View
57
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
kalkulacija skidera, skideri, sve o skiderima , proracun kod skidera KALKULACIJA RAZMAKASUM.CESTA
Citation preview
KALKULACIJA SKIDERA
....
Analiza ucinka i troskova privlacenja drva
zglobnim traktorom
Kalkulacija – racunski postupak kojim se
obracunavaju troskovi, u svrhu
utvrdjivanja razlicitih vrsta cijena
(proizvodnje, prodaje, nabave)
odredjenoga proizvoda ili usluge.
Kalkulacije omogucuju razvrstavanje
pojedinacnih, odnosno ukupnih troskova
medju proizvodima ili uslugama, s ciljem
smanjivanja troskova, povecanja
proizvodnosti i isplativosti poslovanja.
Kalkulacijom se rasporedjuju troskovi na
mjesto nastanka troska, tj. na odredjene
nositelje sa kojima su povezani. Pri
rasporedjivanju troskova na njihove
nositelje razlikuju se neposredni (direktni)
i posredni (indirektni ili opci) troskovi.
Neposredne (direktne) troskove moguce je
povezati s nastajanjem odredjenih
poslovnih ucinaka, za razliku od posrednih
(opci, indirektni) troskova koji se ne mogu
razdijeliti na nositelje troska.
Kalkulacija mora sadrzavati slijedece
sastavnice:
1. Neposredne (direktne) troskove
• neposredni materijalni troskovi (sirovina,
potrosni materijal, kao npr. gorivo, mazivo,
energija, zamjenski dijelovi)
• amortizacija
• bruto place izrade (koje ukljucuju bruto
vrijednost rada zajedno s opcim
troskovima radnika)
2. Opci (posredni, indirektni) troskovi
• opci troskovi neposredne proizvodnje
(organizacijske jedinice)
• opci troskovi uprave i prodaje poduzeca
3. Cijena kostanja (suma 1+2)
4. Ocekivana dobit (ukalkulirana dobit)
5. Prodajna cijena (suma 3+4)
.....
Kalkulacije troskova strojnoga rada,
potrebne su radi utvrdjivanja:
• da li se i u kojoj mjeri isplati strojni rad
umjesto rucnog, u prilici kada kanimo
strojevima nadomjestiti manualni rad
• da li je i za koliko je noviji (suvremeniji)
stroj efikasniji od postojeceg
• koja tehnologija ili nacin rada s nekim
strojem je, obzirom na organizacijski oblik
rada, uspjesnija
• kolika je razlika pri uporabi jednakog
stroja pri razlicitim organizacijskim
oblicima rada
• cijenu strojnog rada
• materijalnu odstetu (obestecenje) ili
povrat novca
----
Prema “FAO” naputku za izradu
kalkulacija troskova strojnoga rada, trosak
strojnog rada (Csr) je suma fiksnih (Cf) i
varijabilnih (Cv) troskova stroja te
troskova radnika - vozaca (Crad) koji su
svedeni na pogonski sat rada.
Ova kalkulacija odnosi se na direktni
trosak strojnog rada.
Fiksni troskovi su oni koji nastaju tijekom
vremena i neovisni su o kolicini
ostvarenog rada. Fiksni troskovi
obuhvacaju amortizaciju stroja, kamate za
investicije te troskove osiguranja i
garaziranja
.....
Pri izradi kalkulacija troskova strojnog
rada koristi se funkcionalna amortizacija,
koja se izracunava na nacin da se nabavna
vrijednost stroja (Cp) umanjuje za
vrijednost stroja na kraju vremena
koristenja (Cs) te se navedena razlika (Cp -
Cs, ) svodi na vrijeme uporabe stroja, koje
moze biti izrazeno kao:
• normalno vrijeme uporabe(tN)
• vrijeme zastarijevanja stroja
• vrijeme uporabe stroja godisnje
KALKULACIJA RAZMAKA
SUM.CESTA
Odredjivanje optimalnog medjusobnog
razmaka sumskih cesta
Za sustav transporta drvnih sortimenata
(kombinacijom privlacenja traktorom i
prijevoza kamionom) postoji vise modela
odredjivanja optimalne gustoce mreze
sumskih prometnica, a najveci se broj
temelji na kalkulaciji najmanjih
zajednickih troskova transporta
(privlacenja i prijevoza) drva te troskova
vezanih uz postojanje sumskih prometnica
(izgradnje i odrzavanja).
Privlacenje traktorima – sporo, mali broj
komada = troskovi vrlo veliki.
Prijevoz kamionima – brzi, vise
sortimenata = jeftinije.
...
Podjela sumskih prometnica:
1.Primarne sumske prometnice
Primarne sumske prometnice su sumske
ceste trajni gradjevinski objekti koji
omogucavaju trajan promet motornim
vozilima radi izvrsenja svih zadataka
propisanih Osnovom gospodarenja
odredjenom gospodarskom jedinicom.
Obzirom na primarnu zadacu razlikujemo:
Sumske gospodarske ceste,,,,Sumske
protupozarne prometnice
2. Sekundarne sumske prometnice To su
gradjevinski objekti koji privremeno sluze
za izvrsenje zadataka predvidjenih i
propisanih gospodarskom osnovom.
Prvenstveno su namijenjene za privlacenje
traktorima i izvozenje drva forvarderima.
Podjela na: Traktorske vlake,,,,Traktorske
putove
-Traktorske vlake Nastaju uzastopnim
prolaskom stroja istim tragom. Za njih nisu
karakteristicni nikakvi veci gradjevinski
radovi. Nalazimo ih u podrucjima manjeg
poprecnog i prosjecnog nagiba terena,
slabije razvijenog makro i mikro reljefa i
laksih gradjevinskih kategorija materijala.
-Traktorski putovi Gradjevinski objekti
vezani uz brdsko gorsko podrucje, veceg
poprecnog i prosjecnog nagiba terena,
razvijenijeg makro i mikro reljefa te tezih
gradjevinskih kategorija materijala.
DEFINICIJA INTEGRALNE
LOGISTIKE
Proces predvidjanja kupcevih potreba i
zelja; sakupljanja kapitala, materijala,
ljudi, tehnologija i informacija potrebnih
za ispunjenje potreba i zelja; optimiziranja
robe ili usluge – proizvodeci mrezu sa
ciljem ispunjenja kupcevih zahtjeva; te
koristenja mreze kako bi se ispunili
kupcevi zahtjevi u pravo vrijeme.
PUT KRETANJA ROBE-proizvodjac-
distributed-maloprodaja-kupac.
Pet glavnih logistickih aktivnosti :
Transport, Struktura(polozaj)poduzeca,
Upravljanje zalihama, Upravljanje
materijalima, Komunikacije – informacije
....
Najvazniji zadatak integralne logistike je
pravilo “7 P”: 1. Pravi proizvod 2. Prava
kolicina 3. Pravi uvjeti 4. Na pravom
mjestu 5. U pravo vrijeme 6. Za pravog
kupca 7. Uz pravi trosak
....
Sustav logistike u sumarstvu je najvise
razvijen u zapadnim zemljama:
-Cijeli sustav pridobivanja drva u
potpunosti mehaniziran
-Uobicajena upotreba GIS, GPS i ostalih
ICT alata u proizvodnji i lancu dobave
drva
-Udio privatnih suma je velik
-Cijena drva nije planska vec se odredjuje
na slobodnom trzistu
.....
PRIVATNE SUME:
•Privatni vlasnici najcesce unajmljuju
poduzetnika za pridobivanje i prodaju
drva.
•Stanje suma poduzetniku nepoznato ->
dobra logistika da bi se zadovoljili svi
zahtjevi vlasnika sume ali i moguceg
kupca
....
Razvoju logistike pogoduje:
•Mehanizirani sustav pridobivanja drva
(harvester+forvarder)
•ICT tehnologije (GPS, GIS, www)
•Slobodno trziste (konkurentnost)
------
Logistika pridobivanja biomase
Prema Dahlin i Fjeldu (2004), 2 su
osnovna tipa lanca dobave drva:
1.Lanac efikasnosti – nize potrebe kupca
(harvest-to-stock)
2.Lanac fleksibilnosti – zahtjevnije potrebe
kupca (harvest-to-plan, harvest-to-order)
....
Planiranje u lancu opskrbe drvom se dijeli
na:
1.Planiranje prema buducim
predvidjanjima na trzistu (godisnja razina)
2.Planiranje ponude i potraznje
(tromjesecno)
3.Planiranje dostave (mjesecno)
4.Planiranje sjece (tjedno)
5.Planiranje transporta (tjedno)
....
Fleksibilnost se postize:
•Stvaranjem velike zalihe – SKUPO!
•Fleksibilna organizacija za brzo
prilagodjavanje trzistu – SKUPO!
•Idealno “zlatna sredina”
NORMIRANJE RADOVA
PRIDOBIVANJA DRVA
Vrste normi, razlozi normiranja rada,
Prema nastanku: Iskustvene norme,
Statisticke norme, Tehnicke norme,
Prema obliku primjene: Individualne
norme (pojedinacne) ,,Skupne norme (dva
ili vise izvrsitelja)
Prema nacinu primjene: Norma vremena,
(min/m3),, Norma ucinka, (m3/dan, m3/h
....
U Njemackoj su istrazivanja studija rada i
vremena u sumarstvu zapocela 1912.
godine, kada je osnovan Max-Planck
Institut, a 1924. godine je osnovan Savez
za studij rada (Verband für Arbeitsstudien
REFA e. V.). Normiranje radova zapoceta
su intenzivno iza prvog svjetskog rata u
Njemackoj, u Institutu za znanost o radu u
sumarstvu (IFFA - Institut für forstliche
Arbeitswissenschaft), u Eberswaldu.
Osnivatelj je prof. Hilf sa suradnikom dr.
Strehlke-om i dr., koji su istrazivanja
poceli, koristeci se dostignucima u
industriji.
.....
Razlozi normiranja rada
Rezultati studija vremena sluze kao
podloga za odredjivanje norme vremena,
odnosno ucinka, koji sluze kao osnova za
planiranje i obracun zarade radnika.
...
Metode i tehnike normiranja radova:
1.Sumarna metoda normiranja, kod koje se
radni proces, odnosno faza, ne rasclanjuje
na pojedine dijelove, nego se utrosak
vremena odredjuje za proces kao cjelinu.
2.Analiticko–mjerna metoda, sluzi pri
izradi tehnickih normativa, gdje se radni
proces dijeli do odredjene razine, prema
postavljenom cilju istrazivanja, na sastavne
dijelove, pa se mjeri utrosak vremena tih
pojedinih dijelova.
Temeljne postavke studija vremena:
-istraziti najbolji nacin rada, podijeliti ga
na elemente i za njega odrediti vrijeme,
-egzaktno mjerenje,
-proucavanje vremena,
-istraziti gubitke
.....
Studij rada je podloga za oblikovanje rada i
njegovog prilagodjavanja razini tehnickog
razvoja. Pomocu studija rada treba
objasniti cimbenike koji utjecu na rad i
radni ucinak..
Studij vremena je trajno promatranje i
mjerenje utroska vremena i jedinica izrade,
pri cemu je radni proces podijeljen na
manje jedinice. Na osnovu rezultata studija
vremena, odredjujemo utrosak vremena po
ostvarenim jedinicama proizvoda, kao i za
pojedine radove u radnom procesu. Ujedno
saznajemo i strukturu vremena u radnom
procesu
....
Tehnike studija vremena –metode
snimanja
Za mjerenje vremena operacija te zahvata,
kao najmanjeg strukturnog dijela radnog
procesa prihvacenog u eksploataciji suma,
primjenjuju se opce prihvacene metode
snimanja utroska vremena poznate pod
nazivima povratna metoda, protocna
metoda i metoda trenutacnih opazanja.
Fiksazna tocka je trenutak kada treba
izvrsiti ocitanje vremena trajanja
zavrsenog radnog zahvata, odnosno to je
zavrsetak jednog zahvata, a ujedno i
pocetak sljedeceg zahvata, odnosno
prekida.
...
A) Povratna metoda kronometraze,
Danas se u studiju vremena primjenjuju
kronometri s decimalnom podjelom, kod
kojih je minuta podijeljena na 100 dijelova,
tako da je jedinica ocitanja 0,01 minuta
(cmin ili 1/100 min). Zatim podjela moze
biti takva da je sat podijeljen na 10.000
dijelova. Kod povratne metode princip je
da se kazaljke kronometra pritiskom na
odredjeno dugme ili polugicu, nakon
zavrsetka zahvata vrate na nulu, ali da se
kazaljke ne zaustave, nego odmah od nule
krenu ponovo, kako bi se mogao snimati
sljedeci zahvat
....
B)Protocna metoda kronometraze
prvenstveni cilj njene primjene je bio da se
utvrdi vrijeme prekida, odnosno zastoja
radnika i strojeva, kako bi se utvrdili
gubici vremena u proizvodnom procesu.
Kod MTO se u odredjenim vremenskim
intervalima biljezi djelatnost radnika,
odnosno stroja u tom trenutku.
Prvenstveno, svrha ove metode je bila da
se odredi struktura radnog vremena, kako
bi se kod obracuna normi moglo odrediti
dodatno vrijeme.
Recommended