View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Standardni Eurobarometar 88
Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za
komunikacije.
Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske Komisije u
Hrvatskoj.
Javno mnijenje u Europskoj Uniji
Nacionalni izvještaj
Hrvatska
Jesen 2017
Standardni Eurobarometar 88.
Nacionalni izvještaj
JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI
HRVATSKA
http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion
Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije.
Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
1
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
SADRŽAJ
UVOD 2
I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE 3
II. KAKVA EUROPSKA UNIJA 4
III. POSTIGNUĆA EUROPSKE UNIJE 5
IV. TERITORIJALNA PRIVRŽENOST 6
V. NAJVEĆE TEŠKOĆE 6
VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE 7
VII. VRIJEDNOSTI 9
VIII. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA 10
IX. POLITIČKA OPREDIJELJENOST 11
ZAKLJUČAK 12
2
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
UVOD
Istraživanje Standardnog Eurobarometra provodi se dva puta godišnje. Ovo, 88. po redu, 27. je koje je
obuhvatilo Hrvatsku. Naruc itelj istraživanja je odjel „Motrenje i analiza medija“ Glavne uprave za
komunikacije Europske komisije, a njegovu je provedbu organizirao Kantar Belgium S.A. Odgovore
je u Hrvatskoj, razgovarajuci s ispitanicima izravno u njihovim domovima, od 5. do 12. studenoga
2017. prikupljala agencija HENDAL.
Godinu koja je prethodila ovom istraživanju u Hrvatskoj je obilježio pad koncerna Agrokor, uz koji je
vezan velik dio hrvatske poljoprivredne proizvodnje i još veći dio trgovine. Privatnu tvrtku, čiji je
vlasnik Ivica Todorić pobjegao u London, a koja se preinvestirala i prezadužila, pa dobavljače nije
plaćala i po šest mjeseci, što se nije sankcioniralo nego se prikrivalo “kreativnim knjigovodstvom”,
vlada je odlučila preustrojiti, zbog čega je donesen i poseban zakon “Lex Agrokor”. Koalicijski
partner Most je, zbog zahtjeva da odstupi ministar financija Zdravko Marić, koji je došao s
direktorskog položaja u Agrokoru, izbačen iz vlade, a premijer Andrej Plenković iz HDZ-a (EPP)
novu je većinu sastavio s dijelom zastupnika stranke HNS (ALDE), koji su izabrani u Sabor na listi
koju je predvodio oporbeni SDP (S&D), te uz potporu manjina i niza malih desnih stranaka i
neovisnih zastupnika. Iz HNS-a je zbog toga istupio dio zastupnika i osnovao novu liberalnu stranku
GLAS, koja je ostala u oporbi. Nova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koju je predložio HNS,
nastoji sada, uz tehničku potporu Europske komisije, ubrzati reformu školskoga kurikula. Zbog jačanja
desne struje u civilnom društvu, koja je povela kampanju protiv Istambulske konvencije, ni ona nije
još stavljena na dnevni red Sabora,
Velikih napetosti bilo je u glavnoj oporbenoj stranci SDP-u: zastupnici bliski bivšemu šefu stranke i
premijeru Zoranu Milanoviću sukobljavali su se s novoizabranim stranačkim čelnikom Davorom
Bernardićem, pa se SDP nije uspješno postavio kao korektor vlasti. Do unutarstranačkih sukoba došlo
je i u oporbenom Mostu, kao i u HSS-u (EPP), koji je, nakon dugogodišnje potpore HDZ-u, ponovno
uspostavio suradnju s SDP-om.
Zbog unutaroporbenih sukoba HDZ je, unatoč naoko nesigurnoj većini, održao stabilnost vlade.
Gospodarstvo se nastavilo oporavljati, a nezaposlenost se, zahvaljujući i znatnom povećanom
iseljavanju u druge države članice EU-a, smanjila na 10%.
Unatoč do sada najtežoj sezoni požara, turistička je sezona bila iznimno uspješna i konačno se
produljila izvan triju ljetnih mjeseci. Usto se s mora proširila na unutrašnjost, s rastućim udjelom
Zagreba.
Godinu je i obilježila i oslobađajuća presuda bogatašu Tomislavu Horvatinčiću za usmrćivanje dvoje
talijanskih jedriličara, što je dodatno pojačalo nepovjerenje građana u hrvatsko pravosuđe.
Lani je stigla i odluka Arbitražnog suda o granici sa Slovenijom, koju je Europska komisija priznala
unatoč činjenici da je Hrvatska, zbog pokušaja Slovenije da protupravno utječe na pojedine sudce, iz
arbitražnog postupka istupila.
Iako su mediji izvijestili o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, koju je predstavio predsjednik EK Jean
Claude Juncker, o njezinom sadržaju u hrvatskoj javnosti nije bilo veće rasprave
Reprezentativan uzorak građana starijih od 15 godina, kojih je na ukupnom prostoru na kojemu se
istraživanje provodilo u to vrijeme bilo ukupno 498.971.364, od čega 431.452.219 ne prostoru EU-a, a
u Hrvatskoj 3.796.476, obuhvatio je ukupno 33.193 ispitanika – 28.055 stanovnika 28 država clanica
EU, uključujući 1.094 građana Hrvatske, a uz njih još i 1.005 Turaka, 1.040 stanovnika Bivše
Jugoslavenske Republike Makedonije, 1.050 Albanaca, 500 pripadnika turske ciparske zajednice, 532
Crnogorca i 1.011 Srba.
Izraz Hrvat u ovom izvještaju označava građana Hrvatske, a Europljanin građana EU28. U zagradama
u tablicama su, gdje ih ima, podatci iz istraživanja EB86, provedenoga godinu dana ranije.
3
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE
U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba EU-a u Hrvatskoj smanjila za pet, a na razini EU28 za
pet se postotnih bodova povećala. Negativnu predodžbu EU-a u Hrvatskoj ima, međutim, i dalje samo
18% ispitanika. U Hrvatskoj je najviše onih za koje je EU neutralan pojam, 50%, a na razini EU28 ih
je 37%. Samo je u Češkoj (30%) i u Grčkoj (23%) manje onih koji o EU-u misle pozitivno nego u
Hrvatskoj.
U Hrvatskoj o EU-u pozitivnije misle muškarci (32%), nego li žene (30%). Među ženama je, međutim,
manje onih koji o EU-u misle negativno (17%) nego li među muškarcima. (20%). Najmlađi ispitanici,
od 16 do 24 godine, imaju o EU-u najbolje mišljenje (44% pozitivno, 10% negativno), dok EU
najlošije stoji među ispitanicima starijima od 55 godina (26% pozitivno, 22% negativno).
Prema zanimanjima, najviše je onih na koje EU ostavlja pozitivan dojam među studentima (50:9%),
dok među umirovljenicima EU najlošije stoji (25% pozitivno, 21% negativno).
Prema političkom opredjeljenju, više je onih koji na EU gledaju pozitivno na desnici (35%) nego na
ljevici (30%), dok ih je najmanje u centru (27%). No, i negativno mislećih više je na desnici (23%)
nego na ljevici (19%), a i takvih je najmanje u centru (16%), gdje je za čak 56% ispitanika EU
neutralan pojam. Na EU neutralno gleda i 50% ljevičara, te 41% desničara.
4
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
II. KAKVA EUROPSKA UNIJA
Jeste li za Europsku Uniju koja ima sljedeća obilježja?
EU28 RH
Za Protiv Ne zna Za Protiv Ne zna
Monetarna unija s jednom
valutom, eurom
61%
(58%)
33%
(36%) 6% (6%)
43%
(52%)
52%
(43%) 5% (5%)
Jedinstvena vanjska politika 66%
(66%)
25%
(25%) 9% (9%)
60%
(69%)
35%
(27%) 5% (4%)
Buduće širenje na druge
zemlje
42%
(39%)
47%
(51%)
11%
(10%)
59%
(62%)
35%
(33%) 6% (5%)
Jedinstvena sigurnosna
politika
75%
(75%)
18%
(19%) 7% (6%)
67%
(75%)
29%
(22%) 4% (3%)
Jedinstvena politika
useljavanja
69%
(69%)
25%
(25%) 6% (6%)
63%
(70%)
32%
(27%) 5% (3%)
Jedinstvena energetska
politika
72%
(73%)
19%
(18%) 9% (9%)
62%
(75%)
31%
(21%) 7% (4%)
Jedinstveno digitalno tržište 62%
(59%)
20%
(21%)
18%
(20%)
62%
(69%)
29%
(23%) 9% (8%)
Slobodno kretanje, studiranje i
poslovanje širom EU-a
81%
(81%)
14%
(14%) 5% (5%)
78%
(85%)
20%
(14%) 2% (1%)
I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim
politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo u dvama pitanjima: nastavku proširenja EU-a
na druge zemlje i monetarnoj uniji. Iako se otpor proširenju EU-a na prosjeku EU28 u proteklih
godinu dana smanjio za četiri, a potpora mu porasla za dva postotna boda, protivnika proširenju pet je
postotnih bodova više nego zagovornika. U Hrvatskoj se potpora nastavku proširenja istovremeno
smanjila za tri, a protivljenje mu poraslo za dva postotna boda, no ispitanika koji zagovaraju nastavak
proširenja EU-a u Hrvatskoj je i dalje zamalo tri petine. Više je zagovornika proširenja nego u
Hrvatskoj samo još u Litvi (66%), Španjolskoj (64%), Mađarskoj (63%) te na Malti i u Rumunjskoj
(62%), a u natpolovičnoj većini daljnje širenje EU-a podupiru još Slovenci (58%) i Poljaci (56%).
Najviše je protivnika daljnjeg širenja u Austriji (68%), Finskoj, Francuskoj i Nizozemskoj (64%),
Njemačkoj (63%), Belgiji i Luksemburgu (59%), Češkoj (56%), Danskoj (55%) i Švedskoj (50%).
Dok je potpora zajedničkoj valuti euru na razini EU28 u proteklih godinu porasla za tri postotna boda,
pa ga podupire više od tri petine ispitanika,. u Hrvatskoj se znatno smanjila, s natpolovične većine na
samo 42%, a broj protivnika zajedničke valute prešao je u natpolovičnu većinu. Zanimljivo je da, dok
na razini EU28 potpora zajedničkim politikama raste ili stagnira, u Hrvatskoj ona opada, iako ih i
dalje, osim eura, podupire znatna većina ispitanika.
5
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
III. POSTIGNUĆA EUROPSKE UNIJE
Što vama osobno predstavlja Europska unija?
EU28 RH
Mir 30% 19%
Gospodarski boljitak 16% 22%
Demokraciju 23% 20%
Socijalnu sigurnost 10% 13%
Slobodu putovanja, studiranja i rada
bilo gdje u EU-u
52% 52%
Kulturnu raznolikost 28% 27%
Snažniji utjecaj u svijetu 25% 23%
Euro 36% 25%
Nezaposlenost 11% 7%
Birokraciju 23% 12%
Bacanje novca 22% 16%
Gubljenje našeg kulturnog identiteta 13% 18%
Više zločina 15% 13%
Nedovoljan nadzor vanjskih granica 23% 17%
Drugo (spontano) 2% 5%
Ne zna 3% 2%
I za hrvatske, i za prosječnog europskog ispitanika daleko je najvažnije obilježje Europske unije
sloboda putovanja, studiranja i rada bilo gdje u EU-u. Drugo po redu za prosječnog Europljanina, a
treće za hrvatske ispitanike, zajednička je valuta euro; Hrvati na drugo mjesto stavljaju kulturnu
raznolikost. Prosječni Europljanin trećim najvažnijim obilježjem EU-a smatra mir.
Koja su, po vama, najpozitivnija postignuća Europske unije?
EU28 RH
Mir među državama članicama 34% 21%
Slobodno kretanje ljudi, roba i usluga
unutar EU-a
26% 35%
Euro 8% 4%
Programi razmjene studenata poput
ERASMUS-a
7% 7%
Zajednička poljoprivredna politika 2% 5%
Gospodarska moć EU-a 5% 12%
Politički i diplomatski utjecaj EU-a u
svijetu
5% 5%
Razina socijalne sigurnosti (zdravstvo,
obrazovanje, mirovine) u EU-u
4% 7%
Drugo (spontano) 1% 1%
Ništa (spontano) 4% 2%
Ne zna 4% 1%
Mir među državama članicama najvažnije je postignuće Europske unije za prosječnog Europljanina,
dok ga Hrvati stavljaju na drugo mjesto. Hrvatima je najvažnije, a prosječnom Europljaninu drugo po
redu, slobodno kretanje ljudi, roba i usluga unutar EU-a. Na treće mjesto prosječni Europljanin stavlja
zajedničku valutu euro, dok je Hrvatima treće najvažnije postignuće EU-a gospodarska moć Unije.
6
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
IV. TERITORIJALNA PRIVRŽENOST
Koliko ste privrženi...
EU28 RH
Privrženi Nisu
privrženi
Ne
znaju
Privrženi Nisu
privrženi
Ne
znaju
Svom gradu ili selu 89% 11% 0% 93% 7% 0%
Svojoj zemlji 92% 8% 0% 84% 16% 0%
Europskoj uniji 55% 43% 2% 46% 51% 3%
Europi 64% 34% 2% 51% 47% 2%
Dok je prosječni Europljanin najprivrženiji svojoj zemlji, a potom gradu ili selu u kojemu živi,
hrvatskim je ispitanicima njihova zemlja na drugome mjestu, iza njihova grada ili sela. Dok je
natpolovična većina ispitanika na razini EU28 privržena Europskoj uniji, među hrvatskim ispitanicima
prevladavaju oni koji privrženost Uniji ne osjećaju.
V. NAJVEĆE TEŠKOĆE
Prema Vašem mišljenju, koje su dvije najveće teškoće s kojima se vaša zemlja / Europska unija
trenutačno suočava?
Vaša zemlja Europska unija
EU28 RH EU28 RH
Zločin 12% (11%) 16% (11%) 10% (8%) 16% (13%)
Gospodarsko stanje 16% (19%) 28% (28%) 17% (20%) 15% (13%)
Rast cijena / inflacija 17% (15%) 27% (25%) 7% (8%) 9% (12%)
Oporezivanje 7% (7%) 8% (6%) 3% (4%) 3% (4%)
Nezaposlenost 25% (31%) 52% (59%) 13% (16%) 11% (16%)
Terorizam 16% (14%) 4% (3%) 38% (32%) 51% (42%)
Stambena pitanja 10% (7%) 3% (3%) - -
Utjecaj EU-a u svijetu - - 9% (10%) 10% (11%)
Državni dug 9% (10%) 19% (22%) 16% (17%) 18% (17%)
Useljavanje 22% (26%) 5% (6%) 39% (45%) 29% (45%)
Zdravstvena i socijalna sigurnost 20% (18%) 8% (9%) - -
Obrazovni sustav 11% (10%) 4% (4%) - -
Mirovine 14% (15%) 13% (10%) 4% (4%) 3% (3%)
Okolišne, klimatske i enegretske
teškoće 10% (7%) 2% (2%) - -
Okoliš - - 8% (6%) 3% (2%)
Opskrba energijom - - 3% (3%) 5% (4%)
Klimatske promjene - - 8% (8%) 5% (5%)
Ostalo (SPONTANO) 3% (1%) 1% (1%) 2% (2%) 0% (0%)
Ništa od navedenog (SPONTANO) 0% (0%) 0% (0%) 1% (1%) 1% (0%)
Ne zna 1% (1%) 0% (0%) 5% (4%) 3% (2%)
7
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
Nezaposlenost je i za hrvatske ispitanike, i za prosječnog Europljanina najveća teškoća s kojom se
njihova zemlja suočava, iako ona zabrinjava tek četvrtinu europskih, a više do polovice hrvatskih
ispitanika. Na drugo mjesto europski ispitanici stavljaju useljavanje, a na treće zdravstvenu i socijalnu
sigurnost. Hrvatskim ispitanicima na drugome je mjestu gospodarsko stanje u zemlji, a na trećemu
inflacija. Useljavanje u Hrvatsku ih gotovo uopće ne zabrinjava.
Na prvo mjesto među teškoćama s kojima se suočava EU Hrvati stavljaju terorizam, dok je za
prosječnog Europljanina najveća teškoća useljavanje, a terorizam ga slijedi u stopu. Hrvatima je
useljavanje druga najveća teškoća za EU, ali zabrinjava čak deset postotnih bodova manje hrvatskih
nego europskih ispitanika.
VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE
Vjerujete li sljedećim medijima i institucijama?
EU28 RH
Vjeruje Ne vjeruje Ne zna Vjeruje Ne vjeruje Ne zna
Tiskanim medijima 47% (46%) 47% (48%) 6% (6%) 47% (44%) 46% (53%) 7% (3%)
Radiju 59% (59%) 34% (34%) 7% (7%) 53% (70%) 41% (29%) 6% (1%)
Televiziji 51% (50%) 45% (46%) 4% (4%) 46% (49%) 51% (49%) 3% (2%)
Internetu 34% (36%) 51% (48%) 15% (16%) 42% (35%) 42% (49%) 16% (16%)
Društvenim mrežama na
internetu 20% (21%) 62% (59%) 18% (20%) 32% (26%) 49% (56%) 19% (19%)
Pravosuđu /
Pravosudnom sustavu 50% (51%) 45% (44%) 5% (5%) 19% (29%) 75% (67%) 6% (4%)
Policiji 72% (71%) 25% (25%) 3% (4%) 53% (56%) 44% (42%) 3% (2%)
Vojsci 73% (74%) 21% (19%) 6% (7%) 79% (68%) 18% (29%) 3% (3%)
Javnoj upravi 49% (48%) 45% (46%) 6% (6%) 27% (36%) 67% (61%) 6% (3%)
Političkim strankama 18% (16%) 77% (78%) 5% (6%) 11% (13%) 85% (85%) 4% (2%)
Županijskim ili lokalnim
vlastima 51% (47%) 44% (47%) 5% (6%) 26% (26%) 71% (71%) 3% (3%)
Vladi 36% (31%) 59% (64%) 5% (5%) 15% (26%) 82% (71%) 3% (3%)
Saboru 35% (32%) 58% (62%) 7% (6%) 15% (24%) 81% (73%) 4% (3%)
Europskoj uniji 41% (36%) 48% (54%) 11% (10%) 39% (43%) 51% (50%) 10% (7%)
Europskoj komisiji 42% (38%) 41% (45%) 17% (17%) 42%
(43%) 45% (45%) 13% (12%)
Europskom parlamentu 45% (42%) 42% (45%) 13% (13%) 50% (46%) 41% (44%) 9% (10%)
Europskoj središnjoj
banci 39% (34%) 44% (49%) 17% (17%) 37% (36%) 51% (51%) 12% (13%)
Ujedinjenim narodima 47% (45%) 39% (41%) 14% (14%) 36% (44%) 52% (47%) 12% (9%)
8
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
I Hrvati, i Europljani od medija najviše vjeruju radiju. No, dok na prosjeku EU-a povjerenje u medije
u proteklih godinu dana uglavnom stagnira, u Hrvatskoj je povjerenje u radio znatno palo, a povjerenje
u televiziju, koja je lani u Hrvatskoj, kao i na prosjeku EU28, bila na drugome mjestu, preraslo je u
nepovjerenje. Povjerenje u tiskanje medije u Hrvatskoj je u međuvremenu nešto poraslo, pa je danas
postotni bod više onih koji im vjeruju nego onih koji u tisak nemaju povjerenje. Obavijestima s
interneta sada vjeruje još manje prosječnih Europljana nego lani, dok im Hrvati danas vjeruju više i
jednako je onih koji im vjeruju koliko i onih koji im ne vjeruju. Društvenim mrežama na internetu ni
hrvatski, ni europski ispitanici uglavnom ne vjeruju, iako je u obavijesti s društvenim mreža
povjerenje Hrvata trećinu veće nego na prosjeku EU28.
Povjerenje u pravosuđe odnosno u pravosudni sustav ima natpolovična većina Europljana, dok je u
Hrvatskoj nepovjerenje u proteklih godinu dana poraslo s dvije trećine na tri četvrtine ispitanika.
Vojska uživa veliko povjerenje i Hrvata i Europljana, s time da je ono na razini EU28 u proteklih
godinu dana neznatno opalo, dok je u Hrvatskoj poraslo za čak 11 postotnih bodova. Policiji vjeruje
zamalo tri četvrtine Europljana, a tek malo više od polovice Hrvata, s tim da povjerenje u policiju na
razini EU28 raste, a u Hrvatskoj opada.
Dok povjerenje u javnu upravu na razini EU28 raste, te joj sada vjeruje većina od zamalo polovice
Europljana, u Hrvatskoj je u znatnome padu, pa joj danas ne vjeruje više od dvije trećine Hrvata.
Županijskim i lokalnim vlastima Europljani sve više vjeruju – sada je natpolovična većina takvih, a
Hrvati im u velikoj, stagnirajućoj, većini ne vjeruju.
Nepovjerenje u nacionalne parlamente dominantno je i na razini EU28, i u Hrvatskoj. No, dok im
danas vjeruje nešto više od trećine Europljana, tri postotna boda više nego lani, u Hrvatskoj se
povjerenje u Sabor u međuvremenu smanjilo s četvrtine na samo 15 posto ispitanika, jednako kao i
vladi. Vladama svojih zemalja danas, pak, vjeruje više od trećine Europljana, pet postotnih bodova
više nego lani. Golemo je na objema stranama nepovjerenje u političke stranke, no, dok povjerenje u
stranke na razini EU28 ipak malo raste, u Hrvatskoj i ono dodatno opada.
Dok na razini EU28 povjerenje u Europsku uniju raste, iako su i dalje u većini oni koji u nju nemaju
povjerenje, u Hrvatskoj opada, pa joj sada ne vjeruje više od polovice ispitanika. I povjerenje u
Europsku komisiju na razini EU28 je u porastu, dok je u Hrvatskoj u neznatnom padu. Europskoj
središnjoj banci ne vjeruje većina ni Europljana, ni Hrvata; u Hrvatskoj je to nepovjerenje
natpolovično. Jedina europska institucija kojoj Hrvati većinski vjeruju, i to više od prosjeka EU28,
Europski je parlament.
9
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
VII. VRIJEDNOSTI
Koje tri od ovih vrijednosti najbolje predstavljaju Europsku uniju / Koje su vam od njih osobno
najvažnije?
Najbolje predstavljaju
Europsku uniju Osobno najvažnije
EU28 RH EU28 RH
Vladavina prava 22% 18% 18% 13%
Poštovanje ljudskog života 15% 19% 36% 37%
Ljudska prava 33% 21% 42% 33%
Osobna sloboda 16% 17% 24% 35%
Demokracija 32% 39% 28% 22%
Mir 40% 31% 45% 46%
Jednakost 12% 15% 20% 19%
Solidarnost, pomoć drugima 16% 19% 15% 19%
Tolerancija 12% 14% 18% 13%
Religija 3% 6% 6% 9%
Samoispunjenje 4% 5% 8% 5%
Poštovanje drugih kultura 13% 11% 9% 4%
Ništa od navedenog
(SPONTANO) 5% 10% 1% 2%
Ne zna 7% 9% 2% 0%
Prema mišljenju hrvatskih ispitanika, Europsku uniju najbolje predstavljaju demokracija, mir i ljudska
prava. Za prosječnog europskog ispitanika mir je na prvome mjestu, dok su na drugome ljudska prava,
a demokracija je na trećemu mjestu.
Hrvatskim su ispitanicima od ponuđenih vrijednosti osobno najvažnije mir, poštovanje ljudskog života
i osobna sloboda. Prosječnome Europljaninu također je najvažniji mir, a slijede ljudska prava, pa
poštovanje ljudskog života.
10
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
VIII. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA
Koliko se smatrate obaviještenima o europskim pitanjima
EU28 RH
Dobro 31% (38%) 33% (37%)
Loše 65% (60%) 65% (63%)
Ne zna 4% (2%) 2% (0%)
Hrvatski i europski ispitanici u podjednakoj većini smatraju da su loše obaviješteni o europskim
pitanjima. U proteklih se godinu dana osjećaj da nisu informirani o europskim pitanjima i u Hrvata i u
Europljana povećao. U Hrvatskoj je najviše je onih koji smatraju da su dobro obaviješteni u skupini
ispitanika staroj između 40 i 54 godine (50%), a najmanje ih je u skupini starijoj od 55 godina (36%).
Koje sve izvore koristite za obavještavanje o europskim pitanjima?
EU28 RH
Konferencije i sastanci 3% 1%
Razgovori s obitelji, prijateljima, kolegama 19% 25%
Dnevni tisak 24% 17%
Ostali tisak 9% 9%
Televizija 48% 51%
Radio 21% 15%
Službene internetske stranice 17% 9%
Medijske internetske stranice 26% 16%
Internetske društvene mreže 13% 15%
Blogovi 3% 5%
Internetske video-stranice 3% 8%
Knjige, brošure, letci 5% 3%
Telefon (Info-linije, Europe Direct itd.) 1% 0%
Drugo (SPONTANO) 1% 1%
Ne traži takve vijesti (SPONTANO) 20% 22%
Ne zna 2% 0%
A gdje dobivate većinu vijesti o europskim pitanjima? Na prvome mjestu...
EU28 RH
Televizija 53% 56%
Tisak 9% 4%
Radio 7% 3%
InternetskEB Paragraph stranice 14% 18%
Internestke društvene mreže 4% 5%
Drugo (SPONTANO) 1% 0%
Ne traži takve vijesti (SPONTANO) 11% 13%
Ne zna 1% 1%
Televizija pa internet glavni su izvori vijesti o europskim pitanjima i za hrvatske, i za europske
ispitanike. Hrvati se o europskim pitanjima također uvelike informiraju razgovarajući s obitelji,
prijateljima i kolegama.
11
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
IX. POLITIČKA OPREDIJELJENOST
Kako biste se svrstali na političkoj ljestvici?
EU28 RH
Lijevo 8% (8%) 11% (12%)
Lijevi centar 20% (19%) 20% (19%)
Centar 35% (36%) 35% (34%)
Desni centar 14% (13%) 14% (12%)
Desno 5% (5%) 7% (12%)
Odbija odgovoriti 8% (9%) 6% (6%)
Ne zna 10% (10%) 7% (5%)
U EU28 lijevo od centra ukupno se svrstava 28% ispitanika, postotni bod više nego lani, a u Hrvatskoj
njih 31%, jednako kao prije godinu dana. Desno se smješta ukupno 19% Europljana, bod više nego
lani, a 21% Hrvata, tri boda manje nego lani. Na objema stranama prevladavaju, u jednakom postotku,
oni koji se smještaju u politički centar, s time da je takvih na razini EU28 sada bod manje, a u
Hrvatskoj bod više nego lani.
Žene se u Hrvatskoj češće smještaju lijevo nego muškarci (33:30%), a više ih je i u političkom središtu
(36:34%), dok ih je na desnici znatno manje nego muškaraca (16:26%). Ljevičari dominiraju nad
desničarima u svim dobnim skupinama, ali samo ih je među starijima od 55 godina više nego onih koji
se svrstavaju u politički centar.
12
Javno mnijenje u Europskoj uniji
Jesen 2017.
Nacionalni
izvještaj
Hrvatska
Standardni Eurobarometar 88.
ZAKLJUČAK
Iako negativnu predodžbu o Europskoj uniji ima manje od petine Hrvata, pozitivna se predodžba o
EU-u u Hrvatskoj nastavlja smanjivati. Tomu je vjerojatno pridonijela i činjenica da hrvatski građani
ni četiri godine nakon ulaska u EU nisu još na svojem obiteljskom životnom standardu počeli osjećati
dobrobit od članstva. Uvelike, također, prevladava uvjerenje Hrvata da su o europskim pitanjima loše
obaviješteni.
Pad popularnosti EU-a posljedica je i velikog općeg nezadovoljstva djelovanjem političkoga sustava,
koje se ogleda u golemom nepovjerenju u političke stranke, Sabor i vladu, kao i u pravosuđe, što
ishodi porastom populizma. Dok su teškoće u koje se Ujedinjena Kraljevina dovela Brexitom smanjile
popularnost populističkih stranaka u mnogim državama članicama EU-a, u Hrvatskoj je, uz više od
300.000 građana s blokiranim računima, koji ne vide izlaz iz ovrha, dodatno ojačao populistički
protueuropski Živi zid, koja je sada treća stranka po popularnosti.
Unatoč tomu, Hrvati u znatnoj većini podupiru Uniju s jedinstvenim politikama, no ta se potpora u
proteklih godinu dana ponešto smanjila. Ipak, samo je potpora zajedničkoj valuti euru prerasla u
protivljenje. Europskim institucijama Hrvati i dalje vjeruju znatno više nego domaćima, ali samo
Europski parlament uživa povjerenje većine ispitanika.
Iako se prema pojavljivanju u javnosti, osobito u medijima, čini da u Hrvatskoj dominira desnica, ovo
istraživanje pokazuje da ona sve više zaostaje za ljevicom, dok se većina građana smješta u političko
središte.
Recommended