FIZIOLOGIJA RADA

FIZIOLOGIJA RADA

Krvožilni i dišni sustav

Srčanožilni sustav

Srce+krvne žile=srčanožilni sustav

Srce Teži između 7 i 15 unci

200 do 425 g Nešto veće od šake Za života srce “otkuca”

više od 3,5 milijardi puta U danu prosječno

“otkuca” 100 000 puta, pumpajući oko 2 tisuće galona 7571 l krvi

ANATOMSKI POLOŽAJ I OVOJNICE

Smješteno u sredini prsišta između plućnih krila, iza i nešto lijevo u odnosu na prsnu kost

Perikard obavija srce poput vreće. Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija velike srčane žile, a drugi srčani mišić

Vanjski sloj ligamentima pričvršćen za kralješnicu, ošit i okolne strukture

Srčane ovojnice

GRAĐA SRCALjudsko se srce sastoji od 4 komore-2 pretklijetke i 2 klijetkeDijeli ih mišićni zid zvani septumNajjača komora je lijeva klijetka

Građa srca

Zalisci Trikuspidalni: Regulira protok između DP i

DK Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne

arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi kisik

Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz pluća prođe iz LP u LK

Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela-AORTU

Srčani zalisci-trikuspidalna valvula

Pulmonalna valvula

Mitralna valvula

Aortalna valvula

SUSTAV PROVOĐENJA IMPULSA

Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki.

Signal potom stiže u AV čvor, koji ga kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki, uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA čvor šalje signale u određenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.

Sustav provođenja impulsa

Koronarna cirkulacija

Krvne žile čovjeka Kada bi ih poredali u

neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja

96 500 km (Zemlju bi opasali više od 2 puta)

Vaskulatura glave

Vaskulatura torza

Vaskulatura ruke

Vaskulatura noge

Srce kao pumpa… KASNA DIJASTOLA Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i

mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije, kuspisi se pasivno kreću prema položaju zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci oko 70% krvi

Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još nešto krvi u ventrikule.

SISTOLA KLIJETKI U početku je to izometrička kontrakcija, sve

dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi.

U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza srčanog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi po sistoli – udarni volumen

Srčana kontrakcija

RANA DIJASTOLA Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u

klijetkama polako opada. Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju

klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak.

Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od

arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle izometrička relaksacija klijetki

Srčana relaksacija

Osnovni fiziološki pokazatelji

      srčana frekvencija (f)

udarni (UV) i minutni volumen (MV=UV x f)    

arterijski krvni tlak (RR)

Autoregulacija ventrikularne

pumpe počiva na Franck-Starlingovu zakonu :“Srce će unutar fizioloških granica

opterećenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajući značajniju stagnaciju krvi u velikim venama”.

U tu svrhu srce će: Povisiti frekvencijuopterećenju - to je

najjednostavniji i najčešće korišten parametar za procjenu opterećenja

2-3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i do 8 puta povećati MV

(sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min ) Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke

granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu!

Ocjena stanja KV sustava u opterećenju-ERGOMETRIJA

Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC)

( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)

Metode mjerenja: a) direktna - NE u

praksi b) indirektna-

ASTRANDOVA metoda

(očitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f i opterećenja)

Dišni sustav

Plućna cirkulacija

Disanje

DIFUZIJSKA KONSTANTA

DIFUZIJSKA KONSTANTAKoličina kisika koja prijeđe u minuti

iz pluća u krv pri gradijentu tlakova od 1 mm Hg (u mirovanju oko 20 ml).

MINUTNA, TOTALNA ILI

GLOBALNA VENTILACIJA RV(0,5 l) x frekvencija disanja

(12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/minOna uključuje:1. ALVEOLARNU VENTILACIJU2. VENTILACIJU MRTVOG

PROSTORA

Mrtvi prostor ne sudjeluje u

izmjeni plinova.

Anatomski je to konduktivna i tranzitorna zona pluća,

a fiziološki je to anatomski mrtvi prostor + oni dijelovi respiratorne zone u kojima nema perfuzije ili je ona manja od ventilacije.

U tijeku rada se:

1. 3-4x poveća difuzijska konstanta- otvaranjem novih alveola- otvaranjem novih kapilara (fenomen neovaskularizacije)- dilatacijom postojećih kapilara

Uredna krivulja protok-volumen

Blaga opstrukcija

Izražena opstrukcija

Masivna plućna fibroza

Interpretacija spirometrije