Kako potaknuti samoregulirano učenje

Kako potaknuti samoregulirano učenje

Elementi dobre samoregulacije

Razvoj dobre samoregulacije uključuje sljedeće elemente:

1. Samoopažanje — sustavno praćenje vlastitog rada

2. Samoprocjena — sustavno procjenjivanje vlastitog učinka i uspoređivanje s nekim standardom i (npr. provjera odgovora, provjera postupaka, provjera vlastitog rada prema radu drugih i sl.)

3. Samousmjeravanje ponašanja:

Planiranje, postavljanje ciljeva i sl. Korištenje samopohvala ili

samokritika Postavljanje dostižnih ciljeva Strukturiranje okoline – uvjeta za

učenje Traženje pomoći

Uobičajene strategije samoregulacije

Skup strategija samoregulacije koje koriste uspješni učenici mogu se grupirati u tri kategorije:

1. Kognitivne i motivacijske 2. Strategije odabira prikladnih ponašanja3. Strategije prilagodbe okoline

Uobičajene strategije samoregulacije

1. Kognitivne i motivacijske Strategije kojima učenici organiziraju i tumače

informacije a. Organiziranje informacija

Pregled informacija – Što sve sadrži zadatak? Sažimanje Reorganiziranje sadržaja Razjašnjavanje Sažeti prikazi Slike, dijagrami, grafovi Web stranice – mapiranje sadržaja

Uobičajene strategije samoregulacije

b. Postavljanje ciljeva i planiranje/određivanje standarda

Raščlanjivanje zadatka – Od čega se zadatak sastoji?

Određivanje slijeda postupaka – Što sve trebam učiniti da bih to naučila/ riješila problem?

Određivanje potrebnog vremena i tempa rada – Koliko će mi vremena trebati? Koliko dnevno moram raditi?

Uobičajene strategije samoregulacije

c. Vođenje bilješki i praćenje Vođenje bilješki – Kako i koliko radim, radim li

sporije nego što je planirano? Bilježenje učinjenih pogrešaka – U čemu sam

pogriješila? Praćenje vlastitih ocjena/dobivenih povratnih

informacija Dokumentiranje rada (portfolio), čuvanje svih

bilješki nastalih tijekom rada

Uobičajene strategije samoregulacije

d. Uvježbavanje i upamćivanje (pisano ili usmeno: vidljivo ili “u sebi”)

Mnemotehnike Poučavanje drugih učenika Postavljanje pitanja Korištenje mentalnih predodžbi Ponavljanje

Uobičajene strategije samoregulacije

2. Strategije odabira ponašanja: uključuju ono što učenik poduzima rješavajući zadatak

a. Samovrednovanje (provjera kvalitete rada i napretka) Analiza zadatka i očekivanja (Što nastavnik očekuje od

mene? Što ja želim?) Davanje uputa sebi; povratne informacije Usmjerenost na zadatak

b. Samopoticanje samomotiviranje samonagrađivanje za napredak

Uobičajene strategije samoregulacije

3. Strategije prilagodbe okoline: traženje pomoći i strukturiranje fizičke okoline za učenje

Traženje informacija (knjižnica, internet) Knjige Izvori na internetu Sažeti pregledi sadržaja Ponovno čitanje zabilješki, udžbenika i sl.

Uobičajene strategije samoregulacije

a. Strukturiranje okoline Organiziranje fizičke okoline za učenje Izdvajanje/uklanjanje ili umanjivanje

smetnji iz okoline Odrediti razdoblja učenja i rasporediti ih u

vremenu

b. Traženje pomoći od drugih Vršnjaka Nastavnika i drugih odraslih

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Strategije poučavanja kojima učenicima pomažemo da razviju sposobnost samoregulacije:

Djelovati na njihova vjerovanja o sebi, očekivanja i postavljanje ciljeva

Pomoći učenicima da povratne informacije i zahtjeve dožive na pozitivan način (npr. “radite li redovito zadaće, puno lakše će vam biti spremiti se za test," umjesto “ne budete li radili zadaću, sigurno nećete proći test”)

Dati konkretne upute za korištenje strategija samoregulacije

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Poticati osvrtanje na vlastiti učinak

Nastavnik služi kao model koji pokazuje učenicima kako mogu sami sa sobom razgovarati o vlastitom učinku (“misliti naglas”)

Učenici uvježbavaju razgovor (refleksivni dijalog)

Potiču se grupne rasprave o problemima/zadacima (suradničko učenje)

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Koraci u uvježbavanju učenika da sami sebe usmjeravaju:

1. nastavnica služi kao model – naglas daje upute dok izvodi zadatak

2. učenik glasno ponavlja upute dok izvodi zadatak3. učenik vrlo tiho ponavlja upute dok izvodi zadatak4. učenik u sebi ponavlja upute dok izvodi aktivnost

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Učenicima pomoći da povežu apstraktne pojmove

Koristite konkretne zadatke i primjere koje učenici sami navedu

Pomozite učenicima da razlikuju bitno od nebitnog (npr. reći im na što da posebno usmjere pažnju)

Učenicima pomoći da povežu nove informacije s prethodnim iskustvom

Koristiti aktivnosti učenja koje se temelje na vlastitom iskustvu

Usmjeriti se na primjenu znanja u širem kontekstu Povezati primjere iz stvarnog života sa informacijama

koje se uče u školi

Kako razviti sposobnost samoregulacije

Dati jasnu povratnu informaciju

Standardi učinka moraju biti jasno postavljeni i dostižni

Povratnu informaciju (pozitivnu ili negativnu) usmjeriti na zadatak, a ne na učenika

Npr. “dobro si riješio prvi dio testa, ali još moraš uvježbati razlomke “ umjesto “mogao si i bolje”

Određivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva

Ciljevi nam pomažu da odaberemo aktivnosti i strategije učenja

Kratkoročni cilj je cilj koji se dostiže za nekoliko dana ili nekoliko tjedana

Npr. kratkoročni cilj može biti: Redovno raditi zadaće Nadoknaditi zaostatak iz prošlog tjedna Postići bolji uspjeh na idućem testu

Dugoročni cilj – za njegovo ostvarivanje potrebno nekoliko tjedana, mjeseci ili čitavo polugodište Npr. poboljšati ocjenu do kraja polugodišta

Učenicima mogu pomoći ova pitanja da postave ciljeve:

U kojem predmetu ili području želim poboljšati svoj školski uspjeh? Cilj mora biti dugoročan i dostižan, formuliran na

pozitivan način: Npr. želim poboljšati rezultate testova iz geometrije,

optike i sl. Želim poboljšati ocjenu iz biologije s 3 na 4

Što moram činiti da bih ostvarila svoj kratkoročni cilj?

Učenici tu određuju kratkoročne ciljeve

Kratkoročni ciljevi moraju biti razumni i dostižni Npr. učiti svaki dan geometriju pola sata Svaki dan riješiti dva zadatka iz mehanike Ovaj tjedan zatražiti pomoć vršnjaka ili nastavnika

Ciljevi moraju uključivati načine praćenja vlastitog napretka

Kako se ovaj kratkoročni cilj može “razbiti” u niz koraka koji čine plan?

Učenici mogu napraviti popis potrebnih koraka i označiti jesu li ostvarili svaki od njih Npr. svaki dan ovog tjedna uspješno riješiti dva

zadatka Svaki drugi dan uspješno riješiti zadatke koji su malo

teži od prethodnih Dva puta tjedno raditi uz pomoć grupe vršnjaka Svaki dan pogledati bilješke nakon škole

Koju korist imam od ovakvog načina rada?

Ako učenici određuju ciljeve i rade plan samo zato što se to od njih traži – neuspjeh!

Ako uvide korist – osjećaj kontrole, samoefikasnost, pozitivne emocije - bolji uspjeh!

Na koje prepreke mogu naići u ostvarivanju ciljeva?

ako učenici znaju što ih može ugroziti, mogu planirati načine suočavanja s poteškoćama

Npr. znaju da im brzo padne koncentracija i “odlutaju” sa zadatka

Rješenje – svakih 15 min. bilježiti rade li na zadatku ili ne – osjećaj kontrole nad svojim učenjem!

Npr. hvata ih strah od testa – mogu tražiti podršku od roditelja, prijatelja ili nastavnika

Mogu koristiti strategije samoohrabrivanja

Koji su mi materijali potrebni, i čija pomoć da bih ostvarila svoj cilj?

popis knjiga popis web izvora imena drugih koji mogu pomoći

Kako ću se nagraditi za postizanje cilja?

Za nagrade najbolje odabrati aktivnosti u kojima učenik uživa

Npr. igrica nakon pola sata rješavanja zadataka

Odlazak u kino nakon što se ispuni tjedni plan

Novac ili materijalne nagrade izbjegavati!

Kako ću pratiti svoj napredak i znati da moj plan uspijeva?

Npr. provjeriti kako napredujem barem jednom tjedno

Provjera će se sastojati od…. Raspraviti svoj tjedni napredak s nastavnicom

ili s roditeljem, prijateljicom…

Kako ću se podsjećati na svoje ciljeve?

Napisati svoj cilj i staviti ga na vidljivo mjesto Npr. iznad radnog stola, na zidu u sobi,

ulaznim vratima…

Pisati dnevne poruke s ciljevima

Kako se moj plan ostvaruje? Napredujem li prema planu? Ako ne, zašto?

Ako ne ostvarujemo ciljeve – npr. Nismo poboljšali svoje znanje, postigli bolji uspjeh i sl. – ponovno razmotriti plan

Raspraviti svoj rad s nekim – roditelj, učitelj

Treba li mijenjati plan? Je li cilj još uvijek važan? Treba li prilagoditi ciljeve?

Npr. ako učenik ne uspijeva – prilagodba plana i ciljeva

Moguća prilagodba ciljeva u slučaju uspjeha Npr. ako se prije plana dostignu ciljevi,

mogu se postaviti još viši

I na kraju…

Strategije uspješnog učenja nisu dane talentom ili pameću

Strategije samoreguliranog učenja se mogu i trebaju naučiti

Jedna od glavnih zadaća škole: Učenike naučiti kako uspješno učiti Kako pratiti i regulirati vlastito učenje!