View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
HRANA I ZAJEDNICA
IZVJEŠĆE
Predmet: Istraživanje tržišta
Mentor: izv.prof. Lara Jelenc, dr.sc.
Komentor: Matia Torbarina, mag.psych.
Student: Elena David, Financije i bankarstvo, 0081149100
Dajana Friščić, Menadžment, 0081148738
Marin Kapović, Menadžment, 0081149004
Josip Škoda, Menadžment, 0081148829
Monika Vlačić, Međunarodno poslovanje, 0081144193
Ivana Vuković, Menadžment, 0081149116
Rijeka, siječanj, 2019.
1. EXECUTIVE SUMMARY
Među veće probleme današnjice može se svrstati i bacanje hrane. Sprječavanjem bacanja
hrane, poticanjem sakupljanja hrane te doniranjem hrane bave se različite organizacije i
udruge diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Smatralo se da vjerske zajednice mogu
doprinijeti rješavanju tog problema, ali se istraživanjem došlo do suprotnih saznanja. Udruga
Centar za kulturu dijaloga i Zelena akcija iz Zagreba pokrenuli su projekt pod nazivom Hrana
i zajednica u suradnji s riječkim Ekonomskim i Filozofskim fakultetom. Menadžerski problem
istraživanja glasi: „Velike/male/nikakve mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednica u procesu
doniranja hrane.“. Istraživački problem istraživanja glasi: „Koje su mogućnosti i kapaciteti
vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane?“. Provelo se kvalitativno istraživanje
korištenjem metode intervjua putem telefona. Populaciju su činile vjerske zajednice
Republike Hrvatske, a to je ujedno bio i uzorak na kojem se istraživanje temeljilo. Već na
samom početku naišlo se na problem nemogućnosti pronalaženja kontakta za pojedine vjerske
zajednice. Sljedeće ograničenje je osobne prirode. Zbog osobnih stavova, mišljenja, vjerskih
motiva i straha, članovi tima odlučili su ne kontaktirati dvije vjerske zajednice. Neispravan
broj sljedeće je ograničenje. Ograničenja se vezuju i za problem ne javljanja ispitanika, a
nekoliko kontakata nije imalo vremena ili nije htjelo sudjelovati u istraživanju. Samo jedna
vjerska organizacija sudjelovanja je u istraživanju i bila zainteresirana za odgovaranje na
postavljena pitanja. Iz tog razloga samo će se na tim odgovorima vršiti kodiranje i analiza. Od
ukupno 53 ispitanika, njih 66%, odnosno 35 ispitanika ima dostupan kontakt broj.
Nedostupan kontakt broj ima 34% ispitanika, odnosno njih 18. Od ukupno 35 ispitanika koji
su imali dostupan kontakt broj njih 46%, odnosno 16 ispitanika odgovorilo je na poziv putem
kojeg se htio provesti intervju. Ispitanici koji nisu odgovorili na poziv čine udio od 48%,
odnos njih 17. Od ukupno 16 ispitanika koji su odgovorili na poziv, njih 15 nije sudjelovalo u
intervju-u, dok je samo 1 ispitanik odgovorio na postavljena pitanja.Hranu prikuplja 1
ispitanik, što čini udio od 6% i odgovori tog ispitanika detaljno se obrađuju u nastavku, dok
njih 10 ne prikuplja hranu i njihov udio iznosi 63%. Nezainteresiranost za sudjelovanje u
istraživanju, odnosno intervju-u iskazalo je 5 ispitanika što predstavlja udio od 31%.
2. UVOD
Udruga Centar za kulturu dijaloga i Zelena akcija iz Zagreba pokrenuli su projekt pod
nazivom Hrana i zajednica u suradnji s riječkim Ekonomskim i Filozofskim fakultetom.
Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i vladinog Ureda za udruge u iznosu od
1,08 milijuna kuna. U ovom projektu sudjeluje najmanje 78 studenata Sveučilišta u Rijeci čiji
je zadatak pronalazak inovativnih rješenja za probleme bacanja i nedovoljnog doniranja
hrane. U sklopu kolegija Istraživanje tržišta, naš tim odabrao je temu Hrana i zajednica u
vjerskim zajednicama. Kao ekonomisti upoznati smo s problemom doniranja i bacanja hrane,
stoga smo odlučili barem pokušati doprinijeti rješavanju ovog problema.
Među veće probleme današnjice može se svrstati i bacanje hrane. Prema podacima Hrvatske
agencije za okoliš i prirodu na odlagalištima svake godine završi 380 tisuća tona otpada od
hrane, a procjena je da je 40% u komunalnom miješanom otpadu hrana. Sprječavanjem
bacanja hrane, poticanjem sakupljanja hrane te doniranjem hrane bave se različite
organizacije i udruge diljem svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Smatralo se da vjerske
zajednice mogu doprinijeti rješavanju tog problema, ali se istraživanjem došlo do suprotnih
saznanja. Zadatak ovog istraživanja bio je ispitati bave li se i u kojoj mjeri vjerske zajednice
prikupljanjem i doniranjem hrane, istražiti kakvi su njihovi kapaciteti, uvjeti, kriteriji za
odabir potrebitih, izvori financiranja, pristup korisnicima i da li postoje zaposleni ili volonteri.
Naš tim sastoji se od 6 članova. Kao predstavnika tima odabrali smo Dajanu Friščić, a ostali
članovi tima su Josip Škoda, Marin Kapović, Monika Vlačić, Elena David i Ivana Vuković.
Naša kontakt osoba bila je članica udruge Centar za kulturu dijaloga Ema Murić koja nas je
uputila u osnovnu problematiku i svrhu ovog istraživanja.
Izvješće započinje uvodom. Zatim se navodi problem, svrha, cilj, te hipoteze istraživanja. U
dijelu metode istraživanja i proces istraživanja navodi se tko, što, kako, gdje, metode
uzorkovanja, populacija, uzorak i sortiranje. Zatim se provodi analiza kvalitativnih rezultata
dobivenih metodom intervju-a i kodiranje. Na samom kraju navode se preporuke i zaključci.
Također se navodi i korištena literatura i prilozi.
3. PROBLEM, SVRHA, CILJ I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
U ovom poglavlju definira se problem, svrha i ciljevi istraživanja, a na samom kraju poglavlja
navode se hipoteze ovog istraživanja. Kod definiranja problema navodi se menadžerski i
istraživački problem. Svrha je određena na način da cjelokupno istraživanje usmjeri na
postizanje željenog cilja. Ciljevi su specifične tvrdnje koje usmjeravaju istraživanje. Hipoteza
je predikcija temeljena na dosadašnjim spoznajama o fenomenu kojeg istražujemo, a odredit
će se nul-hipoteza i alternativna hipoteza.
Menadžerski problem istraživanja glasi: „Velike/male/nikakve mogućnosti i kapaciteti
vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane.“. Istraživački problem istraživanja glasi: „Koje
su mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednica u procesu doniranja hrane?“.
Svrha ovog istraživanja je saznati informacije kako bi se unaprijedilo i potaknulo prikupljanje
i doniranje hrane te time pomoglo siromašnim stanovnicima Republike Hrvatske.
Ciljevi istraživanja su: utvrditi da li pojedine vjerske zajednice sudjeluju u procesu
prikupljanja i doniranja hrane, utvrditi koje su mogućnosti i kapaciteti vjerskih zajednice u
procesu prikupljanja i doniranja hrane.
Nul-hipoteza glasi: „Vjerske zajednice sudjeluju u prikupljanju i doniranju hrane.“.
Alternativna hipoteza glasi: „Vjerske zajednice ne sudjeluju u prikupljanju i doniranju
hrane.“.
4. METODE ISTRAŽIVANJA I PROCES ISTRAŽIVANJA
Provelo se kvalitativno istraživanje korištenjem metode intervjua putem telefona. Populaciju
su činile vjerske zajednice Republike Hrvatske. Popis je preuzet na internet stranici Središnjeg
državnog portala Republike Hrvatske pod nazivom Evidencija vjerskih zajednica u Republici
Hrvatskoj. Na popisu se nalaze 53 vjerske zajednice različitih vjerskih pripadnosti.
S obzirom da se tim sastojao od 6 članova, odlučeno je da će uzorak činiti cijela populacija,
umjesto izabiranja pojedinih vjerskih zajednica u uzorak. Pet članova tima telefonski je
provodilo intervju sa devet vjerskih zajednica, dok je jedan član proveo intervju sa osam
vjerskih zajednica. Članovi tima su se za potrebe provođenja intervjua podijelili na sljedeći
način u skladu s popisom (popis vjerskih zajednica nalazi se u prilogu): članica Monika
Vlačić intervjuirala je vjerske zajednice od 2 do 10, članica Elena David intervjuirala je
vjerske zajednice od 11 do 19, članica Ivana Vuković intervjuirala je vjerske zajednice od 20
do 28, članica Dajana Friščić intervjuirala je vjerske zajednice od 29 do 37, član Josip Škoda
intervjuirao je vjerske zajednice od 38 do 46, a član Marin Kapović intervjuirao je vjerske
zajednice od 47 do 54.
Svakom ispitaniku namijenjeno je postavljanje sljedećih pitanja:
1.) Na kojem području se nalazite?
- Koje područje pokrivate?
2.) Tko su Vaši korisnici?
- Kako stupate u kontakt sa njima?
3.) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? Broj.
4.)Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja?
5.) Od koga primate hranu?
-Koliko često?
-U kojim količinama?
6.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirano, voće/povrće…)
7.) Smatrate li da ste dovoljno tehnički opremljeni?
-Ako ne, što Vam je potrebno?
- Imate li frižidere i zamrzivače?
8.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu?
- Ukoliko primite robu kojoj ističe rok upotrebe („najbolje upotrijebiti do“)
kako postupate s njom?
9.) U čijem vlasništvu je prostor u kojem djelujete? (gradski…)
10.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje?
11.) Postoje li kriteriji raspodjele hrane koju primite?
- Ako da, koji su?
12.) Na koji način dostavljate hranu krajnjim korisnicima?
13.) Kako se financirate da bi platili režije i ostale troškove?
14.) Jeste li u suradnji sa drugim vjerskim zajednicama?
- Ako da, kojim?
15.) Recite mi s kojima se problemima susrećete.
- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane?
- Kako bi riješili taj problem?
Originalni dokument koji sadrži pitanja za provođenje intervjua nalazi se u prilogu.
Na popisu vjerskih zajednica navedena su njihova imena, sjedišta, datum osnivanja i OIB. Na
temelju tih podataka, svaki član tima imao je zadatak pronaći kontakt brojeve i e-mail adrese
dodijeljenih vjerskih zajednica. Pokušaji ostvarivanja kontakata sa vjerskim zajednicama
provodili su se u razdoblju od 19.11.2018. do 14.12.2018. godine. Svaki član tima sa vlastitog
mobilnog uređaja zvao je kontakt brojeve sa svog mjesta stanovanja. Određeno je da se
telefonski razgovori provode u razdoblju od 8:00 sati do 18:00 sati.
5. OGRANIČENJA ISTRAŽIVANJA
Tijekom istraživanja pojavila su se određena ograničenja. Već na samom početku naišlo se na
problem nemogućnosti pronalaženja kontakta za pojedine vjerske zajednice. Te vjerske
zajednice nemaju internet stranice niti se njihov broj nalazi u telefonskim imenicima. Sljedeće
ograničenje je osobne prirode. Zbog osobnih stavova, mišljenja, vjerskih motiva i straha,
članovi tima odlučili su ne kontaktirati dvije vjerske zajednice. Neispravan broj sljedeće je
ograničenje. Prilikom poziva na kontakt koji je pronađen putem interneta, članovi tima dobili
su osobe koje su ih uputile kako je navedeni broj privatni, a osobe, odnosno vjerske zajednice
koje su članovi tima trebali kontaktirati imaju tajne brojeve. Unatoč strahu, za potrebe
istraživanja pozvani su i ti tajni brojevi. Ograničenja se vezuju i za problem ne javljanja
ispitanika, a nekoliko kontakata nije imalo vremena ili nije htjelo sudjelovati u istraživanju. U
ovom poglavlju navedena su ograničenja istraživanja koja ujedno čine i najveći problem s
kojim su se članovi tima susreli tijekom prikupljanja podataka. Iz tog razloga, u sljedećem
poglavlju gdje se provodi analiza kvalitativnih podataka, više će se analizirati navedena
ograničenja nego sami prikupljeni podaci.
6. ANALIZA KVALITATIVNIH REZULTATA
S obzirom na nemogućnost prikupljanja podataka u skladu s očekivanjima, u sljedećem
poglavlju obrađuju se podaci o dostupnim kontaktima ispitanika, njihovom odgovaranju na
pozive i sudjelovanju u istraživanju. Samo jedna vjerska organizacija sudjelovanja je u
istraživanju i bila zainteresirana za odgovaranje na postavljena pitanja. Iz tog razloga samo će
se na tim odgovorima vršiti kodiranje i analiza.
U nastavku je prikazana tablica u kojoj se nalaze ispitanici grupirani prema vjeroispovijesti ili
crkvi kojoj pripadaju.
VJEROISPOVJEST/CRKVA – ISPITANICI
Protestantske crkve Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj
Reformirana kršćanska kalvinska crkva u
Hrvatskoj
Reformni pokret adventista sedmog dana
Protestantska reformirana kršćanska crkva u
Republici Hrvatskoj
Reformatska kršćanska crkva Mađara u
Hrvatskoj
Evangelička crkva Valdese
Evangelička metodistička crkva u Hrvatskoj
Kršćanska adventistička crkva u Republici
Hrvatskoj
Baptističke crkve Savez baptističkih crkava u Republici
Hrvatskoj
Neovisna baptistička crkva u Hrvatskoj
Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj
Evanđeoske crkve Evanđeoska (pentekostna) crkva u
Republici Hrvatskoj
Savez kristovih pentekostnih crkava u
Republici Hrvatskoj
Kristova duhovna crkva malokrštenih
Kristova duhovna crkva
Crkva božja u Republici Hrvatskoj
Crkva kristovih učenika
Međunarodna ujedinjena pentekostna crkva
u Hrvatskoj
Kristove crkve u Hrvatskoj
Evanđeoski kršćani
Hrvatska zajednica crkve Isusa Krista
svetaca posljednjih dana
Baha'i zajednica Hrvatske
Kršćanske crkve Jehovini svjedoci - kršćanska vjerska
zajednica
Novoapostolska crkva u Republici
Hrvatskoj
Hrvatska Starokatolička crkva
Crkva cjelovitog evanđelja
Savez crkava RiječŽivota
Kršćanska proročka crkva
Slobodna katolička crkva
Crkva Radosne vijesti
Kršćanska nazaretska vjerska zajednica
Hrvatske
Pravoslavne crkve Makedonska pravoslavna crkva u Hrvatskoj
Srpska pravoslavna crvka u Hrvatskoj
Crnogorska pravoslavna crkva u Hrvatskoj
Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj
Međunarodno društvo za svjesnost Krišne
Kršćanska neopentekostalna crkva u RH
Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske
Scijentološka crkva u Hrvatskoj
Budistička zajednica Dharmaloka
Židovske crkve Židovska općina Rijeka
Židovska općina Virovitica
Židovska općina Koprivnica
Židovska općina Zagreb
Židovska općina Split
Židovska općina Dubrovnik
Židovska općina Čakovec
Židovska općina Osijek
Židovska općina Slavonski Brod
Židovska općina Daruvar
Koordinacija židovskih općina u Republici
Hrvatskoj
Židovska vjerska zajednica Bet Israel u
Hrvatskoj
Univerzalni život
Prema podacima iz tablice zaključuje se da od ukupnog broja ispitanika, njih sedam pripada
protestantskoj crkvi. Pripadnici baptističke crvke su dva ispitanika, dok u evanđeoske crkve
spada njih devet. Devet ispitanika spada u kršćanske crkve, četiri u pravoslavne, dok
najbrojniju skupinu čine židovske crkve u koje spada dvanaest ispitanika. Ispitanici koji
prema vjeroispovijesti ne pripadaju niti jednoj gore navedenoj skupini su: Kršćanska
adventistička crkva u Republici Hrvatskoj, Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj,
Hrvatska zajednica crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, Baha'i zajednica Hrvatske,
Međunarodno društvo za svjesnost Krišne, Kršćanska neopentekostalna crkva u RH,
Hinduistička vjerska zajednica Hrvatske, Scijentološka crkva u Hrvatskoj, Budistička
zajednica Dharmaloka i Univerzalni život. Vjerska struktura stanovništva Republike Hrvatske
prema popisu iz 2011. godine je sljedeća. Najveći udio (86,3%) čine katolici, zatim
pravoslavci (4,4%), slijede muslimani (1,5%), protestanti (0,3%) i židovi (0,01%), a ostatak
čine religije sa manjim brojem pripadnika.
U nastavku je klasifikacija ispitanika prema dostupnim kontakt podacima.
Grafikon 1.: Dostupnost kontakt broja
Izvor: Izrada autora
Kako bi se mogao provesti intervju sa ispitanicima pristupilo se traženju kontakt brojeva
putem interneta. Od ukupno 53 ispitanika, njih 66%, odnosno 35 ispitanika ima dostupan
kontakt broj. Nedostupan kontakt broj ima 34% ispitanika, odnosno njih 18. Sa ispitanicima
čiji kontakt brojevi nisu bili dostupni pokušavalo se stupiti u kontakt preko njihove mail
adrese koja je bila navedena, ali odgovori na poslane mail-ove nisu bili primljeni. Takav
slučaj javio se kod 5 ispitanika od njih 18 koliko ih nije imalo navedeno kontakt brojeve.
Prilikom kontaktiranja ispitanika susrelo se sa problemom njihovog ne odgovaranja na
pozive, a zbog osobnih predrasuda ispitivača nije se htjelo stupiti u kontakt sa Scijentološkom
crkvom i Jehovinim svjedocima. Te podatke prikazuje sljedeći grafikon.
Dostupni kontakt broj 66%
Nedostupni kontakt broj 34%
Dostupnost kontakt broja
Grafikon 2.: Odaziv ispitanika
Izvor: Izrada autora
Iz grafikona je vidljivo kako je od ukupno 35 ispitanika koji su imali dostupan kontakt broj
njih 46%, odnosno 16 ispitanika odgovorilo na poziv putem kojeg se htio provesti intervju.
Ispitanici koji nisu odgovorili na poziv čine udio od 48%, odnos njih 17. Ispitanike koji nisu
odgovorili na poziv pokušalo se kontaktirati putem mail-a. Uspjelo se pronaći 10 mail adresa,
no povratni odgovori nisu dobiveni. Kao što je prije navedeno, zbog nekih osobnih stavova i
predrasuda ispitivača nije se htjelo stupiti u kontakt sa 2 ispitanika što je također prikazano u
grafikonu.
Javljaju se 46%
Ne javljaju se 48%
Nije se htjelo stupiti u kontakt
6%
Odaziv ispitanika
U nastavku je grafikon koji prikazuje koliko je ispitanika od onih koji su se odazvali pozivu
sudjelovalo u intervju-u.
Grafikon 3.: Sudjelovanje u intervju-u
Izvor: Izrada autora
Od ukupno 16 ispitanika koji su odgovorili na poziv, njih 15 nije sudjelovalo u intervju-u, dok
je samo 1 ispitanik odgovorio na postavljena pitanja. Odgovori tog ispitanika analizirati će se
detaljno u nastavku.
1
15
Sudjelovanje u intervju-u (broj ispitanika)
Sudjelovali u intervju-u Nisu sudjelovali u intervju-u
Odgovori dobiveni od ispitanika koji su se javili na upućeni poziv prikazani su u sljedećem
grafikonu.
Grafikon 4.: Odgovori ispitanika
Izvor: Izrada autora
Od ukupnog broja ispitanika koji su odgovorili na poziv, a to je njih 16 dobili su se sljedeći
odgovori. Hranu prikuplja 1 ispitanik, što čini udio od 6% i odgovori tog ispitanika detaljno
se obrađuju u nastavku, dok njih 10 ne prikuplja hranu i njihov udio iznosi 63%.
Nezainteresiranost za sudjelovanje u istraživanju, odnosno intervju-u iskazalo je 5 ispitanika
što predstavlja udio od 31%. Primjeri odgovora ispitanika koji nisu bili zainteresirani za
sudjelovanje u intervju-u su sljedeći: „nemamo vremena za istraživanje“, „a znate, meni je
dijete bolesno i na porodiljnom sam pa mi je nezgodno pričati“, „nisam zainteresiran za
odgovaranje na nikakva pitanja i nemam vremena“, „ne dajemo informacije za nikakva
istraživanja“, „nazovite u nedjelju nakon 2“ (onda je rekao da nije zainteresiran). Na upit da li
se može uputiti poziv u vrijeme kada njima odgovara opet se dobio odgovor u smislu
nezainteresiranosti i odbijanja sudjelovanja u provođenju intervju-a.
Prikupljaju hranu 6%
Ne prikupljaju hranu 63%
Nisu zainteresirani za sudjelovanje
31%
Odgovori ispitanika
Kao što je prethodno navedeno izvršiti će se detaljna obrada odgovora jednog ispitanika. U
nastavku se navodi kodiranje prikupljenih odgovora ispitanika.
1.) Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja, koju onda prosljeđujete krajnjim
korisnicima?
Islamska zajednica u Hrvatskoj ne sudjeluje direktno u skupljanju hrane u svrhu doniranja, jer
nemamo mogućnosti za skladištenje iste, već direktno spajamo potencijalne donatore s
potrebitima, ponajviše članovima Zajednice. nedostatni kapaciteti, suosjećanje s članovima
zajednice
2. ) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? (Ako ste u mogućnosti navesti
neki broj: npr. 5 volontera i 2 zaposlenika)
Volonteri, nemamo profesionalaca na tom području. Mada naši imami diljem RH sudjeluju u
brojnim humanitarnim akcijama unutar naših Medžlisa. volontiranje, humanost
3.) Tko su Vaši korisnici u vidu doniranja hrane?
- Kako stupate u kontakt sa njima?
Većinom članovi Zajednice.
Korisnici se sami javljaju. zajedništvo, samostalno uočavanje potreba, briga za vlastite
članove
4.) Od koga primate hranu? (Npr. građani koji samoinicijativno doniraju hranu ili možda neki
trgovački lanci)
Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća i td.
- Koliko često? povremeno, sukladno potrebama.
- U kojim količinama? ovisi. Ne radi se o velikim količinama. zajedništvo,
uočavanje potreba, ograničenost
5.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirane proizvode, voće/povrće…)
- Meso inače doniramo za vrijeme Kurban bajrama potrebitim članovima. uočavanje potreba,
upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih
6.) Smatrate li da ste dovoljno tehnički opremljeni?
Da, obzirom da imamo infrastrukturu Zajednice diljem RH, ali svakako da može bolje.
-Ako ne, što Vam je potrebno?
- Imate li frižidere i zamrzivače za zbrinjavanje hrane? Ne, nemamo frižidere i
zamrzivače. tehnička opremljenost, ograničenost
7.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu? Ne. primamo pokvarenu hranu.
- Ukoliko primite robu kojoj ističe rok upotrebe („najbolje upotrijebiti do“)
kako postupate s njom? – briga o zdravlju
8.) U čijem vlasništvu je prostor u kojem djelujete? (gradski…)
Vlasništvo Islamske zajednice. imovina, prostor zajednice
9.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje hrane?
Ne. nedostatni kapaciteti
10.) Postoje li kriteriji raspodjele hrane koju primite?
- Ako da, koji su to kriteriji?
Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo provjeravamo financijsko
stanje i svako drugo. Jednostavno pomažemo onima koji iskažu zahtjev. uočavanje potreba,
samostalni zahtjev potrebitih
11.) Na koji način dostavljate hranu krajnjim korisnicima?
Osobni dolazak korisnika. Ponekad vozimo onima koji nisu u stanju doći zbog različitih
razloga. samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih
12.) Kako se financirate u pogledu plaćanja režija i ostalih troškova?
Zajednica snosi troškove. Donatori. financiranje zajednice, donatorstvo
13.) Jeste li u suradnji sa drugim vjerskim zajednicama?
- Ako da, kojim? Sa svima. zajedništvo, suradnja
14.) Možete li reći s kojim se problemima susrećete.
- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane? -
- Kako bi riješili taj problem? –
Prilikom obrade podataka uočeni su sljedeći kodovi: nedostatni kapaciteti, suosjećanje s
članovima zajednice, volontiranje, humanost, zajedništvo, samostalno uočavanje potreba,
briga za vlastite članove, uočavanje potreba, ograničenost, upotpunjavanje blagdanskog stola
potrebitih, tehnička opremljenost, briga o zdravlju, imovina, prostor zajednice, nedostatni
kapaciteti, samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih,
financiranje zajednice, donatorstvo, suradnja. Navedeni kodovi grupirani su u sljedeće
kategorije: socijalni čimbenici (suosjećanje s članovima zajednice, volontiranje, humanost,
zajedništvo, briga za vlastite članove, upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih, briga o
zdravlju, suradnja), financije (financiranje zajednice, donatorstvo), potrebe (samostalno
uočavanje potreba, uočavanje potreba, samostalni zahtjev potrebitih), infrastruktura (tehnička
opremljenost, imovina, prostor zajednice), problemi (nedostatni kapaciteti, ograničenost,
dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih). Kodovi koji se najčešće pojavljuju su zajedništvo
(tri puta), uočavanje potreba (tri puta), ograničenost (dva puta), samostalni zahtjev potrebitih
(dva puta) i nedostatni kapaciteti (dva puta). Rečenica koja najbolje opisuje kod zajedništvo je
„Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća, itd.“. Kod uočavanje potreba iskazuje
se kroz rečenicu „Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo
provjeravamo financijsko stanje i svako drugo.“. Rečenica „Jednostavno pomažemo onima
koji iskažu zahtjev.“ odnosi se na kod samostalni zahtjev potrebitih. Kod ograničenost
predstavlja rečenica „Ne, nemamo frižidere i zamrzivače.“. Kodovi koji se pojavljuju jednom
su: suosjećanje s članovima zajednice, volontiranje, humanost, samostalno uočavanje potreba,
briga za vlastite članove, upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih, tehnička opremljenost,
briga za zdravlje, imovina, prostor zajednice, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih,
financiranje zajednice, donatorstvo, suradnja. Kodiranje je vršilo četvero članova tima.
Razmatranjem najčešće pojavljivanih kodova može se zaključiti da se ispitana vjerska
organizacija suočava s problemima kao što su ograničenost i nedostatni kapaciteti. Unatoč
tome pokazuju zajedništvo kroz uočavanje potreba i pomaganje članovima i ostalim
potrebitima kroz njihove samostalne zahtjeve.
7. PREPORUKE
Preporuka 1 koja proizlazi iz iskustva ispitivača je da bi članovi vjerskih organizacija prije
svega morali biti susretljivi, ljubazni i pristupačni s obzirom da su u neprestanom kontaktu s
javnosti. Ispitanicima je osnovna djelatnost pomaganje i rad s ljudima, a ispitivači su stekli
suprotan dojam s obzirom da neki ispitanici nisu ni odgovorili na poziv, a neki su grubo odbili
sudjelovanje u istraživanju.
Preporuka 2 na temelju prikupljenih i obrađenih podataka je poticanje svake vjerske
organizacije pojedinačno na prikupljanje i doniranje hrane. Svaka vjerska organizacija mora
samostalno shvatiti koliko je prikupljanje i doniranje hrane korisno za okolinu u kojoj djeluju.
Preporuka 3 je da udruga Centar za kulturu dijaloga mora biti inicijator u vidu angažiranja
vjerskih organizacija u procesu doniranja hrane. Iz istraživanja je vidljivo da vjerske
organizacije nemaju samostalnu inicijativu u prikupljanju i doniranju hrane. Ukoliko bi
vjerske zajednice vidjele da su druge angažirane u tom humanom procesu, možda bi se i one
priključile.
Preporuka 4 je da se na nacionalnoj razini poveća svijest o doniranju hrane i briga kako
pojedinaca tako i velikih trgovačkih lanaca, poduzeća i restorana o potrebitim ljudima iz
njihove okoline. Puno potrebitih ljudi, puno hrane koja se baca, puno troškova smeća, puno
brige, a sve bi se to moglo riješiti doniranjem.
Preporuka 5 je da udruga Centar za kulturu dijaloga stupi u kontakt sa svim vjerskim
organizacijama koji su u ovom istraživanju bili ispitanici. Možda istraživače studente ne
doživljavaju ozbiljno i zbog toga nisu voljni sudjelovati u istraživanju.
8. ZAKLJUČAK
Zaključak 1 koji se odnosi na Preporuku 1 ukoliko se ta preporuka ostvari vjerske
organizacije će biti pristupačnije i zainteresiranije za različita istraživanja vezana za njihovo
uključivanje u proces doniranja hrane te možda ostvarivati suradnje sa donatorima i drugim
vjerskim organizacijama. Samim time postale bi pristupačnije i za same krajnje korisnike koji
bi se možda zbog njihove reputacije da vole pomagati i sami javljali da trebaju pomoć.
Zaključak 2 koji se odnosi na Preporuku 2 je da bi svaka pojedinačna vjerska organizacija
ukoliko bi ona bila potaknuta na doniranje hrane doprinijela smanjenu gladi, siromaštva te
smanjenju količine hrane koja se baca, a time i povećanju zadovoljstva i potreba potrebitih.
Zaključak 3 koji se odnosi na Preporuku 3 ukazuje na to da bi udruga Centar za kulturu
dijaloga kao inicijator projekta trebala ujediniti i potaknuti sve vjerske organizacije za
doniranje i prikupljanje hrane. Ukoliko udruga uspije angažirati vjerske organizacije u
procesu sakupljanja i doniranja hrane razvit će se koordinirani sustav u kojem se povezuju sve
vjerske organizacije i ostale udruge koje doniraju hranu krajnjim korisnicima.
Zaključak 4 koji se izvodi iz Preporuke 4 odnosi se na smanjenje količine hrane koja se baca i
rješava problem zbrinjavanja viška hrane koja bi se inače bacila. Svakodnevno mediji
izvještavaju javnost o tome koliko je siromaštva prisutno u državi, a da se ne spominju
statistički podaci o tome koliko se hrane baca.
Zaključak 5 koji se izvodi iz Preporuke 5 je mogućnost da se istraživače studente ne
doživljava ozbiljno i zbog toga ispitanici nisu voljni sudjelovati u istraživanju. Ukoliko bi
udruga Centar za kulturu dijaloga stupila u kontakt s vjerskim organizacijama mogli bi se
prikupiti svi potrebni podaci s obzirom da se udruga bavi pomaganjem.
Članovi tima izabrali su temu za koju su smatrali da će njezinim istraživanjem doprinijeti
rješavanju jednog od najvećih problema u Lijepoj našoj, problema prekomjernog bacanja i
doniranja hrane. Prilikom prezentacije dostupnih tema za istraživanje, članovi tima su odmah
pomislili na prepune kontejnere bačene hrane ispred supermarketa kojima su se mogla
nahraniti mnoga gladna usta. Razočarani i potišteni što svojim radom nisu mogli doprinijeti
istraživanju, članovi tima odlučili su analizirati podatke koji su bili dostupni pa se sukladno
tome u radu navode brojni grafikoni. Glavni i najveći problem s kojim se susrelo prilikom
istraživanja je nedobivanje podataka, s obzirom da se nekolicina ispitanika nije javljala, nije
bila zainteresirana za sudjelovanje, nisu prikupljali hranu ili pak kontakt nije dostupan.
Usprkos želji i volji istraživača da doprinesu rješavanju problema prikupljanja i doniranja
hrane, nažalost u tome nisu uspjeli. Vjeruje se da će podaci na ovaj način prikupljeni i
obrađeni doprinijeti izvršenju projekta udruge Centar za kulturu dijaloga.
LITERATURA
1.) Smokrović, N., 2017., Znanost i metoda, Od opće metodologije do metodologije
ekonomije
2.) Jelenc, L., 2018./2019., Autorizirana prezentacija s predavanja dostupna na Merlinu
3.) Torbarina, M., 2018./2019., Autorizirana prezentacija s predavanja dostupna na Merlinu
4.) Knežević, B., Marić, I., 2016., Međusektorska suradnja u području distribucije hrane kao
odgovor na probleme siromaštva i materijalne deprivacije, znanstveni članak
5.) Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske, https://data.gov.hr/dataset/evidencija-
vjerskih-zajednica-u-republici-
hrvatskoj?fbclid=IwAR3FePnkUsAJkvWhgaW29Kxd3xsYidzTuH5pSLwpZes1eL2pNq87b9
VfEg4 , pogledano 23. listopada 2018.
6.) Magazin Hrvatske radiotelevizije, https://magazin.hrt.hr/459990/u-hrvatskoj-se-godisnje-
baci-380-tisuca-tona-hrane?fbclid=IwAR2fKIvl2_8dJo2j9RHJ-
g8LaEpiwVX2gNTI3u6ITdpjLpQvSKN4Rlx62M8 , pogledano 10. siječanj 2019.
7.) Popis stanovništva u Hrvatskoj,
https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Hrvatskoj_2011. ,
pogledano 10.siječnja 2019.
PRILOZI
1.) Popis vjerskih zajednica
2.) Pitanja za intervju
3.) Transkript sa kodovima
POPIS VJERSKIH ZAJEDNICA
PITANJA ZA INTERVJU
1.) Na kojem području se nalazite?
- Koje područje pokrivate?
2.) Tko su Vaši korisnici?
- Kako stupate u kontakt sa njima?
3.) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? Broj.
4.)Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja?
5.) Od koga primate hranu?
-Koliko često?
-U kojim količinama?
6.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirano, voće/povrće…)
7.) Smatrate li da ste dovoljno tehnički opremljeni?
-Ako ne, što Vam je potrebno?
- Imate li frižidere i zamrzivače?
8.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu?
- Ukoliko primite robu kojoj ističe rok upotrebe („najbolje upotrijebiti do“)
kako postupate s njom?
9.) U čijem vlasništvu je prostor u kojem djelujete? (gradski…)
10.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje?
11.) Postoje li kriteriji raspodjele hrane koju primite?
- Ako da, koji su?
12.) Na koji način dostavljate hranu krajnjim korisnicima?
13.) Kako se financirate da bi platili režije i ostale troškove?
14.) Jeste li u suradnji sa drugim vjerskim zajednicama?
- Ako da, kojim?
15.) Recite mi s kojima se problemima susrećete.
- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane?
- Kako bi riješili taj problem?
ODGOVORI ISPITANIKA SA KODOVIMA
1.) Sudjelujete li u sakupljanju hrane u svrhu doniranja, koju onda prosljeđujete krajnjim
korisnicima?
Islamska zajednica u Hrvatskoj ne sudjeluje direktno u skupljanju hrane u svrhu doniranja, jer
nemamo mogućnosti za skladištenje iste, već direktno spajamo potencijalne donatore s
potrebitima, ponajviše članovima Zajednice. nedostatni kapaciteti, suosjećanje s članovima
zajednice
2. ) Da li kod Vas rade pretežito volonteri ili imate zaposlenih? (Ako ste u mogućnosti navesti
neki broj: npr. 5 volontera i 2 zaposlenika)
Volonteri, nemamo profesionalaca na tom području. Mada naši imami diljem RH sudjeluju u
brojnim humanitarnim akcijama unutar naših Medžlisa. volontiranje, humanost
3.) Tko su Vaši korisnici u vidu doniranja hrane?
- Kako stupate u kontakt sa njima?
Većinom članovi Zajednice.
Korisnici se sami javljaju. zajedništvo, samostalno uočavanje potreba, briga za vlastite
članove
4.) Od koga primate hranu? (Npr. građani koji samoinicijativno doniraju hranu ili možda neki
trgovački lanci)
Građani, naši članovi Zajednice koji imaju poduzeća i td.
- Koliko često? povremeno, sukladno potrebama.
- U kojim količinama? ovisi. Ne radi se o velikim količinama. zajedništvo,
uočavanje potreba, ograničenost
5.) Kakvu vrstu hrane sakupljate? (svježe meso, konzervirane proizvode, voće/povrće…)
- Meso inače doniramo za vrijeme Kurban bajrama potrebitim članovima. uočavanje potreba,
upotpunjavanje blagdanskog stola potrebitih
6.) Smatrate li da ste dovoljno tehnički opremljeni?
Da, obzirom da imamo infrastrukturu Zajednice diljem RH, ali svakako da može bolje.
-Ako ne, što Vam je potrebno?
- Imate li frižidere i zamrzivače za zbrinjavanje hrane? Ne, nemamo frižidere i
zamrzivače. tehnička opremljenost, ograničenost
7.) Kako rješavate problem ukoliko primite pokvarenu hranu? Ne. primamo pokvarenu hranu.
- Ukoliko primite robu kojoj ističe rok upotrebe („najbolje upotrijebiti do“)
kako postupate s njom? – briga o zdravlju
8.) U čijem vlasništvu je prostor u kojem djelujete? (gradski…)
Vlasništvo Islamske zajednice. imovina, prostor zajednice
9.) Imate li vlastiti prostor za skladištenje hrane?
Ne. nedostatni kapaciteti
10.) Postoje li kriteriji raspodjele hrane koju primite?
- Ako da, koji su to kriteriji?
Potrebiti ljudi. Nema nekih posebnih kriterija u smislu da strogo provjeravamo financijsko
stanje i svako drugo. Jednostavno pomažemo onima koji iskažu zahtjev. uočavanje potreba,
samostalni zahtjev potrebitih
11.) Na koji način dostavljate hranu krajnjim korisnicima?
Osobni dolazak korisnika. Ponekad vozimo onima koji nisu u stanju doći zbog različitih
razloga. samostalni zahtjev potrebitih, dostava hrane zbog spriječenosti potrebitih
12.) Kako se financirate u pogledu plaćanja režija i ostalih troškova?
Zajednica snosi troškove. Donatori. financiranje zajednice, donatorstvo
13.) Jeste li u suradnji sa drugim vjerskim zajednicama?
- Ako da, kojim? Sa svima. zajedništvo, suradnja
14.) Možete li reći s kojim se problemima susrećete.
- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane? -
- Kako bi riješili taj problem? –
15.) Recite mi s kojima se problemima susrećete.
- Što smatrate najvećim problemima u vezi donirane hrane?
- Kako bi riješili taj problem?
Recommended