Kristina Šekrst - WordPress.com · • transkripcija –prenošenje drugoga pisma što sličnije...

Srednjoegipatski jezik i pismo

Kristina Šekrst

2. predavanje (21. ožujka 2018.)

Egipatski i afrazijski jezici

2

Jezična srodnost

• jezična porodica – skupina jezika koji su se razvili iz istoga prajezika

• npr. indoeuropski jezici – razvili su se iz indoeuropskoga prajezika (prije cca. 5000 godina)– potporodice: anatolijski jezici, indoiranski jezici, grčki jezici, italski

jezici, keltski jezici, germanski jezici, armenski jezik, toharski jezici, baltoslavenski, albanski jezik

• npr. sinotibetski jezici (Kina, Tibet i okolica), austronezijski jezici (Australija i Polinezija), jezici na-dene (Sj. Amerika), eskimsko-aleutski jezici itd.

• egipatski pripada afrazijskim jezicima (sjeverna Afrika i dio Azije)

3

Jezične porodice u Africi

• Afrika– porodice:

• nilosaharski jezici

• nigersko-kordofanski jezici

• khoisanski jezici

• afrazijski jezici

– semitski

– čadski

– berberski

– omotski

– kušitski

– egipatski jezik

4

Afrazijska porodica

• Friedrich Müller (1876.)– hamitski jezici

– arbitrarna klasifikacija

• Joseph Greenberg (1963.)– afrazijski jezici

• Christopher Ehret, I. M. Diakonoff (20. st.)– rekonstrukcija praafrazijskoga jezika

5

Afrazijski jezici

6

Afrazijske porodice

• egipatski jezik

• omotski jezici– npr. wolaytta (1.5 mil.), gamo-gofa-dawro (2 mil.)

• kušitski jezici– npr. oromo (35 mil.), somali (18. mil.)

• semitski jezici– npr. hebrejski, arapski, aramejski, akadski†, fenički†

• berberski jezici– npr. tašelhit (9. mil.), kabyle (5 mil.), tuareg (1 mil.), siva i sokna

(Libija)

• čadski– npr. hausa (lingua franca Afrike – 35 mil., 18 mil. kao drugi jezik)

7

Egipatski jezik

• arhajski egipatski– prije 2600. p.n.e., rano dinastijsko i preddinastijsko doba

• staroegipatski• oko 2600 p.n.e., jezik Staroga Kraljevstva

• srednjoegipatski• oko 2100. p.n.e., jezik Srednjega Kraljevstva

• standardni književni jezik do 4. stoljeća

• kasnoegipatski• oko 1000. p.n.e., jezik 3. međurazdoblja

• standardni do 19. dinastije, oko 1300 p.n.e.

• demotski• 650 p.n.e. – 5. st.

• koptski• 1. st. – 11. st./17.st.

8

Najstariji zapisi

• praafrazijski se pretpostavljeno govorio prije

desetak tisuća godina

• najstariji su upravo egipatski natpisi oko

3400. p.n.e. (arhajski egipatski)– kultura gerzeh

– preddinastijsko groblje

blizu grada Al Girzah

– fragmenti koji sliče

hijeroglifima

9

Hijeroglifsko pismo (Unasova grobnica)

10

Kartuše (Ramzes II., Luksor)

11

Grafit, piramida u Gizi

12

Hijeratsko pismo (Neferkare i Sasenet, 700. p. n. e.)

13

Demotsko pismo(300. p.n.e., molitva Amunu za slijepce)

14

Koptsko pismo(Judino evanđelje, 2. stoljeće)

15

Posljednji hijeroglifski zapis

• Teodozije I. 391. god. zatvara sve nekršćanske hramove

File

Izidin hram,

394. godine

16

Glasovni zakoni

• usp. npr. primjer jednoga indoeuropskoga glasovnoga zakona:– engl. three – hrv. tri – lat. tres – grč. treis

– engl. thin – hrv. tanak – lat. tenuis – grč. tanu-

– engl. thousand – hrv. tisuća – toh. tumane

• očito u svim jezicima izvorno, praindoeuropsko *t prelazi u t na početku, osim u germanskim jezicima, gdje prelazi u th

• Grimmov zakon: u ie. jezicima praindoeuropski *p, *t, *k (zvjezdice označavaju rekonstruirane glasove) prelaze u p, t i k, a u germanskim jezicima u f, th i h na početku riječi (i neposredno nakon naglašenoga sloga), primjerice:

– praie. *ph2tēr = "otac"• lat. pater – grč. patēr – engl. father

– praie. *penkwe = "pet"• grč. penta – skr. pañca – hrv. pet – engl. five

– praie. *kan- = "pjevati", "bučiti"• lat. cano, carmen – grč. kanakheō - engl. hen

– praie. *k'wōn = "pas":• lat. canis – grč. kuōn, gen. kinos – engl. hound

17

Glasovni zakoni

• tako ćemo pomoću glasovnih zakona iz koptskoga dobiti egipatske glasove!– jednako kao što iz indoeuropskih jezika dobivamo

rekonstruirane praindoeuropske oblike i obratno

– indoeuropeistička metodologija i razvoj poredbene lingvistike dali su aparat i za druge jezične porodice

• pomoć koptskoga i ostalih afrazijskih jezika pri rekonstrukciji egipatskih vokala i fonologije– znat ćemo kako su se neki srednjoegipatski glasovi

pravilno glasovnim zakonima razvili u koptske glasove!

18

Egipatski vokalski sustav

• velike fonetske promjene zbog dugoga

razdoblja razvoja različitih faza

egipatskoga jezika

– teško je utvrditi točan izgovor egipatskih

glasova, aproksimira se prema koptskome i

drugim afrazijskim jezicima

– za neke vokale znamo prema drugim

jezicima, npr. Hr.w = “Horus” [haru]

19

Afrazijske osobine

• trokonsonantski korijen– koptska pomoć pri rekonstrukciji vokala!

• rod– egipatski – muški i ženski, ž. - .t

• padež?– nominativ, genitiv, dativ?

– status constructus • u genitivnoj vezi obilježeno je posjedovano, a ne posjedovatelj

• usp. u hrv. suprotno – kći kralja (obilježen je kralj jer je u genitivu)

• glagolski sustav i bogata sintaksa

20

Ponavljanje

Ploča iz Rosette

22

Vrste znakova

• egipatski razlikuje tri vrste znakova:

– fonogrami

– ideogrami

• logogrami (ideogrami u užemu smislu)

• determinativi

• danas: fonogrami!

23

Fonogrami

• znakovi kojima odgovara 1, 2, 3 ili 4

fonema, odnosno grafema

• fonogrami mogu biti, prema broju

konsonanata:

– jednoslovi ili uniliterali (npr. m )

– dvoslovi ili biliterali (npr. pr )

– troslovi ili triliterali (npr. nfr )

– četveroslovi ili kvadriliterali (npr. niwt )

24

Jednoslovi ili uniliterali

• jednoslovi će biti najčešći znakovi

– samo jednoslovima obično se pišu samo

imena (npr. Q-l-i-o-p-a-d-r-a)

– kombinacija jednoslova i drugih znakova tek

onda čini egipatske riječi

– odnosno dvoslov pr neće biti isto što i

jednoslovi p + r!

25

Egipatska "abeceda"

• poredana po semitskome redoslijedu

• nije abeceda u doslovnome smislu – egipatske riječi neće se pisati tim slovima, bitne su ostale vrste znakova i kombinacije– no potrebno je prepoznavati osnovne jednoslove!

• bit će dana transliteracija, odnosno kako se hijeroglifski znakovi prenose u latinično pismo, tako da će svakomu jednoslovu odgovarati neki latinični znak, najčešće onaj najbliži njegovu stvarnomu čitanju

26

Jednoslovi i transliteracija

strvinar A [a]

trska i

podlaktica a [a]

prepelica w

noga b

sjedalo p

27

vipera f

sova m

voda n

usta r

kuća h

povoji od lana H

placenta x

koža (?) X

šal s

zasun s, z28

bazen S

nasip (?) q, q

košara k

podmetač g

kruh t

povodac T [ć]

dlan d

kobra D [đ]

29

Kasniji znakovi

• kasniji znakovi izvan kanonske abecede

laso o, wo, wa

lav l, rw

• varijacije u kasnijim tekstovima:

– m kao i

– n kao i

– w kao i

30

Smjer pisanja znakova

• pravilo kvadrata

– manji znakovi obično se grupiraju po dva

– veći, duguljasti znakovi stoje sami

– ako mali znak stoji sam, centrira se

• npr. Kleopatra (q-l-i-o-p-a-d-r-a)

• vježbe radi, ime "Ivan Horvat" mogli bismo

napisati kao

31

Smjer pisanja znakova

• piše se u svim smjerovima sa svih strana,

ovisno o tome kako je podloga to

dopuštala

• čitamo u smjeru u kojemu su okrenuti ljudi

i životinje (najčešće ptice)

• npr. Ptolemej

– egip. ptolmiis

32

Vrste znakova

Fonologija i transliteracija

• transliteracija – prenošenje drugoga

pisma konvencionalnim simbolima

• transkripcija – prenošenje drugoga pisma

što sličnije izgovoru

– fonetska transkripcija!

34

Čitanje: egiptološke konvencije

• kod svih složenijih egipatskih riječi i većih korijena služimo se egiptološkim konvencijama– sve varijacije glasa h čitamo kao [h]

– T i D čitamo kao [ć] i [đ]

– q (q) kao [k]

– A i a kao [a]

– w kao [v] ili [u]

• između glasova umeće se e, s obzirom na to da vokalski sustav egipatskoga jezika nije potpuno rekonstruiran– npr. nfr kao [nefer] ("lijep"), sDm kao [seđem] ("slušati")

– twt-anx-imn [tut anh imen] (točnije historijsko čitanje kao [tawatanhamun], "Tutankamon")

35

Vježbe: pročitajte!

1. nTr

2. wDAt

3. Tzm

4. wnm

5. anx

6. mri

7. nfrw

8. mDAt

• [nećer]

• [uđat], [veđat]

• [ćezem]

• [venem], [unem]

• [anh], [aneh]

• [meri]

• [neferu]

• [međat]

36

Vježbe: pročitajte!

1. miw

2. Hnqt

3. xpr

4. pr-aA

5. Kmt

6. mwt

7. Xrd

8. zS

• [miu]

• [heneket], [henket]

• [heper]

• [per aa]

• [kemet]

• [mut]

• [hered]

• [zeš]

37

Fonogrami: dvoslovi ili biliterali

• postoje i fonogrami koji označavaju dva glasa

• neki od najčešćih dvoslova jesu:

pt tA

kA pr

ms ib

ra aA

gm nb

zA mi

38

Fonogrami: troslovi ili triliterali

• fonogrami koji označavaju tri glasa

• najčešći:

nfrsDmaHaanxnTrxpr

39

Fonogrami: četveroslovi ili

kvadriliterali

• znakovi s najvećom vrijednošću jesu

četveroslovi i podosta su rijetki

• npr.

niwt

mDAt

40

Ideogrami

• znakovi koji imaju veze s tim što prikazuju

– ideogrami u užemu smislu ili logogrami

– determinativi

41

Logogrami

• kad dodamo identifikacijsku crticu ili

identifikator uz neki znak, onda

naznačavamo da on prikazuje baš to što je

nacrtano

• primjerice dvoslov pr znači kakav

zatvoreni prostor, a s crticom značit će

"kuća"

42

Primjeri logograma

pt "nebo"

kA "duša"

ib "srce"

pr "kuća"

ra "sunce"

mDAt "knjiga"

a "ruka"

r "usta", "jezik", "govor"

43

Determinativi

• pobliže određuju riječ o kojoj se radi, kojoj

klasi pripada

• npr. aktivnosti vezane uz čovjeka imat će

nacrtanoga čovjeka, biljke će imati znak

biljke i slično

44

Determinativi: najčešći primjeri

čovjek, muškarac

jesti, piti, govoriti,voljeti

žena

bog, kralj

kretati se

kuća, mjesto

grad, naselje

pisati, apstraktno

stoka

biljke

45

Determinativi

• bitni kod riječi koje se isto čitaju, a znače

različito

• npr. iA(w) = "starac"

• npr. iA(w) = "slaviti"

• npr. a.t = "ud"

• npr. a.t = "soba"

46

Egipatske riječi

• tako dolazimo do jednostavne konstrukcije egipatskih riječi: napišemo znakove, a potom dodamo determinativ da pobliže označimo riječ– za svaku riječ morat ćemo naučiti kojim se znakovima

piše, no česte su brojne varijacije, tako da nam pomaže znanje čestih fonograma

• npr. božanstvo Amun piše se fonogramom i, dvoslovom mn i determinativom za božanstvo– imn

• npr. "jesti" piše se troslovom wnm i determinativom čovjeka s rukom na ustima– wnm

47

Fonetski komplement

• pojačavaju već navedene fonograme

– npr. nfr = "lijep" kao troslov nfr i opet se

ponove zadnja dva glasa kao

– npr. sn = "brat" s dvoslovom sn, koji je

pojačan opet sa n

• nailazit ćemo na različite fonetske

komplemente

• velike varijacije među pisarima

48

Fonetski komplement

• čemu služi?– katkad su isti znakovi mogli imati različita čitanja!

• npr. znak može označavati dvoslove st i ws ili troslov Htm

• fonetskim komplementom znamo koji se oblik bira:– npr. Wsir = "Oziris" kao ws, bez fonetskoga komplementa (s det.

boga)

– međutim, u st = "mjesto" pojačano je t da znamo da se čita ovaj put kao st (det. prostora)

– Htm = "uništiti" ima pojačano i H i m (det. ptičice koja obično označava što malo ili loše)

49

Vježbe

1. Pročitajte i transliterirajte riječi. Prepoznajte

vrste znakova.

1. "zmija" 6. "život"

2. "mačka" 7. "bog"

3. "dogoditi se" 8. "usta", "govor"

4. "sunce" 9. "pas"

5. "nebo" 10. "kći“

51

Rješenja

1. HfAw 6. anx

2. miw 7. nTr

3. xpr 8. r

4. ra 9. Tzm

5. pt 10. zt

52

2. Napišite u hijeroglifima i pazite na grupiranje

znakova.

1. nfr = "lijep", "dobar"• troslov nfr, fonetski komplement f i r

2. Inpw = "Anubis"• fonogrami i, n, p, w, determinativi

3. iaH = "mjesec"• fonogrami i, a, H, determinativ

4. ra = "sunce"• logogram s identifikatorom

5. sn = "brat"• dvoslov sn , fonetski komplement n i determinativ

53

2. Napišite u hijeroglifima i pazite na grupiranje

znakova.

6. zt = "žena"• fonogramima; determinativ

7. Hnqt = "pivo"• fonogramima bez n; determinativ

8. Xrd = "dijete"• fonogramima; determinativ

9. gmw = "slabost"• dvoslov gm, fonetski komplementi m i w te determinativ

10. sDm = "slušati"• troslov sDm, fonetski komplement m, bez determinativa

54

Rješenja

1. nfr = "lijep", "dobar""• troslov anx, fonetski komplement n i x

2. Inpw = "Anubis"• fonogrami i, n, p, w, determinativi

3. iaH = "mjesec"• fonogrami i, a, H, determinativ

4. ra = "sunce"• logogram s identifikatorom

5. sn = "brat"• dvoslov sn , fonetski komplement n i

determinativ

55

Rješenja

6. zt = "žena"• fonogramima; determinativ

7. Hnqt = "pivo"• fonogramima; determinativ

8. Xrd = "dijete"• fonogramima; determinativ

9. gmw = "slabost"• dvoslov gm, fonetski komplementi m i w te

determinativ

10. sDm = "slušati"• troslov sDm, fonetski komplement m, bez

determinativa

56

Zadaća

1. Pročitajte i transliterirajte riječi. Prepoznajte

vrste znakova.

1. "krava"

2. "skarabej"

3. "strvinar"

4. "zdjela"

5. "nož"

58

2. Grupirajte znakove u sljedećoj rečenici

grafički.

• samo grupirajte (više je mogućih rješenja),

nemojte transliterirati

59

3. Napišite hijeroglifima i pazite na grupiranje

znakova.

1. dSr = "plamenac"

– jednoslovi d, S, r, determinativ

2. Hrt = "nebesa"

– dvoslov Hr , fonetski komplement r, fonogram t, determinativ

3. tkA = "baklja"

– jednoslov t, dvoslov kA, determinativ

4. z = "čovjek"

– jednoslov z, determinativ ispod , identifikator nakon determinativa

5. manxt = "privjesak"

– jednoslov m, troslov anx, fonetski komplementi n i x, jednoslov t, determinativ

60

Hvala na pažnji ☺