmа veli�ine lауо
[а za ye�.
106
Decj i rodendan se inace slaYi tako �to па jednom kraju sobe sede mu�karci, рјјu, pu�e i ртјсајu, dok па drиgom kraju sede �ene i takode рјјu, pu�e i ртјСајu.
Deca za to утете puze i placu јет im је odavno pro�lo •
утеше za spayanJe.
1 07
Sport, fiskultura i sah
Kako su fudbaleri rekli "пе"
Jugoslavija је organizovala уеlјю broj medunarodnih
takmi�enja i sportskih dogadaja. Najzna�ajniji takav do
gadaj bila је fudbalska utakmica Jugoslavija - SSSR. Ти
utakmicu је и Tampereu ] 952. godine od.igrao "Olimpij
ski tim" и sastavu Beara - Stankovic - Сrnkоујс - Сај
kovski - Horvat - Bo�kov - Оgnјапоу - Mitic - Vukas
Bobek - Zebec. Na� tim se па Olimpijskim igrama dva ри
ta sastao s reprezentacijom SSSR i to u jeku sиkoba s Ко
miпfoШlОm. U prvoj utakrnici Jugoslavija је vodila 5 : 1
petnaest minuta pre kraja, а onda su Rusi izjednabli па
5 : 5 . U drugoj smo pobedili sa 3: 1 . Radio prenos tih utak
mјса (ТУ jo� пјје postojala) slu�alaje cela zemlja. Daci пј
su j�1i и �kole, уојпјсј su imali �as politi�ke nastave, а
preduzeca su radila skraceno. Titov telegram podr�ke pro
�itan је igra�ima и svla60nici pre druge utakll1ice umesto
dopinga. Posle utakmice па�ј su do�ekani kao beroji, а пјј
Ьоуа јmепа su u�la и obavezno �kolsko gradivo, i svako је
morao da ib паи�ј napamet. Sto se Rusa ti�e, voz sa fudba
lerima se u Moskvi zaustavio samo па kratko i odmab pro
du�io и Sibir.
108
Olimpijske igre i kranjski cevapi
Posle Татрегеа и istoriji Jugoslavije пјје se de§avalo пј§т znal:\ajno, sve do zimskih Olimpijskih igara, odrZanih
1 984. godine и glavnom gradu SR Slovenije, Sarajevu.
Medalje su tada osvojili Војап Кrizaj и grudvanju, Јиге Franko и sankanju i Rok Petrovi6 и pravljenju sne§ka Ьеlј
са. Ipak, najuspe§niji jugoslovenski sportista ЬјО је Ingemar Stenmark. Specijalnost ти је Ыlа skidanje skija. Na to smo Ыli veoma ponosni jer је zahvaljuju6i eleganciji i brzini kojomje nakon spusta skidao i pokazivao skije pred
kamerom, па§а fabrika "Elап" stekla svetsku slavu, а i тј
zajedno s пјот. опј iz Atomica i Rossignola mogli su sa
то da пат рlјunи pod prozor.
ZOI su Ыlе uspe§ne i sa finansijske strane, jer је dinar tada ргуј put postao konvertibilan, а kurs ameril:\kog dola
гаје Ыо vezan za kranjski 6evap. Do togaje do§lo tako §to је poznati ameril:\ki glumac Кirk Daglas izveo dru§tvo и
Ba�l:\ar§iju па vel:\eru, ра su ти Slovenci nap1atili 500 таraka za pet somuna. Po§to пјје imao marke, ipak su ти iza�li и susret i prihvatili 500 dolara.
Osim medunarodnih, Jugosloveni organizuju i doma6e olimpijske igre pod nazivom "Jadranski susreti". "Susreti" privlal:\e veliku раznји tv-gledalaca i loka1nog stanovni§tva.
Publika је таћот sastavljena od (\lanоуа uze i §јге porodiсе ul:\esnika, rodaka iz Hercegovine i turista koji пе znaju za§to su tu ("Wo ist Ausgang?"). Do kulminacije dolazi pri-
1ikom "potezanja konopa", discipline koja јта za сјlј da se takmil:\ari predstave па �to spektakularnij i nal:\in. Oni se za 10 spremaju unapred i studiozno, tako da su se па kraju foг-
1 09
mirale dve posebne �kole predstavljanja: korak napred -јеdnа rиka и vazduhu, drиga па lедјта - korak nazad; korak napred - energi�no mahanje spojenirn rиkaтa iznad glave - korak nazad. U оЬа slu�aja, и auditorijuтu nastaje еruрсјја odu�evljenja, а nakon emisije, u�esnici jo� dugo и�jyaju respekt и svojim mestirna, dobijaju рјсе па ra�un kиce i �le se Njeтicama па teret populaтosti.
Sve zvezde jugoslovenskog sporta
Dzaja (devoja�ko: Dragan D�ajic). Оуај fudbaler rasko�nog talenta roden је u mestu kratkog i jasnog јтепа Ub, kod Sao Раоlа. ВјО је glavna atrakcija beogradske "Marakane", kapiten Crvene zvezde i fudbalske reprezentacija Jugoslavije, а kad se igrala opro�tajna utakmica za Реlеа, Brazil - Svet, Ыо је kapiten Brazila i dao dva gola.
Za D�aju se уеroуаlо da pored zabijanja golova тo�e i da isceUuje bolesne i pretvara vodu и ујпо. Nije Ьјlо nikakve suтnje da је D�aja Ыо пајЬоlј ј fudbaler svih угетепа па svetu. Jedina dilema koju smo јтаlј и vezi s пјјт poticala је od pitanja ko је Ыо Ьоlјј - оп ili drиg Тito.
Cosa је, kao i D�aja, od ma]ih nogu igrao fudbal. Sve dok jednog dana пјје utr�ao u protivni�ki go], i po�to је Ыо пеоЫ�по visok za svoje godine, zviznuo glavom о pгe�kи i рао и nesvest. Zato ти је тата zabranila da igra fudbal i upisala ga па ko�arkи. U po�etku је pekao zanat kod Radivoja Когаса i Ive Daneua, kojima је па treninziта dodavao ]opte, а kad је dovoljno oja�ao KSJ ga је роslao па �kolovanje тorшопiша. Kod njih je usavr�io tehnikи i stekao savr�enu eleganciju pokreta. Вјеlоу i ZаПllU-
] 1 0
hamedov (koj i su uvek delili sobu) zbog Cose nisu spavali u06 utakmice, а pukovnik Gomeljski nije spavao uop�te. Cosa ј е dao veliki doprinos ko�arci, i u velikoj тегј роуе-6ао ukupnu koli<3inu sre6e u SFRJ. Cosa se јпа<3е zvao Кге�iшјг Cosi6. Оп је ЬјО jedan уеота visok <3ovek.
МIaden Delic и�ao је u fudbalsku legendu kada је u kvalifIkacijama za Evropsko prvenstvo 1 982. godine zaЫо go Bugarima u poslednjoj, 98. minuti utakmice. Tada је, od njegovog �uvenog "Ijudi тојј, раје li to mogu6e? !" Ыауо pokolenje ТУ gledalaca ostalo bez bubnih орпј. Zaпјтlјјуо је da su i u ostalim ТУ i radio prenosima fudbaleгј drZavne reprezentacije SFRJ uvek па kraju роЬедјуаli, ра makar ih reprezentacija Laosa razbila sa 5 :0. Deli6 Ы uvek па!:ао neko razumno opravdanje i zato se utakmice koje оп prenosi оЫ�по zavr�avaju re<3ima: "Sram vas Ыlо, gospodine su<3e!"
Milka ВаЬопс su�ta је suprotnost temperamentnog Mladena Deli6a. Опа је stalo�eno i strpljivo obja�njavala TV gledaocima suptilne razlike izmedu trostrukog aksla, cukahare i pas-des-deux. Stekla је slavu nadahnutim орј--sima kostima Zu�e Alma�i i bra<3nog рага Protopopov. Za-10 је gda ВаЬоуј6 za jugoslovensku televiziju zпаlШа isto 1:10 i tehnikolor za bioskop. Zahvaljujuci пјој, takmi�enja u umetnickom klizanju postala su populama kao fudbalske utakшiсе, а prenose је bez рroЫета mogao da prati i Н.еј Carls, ako ти prevedu па engleski.
Мiroslav Cerar годеп је u malom dolenjskom mestu 1I siroma�noj zemljoradni�koj porodici. Otac Јеmеј se u mladosti Ьаујо umetni�kim klizanjem, а mati Ditka vaterроlот. Miroslav је Ыо usamljeno d.ete ijedina тије razo-
I I I
(
)
1(. t f'12-Е 2-t;i'Y[ -А-Ц ::Ј -А � :p-- -e.. � \Ј � A \� V
•
-т
•
\ 7 о о о
\L-)VgV')6l\С Ј ' f-1k-r�rJо\Ј \ с !-tILUrV\Ц>
�9J IC
•
/' "
-r " <>
"
, � К А, .... џ LO� IС Ј> I Н \",(,IЦ?Е'
f1 s� В ЈЕ 1... \ C-/I. • -
о о
�
.о-
ћ\<..с.. \ � .. ({..� 1�Ij r-Ja \ј iDн М<-\�V
-
"f�<,� ... �A ( "
,
о t ;±
S . 6 ,-" Q � ( C.
•
'-
L
noda bila da se kri�om uvu�e u �talu i preska�e konja. Kad su roditelji za to saznali, bili su toliko o�ajni da su odJubli da ga po§alju па zanat u Ljubljanu, а konja kod rodaka u Lipice. Miroslav је prvo tugovao а posle је na§ao drugog konja. Uskoro је postao prvak Jugoslavije, а zatim i роbednik svih olimpijada od Rima do Sapora. Osvojio је ukupno sedam zlatnih za konja, tri srebrne za gredu i jednu bronzanu za ye�bи s hula-hopom и parteru.
Mate Parlov је jugoslovenski Kasijus Юеј i Muhamed Аlј u istoj osobi - idol i uzor generacijama sportske omladiпе i maloletnih delinkvenata. Вјо је пајја�ј, najhrabriji i najpametniji- �ovek па svetu ("зkо pojede� sve iz tanjira ыce� jak ko Mate Parlov"). Оп је dokazao da је boks рlетеnita уе�tinа јег nikad пјје �utirao protivnika ро patosu. Ро sportskoj ећсј priblifio ти se jedino Marijan Bene� kada је роlјиЫо pesnicu опот Rusu kome је prethodno rastavio 10Ьanји. Рагlоу је kasnije napustio olimpijski boks, па уеlјko olillanje КиЬanаса i Роlјзkа, i рге§ао и profesionalce. Nastavio је sa sahranjivanjem, ali to уј§е niје Ыlо to.
Surba је kao dete �ak i domace zadatke pisao za ping-pong stolom. Posle su ga roditelji, Vilim i Tibor Нarangozo, upisali па stonoteniski zanat gde је specijalizovao sviпје i угасanје loptice sa 30 metara. Vec u svojim гаniт �etrdesetim osvojio је zlatnu medalju па studentskom takтj�el1ји "Univerzijada" u Zagrebu. Srebma medalja pripala је tada Antunu Stipan6cu, а bronzanu su podelili Каrзkа§еујс i Kalinic. Surbine tradicionalne mu§terije bili su ,,kosooki majstori celuloidne loptice iz zemUe izlazeceg sunca" Јарanсј, Кinezi i Svedaoi. Те poslednje је lupao lеуот, i to s deset fore. Surbino ргауо јте Ыlо је Dragutin Surbek.
1 1 3
•
VeLjko Rogosic je Ьјо narodni heroj u kupa6im gacaта i karika koja nedostaje izmedu �oye�je ribice i D�onija Vajsmilera. Roden па PalagfIJn, Veljko је svakodnevno рlјуао do Visa gde је pohadao osnovnu 1!kolu, а kasnije i do Splita gde је upisao Srednju pliva�ku. Ј edno vreme поsio se mi!Hj u da upi�e kraul па DIF-u u Beogradu, аlјје odustao јес n.iје znao kako do tamo da dopliva. Лlј, i bez fakulteta ј е postigao velike rezultate. Javnost је роmnо pratila njegove maratone, bele�e6i prolazna vтеmепа па potezu Piran - Zadar - Herceg Novi i strepeCi da ga usput пе pojedu p lanktoni. U na�oj ulici je, kao plj ya�, и�Jyao daleko уесј autoritet od Marka Spitza i Vladimira Saljnikova zajedno. Od Veljka smo yj�e уоlеlј j edino Nedu Arneric iz razloga prikazanih u filmu "Isprsi se, Delfina".
Ljubek, Matija Ыо је pogonski blok Jugoslovenske re�ne momarice. Kadaje Ыо таlј, neko gaje slu�ajno zaka�io veslom ро glavi i od tada је dobio �elju da vozi osmerac. Zato su ga posle osnovne �kole upisali u Iton. Таmо ј е sedeo па Ьтј i vikao u levak, а kad је oja�ao oti�ao је u Kembri� da vesla. Prvi uspeh postigao је u trci protiv Oksforda, koja od tada postaje tradicionalna. Ро ро'1atku u rodn.i kraj nikako ПЈје mogao da паdе jo� osmoro istоmiЩепikа ра se opredelio za kanu-jednoklek. Posle se proslavio i osvojio рlШО olimpijskih medalja. Na kraju mu је sve to dosadilo ра је kupio vanbrodski ,. Tomosov" motor "lahor" od 2,5 ks. 1 pitao se �ta ти је trebalo sve опо ranije.
Svetozar Gligoric је najbolji jugoslovenski �ahista svih vremenajer је sudio па тe�и Fi�er - Spaski u Rejkajviku ] 972. Уес sa godinu dana таЈј Gligaje odli�no igrao "mЈсе", а sa godinu i ро "podmorn.ice". Kasnije ј е pre�ao
I ] 4
Kako је general Tudman
sюпuо Crvenu zvezdu
Re� ,'plavi" (hrvatski: "Cigani") skupnije naziv za �Ianove dl'tavпе reprezentacije Jugoslavije u fudbalH, ko�arci i badmintonu. U stara vremena svi sportisti nosili su plave тајјсе, сгуепе �aгape i Ьеlе gace sa сгуепот zvezdom otpozadi. Medutim, па talbu predsednika s.d. "Patizan", generala тА, Franje Tudmana, Ustavni
sudje nalotio da "plavi" skinu zvezdu sa gacajer podstite пеlојаlпн konkurenciju, tj . promovi�e jedno drugo sportsko dru§tvo. Na
vijati su ipak nastavili da bodre "plave momke", а skandiranje "pla-vi, pla-vi" izazivalo је patriotsku euforij u sve do krзја 80-Љ, kadaje sportsko navijanje nastavljeno drugim sredstvima. А "рlаvi" su рготепјlј dresove. Dok si reko keks.
па ,,�oye�e, пе ljuti se", da Ы se и osmom osnovne potpuпо posvetio �abu. Posle је s Kapablankom vodio teorijske diskusije, а Botvinikaje drao ko vola и kupusu. ВјО је prvi �ahista koji је pobedio ra�unar ZX Spectrum. Јеdnоm је igrao i s drugom Titom па Brionima. Pre partije Tito gaje pogJedao и o�j i rekao: "A.k dobim, stavim te па Ооlј". Gliga se stra�no zbunio i па kraju је, оblјуеп bladnim znoјеш, izиstio: "Dru�e Tito, ako pobedim ја, оЬесај da ce� тј za svako polje па �ahovskoj tabli dati ро јеdnо zmo р�еniсе." "Majku ti Ьођu", rekao је drug Tito i povukao е2-е4. Naravno, Tito је izgubio, i odmah ispuпio svoje оЬеСапје. А Gliga је posle hteo da se иЫје .
1 1 5
Prirodne lepote
U10ga brkova u oruzanoj revoluciji
Brkove и SFRJ nose gotovo svi mu§karci i poneka feпа. Oni to rade jer yerиjи da su brkovi lерј i jer је takva moda. Tokom narodnooslobodila�ke borbe i ОПЈ:htпе теvolucije brkovi su Ьјlј znak raspoznavanja i pripadnosti revolucionarnom pokretu. Као §to је и marksizmu v afna brada, и revolucij i su уаrnј brkovi. Bez brade Marks пе Ьј napisao "Кapita1", а bez brkova Staljin пе Ьј napisao "Кratku istorij u SКP(b)".
Оуо poslednje toliko se dopalo Otmaru Кrea6cи zvaпот Kultura, da је i оп pustio brkove ро ugledu па Stalj јпоуе, а sledili su ga Edvard Kardelj sa svojom �etkom za farbanje co§kova, i Мо§а Pijade zvani Мо§а Morf. Kasniје se moda promeni1a, ра је Mitja Ribi�ic imao neke tanke. prosede i ironi�ne brkove, а drug Da�a је jednostavno ри§tao da ти izrastu dlake iz nosa koje је vlafio jezikom da se lеро sjaje. Najlep§e brkove и поујје vreme negovao је Momir "Мото" B ulatovic, koji je уе6 и sedmom osnovпе, da Ьј delovao ozbiljnije, pustio brkove ро ugledu па talijanske kelnere iz Шта "НlеЬ i �okoloda". Brkovi s u sc ina�e пајЬоче slagali uz сте kozne mantile do zemlj e i re·
1 1 6
• •
t-'t\.еtJ\а.А с4 s
F I
�(" ,.-tpt.c.� ('fHt-/'l"'L( с(; ) " иГо t
,
\
\ ,
I (
\ ,
volver "makarov". Kasnije је to iza§lo iz mode, ра su па ceni ропоуо bili сјуш, i to obuteni u "grombi" kapute i tankе, tzv "glista" kravate. Tako је bilo sve do ројауе §uskkavca.
Suskavac
Su�kavac је Ыо plastitni ю§пј mantil koji se, kao пајуе6ј modni hit u Jugoslaviji, ројаујо �ezdesetih, u vreme kada su od plastike u zemlji pravljeni samo podovi u bolпјсата. Su§kavci su �vercovani direktno iz tada�njeg сепtra svetskog glamura, рјјасе Ponte Roso u Trstu.
Su�kavci su se nosili i leti i zimi, ро ю§ј i suncu, snegu i vru6ini, preko odela, preko dzempera, preko ko�ulje ili preko stolice. Ipak, najjati utisak se ostavljao non�alantпјт по§епјет preko ruke. Posebno ako u zadnjem dzepu pantalona јmа§ plastitni te§alj da se vidi dr§ka. Uz �u§kaуас је najbolje pasala najlon ko§ulja koju пјје trebalo реglati: kragna је uvek bila prava i пјје trebalo gurati ШЬајпе. Prednost bele najlon ko�ulje bila је u tome �to se пауеte gume malo pod tu§, а ujutro је opet spremna za oblateпје. То је Ыо vrhunski domet naиke i tehnologije па Zapadu. Izno�eni �u�kavci i najlon ko§ulje nisu se bacali, nego su bili prodavani Bugarima, Cesima i Rusima ро enormпјm сепата. Za јеdnи najlon ko§ulju moglo se nabaviti ispod ruke kilo kavijara, а za §u§kavac komplet alata za теhanitarsku radnju.
Yreme �u�kavca је ujedno i vreme "trajne". Naziv "trajna" potite od izraza "trajna ondulacija", �to је Ыо obavezan natpis u frizerskim zadrugama ј salonima za zc-
1 1 8
пе u periodu od usvajanja Zakona о preduzeCima do dono�епја Ustavnih amandmana 1972. "Trajna onduJacija" se, kao postupak za dobijanje Јере frizure, primenjivao па osobama �enskog pola, poznatim pod zbirnim јmепот "drugarice". То se оЫ�по radilo иo�j praznika "Osmi mart", s tim da drugaricama frizura traje do odlaska па lеtovanje, u julu ili avgustu. Zato se ta frizura i zove "trajпа". Postojale su dve glavne �kole za "trajnu". Prema prуој, kosa se "tapira", tj . иујја u oblik sаппе, i odatle se оуа frizura zove jo� i "sапuiса". Ргеmа drugoj, kosa se onduliга уап "ЬаиЬе" u �irokim talasima i to se zove "hladna trajпа". Опо �to је Ыlа "trajna" kod �епа, za mu�karce је Ыо "kokot". Re� је о frizuri gde se kosa "zali�e" s оЬе strane glave tako da se па vrhu podigne talas уеlј�inе сипаmјја koji se posle elegantno obru�ava ргеmа nosu. Takva frizuга se, prema dr Z. Radтilovicu, modelirala ротоси rastvora §ecera u vodi ("cukervaser"), §irokim i suverenim pokretima rиkи (" . . . tero kosu па prirodno, majku ti јеЬеm selja�kи!").
Trst je па!;
U doba kada эи Jugosloveni tek po�eli da otkrivaju tihe radosti sticanja, svet эе уес tresao u potro§a�koj groznici. Оа Ы videli kako to u praksi izgleda, Jugosloveni эи odlazili u Trst. Najlep§a stvar u Trstu bile su farmerke. Re� је о pantalonama od specijalnog, "teksas" platna. Sam naziv "faJmerke" nastao је zbog verovanja da ih поэе ameri�ki seljaci zvani farmeri. Neki su opet mislili da farmerke поэе 'оусј па dabrove zvani traperi, te da је zato pravilnije
1 1 9
reCi "traperice"
. TreCi su poku�avali da naprave kompromis ра su ib zvali "farmerice".
U па§ој ulici vladalo је mШјепје da ј е sve to bez veze, jer da faJmerke пе nose nikakvi seljaci, nego kauboji . D�on Уејп, Vinetu i Levi Straus. Od svib marki najvi�e smo сепili "super rШе" (jer se rimuje sa "поgе ti ko kiЛе"), а najja�j efekat postizao se kad malo zavme§ nogavice, ра te svi gledaju i zavide. Posle su s e pojavili i doma-6ј modeli od tzv ,,�insa". Ali to ni po§tari nisu bteli da поse. Po�etkom sedamdesetib Ыlе su popиlarne i "dol�evite" (italijanski: "rolke"), koje su se nos i le uvu�ene u farmerke, ispod kratkog §trikanog prsluka, ili, jo� Ьоlје, ispod ko§ulje s velikom kragnom. Лkо ostane love, u Trstu se јо§ kupovao i dezodorans "brut 33" (kod nas ga пјје Ьј-10). Brut se koristio samo pre шrkе, аН сеlа Ьоса. r, za риvanje, u Trstu smo kupovali jo� i "drum" i "rizle". Које, naravno, nismo IImeli da motamo.
Trst је Ыо mesto hodo�a�6a pripadnika verske sekte koji su u narodu Ыli poznati pod јтепоm ,,§minkeri". Sledbenici te sekte obo�avali su tekstilnu industriju i таgi�ne simbole i znake kojima su odevni predmeti bili оЬеleteni. опј su se pridr�avali strogog sistema tabua i bilo irn је zabranjeno doticanje predrneta ozna�enib re�ima "Mura", "Varteks" ili, пе daj bo�e, "Кluz". Sminkeri su nastali po�etkom 80-ш kao pandan pokretu koj i je dolazio sa periferije, а �ф su nosioci bili tzv "тоrnсј" koj ijednom nedeljno u ko�mjaknama "idu u grad" sa svojim drugovima umesto devojkama. S minkeri su ih prezirali, а ovi su ib zauzvrat tukli.
1 20 ,
Zasto је Gorbacov zabranio Pitralon
Pitralon је bio prvo Jugoslovensko sredstvo za ostaуlјапје dubokog utiska па tene. То је prvi domaci aftershave патепјеп radni�koj kJasi.
Pitralon se nanosi tako �to se prvo protrlja izmedu dlaпоуа. Zatimje dobro mahati rukama da bi se ubio prvi паlet mirisa. Na kraju se energi�no razшаtе ро vilici. Pitralоп је nastao kao supstitucija za domacu rakiju, �to је bio vatan civilizacijski korak и pravcu podizanja opSteg nivoa lј�пе higijene. Iako јтепот asocira па insekticide i bojne otrove, pitralon је brzo osvojio dошасе trtiSte i postao zna�ajan izvozni artikal.
Вјо је уеота lеро ртјтlјеп u zemljama lagera, а роsebno и SSSR-u. Тато ј e -potrafuj а bila tolika da је ddava pribegla administrativnim ograni�enjirna: prodaja pitraloпа bila је zabranjena рте �etiri popodne zbog visoke koncentracije alkohola. Кат da је sam Gorba�ov potpisao ukaz о zabrani i da је pri tош rekao "kakoe glupoje irnја па votku". Narod Rusije ши to nikad пјје oprostio: па prvim vi�epartijskirn izborima svoje glasove poverio је Borisa Јеlјсјпи, za koga se znalo da i sam пе izbegava ро koju �aSicu pitralona. Tako је, па sledecoj stanici istorije, Gorbatov siSao sa voza istorije, а Јеlјсјп se u njega ukrcao.
U SFRJ је, pored pitralona , па ceni bilo i sredstvo pod l1azivom "brion" (vaUda od "brijanje"). Те dve kozmetitke liпјје drtale su топороl па trti�tu parfema i dezodoIЋпsа sve do ројауе tаЩапskоg "pigno siJvestre" и obliku SiSarke.
Ј 2 Ј
Seks па jugoslovenski nacin
Jugosloveni su, ро sopstvenom priznanju, strastveni ljubavnici. Jugoslovenke о tome јmаји svoje mШјепје, za koje ih niko пе pita.
Pimpek: imati i nemati
Сјmе se odlikuju pravi mu�karci u Jugoslaviji? Nazoујто stvari pravim јтепоm i гесјmо otvoreno: рirnреkom. Medutim, treba imati u vidu da re� "pimpek" ропеkad ozna�ava sasvim razli�ite ројтоуе, а пај�е�се:
1 . Роlпе organe de�aka u pred�kolskom иzrastu. 2. Роlпе organe nekih nacionalnih lidera. З. Umetni�ko јmе jednog muzi�ara iz Sarajeva.
8to se tog poslednjeg ti�e, оп se jo� u detinjstvu razlikoуао od drugih de�aka. Legenda kaZe da ga је ЬаЫса u рогоdiliStu od iznenadenja zamalo ispustila па patos, а da је роsle па pitanje njegovog оса ,је l ' mu�ko јl' zensko?", rekla, ,је l ' ti to mепе zajebava�?" Kasnije је jo� dugo u neverici оdшаЫуаlа glavom i ропауlјаlа, "ma�ala, ma�ala".
Pimpek se proslavio u �aг�jjj jo� u pubertetu јег је Ыо izvanredno obdaren za muziku. Posle је stekao reputaciju
1 22
реуаса s ubedljivo пајуесјт glasovnim mogucnostima, ра su ga zene i devojke �irom Jugoslavije docekivale гa�jrenih ruku i otvorenog srca.
Pimpekje јпасе Ыо matori �meker, пјје se hvalio i diskretno је ispijao �pricere s Кетот. А posle su опај psihijatar i njegov prijatelj pisac iz Rusije pucali па njih sa brda. Da i опј ne�to ораlе.
Po�to је s Jugoslovenima, �to se onih stvari tice, sve ы-10 ОК, nisu јт Ыlј potrebni nikakvi dodatni stimulansi, рјlиlе, ili пе daj boze, mehanicka pomagala. Zato u SFRJ пшо пјје koristio mа�јпи za produzenje vrste poznatu pod јтепоm "уер" (lat: "penis duplex"). Rec је о aparatu koji se sastoji od ритрјсе i lепјјга. Prvo slilZi za ритрапје, а drugo za тегепје. Sta se time zapravo postizalo, ostal0 је tajna.
Galebovi, ili mali nokat kao erogena zona
Statisticki posmatrano, lјиЬауlји se пајуј�е Ьауе tzv. "galebovi" (пет.: "Bumseneksperten"), stanovnici ргјоbalnog pojasa SFRJ, naroCito Dalmacije. Ime su dobili ро morskim pticama, poznatim ро svojoj eleganciji i jakom zelucu, јег jedu �ta stignu, ukljucujuCi i otpatke.
Galeb se poznaje ро ceznjivom pogledu i zlatnom lапСјСи. Опај koji drzi do sebe jтajo� i medaljon s odgovaraјисјт znakom zodijaka i masivnu srebmu паrиkvјси s рlосјсот па kojoj kиrzivom pj�e "Stipe" јlј "Ive". Da Ы postigli �to уесј utisak па zene, neki galebovi imitiraju Мј§и Коуаса i nose pozlaceni prsten s сrniт kamenom, tzv. meteoritom. То је Ыlо zgodno, јег pomaze kod zapo-
123
6пјanја konverzacije ("Schau, scbau, mејп Scbmuck aus Нimmel mit ејп Meteorit kommen
").
Prsten, narukvica i ogrlica idealno se slafu s Ьеlјm рапtalonama i roze strukiranom ko§uljom. Poseban efekat роsti�e se otkop�avanjem gomjib sedam dugmadi kako Ьј se dlake uplitale i �u8tale па ve�emjem povetarcu. Takode se preporu�uje i tetov�a sa stilizovanim sidrom ispod kojeg pj�e "JNA" јlјјО8 Ьоlје, "JRМ". 1 naravno, duga�ak nokat па mаlоm prstu. То �епе vole.
Zvonimir Rogoz, covek koji је skinuo Hedi Lamar
Zvonimir Rogoz Ыо је jugoslovenski Porfirio Rubiroza i Starac Vujadin u istoj osobi. Svetsku slavu stekao је u Штu "Ekstaza" jer se Hedi Lamar skinula gola 6т ga је videla. То је Ыо prvi Шт u istoriji svetske kinematografiје u kome su gledaoci mogli da vide оЬпа�епо �ensko tel0. Rogozov uspeb Ыо је tim уе6ј jer је u vreme snimanja "Ekstaze" оп уе6 Ыо starij i �ovek, koji је iza sebe јmао stotine uloga u austrougarskim, eshaezijskim i �ehoslova�kim filmovima. Hedi је pak Ыlа mIada, neiskusna i veота stidljiva.
Kasnije, posle I I svetskog rata, s перипјЬ 90, Rogoz је nastavio da igra romanti�ne ljubavnike. А ј08 kasnije se istakao u ulogamakod Vrdoljaka kadje оуај Ыо u fazi паprednog pisca Miroslava Кrle�e. Rogoz tada jedino пјје igrao Ьаnшiсu Kasteli jer пјје јтао sise. Ostao је ират-6еп ро fantasti�nim erotskim podubvatima i ро tome 8to је u 1 1 3 . godini rodio blizance.
1 24
u oblasti polnog op§tenja Rogozje јтао konkиrenciju jedino u 1iku i delu druga Tita. Od svih Jugoslovena, Tito је raspolagao пајуееот mu§kom snagom. Prema nekim biografima, Ыо је о�епјеп 1 7 puta i јтао уј§е stotina dece i unuka. О njegovim uspesima ispredaju se legende: po�ey od toga kako је па prvu godi§njicu Oktobarske revolucije §allnirao Pelagiju Bjelousovu pleSuCi "maтuSku" s balalajkom u zubima 1 fla§om votke па glavi, do toga kako је па klaviru svirao be�ke valcere ispod prozora Herte Has u Salcburgu.
Lijepe zene prolaze kroz grad
Najveea lјиЬау druga Tita i najraskoSnije otelovUenje jugoslovenskog sna Ыlаје lepotica iz Like ро јтепи Јоуапka Broz. ЈоУankа је Ыlа poznata ро izuzetnoj eleganciji, i §to se toga ti�e, mogla је da јој konkuri§e samo kraljica ЕНzabeta i ponekad, za rodendan, пјепа тата. Zbog toga su јој zavideli i svaSta napri�a1i Starom, раји је оуај, nakon izvesnog oklevanja, па kraju ipak oterao. Odmah su је se svi odrekli, ukljueujuei poslugu, pudlice i Nikolu Ljubibla.
Posle Јоуankе, narod је пајуј§е уоlео Fahretu Јаше (пот de guerre: "Lepa Brena"). Оуа vilendorfska Venera iz Br�kog postavila је krajem proSlog veka standarde klasi�ne dinarske lepote, stila i duha. "Lepa Brena" је nastala slu�ajno, posle poku§aja jednog voditelja da se naruga 10-�eт ukusu ТУ gledalaca. PokuSaj пјје uspeo, аlј su gledaoсј kolektivno k�njeni time §to i danas paтte опо Sto normalan �ovek пе sme da ddi u glavi: "Ca�ak, Ca�ak, §итаdijski rock'n'roll, to је �ivot тој i tvoj, ој Moravo, ој . . . "
125
Potpunu suprotnost Lepe Brene predstavljala је Bernarda Marovt. Vitka i ne::>:na, ona је svojom шЬanоm, ротаlо melanholi�nom lepotom Ьасјlа па kolena 6tavu generaciju �italaca zagreba�kog magazina "Start". Ubrzo posle duplerice u "Startu", ranih osamdesetih, Ветје је aklamacijom izabrana za mis Jugoslavije. Iz razloga koje 6taoci ovog magazina nikada nisu mogli da shvate, nije postala i mis sveta. Ali, �to se njih ti�e, kao da jeste.
Tako mlada, а vec Slovenka
Bilo је pl!no toga u SFRJ oko �ega Srbi, Нrvati i ostali Bosanci nisu mogli da se slo::>:e. Ali, svi su se slagali u jednom: da је zemlja okrugla, voda mokra i Slovenke lake. Кrilata izreka "tako mlada, а уе6 Slovenka" ponavljana је �irom SFRJ kao biser narodne mudrosti i aksiom primenjene etnopsihologije. Obi�no iza pete runde, kada razgovor u nekoj seoskoj kafani sa fudbala prede па fundamentalna pitanja filozofije marksizma. Jer, kao �to је za razumеуапје svetske revolucije neophodno poznavanje jedanaeste teze о Fojerbahu, tako је i za razumevanje seksualne revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije neophodno razшnеvапје оуе klasi�ne teze о Slovenkama.
Jo� od pre II svetskog rata, za razliku od ::>:ena u nekim drugirn delovirna zemlje, Slovenke уј§е niko nije trampio za koze i vre6e bra§na. One su u NOB i оruvшu revoluciju u�le kao уе6 етanсјроуanе ::>:ene, koje su znale §т Ь06е, i koje se nisu ustezale da kafu �т је to. Оуо је ostavilo dubok utisak па partizane, pogotovo �to su to ve6inom bili seljaci iz patrijarhalnih sredina, koji su pre rata do ::>:ena dolazili ret-
126
ko i te�ko, uglavnorn putern оtшicе. Posle demobilizacije •
оni su se vratili шсата рuni neverovatnih prita о preduzi-mljivim Slovenkarna i о torne kako su se sa пјirnа borili raте uz rame i spavali bok uz bok. Ili kako уеС.
Najvecu slavu stekla је slovenatka partizanka ро јтеnu Spela Rozin. Опа је уес krajem �ezdesetih oti�la и рагtizane, gde јије narodni Ьеroј Veljko ВиЈајјс litno nautio da иЫја Nemce i domace izdajnike s leda. Та Arnazonka sa Triglava nosilaje koznujaknu, kozne visoke 6zme i ыЈа је opasana koznirn remenjern. Iша ko voli.
Cudo nevideno
Medutim, iako popularne, Slovenke dugo nisu vazile za neke ribe. Smatralo se da su пајЬоЈје ribe ЫЈе u Beogradu, i и torne su se uglavnorn svi slagali, а najyj�e Beogradanke. Znalo se da ne�to dobrih riba јта i и Zagrebu i Sarajevu, а takode i duz dalmatinske оЬаЈе. Narotito kad Сеhinje dodu па more. S drиge strane, и Sloveniji пјје ЫЈо пј Jo�Љ riba. Kako је to moguce, objasnile su rnato-[а§јstitke svinje, prema kojima rиznih zena пе moze biti sve dok imа dovoljno cviteka. Као dokaz navodili su 6пјепјси da Slovenci рunо рјји i da se retko trezne.
Ne§to kasnije, kada је, otvoreno reteno, za ЈјиЬау уес ЫЈо kasno, i kada su Srbi уес poteli da bojkotuju Fructaloуе sokove (koje su kao ра рјlј), а Srpkinje da bojkotuju Zorana Predina (dotle је ЫЈо do�lo!), pojavila se Savina Ger�ak. Опа је dokazala da Slovenke nisu Ыlе samo Јере, уес i fatalne, i to bukvalno. U filmu Zivka Nikolica "Smrt gospodina Goluze" Savina niје htela da progovori пј ret
1 27
sa Ljubi�om SamardZi6em Uer se pravila da ne zna уе6 samo hrvatski), zbog �ega se оуај па kraju Ьасјо s sta u reku.
U pam6enju publike ostala је i antologijska scena iz та "Cudo nevideno", u kojoj zanosna Savina igra ples па kafanskom stolu u nekoj cmogorskoj • па �ta lokalni рор, otac Makari ј е (Eata Zivotinj а, ka�e: "Оуо је, �to Ы na� narod rekao, dobra pi�ka."
Posle је Srpska pravoslavna crkva zahtevala da se zabrani, а Savina uhapsi. Аlј, narod nije dao.
,
•
128
NACIONALNA KUHINJA
Vegeta
Nacionalno jugoslovensko јеlо zove se vegeta. Vegetuje izmislio Stevo Karapandza. Jo� kao pitomac
rednje kиhaтske и Varazdinu, Stevo se isticao и sitnom Neckanju povr6a. Toliko је usavr�io tu ve�tinu da su se pod 11jegovom sataтom i brzim rukama mrkvice, pa�kanat i рег�јп pretvaтali и prah i ререо. Po�to to nije moglo da se jede, а пјје smelo пј da se Ьасј, Stevo је, и strahu od direklога �kole, tako isitnjeno роуг6е po�eo da upotrebljava kao dodatakjelima. Tako је rodena "vegeta".
Karapandzaje Ыо prvi Balkanac koj i j e uspeo da dokaze da meso пјје dovoljno samo baciti па zar nego da ва prethodno treba "potu6i bati6em", 6те је izvr�io kopernikanski obrt и jugoslovenskoj gastronomiji . Tako('Је је dokazao da dobra klopa пе mora uvek da pliva и tegkim mastima i da �ak postoje nekajela и koja se пе stavlja zapr�ka.
Kaтapandza је iznad svega Ыо dobar �ovek i uvek је l1Гапјо Оlјуега Мlakaтa. Ovaj је sa svoje strane паи�јо ТУ pubIiku da se и hrani moze uzivati i bez spektakulamih zvu�nih efekata, а da se pohvala опоте ko је ргјргетјо је-
129
10 пе mora iskazivati 1uрапјет ро rarnenu uz "stric тј је tko mi trbиh паЫје
".
Stevo је kasnije s koferom vegete oti�ao и Pariz da и�j Francиze kako se pekи kroasani, za �taje dobio orden 1egiје �asti sa zlatnim �lj�jcaтa.
Istorija: tackice, pasulj i Unirini paketi
Pri�a о Jugos10venskoj kиhinјј јта skroman po�etak. Pre II svetskog rata narod је �jyeo toliko te�ko da је sve osim hleba i vode smatrano za kиlinarskи ekstravaganciju. ОЫ�ап svet se prvi put po�teno пајео tek nakon oslobodeпја, i to zahvaljujuci dr�avnom sistemu snabdevanja роznatom kao "ta�kice".
Najmanje ta�kica dobijale su domacice (D-З), а пајуј�e rudari (R- l ), ра su zato Ы1ј odli�ni kandidati za �enidЬи. Sanse da dodu do �епа јтаlј su i �inovnici (R-2), ра �ak i penzioneri (R-З), jer su dobija1i ро dup10 sledovanje pasu1ja. Naime, pasu1j je u to vreme Ыо па posebnoj сепј.
Svaki narod и SFRJ јmа svoj specijalitet od pasu1ja. Srbi, па primer, kao уеота hrabar narod, пајуј�е уо1е уојni�ki pasulj . Hrvati svoj pasu1j zovu grah, da Ы se razlikoуаlј od Srba. Prde, medutim, podjednako glasno. U Makedoniji se za pasulj k�e "tav�e па grav�e". Zanimljivo је da Makedonci jedu samo grav�e, dok tav�e орети i vrate и kredenac za drugi put, i пе prde nego риуаји, jer su �tedljiуј. Ve1iki doprinos razvoju pasulja dali su Slovenci koji su izmis1i1i pasulj s kranjskom kobasicom. А �to se prdenja ti�e опј su Ы1ј civilizovani ра to nisu radili. Као ni Bosanсј. А Cmogorce је mrze10.
1 30
Pored pasulja, Jugosloveni se hrane i Unrinim paketiта. U svakom paketu su obavezno bile dve stvari : Trumaпоуа јаја i mleko u prahu. U luksuznijim је Ыl0 i kikiriki-putera, zatim konzerva mesa s jabukama i јеdnа ping-pong loptica. Ni§ta od toga пјје moglo da se jede. Unrine pakete dobijali su svi gradani SFRJ, iako rukovodstvo FNRJ nikad пјје pristalo da primi ротос od trulog
Zapada.
, Cevapcici
СеуарСјсј su пајрориlarnјје i najdemokratskije lokalпо poslu.zenje, u svoje vreme pristupa15no 15ak i penzionerima. Као пасјопаlпо jugoslovensko jelo, сеуарСјсј (izgovara se "chey-wahp-chee-chee") osvojili su 6tav svet, а naro6to Вliski i Srednji istok, gde su јт razni Turci i Лrарј promenili iше u kebab. Originalnijugoslovenski сеуарсјСј (prisnije: сеуарј) Ые medutim па cufte (kiofta), ali пјsu okrugli i јтаји druga6ji ukus.
Сеуарј se u Jugoslaviji tradicionalno sluZe s bogatim i ma§tovitim prilozima u vidu lеЬа i luka. Лkо је neko ba� besan, poru6ce i paradajz salatu. Сеуарј se mogu jesti па razne па6пе, npr. no�eт i vilju§kom, 15a15kalicom ili prstiта. Uz пјјЬ odli(5no ide rakija, рјуо i §pricer, а za decu то�e i vitasok.
lnа(5е, prestonica svih сеуара је Sarajevo - пе toliko zbog пјјЬ samih koliko zbog somuna, а јо§ уј§е zbog raje, jer se сеуарј isklju(5ivo jedu u dru§tvu. Pored sarajevske, па сепјје i leskova(5ka §kola, poznata ро tome §to сеуарсј-
131
се, za razliku od ostalihjela, пе spremaju kuvari nego тајstori.
Po�to је re� о vrhunskom dometu kulinarstva, сеуарсјсе treba razlikovati od ne�ega �to se рј§е "tschevaptschitschi" i �to Dalmo�i nemilosrdno uvaljuj u �yabaта za skupe pare.
Burek i rekbu
Као �to postoji engleski, tako postoj i i jugoslovenski doru�ak. Re� је о bureku (�yajc.: "muesli"), bez koga se u Jugoslaviji пе тo�e zamisliti nijedan osvit novog dana.
Najbolji burek u SFRJ тo�e se пасј u Cabaravdica ("mrtva Ы ga ustajela"), i generalno, u SR BiН, gde postoјј velika tradicija pe�enja bureka i pita ("Мата, тата, Нато сора pite !" - "Neka сора, kurac се za veceru!"), mada se i u Beogradu mogao пасј odblan burek pod naziуот "rekbu".
Burek se deli па burek sa sirom, burek s mesom i burek bez i�ega (tzv. "prazan" burek). Postoje jo� i neke moderпјје verzije s уосет, аlј to пета veze s mozgom_ Burek se pravi od testa zvanogjufka koje se razvu�e preko stola, saујје i zatim pe�e u okrugloj tepsiji па 250 stepeni _ Burek se тo�e jesti svuda, npr. kod kuce (tzv. "burek za poneti"), mada је najzdravije da se jede u samoj buregd�inici, i to s nogu.
Burekje mastan ра se zato slшi s hartijom, ај ede iskrivljenom i slabo opranom vilju�kom direktno sa musavog drvenog pulta. Prilikom izbora buregd�inice treba voditi ra�lIna da оуа bude u blizini �elezni�ke ili autobuske sta-
1 32
niсе. Iz nekog razloga пајЬоlјј bureci rastu upravo u okoliпј takvih objekata.
NOIlIlalno ljudsko Ысе pojede za dоruбаk burek od 250 grama и tri zalogaja, а ako је bas gladno тo�e i 300 u dva. Povratnici, ешigranti i gastosi u poseti starош kraju jedu za dоruбak od 750 grama navise, а ako im пјје dosta maznu i par poga6ca s бvаrсimа.
Uz burek se рјје isklju6vo jogurt, пајЬоlје опај vodnjikavi u belo-roze pakovanju. Као sto se burek jede iz hartije, tako se i jogurt рјје direktno iz tetrapaka.
Posle toga se usta obrisu rukom, а ruka о pantalone. IIi kosu, ako hoces da se sjaji.
Decja usta
U SFRJ пета McDonaldsa, Burger Kinga i Kentucky Fried Chickena. Alј, to пе znабi da su jugoslovenska deca gladna. Nisu gladna, jer jedu уЫ]е iz kioska.
Virsle se u kioscima kuvaju u velikim sеrpаша i slше u zетiбkаmа sa senfom, koji tetka sipa iz рlаstiбпе 6пјје kasikom za supu. Prvi kiosk Ыо је kod Vuka, а пајЬоlје virsle Ыlе su па Tasu kod okretnice tramvaja,jer је tu i уоzic ра se mo�da ogrebes za yo�njи. Pored virSli u kioscima је Ы]о i kobasica, ako si bas шпоgо gladan. Uz vir§le se рјје vitasok od kajsije. Лkо si Ьјо dobar тоМа i kokta, аl tek па kraju, kad sve pojedes. Pitanje od беgа se prave virsle Ыlо је па stalnom dпеvпош redu u nasoj иlјсј i predstavljalo је dobru ye�bи za dебјu mastu ("а је l ' zna neko sta па аmеriбkоm zna6 hot dog?").
IЗЗ
Slatki zivot jugoslovenskih рјопјга
Posle virШ, па red dolazi "Zivotinjsko carstvo", sa sli-6сот. Ili, jo� bolje, cokoladne Ьanапјсе. Deca narocito vole da ib jedu рте rucka, kad se пе sme.
Вanапјсе su inасе poznate ро tome �to тo�e� da ројеde� pedeset а uvek dobije� samo јеdnи ili dve. Zato se razvila posebna tehnika konzumiranja (da ti dше traje), koja se sastoji и grickanju �to manjih zalogaja. Na taj nacinjedпа bananica тo�e da traje i 1 5 minuta, а ЬјО је jedan �to је dr�ao rekord od sat i ро.
Kad пета Ьапапјса, dobre su i ЬотЬопе. NajboUe su опе koje proizvodi "Sumi" iz Ljubljane. Prednost tih ЬотЬоца nad ostalima је и tome �to posle тo�e� da izvuce� "visoko С" ko Miroslav Cangalovic. Pored tih, па сепј su bile i "kiki" ЬотЬопе i "negro - od�acar", mada пј опе karamele s okusom Ije�njaka nisu bile lok
Pioniri i pionirke jedino пе znaju �ta da rade sa "kra� bajaderama" jer ib dobijaju samo јеdnот и sto godina: da lј da ih сиуаји za kasnije ili da ih pojedu odmah? Iz nekog tajanstvenog razloga, ta dilema nikad пјје trajala du�e od dve sekunde.
Od himbersafta do cedevite
МаЈј Jugosloveni уеота уоlе oran�adu i himbersaft. Starija dece pamte klaker i bozu, а mlada "cedevitu". Роsle destilisane vode to је bilo naj6stije рјсе па svetu. Kako је proizvodacu po�lo za rиkoт da и pra�ak пе ude ni jedan gram bilo cega iz prirode, ostala је tajna. Roditelji su naro-
1 34
�ito bili impresionirani nalepnicom "ingredients", па ko
ј ој је bila prikazana Mendeljejevljeva tabela hemijskih elemenata. А nј deca se nisu bиnila, jer је cedevita bila ukиsna i jer је svetlucala и rnraku.
•
1 35
Kako putovati,
ili kako stici i u teci
Vremenske zone Ш Joke About Time
u JugoslavUu је пајЬоlје putovati sedamdesetih godiпа pro§log veka. Mada пј §ezdesete пisuШе lо§е, pogotoуо па moru,jer је voda bila �ista, ribajeftina i Iliko пјје рисао s brda. Prilikom рlanиanја putovanja и Jugoslaviju, v1ltno је imati па ити da u SFRJ vate�ve razlitite vremenske zone. Jedna је оЫ�па а druga ЈАТ-оуа. Оуа роslednja sluti kao dokaz da је sve u zivliU relativno, ра i red letenja. \
Iako је ЈАТ pre svega патепјеп za prevoz pilota, stjuardesa i �Ianoya пјЉоуш porodica, u аујоnе, ako ima теsta, primaju i neke �obane (Jat.: "рах"). Oni su stalno gladni i tedni ј uvek ne§to traze. Po§to smeuju, stjuardese ih vezuju kai§evima za sedi1:ita i paze da sene oslobade i роbegnu u kJozet. Zato ЈАТ-оуо kabinskoosobtie mora da bude strogo, аН pravi�no. Svakom риtшки sleduje ,,�aj, kafa?" izgovoreno s visine od 30.000 fitaiplasti�na kutija sa zemi�kom, prozimom §nitom parizen i јеdnот zeleпот maslinom. Мо је putnik dobar, tj. ako сијј i spava, па kraju dobije i ЬотЬоп. АIi, ako је nernran, ра npr. tr1lti
1 36
jo� jednu �a�и vode, onda prvo dobije verbalni ukor ("gospodine, da znate za ubuduce: avion njje kafana"), а ako ргеде sve granice i postavi pitanje za§to sчuагdеsе krkaj u
ketering iz biznisa pred риtniсiша iz ekonomske, onda ga Ьасе kroz prozor. ЈАТ је ina�e јтао yj�e zaposlenih ncgo Рап Ат, ВОАе i Aeroflot zajedno. Zato �to је Ыо najveci па svetu.
Vozovi i vlakovi
Istorija JugosJovenske �eleznice (JZ) poCinje prugom Br�ko - BanoviCi koju su izgradiJi "akcija�i", Ч. pripadniсј omladjnskih radnih brigada. Vatreni konj "Cira" oti§ao је tada и ve�na lovi§ta i filтоуе о bosanskom poglavici Vinetuu, а umesto njega su do§le §ik-moderne narand�aste lokomotive па dizel i struju.
Jugoslovenski �elezni�ki sistem deli se па:
а)Рlауј voz. Ь )Sve ostalo.
РЈауј voz је Јер jer izgleda onako kako је таЈј Jo�a zзтj�ljao Orijent ekspres u svojim sisa�kim snovima. 0(1 ostalih vozova, najvafuiji је vlak Sava ekspres, u komc sc za nekih �etiri sata udobno putuje izmedu Beograda u Zagreba i (о bez mina, snajpera i balvana.
РориЈаrnј su i tzv. "ku§eti", naroCito теди mladima, i (о leti kad se ide па more, jer se и kabinama (bcz ra shl.adnih шедаја), nakon ritualne razmene hladnc p i lc t l ne i barenih јаја, guralo, znojilo i hrkalo Ьаг ро SCS(OI O putnika.
1 1 7
Fica, covek s tockovima
Zbog оЫlја prirodnih lepota, Jugoslavijuje тоМа пајЬоlје upoznati putujuci kroz пјепе predele automobilom. Dva su razloga za to: prvo, опај ko putuje automobilom mote kad god Ьосе da se zaustavi i рорјје hladno рјуо ili trgne duplu ljutu u jednom od rnnogobrojnih usputnih тоtela i kafana. Drugi razlog је taj da se za уоlапот тоМа najbrte mote upoznati pitomi mentalitet i blaga narav sta.novnika Jugoslavije. Narocito kad ih u saobracaju neko pretekne.
Sami Jugosloveni za putovanja .nајсе§се koriste "ficu", prevozno sredstvo s tockovima, koje velikodu§.niji ljudi zovu "automobil". Za ficu se пе zna tacno kako funkcionise, аlј veruje se da radi па cumur. Iako је predviden z a ртеvoz omanjih putnika па kratkim relacijama, ficom su citaуе familije (s koferima, strinama i lопсет punjenih paprika za usput) putovale u posetu rodacima па drugi kraj zemlје. Kupovina fice је БО-ih godina Ыо izuzetan dogadaj, ро znacaju i posledicama ravan rodenju јlј sm, tnom slucaји u porodici.
lпјсјјасјја novog fice vrsila se tako Мо Ы vlasnik ukrсао veliku koliCinu odu§evljene susedske dece i provozao ih ро kraju. Zatim Ы pristupio sledecem obredu: ritualno pranje, namestanje nalepnice "YU" i ukrasava.nje enterijera minijatumim kopackama ili bokserskim rukavicama. U meduvremenu Ы drugarica sasila zastitnu ceradu, .па kojoj Ы vlasnik Љјсlот izvukao registarski broj s оЬе strane, napred, nazad i - za svaki slucaj - .па krovu.
1 38
1 taman kada su voza6 fica zaklju�ili da је �ivot lep, pojavila se "zastava 1 300". Vlasnici tih drumskih zveri su, kao dodatnu pakost, uveli presvlake za sedi�ta (za ficu ih niko nije pravio). Najcenjenije su bile presvlake od ve�ta�kog kr.llla, па �ta su voza�i fica jedino Џ10gli da odgovore dlakavom presvlakom za volan.
Posebnu zavist izaz,ivala је prostrana platfoIlna iza zadnjih sedi�ta zastave 1 300 (kod fice је nema), па koju su komotno mogla da se smeste bar dva ukrasna jastu�ica (FK "Partizan") i pas koji klirna glavom. Poku�aji voza�a fice da па to odgovore nalepnicama (tigrovi koji se sudaraju glavama uz upozorenje ,'рзzј!"), ,,zavesicama" za zadnje to�kove (levo "stop", desno bela strelica za preticanje) i иnutra�njirn retrovizorima "рanоraшiс", nisu bili uspe�ni.
r ; - ,
, 1 39
Ipak, voza6 su do kraja branili svoj integritet, ра таkar i fica stradao: poznatje slш3ај penzionisanog zastavnika iz Novog Beograda koji је, sa prozora, iz ru�nog Ьаса�a, razneo jednog starijeg maloletnika kadje оуај pok:u�ao da ти mazne brisa�e.
Titanik
Spektakulama lepota Jadranske оЬаlе пајЬоlје se vidi sa mora. Zato, ako ste u mogucnosti, putujte brodom. Najуесј jugoslovenski putni�ki brodovi su "Liburnija" i "GalеЬ". Razlika је u tome §to оуај prvi prevozi уј§е stotina, а оуај drugi uglavnom j ednog putnika.
Pored vozova i vlakova,jo§jedan od velikih snova таlenoga Jo�e Ыlј su brodovi. Kasnije, kada је porastao, drug Tito је dosta �tedeo, ра је па kraju ostvario svoju �elји iz detinjstva i kupio jahtu "Galeb". Po§to је Ыо skroтап �ovek, njegov brod пјје Ыо veliki kao Queen E lisabetb п. Za razliku od engleske kraljice, drug Tito је уоlео da deli lере trenutke s оЫ�пјm ljudima, ра је svuda vodio sa sobom generala Ljubi6ca, i pred gostima ga oslovljaуао sa "Mr Smee".
Galeb је Ыо пе samo luksuzna jabta уес i §kolski brod, па kome је lj�no drug Tito и�jo mlade momare kako se уеzuju cvorovi i та§е signalnim zastavicama. Na tom brodu је drug Tito орlоујо �itav svet, а kada se vracao u jugoslovenske teritorijalne vode, celokupno priobalno stanovni§tvo Ы ти isplovljavalo u susret па svojim brodicama i �аmсјта, јlј Ы iza§lo па rivu i mаЬаlо ЬеЈјm maramicama.
14()
Galeb, za razliku od Titanika пјје potonuo, aLi zemlja u kojoj је Ыо registrovan, jeste. 1 to уеота duboko.
Troka i ропј •
Deca u Jugoslaviji јтаји svoja posebna prevozna sredstva. Najpopularnija је "troka", neka vrsta de�jih sanki za asfalt, а zapravo domaca varijanta skejtborda. S tom razlikom �to se troka пе kupuje u radnji nego se ргауј od dasaka (пајсепјепјје su опе od "dva cola") i "kuglagera". Уоzilo se zove "troka" valjda zbog tri takva kugblna letajadva nazad, jedan napred. Za razliku od trotineta па troci эе пе stoji nego sedi i пе postoji mogucnost upravUanja, оэirп kod tehni�ki savr§enijih modela, gde је prednji to�ak Шсsiran па рорге�пи dasku sa zglobom, ali takvi aparati bili su уеота retki.
Bez mogucnosti skretanja i ko�enja, smisao votnje је da эе паде najstrmija ulica u kraju, da se razvije §to уеса brzina i da se §to glasnije ујknе ,,�иyaaaj", kako Ы se privukla §to уеса ратја. Јег, troka је bila пе samo prevozno sredstvo nego i statusni simbol. Zato эе nikad пе ispu§ta iz ruku: рге i posle spusta nosi эе ispod mi§ke, upadljivo петато. Vгhппskе troke zahtevaju posebno odrtavanje, kuglageri эе тогаји podmazivati Ьаг tri puta dnevno, ozbiljnog izraza lјса, i obavezno kad druga deca gledaju.
Posle troke пајуесј uspeh u tivotu је bicikl "ропј". Кrajeт БО-ih "Rog" Ljubljana proizveo је pod tim јтепот prvi ВМХ па svetu, па kome su se па§ј klinci vozili iznad zemlje rnnogo рге onih iz ЕТ-јја. Ропј је Ыо neodredenog roda - neki эи ga zvali "bicikl", neki "bicikla" а пе-
1 4 1
ki �ak "biciklo"
. Ропј је Ыо lep jer је јтао dinamo, рllШрU i alat u torbici. Коте је to malo, mogao је da zaka6 retrovizore i doda motor - ise�e se traka od kantice za pavlaku i zaka�i §tipaljkom, tako da u уо�пјј �jce od to�ka prelaze preko i 6пе "пrпr". Po�to poni vozi omladina и dobu probudenog interesa za suprotni pol, slu�io је i kao prvi ljubavni katalizator. Upotreba ропјја omogucavala је da se и roku od pola sata 60 puta prozuji pored devoj6ca, naravno potpuno nezainteresovano, i bez ruku. Altemativno, kad devoj�ica vozi ропј, onda obavezno treba iskoristiti priliku i vik:nuti, "vrti ti se to�ak
". Лkо stane da pogleda, zna�i
dajoj se svida� i ondaje zgodno da se ka�e, "noga ti do zemlje
". IIi, јо§ bolje, "ispalo ti oko
".
142 I
Prakticni saveti i turisticke
informacije
Putne isprave
Za ulazak и Jugoslaviju dovoljanje paso§. Ulazne vize nisu neophodne, osim ako пе dolazite iz neke таlе i egzoti�ne zemlje, poput SAD-a ili Sovjetskog Saveza. Ukoliko ste drtavljanin neke od Jugoslaviji susednih zemalja kao §to su Italija ili АustЩа, za prelazak granice је dovoljno da imate li�nu kartu i, naravno, поуас, jer Jugosloveni уоlе da im to donesete.
Vakcine ј zdravstvo osiguranje
Zdravstvena za§tita u Jugoslaviji funkcioni§e besprekorno, pogotovo ako ste zdravi. Prethodna vakcinacija пјје potrebna, izuzev ako пе putujete u vreme epidemije уеlikih boginja па Kosovu. Kakva је to bolest mote se videti i и filmu "Variola Vera". Pored variole, najstra§nija bolest u Jugoslavijije tifus, personifikovan и likи Fabijana Sovagovica ("Za тпот, tifusari!").
Ukoliko se tokom boravka u Jugoslaviji razbolite, prvo §to morate da uradite nije da odete kod doktora, nego da
143
overite zdravstvenu knјШсu. Zato se nemojte iznenaditi kad vam u urgentnom odeljenju (gde ste se па kraju sami dovukJi nakon uzaludnog tekanja "hitne ротоСј") prvo trate "overu па uvid".
Po§to је proces overavanja izuzetno komplikovan, mnogi Jugosloveni uop§te пе idu kod doktora, nego se таШ jednom specijalnom kremom koja se zove "Saljiceva mast". Ret је о tudotvomom теlети koji је prona§ao narodni iscelitelj Mile Saljic и jednom tbиnu kad је brao lekovitu travu.
Prita se da је i drug Tito, kada se jednom slu�ajno ореkao ("majku ti botju i опот таlот Fidelu i njegovim сјgarama") odmah poslao helikopter ро Saljica. Ovaj ти је litno namazao nos i rastopio olovo iznad glave. Drug Tito se ubrzo oporavio, а Saljic је za nagradu postavljen za direktora Кlinitkog centra u LjubIjani. Saljiceva mast jediпо пе pomate kad boli zиb. Zato Jugosloveni uop§te пе idu kod zиbara.
Ako vas tokom boravka и SFRJ zaboli zub, onda је пајЬоlје da kupite litar rakije (npr. "еЬеlепсјја" od 55 steрепј) i uz to popu§ite paklu ,,zete". Od toga sve prolazi.
Soping tuzna prica о drvenim capljama
Kad ste vec do§li и Jugoslaviju, treba da kupite i neki suvenir. Najpopulamiji lokalni suveniri su drvene �aplje.
Drvena tapljaje skupni naziv za razne ukrase od drveta �jjи svrbu postojanja Jugosloveni Ijubomomo kriju od drugih naroda. Ne zna se tatno ni gde ove �aplje tive, пј time se Ьгanе, ni ko ih lovi. Tek, pojave se, u velikimjati-
144
та, za vreme turisti�ke sezone па platama i u izlozima 10-kalnih prodavnica "Narodne radinosti
". Уес sam pogled
па �aplje navodi па rаzтШјапје о prolaznosti lepote i krhkosti ljudskog duha uop�te. Po�to izazivaju teskobu, �aрlје se �иyajи u ostavi, i iznose samo kada u goste dolaze oni od kojih ste ih dobili.
Pored �apJjj, u "Narodnoj radinosti" motete kupiti i tzv. "lutkice", таlе, ru�no pravljene figurice u raznimjugoslovenskim narodnim по�пјата. Takve lutkice se proizvode u posebnim porodi�nim pogonima, od kojihje najpoznatiji опај u Dalmatinskoj 66 u Beogradu.
Sta poneti od odece ј оЬисе
Ukoliko putujete u Jugoslaviju па odmor, dovoljno је da ponesete kupace gacice, ра! far!l1erki i sandale (mote i ,japanke"). Лkо putujete zimi, onda тоЫа ne Ы Ыlо lo�e da ne�to i ogrnete, pogotovo ako dolazite па skijanje. U slu�aju poslovnog putovanja пајЬоlје је da obu�ete tzv. "teget" odelo s braon сјреlата i crvenom kravatom па koјој pj�e "Z01 84". Za ye�eтje izlaske preporu�ljivo је oka6ti i neku zna�ku. Uostalom, та kako se obukli, Jugosloveni, i naro�ito Jugoslovenke, Ысе uvek lер§е obи�enj od vas. То iш, naime, dosta zna6.
Bonton: oslovljavanje, iIi nismo тј па ti
Stanovnici SFRJ medusobno se oslovljavaju sa "drute" (ako је re� о mu�karcima) ili "drugarice" (ako је re� о damama). То је uobi�ajen па6п obracanja prilikom otva-
145
ranja рагЩskih sastanaka, likovnih izlоЉi i pu�tanja и роgon поујћ proizvodnib kapaciteta.
Retima "drug" i "drugarica" iskazuje se po§tovanje ("d.ruZe desetare", "dru1;e ambasadore") јlј grade efektna litna Јmепа: ,,Drug Stari", "Drug Стј", "Drugarica Сanа", аН to је rezervisano samo za пајшi krиg dru§tvene elite.
U formalnirn i slu1;benim prilikama oslovUavanje sa "drug" i "drugarica" najyj�e neguju dnavni slшЬепiсi ("drug ВиЬаlо је и Komitetu, zovite и ponedeljak") i pripadnici saobracajne mјlјСЈје ("d.ruZe, jesi ti slep Јlј lud?"). Jedno vreme tak se govorilo i "drugarice u6teljice", аli od toga se odustalo jer su deca upadala и krize identiteta. U svakodnevnom govoru taj se па6п obracanja nikada ПЈје ukorenio, §to zbog navike, §to zbog opasnosti da kom§iniси s treceg пе udari srtka jer su јој, "ionako sve oduzeli а sad је јо§ i vredaju". Zato је i dalje и �irokoj upotrebi osta-10 tradicionalno oslovljavanje sa "gospodine", "gospodo" i naroblo "еј ti".
U restoranu: kako praviJno upotrebiti cackalicu
Jugosloveni rado sede ро kafanama. Atmosfera па tim mestima је krajnje neformalna, kao i ропа§апје gostiju, а о kelnerima i da пе govorimo. Izuzetak је jedino folшаlni obred isplate гаtппа. Тај drevni ritual пе trpi improvizaciје i od prisutnih za stolom zahteva strogu disciplinu. Svako od njih шоrа da izvede nekoliko standardnih radnji -izmedu ostalog, da se §irokim pokretom ruke mа§ј za поуtanik и zadnjem d1;epu, poku�avaju6i da drugom rukom kelneru оtше ratun, а trecom odgurne onoga �to sedi ро-
1 46
red i radi to isto. Pri tom, svi veoma glasno i ирото ропаvljaju, "pusti те", ј, ,ја си". Tek kad gosti za susednim stolovima роспи da se okrecu i brinu da lј се pocete da lete fla�e, s ovim se prestaje, a racun plati onaj па kogaje јопаko red. Posle toga bonton nala�e da se osobi koja је platila ka�e, "sramota", ј, "та, јеЫ se".
Od posetioca kafane ocekuje se i da zna da cacka zиbe. То se radi ротоси cackalice, instrumenta za oddavanje oralne higijene koji se sastoji od drvenog �tapica nao�trenog s оЬе strane. Cackalice najyj�e koriste zemljoradnici i direktori.
1 47
\
lma yj�e stilova �a�kanja, а osnovno pravilo је da se �a�ka\ica prvo mаlо sisa, jer је onda elasti�nija. Nakon toga pristupa se kopanju ро тЫта. Zatvoreno kopanje је kad pokrije� jednom �aketinom drugu i pravi� grimase, а otvoreno kad zine§ da ti se vide krajnici i dvanaestopala�no crevo. Ono prvo је otmeno, ра tako rade samo pripadnici vЉh slojeva, diplomate i njihove drugarice, па primer. А najotmenije је kad zajedno s ostatkom hrane iz �upljeg тЬа izvu�e� i onaj poseban visok ton zbog koga se u kafani �ak i kelner okrece. Zanimljivo је da jugoslovenski studenti, recimo, uop§te пе �a�kaju тЬе, jer im је to selja�ki. Oni umesto toga koriste �a�ka\icu da o�iste поЬе, ali је оdшаЬ zatim vrate па mesto.
148
DODATAK:
sta piju . . . Jugosloveni
Najbolje рјсе u SFRJ zove se vinjak:. То је te�nost mrke Ьоје, fannaceutskog mirisa i slаduлјаvоg ukusa. Primепјије se u cilju pomra�enja svesti i trajnog sni�avanja koeficijenta inteligencije. Zbog toga, kao i zbog niske сепе, vinjak:je уеоmа popularan u narodu.
Poreklo vinjak:aje opskurno, mada уесјпа autora smatra da је nastao ро uzoru па rak:iju koju peku francuski seljaci u pokrajini Konjak:. Domaci pak: vinjak: dolazi iz laboratorija "Rubin", "Badel" i "Zve�evo". U SFRJ se prodaju i uvozne varijante vinjak:a pod nazivima "Napoleon", "Stock" i "Уессја Romagna", ali nisu tak:o dobre.
KOnZllmiranje vinjak:a оЬј�по se obavlja ро bifeima, grupno ili samostalno, pre, posle i u toku radnog vremena. Po§to vinjak пјје паmепјеп seka-persama, рјје se isklju6-уо ,,6st" -jedino је dozvoljena �a§a "kisele" sa strane, iz humanih razloga.
Кisela voda је standardni dodatak: пе samo иz vinjak: уее i иz sva ostala domaca ,,�estoka" рјса, iz razloga koji su svakome ko ih је рroЬао роtpuло razumljivi. Za§to se оуа voda zove ,,kisela" niје medutim jasno, jer uop§te niје kisela.
149
Pojedinim vrstama "kiselih" voda su и svoje vreme pripisivane lekovite, ра i magi�ne moci, kao �to је Ыо slu�aj s �иуепош "mu�kom vodom" iz Кladnja и BiН. Zbog glasina da od jedne �a�e "mu�ke vode" опа stvar poraste 5 ст, probudene su velike nade medu Jugoslovenima i, паro�ito, Jugoslovenkama, а reklarnna kampanja vodena је pod sloganom, "tri srca da se Ьоlје prca".
Na bazi kisele vode pravi se i pice zvano "gemi�t" (роlа kisela / роlа vino), а jo� је Ьоlје ako se umesto kisele koristi soda. Takav napitak zove se ,,�pricer", odnosno "паme�тj".
Prema jednoj teoriji re� "name�taj" poti�e od toga §to konobar "name�ta" razne predrnete pred kafanskog gosta, tj. : �a§и od dva deci (ро mogucstvu s tragovima masnih usta i1i jeftinog katmina), bokal�ic s te�no�cu za koju роstoji precutni sporazum da је zovemo "ујпо", i mиtnи fla�u sa sodom, ventilom i "ЬотЫсоm".
Prema drugoj teoriji etimologiju re6 "name�taj" treba tra�iti и �јпјеniсј da se mnogi potro�a� nakon primene ovog napitka "иШvепј" tj . da i sam postane komad kafanskog name�taja. Napokon, treci ka�u da se asocijativni tok kojim је оуо рјсе dobilo ime "name§taj", uop§te пе тo�e rekonstruisati jer da је to luрјlа neka рјјапа budala. Dobar "name§taj" se nikada пе pravi od ујпа. Najbolji rezultati posti�u se ubrizgavanjem sode и te�nost liferovanu pod nazivom "banatski rizling".
Neko voli vino, а neko рјуо. Prema dugogodi�njim istra�ivanjima Kolar�evog centra za vrenje i fеппепtaсiјu, пајЬоlје pivo и Jugoslavijije "Nik§icko". Zanimljivo је da kvalitet tog рјуа zavisi od fla�e, а пе od onoga §to је unи-
1 50
•
•
tra. Smatra se пајmе da рјуо јmа Ьоlјј ukus ako dolazi iz zelene, а пе smede Ьосе (dr G. Bogdanovic, "Ambal�a рјуа i psihozajetre
", Beograd, 1 982.).
Drugi pak ukazuju па korelaciju izmedu kvaliteta i kvantiteta, pri �еши dolazi do efekta postepenog prosvetljenja ("intervala lucida"): prva fl�a је dobra, treca odli�na, а nakon sedme nastaje skrи�eno cutanje pred veli�i-
151
пот Boga koji је stvorio to рјуо, kelneri6ne sise i sve •
ostale lере stvari и �ivotu. Pored Nik�i6kog, рunо se tro§i-10 Lav i Ofujsko, ра �ak i ne§to па �eтu је pisalo ВiP.
Rakija
. . . and now уоu try something very special ! This is "raЮја" . . . "rakija" is "рl1Јт brandy" in English. It is very very strong, so Ье careful, it has sixty degrees . . . what? Тоо strong? Hahaha! Ј ат joking: eighty degrees! Hahahaha! . . . Only very strong реорlе d.rink rakija. We drink гаюја every day . . . But this опе is very special because it is private, we make rakija јп home . . . everybody make гаюја in village јп Yugoslavia . . . . what? No, of course not forbidden. In ту country nothing forbidden, уоu have ТУ at home or not? . . . Very important: уоu look in eyes when уоu say "cheers". Јп Yugoslavian cheers: "ziveli!". So, ziуеlј and we1come! . . . ghhh . . . Уоu like it? 1 know уоu like it . . . Опе more . . . . What по? У es! У оu must! У оu must! . . . Thats better . . . and don't worry, this is medicine. Му grandfather drinks rakija еуегу morning, he has ninety years and he has two girlfriends. Hahahaha! And aIso when we are sick we put rakija оп our legs . . . No problem! . . . Look те in eyes!
•
1 52
SPECIJALNI DODATAK:
sta su sve izmislili Jugosloveni
Jugosloveni su pametan narod koji sva�ta izmiЮја. Оуde сето ukratko upoznati 6taoca s пајуаtпјјјт jugoslovenskim pronalascima i pronalaza6ma.
Elektricna struja
Najveci jugoslovenski pronalaza� Ыо је Nikola Tesla. Roden је u li�kom mestu Gospic od оса elektri�ara i тајke domacice. Teslaje Ыо dobar u�enik, раје dobio stipendiju za Prinston, gde је doktorirao па temu "strujni akumulatori: od gurke do kabIova". Vlasnik je velikog broja otkrica i patenata, pored ostalog prona�ao је struju, E>erdap i elektri�nu stolicu. Nikad se пјје rukovao, po�to је imao fobiju od stati�kog elektriciteta. Panj�no se pla�io mllnja i gппUаviпе. Poklanjao је veliku pa:tnju svom razdeljku i �e�Uao se пајтапје sedam puta dnevno. Вјо је 'ер, раје zbog sli�nosti s glumcem Radetom Serbed:tijom о пјети snimljen Шт i ТУ serija. Tesla је kasnije postao simbol bratstva i jedinstva, jer је Ыо jedan od retkih koga su prisvajali i Srbi i Hrvati. Zato �to је Ыо Amerikanac.
1 53
Kaladont
Posle 1I svetskog rata "Kaladont" је bila najpopularniја pasta za zube u Jugoslaviji. Valjda zato §to niје bilo drugih. Proizvodio se samo u јеdnој уојпој fabrici i odatle slao u tubama od 1 ОО grama §irom SFRJ. Posle se pojavila "Нigija", ali su i пји iz nekog razloga zvali kaladont. Higiји su уј§е volele devoj6ce jer је тапје §tipala za 06 kad se peru zubi. Imala је i lep§i miris, ра su u svoje vreme svi poljupci u JugoslavUi јmаН isti ukus. То је па kraju dosadilo drugu Titu koji se јеdnоm okrenuo prema Jovanki i procedio: "Ра dobro, Jovanka, majku ti Ьођи, zar пета§ kakav drugi kaladont?" Jovanka је zbunjeno slegla rameпјта, а drug Tito је za sutra ujutro sazvao zajedni�ku sedпјси Saveznog izvr§nog уеса i Savezne direkcije za robne rezerve i naredio da se odmah uveze interventna koli�ina raznih pasta za zube i vodica za ispiranje grla. Tako su u Jugoslaviju stigle prve strane paste za zube "Signal" i "Kolynos". Penzionerima se, medutim, пајуј§е dopala "Kukident" te�nost za �иyanje lатЉ zuba, а deca su пајуј§е volela zubnu pastu "Paperinos". Zahvaljujuci toj роslednjoj �akje i Cira Blato iz drugog dva po�eo da pere zuЬе, i to bez Ьа tina.
Digitron
Kada је Мilan Kи�an ј§ао u ye�ernjи partijsku §kolu па Univerzitetu "Bo�idar A�jja"и Beogradu, jednom se sa svojom tada§njom devojkom slu�ajno zatekao па FEST -и.
1 54
Gledali su film Stenlija Kjubrika "Odiseja и svemiru". Filmje па mladog Milana ostavio sna�an utisak.
Ubrzo zatim Кш3апје dobio preme�taj па mesto sekretara OSK и Вuјата, ра је и skladu s partijskom discipliпот morao da ostavi svoju devojku (koja је ЫЈа и drugom stanju) i da ode iz Beograda. Сјтје stigao и Вије, Kи�an је sazvao sednicu ОО SK i prisutnim nau�njcjтa - �lanoујта partije - postavio direktno pitanje: "Mo�eтo lј, drugovi?" опј su odgovorili: "Mo�eтo!" Onda ih је оп opet pitao: "А hocemo Јј, drugovi?", па �ta su опј odgovorili da hoce. "Е, onda svi па svoje zadatke", rekao је Kи�an i oti�ao da telefonira devojci. Tako је, па njegovu inicijativu, rodena ideja о "digitronu" - najsavrsenijem proizvodu јugoslovenske elektronske industrije. Spravica "digitron" pokazala se toliko uspesnom da је uskoro postala sinonim za elektronski kalkulator uopste, а Вј] Gejts (koji је и to vreme Ыо u�enik srednje �kole) toliko se nasekirao sto пјје оп to smislio, da је рао па popravni iz fiskulture.
Pljeskavica
Pljeskavicu је izmislio Albert Ajnstajn. Iako оп пјје Ыо jugoslovenskog porekla, njegova supruga Мilепа јеste, а to је glavno.
Jednog dana trebalo је da Albertu i Mileni dode па ru�ak Luj Adami� sa suprugom i decom. Albert је hteo da pomogne svojoj �enj i ode па рјјаси da kupi krompir. Znaјuсј koliko је zaboravan, Мјleпа је odlubla da ipak ode sama, а Albertu је rekla da isece meso ("izvadi пајуесе par�e, znas kolko skotovi jedu").
1 5 5
Мјlепа је tako oti§la па рјјаси, а Albert је po�eo da se�e �nicle. Ubrzo se ne§to zamislio -jer је Ыо pametan - i па kraju se u mislima potpllno zaneo. Trgao se kad је уес Ыlо kasno: pred пјјтје Ыlа gomila sitno iseckanog mesa, а опје, и panici da ga tena пе grdi, kako-tako slepio masu i oblikovao је и раlа�inkе. Kad se Мјlепа vratila, Albert је slagao kako se setio svoje тате Hedvige koja ти је praујlа takve §пјсlе kad је Ьјо таlј и Harnburgu. Мilепа је ыlа dirnuta §to se Albert tako potrudio oko ru�ka, i kad su do§\i gosti ponudila ih је "specijalitetom Albertove тате koji se zove hamburger".
Luj Adami�, koji је Ыо rodeni Amerikanac, samo se irоniбпо nasmejao i rekao: ,,мј to pravirno уес 4.000 godina. Ali, daj оуато da vidirno . . . "
Koka-kola: рјсе vase i nase mladosti
Najpoznatij i jugoslovenski pronalazak zove se "koka-kola". Nju su izmislili pioniri - бlanоvi sekcije mladih hernicara osnovne §kole "Starina Novak" iz Beograda i dalijoj јте "kokta". Napitakje Ыо visoko осепјеп od straпе пјшоуш kolega - pionira iz бitаvе Jugoslavije.
Коktз је Ыlа odli�na stvar: slatka, rezi а јо§ је i таlо opasna ("polako, осе§ и bolnicu da te vodim"). То је опо §to konobar donese kad ти se kate, "dva deci i koktu". Рј(апје �ega dva i kojoj deci - kad si o6g1edno jedino dete и kafani - ostajalo је da lebdi и vazduhu sve dok se kelner пе vrati, а tada nastaje druga, mnogo уеса briga: da \i се uslediti опо grozno, "samo bez leda, mali irnа osetljivo grlo". Zato se kokta рјје isklju�ivo u jednom cugu i to 6т kelner
1 56
spusti ба§u па sto. Pored potrebe da se preduhitri ono za led - а led је уеота уата stvar - koktu treba smazati odmah i zbog toga §to ti onda porastu §anse da dobije§ јо§ jednu. А i zato §to је super i ne mote§ da беkа§. Kasnije su Amerikanсј poslali §pijune da пат ukradu tajni recept za koktu i IIZЩU sve рме. Оуј su izvclili svoj prljavi posao i uskoro је kokta робеlа da se proizvodi u Oklahomi pod nazivom ,,1<0-ka-kola". Лli, nije јmаlа tako lери fla§icu i etiketu.
Iako smo bili ljuti па Amerikance, уе6јпа nas је kasnije ipak pre§la sa kokte па koka-kolu. А јо§ kasnije па dva deсј. А neki i па vik
•
157
BESPLATNI DODATAK:
naucite jugoslovenski
za pet sekundi
Gde se nalazi l1ајЬЫј hotel I ро�tз I menjatnica?
�ta се оуа тиуа u тојој supi?
Zelite lј da ovu пос provedemo zajedno?
Нуаlа
Моlјт-
lzvinite
1 58
а?
,
SТYLOS DOO SТYLOS IZDAVASТVO
Novi Sad, Matice srpskE 1 ТеЈ: 021/451-367, 451-475, Fax: 021/451-475
Beograd, FrancLlska 61-65 ТеЈ: 01l/20-27-500, Рах: 011/20-27-502
e-mail: izdavastvo@StyJos.co.yu
NARUCIТE BESPl.AТAN КAТALOC SA PREKO 300 IZDANJA NA TELEFONE 021/ 451-367, 451-475 Ји NA e-mail: izdavastvo@StyJos.co.yu
Ako Vas nesto posebno interesuje о turistickam vodicu SFRJ ZA PONA VИАСЕ posetite nas па adresi www.cyberotpisani.com
Recommended