Leksikon bilja iz bakinog vrta

LEKSIKON BILJA IZ

“BAKINOG VRTA”OSNOVNA ŠKOLA POPOVAC, POPOVAC

RUŽA• Ruža (lat.  Rosa).Uzgaja

se zbog lijepih mirisnih cvjetova i do danas postoje mnogi hibridi i kultivari ruža koji se međusobno razlikuju po boji i izgledu cvijeta, mirisu i postojanju trnova. Postoji veliki broj divljih ruža, čiji se plod (šipak, šipurak) bogat vitaminom C koristi u ishrani i za pripremu čajeva. Ružu nazivaju i kraljicom cvijeća..

JAGLAC

• Obični jaglac - Primula vulgaris. Obični jaglac je niska je zeljasta biljka koja se pojavljuje u skupinama ili pojedinačno. I jedan je od najpoznatijih vjesnika proljeća, jer nam dođe u vrlo rano proljeće.

SUNOVRAT (Narcissus)

• Pripada u red lukovičastih biljaka. Imaju ravne i bazalne listove i šire se i do 20 cm. Svaki cvijet ima trubicu ili čašicu i latice. Voli sunce ili laganu sjenu i dobro ocjedito tlo.

ŠAFRAN• Šafran posjeduje lukovicu

(podzemna stabiljka), nove lukovice vadimo u lipnju. Cvjetovi su zvonoliki, imaju šest latica, tri žuta prašnika i dolaze u svim bojama. Listovi su dugački, uski, nenazubljeni, s bijelom linijom duž lista, list dolazi nakon cvatnje.

• Cvatnja je u mjesecu ožujku.• Može se koristiti kao cvijet u

izradi kamenjara, na travnjacima i u sadnji ispod drugog ukrasnog bilja.

NEVEN

• Neven (Calendula officinalis), jednogodišnja ili rjeđe dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika, visine od 30 do 50 cm, razgranate, uspravne i dlakave stabljike, dlakavih i duguljastih listova, glavice od tamnožute do narančaste boje.

JORGOVAN

• Rod listopadnih grmova i drveća. Uzgajaju se zbog gustih metlica malenih, cjevastih cvjetova, obično iznimno mirisnih. Posve su otporni. Trebaju plodno, dobro ocjedito tlo i mnogo sunca.

DRIJENAK• Drijenak je listopadni grm

ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grančice su zelenkastosmeđe i većinom fino dlakave. Listovi su ovalnog oblika, s dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su žuti. Javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitasti cvat, pravilni su i četvoročlani. Cvijeta u veljači i ožujku.

MAĆUHICE• Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji

se sadi u jesen i traje sve do idućeg ljeta, a može se saditi i u proljeće, ali savjetuje se da u jesen dok je zemlja topla i može se bolje biljke razviti za zimu i da u proljeće bude bujnija i puna cvjetova.

Vrlo je otporna na hladnoću i niske temperature stoga daje vašem vrtu posebnu čar preko zime. Najčešće se sadi u vrtovima, gredicama visećim posudama te na groblju. Maćuhica se odlikuje sa svijetom od pet latica koji se preklapaju a ima ih u raznim veličinama., od onih maloga promjera otprilike O.50 cm pa sve do 8.00 cm.

IRIS• Perunika, odnosno iris, rod biljaka je

iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus)i šafrana (Crocus) , trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja.

• Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščćeplave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.

GLADIOLA• Gladiola (lat. Gladiolus

hybridum) je biljka dobijena ukrštanjem četiri do pet vrsta. Ima stabljiku koja može narasti i do 1,5 metar, sa sabljastim listovima dugim 50 do 60 cm. Cvjetovi su krupni, raspoređeni u klasove, bez mirisa, u najrazličitijim bojama. Cvjeta od svibnja do rujna. Podzemno stablo je lukovica, odnosno lukokrtola.

LAVANDA• Lavanda, grmolika

mediteranska biljka vuče podrijetlo s grčkih otoka, nosi sa sobom povijest dugu 2500 godina. U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i dvjestotinjak podvrsta i sorti lavande. Pridavala su joj se razna svojstva i čovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe: od kulinarstva, do medicine, higijene tijela ili rublja.

RUŽMARIN

• Ružmarin je grmolika zimzelena biljka igličastih listova i krhkih svjetloplavih cvjetova. Igličasti listovi intenzivnog su mirisa, te pikantno ljutog, oporog i gorkog okusa. Koristi se za aromatiziranje povrća imesnih jela.

TIMIJAN

• Timijan (Thymus vulgaris) je višegodišnji do 30 cm visoki polugrm sa svijetloružičastim ili bjelkastim cvjetovima, sličan majčinoj dušici, ali mu stabljika nije puzava i polegla već raste uspravno.

CRNJUŠA (Erika)• Crnjuša(Erika) je zimzeleni

grmić visine do 30 cm a moguće ga je uzgojiti i kao manje drvce do 60 cm visine. U širinu naraste do 50 cm. Ima igličaste listove skupljene po 4 u pršljen. Cvjetovi su zvonoliki i dolaze u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Crnjuša je vrsta koja zbog velikog broja sorti može cvasti cijelu godinu, ali nama su najzanimljivije one sorte koje cvatu od kasne jeseni do proljeća.Kod jakih hladnoća iglice mijenjaju boju u brončanu.

BERGENIA

• Rod vazdazelenih trajnica gustih, obično velikih, zaobljenih do jajolikih kožnatih listova.

• Na mraz su otporne, vole sunce ili sjenu. Razmnožava se u proljeće dijeljenjem nakon cvatnje.

SRDAŠCA• Cvijet Srdašce - Dicentra

spectabilis je prilično prilagodljiva vrtna biljka koja najbolje uspijeva na polusjenovitim položajima pa čak i u hladovini.

• Srdašce je dobilo ime po srcolikom obliku svojih cvjetova koji mogu biti roza ili bijele boje. Cvjetovi se nalaze na zakrivljenoj stabljici koja može doseći visinu od 60 cm. Lišće ima lijepu plavo-zelenu boju i urezan oblik.

PUPAVICA• To je višegodišnji cvijet -

trajnica, koji cvate predivne zlatno-žute cvjetove sa crnom jagodastom sredinom. Kojih ima u izobilju i vrlo su trajni tako da ih ima od početka cvatnje pa do njenog kraja.

• Biljka je puna cvijeta koje daje vrtu predivnu boju od lipnja pa sve do listopada. Biljka naraste visine od oko 50cm a zna i dostići i 80 cm. Ovisno o staništu i njegovim uvjetima. Voli sunčana mjesta sa hranjivim i propusnim tlom.

LITERATURA• Velika ilustrirana enciklopedija: cvijeće i ukrasno bilje. Zagreb: Mozaik knjiga, 2008.• Velika ilustrirana enciklopedija: vrt. Zagreb: Mozaik knjiga, 2005.• http://www.cvijet.info/ljetnice/zijevalica___antirrhinum_majus/46870.aspx

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/neven• http://hr.wikipedia.org/wiki/Akant• http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan%C4%8Dica_(biljka)• http://staravrtlarica.blogspot.com/2012/11/cistac.html• http://www.cvijet.info/lukovicasto_cvijece/gladiola_lat_gladiolus_/78.aspx• http://bs.wikipedia.org/wiki/Zumbul• http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_perunika• http://hr.wikipedia.org/wiki/Perunika• http://www.cvijet.info/balkonsko_cvijece/

puzava_pelargonija___pelargonium_peltatum_/47.aspx• http://hr.wikipedia.org/wiki/Pelagonija