NAJAMNINA - fmpe.edu.bafmpe.edu.ba/images/nastava/944/Uvod_u_ekonomiju_-_Najamnina_i_… ·...

NAJAMNINA

U novostvorenoj vrijednosti, dohoci se ostvaruju na osnovu

sljededih kriterija:

- Vlasništvo nad radnom snagom

- Vlasništvo nad kapitalom

- Kombinacijom dva prethodna kriterija

Vlasnicima radne snage pripada dohodak pod nazivom najamnina.

Vlasnicima kapitala pripada dohodak pod nazivom profit

(industrijski, trgovački, kamata, preduzetnička dobit, dividenda, renta).

Najamnina je cijena, odnosno novčani izraz vrijednosti radne snage.

Visinu ove cijene određuju 3 determinante:

Obim i kvalitet životnih sredstava neophodnih za normalnu reprodukciju vlasnika radne snage, troškova obrazovanja i izdržavanje porodice.

Odnos ponude i potražnje na tržištu radne snage

(rast broja stanovnika, stanje privredne aktivnosti, uvođenje novih tehničko-tehnoloških procesa, obim proizvodnje)

Uloga savremene države je kao posrednika u situacijama suprostavljenih interesa u vezi utvrđivanja visine najamnine između preduzimača i vlasnika radne snage

Slovenija

Hrvatska

BiH

Srbija

Crna Gora

Makedonija

Mađarska

Rumunija

Bugarska

1018

768

428

378

494

360

839

645

478

1590

963

946

545

810

525

1145

709

832

Potrošačka korpa € Prosječna plada €

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

22

PP/

PK

Zemlja

Odnos 2PP/PK

PK

Hrana i pide; 437,8 KM

Neprehrana iusluge; 981,68

KM

Prosječni mjesečni izdaci po domadinstvu

hrana i pide

duhan

Odjeda i obuda

Stanovanje, voda, struja, ogrjev

Održavanje stana

Zdravlje

Transport

Komunikacije

Rekreacija i kultura

Obrazovanje

Restorani, kafane, hoteli

Ostalo

30,8

2,4

4,9

27,1

4,9

3,8

10

4,5

2,1

0,6

2,2

6,7

hljeb i žitarice

meso

riba

mlijeko, sir, jaja

ulja i masnode

vode

povrde

šeder, džem i slatkiši

bezalkoholna pida

alkoholna pida

13,5

22,9

2,8

14,7

4,2

7,2

10,5

11,7

9,4

3,1

• U početku razvoja robne proizvodnje postojao je naturalni oblik pladanja radne snage, a u savremenim uslovima najamnina se ispladuje u novčanom obliku u dva oblika:

• - najamnina od vremena i

• - najamnina od komada

Najamnina od vremena

Oblik pladanja radne snage za vrijeme provedeno na poslu i može se odrediti

prema satu, danu, sedmici ili prema vremenu.

Najamnina od komada

Oblik pladanja radne snage prema broju komada proizvedene robe.

Ako se promatra analitički izraz najamnine možemo razlikovati :

Nominalnu

Realnu

Relativnu

Nominalna je suma novca koju radna snaga prima kao naknadu za rad.

Izražava se apsolutnim brojem novčanih jedinica .

Realna najamnina predstavlja količinu životnih sredstava koje

njen vlasnik može da kupi za iznos realne najamnine.

Za razliku od nominalne predstavlja stvarni pokazatelj

mogudnosti reprodukcije radne snage.

Visina realne najamnine zavisi od visine nominalne najamnine i

cijena životnih namirnica.

Relativna najamnina izražava odnose u raspodjeli novostvorene vrijednosti, odnosno učešde najamnine u toj vrijednosti bez obzira na to

da li novostvorenu vrijednost promatramo u okvirima pojedinih subjekata ili kao nacionalni dohodak na nivou cijele zajednice.

PROFIT

Profit predstavlja dohodak, dio novostvorene vrijednosti, koji u procesu raspodjele prisvajaju vlasnici kapitala.

Svim vlasnicima kapitala je pokretačka snaga, težnja da se permanentno povedava iznos profita.

Kapital predstavljaju sve vrijednosti (sredstva i imovina) koja imaju svojstvo da njihovo korišdenje donosi vrijednost vedu od one koju su uložili u obavljanju ekonomske aktivnosti.

Kapital ima različite oblike postojanja:

Gotovina,

Preduzede – fabrika

Trgovačka radnja

Sredstva na računima banaka

Krediti, štedni ulozi

Obveznice

Dionice

Vlasništvo na nekretninama (zemlja, zgrade)

Intelektualno vlasništvo.

U savremenim uslovima identificiramo 4 tipa kapitala :

1.Proizvodni (strojevi, alati, fabrike, infrastruktura)

2. Finansijski (gotovina, investicija, monetarni i instrumenti)

3. Humani (intelektualne sposobnosti, kultura, organizacija)

4. Prirodni (resursi, ekosistem, okoliš)

Kapital u obliku novca ne može egzistirati duže vremena u novčanom

obliku, jer se kao takav ne uvedava, nego je tendencija da se pretvori u jedan od dva pojavna

oblika:

Realni (sredstva za proizvodnju, strojevi, oprema, zgrade, repromaterijal, zalihe poluproizvoda

i gotove robe)

Finansijski (novčani krediti, štedni ulozi, obveznice, dionice, komercijaln

i zapisi).

Primarni prisvajači profita su vlasnici kapitala njihovi

dohoci se nazivaju:

industrijski profit,

trgovački profit,

zemljišna renta.

Ostali vlasnici kapitala, koji neposredno ne sudjeluju u procesu proizvodnje, prisvajaju izvedene dohotke :

kamatu,

preduzimačku dobit,

dividendu

Postoje:

aktivni kapitalisti (industrijalci, trgov

ci, kapitalisti u poljoprivredi) i

pasivni kapitalisti (bankari, vlasnici

dioničkog kapitala).

Industrijski kapital je dio ukupnog

društvenog kapitala koji

djeluje u oblasti industrije.

Industrijski profit je dio ukupnog profita

koji prisvajaju vlasnici kapitala koji funkcionira u oblasti

industrije.

Profit = Ukupan prihod - Ukupni troškovi

Ukupni troškovi = prosječan trošak x obim proizvodnje

Ukupan prihod je količina novca koja se prisvaja prodajom proizvoda po određenoj cijeni

Ukupan prihod=obim proizvodnje x cijena proizvoda

Profit =(cijena - prosječni troškovi) x obim proizvodnje

Profit po jedinici= prodajna cijena – cijena koštanja proizvoda.

Primjer: kapital=100 , prof stopa 10%,

profit= 10

Ps= (ukupni profit/vlastiti + pozajmljeni kapital) x 100

Ps= (ukupni profit/ukupno angažirani kapital) x 100

Vlasnike kapitala prvenstveno interesira odnos profita kao prinosa na uloženi kapital, prema vrijednosti uloženog kapitala.

Taj odnos se naziva profitnom stopom.

Unutrašnje determinante profitne stope su:

Produktivnost rada,

intenzivnost rada,

tehnologija,

korišdenje kapaciteta,

brzina obrta kapitala

podjela kapitala na fiksni i cirkulirajudi

kvalitet proizvoda

Brzina obrta kapitala je vremenski proces kružnog kretanja kapitala u kojem se uloženi kapital vrada u istoj veličini na polaznu tačku;

Trajanje obrta je jednako zbiru vremena koje kapital provodi u proizvodnji i prometu; ukoliko je vrijeme krade, tada se isti obim proizvodnje može proizvesti uz manje angažiranog kapitala, odnosno isti može povedati proizvodnju, ukupan prihod i profitnu stopu),

Podjela kapitala na fiksni i cirkulirajudi ( fiksni kapital – kupovina kapitalnih dobara, strojeva, zgrada itd, cirkulirajudi ( Kapital uložen u kupovinu radne snage i predmeta rada).

Vanjske determinante su:

Cijena proizvoda (veda cijena-vedi profit),

Cijena materijanih faktora proizvodnje (niže nabavne cijene-povoljnija profitna stopa i ukupan profit),

Cijena radne snage (niža cijena radne snage i ograničavanje rasta najamnina dovodi do povedanja profitne stope).

Raspodjela profita:

Fond potrošnje (dio koji se namjenjuje vlasnicima kapitala za podmirivanje njihovih vlastitih

potreba

Fond akumulacije je osnovna pretpostavka i uslov za proces proširene reprodukcije kao normalnu i prirodnu težnju svakog subjekta.

Formiranje fonda akumulacije se najprije vrši u novčanom obliku. Iz novčane akumulacije se prelazi u realnu akumulaciju.