View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
TEMA BROJA: 0 KATOUCKOM SKOLSTVU UHERCEGOVINI
Odgojne ustanovehercegovackih franjevacaPile.dr. sc.fra Robert Jolie
Danas se Cinigotovo neshvatljivim koliko su silnih djelanacinili franjevci Herce
govci otkako su se 1844. odcijepiliod dotada zajednicke provincije Bosne Srebrene, koje su dio bili stoljecima prije toga. S pravom se mozemo sloziti s onima koji su upravo toodejepljenje smatrali presudnim iiiprijelomnim trenutkom za svekolikiduhovni i materijalni napredak nesarno franjevaea nego i hercegovackoga puka, koji je stoljecima doslovno ovisio upravo 0 njima.
Franjevci uHercegoviniTako fra Martin Mikulic pise u Sematizmu iz 1882. kako su se franjevci u Hereegovini po priznanjuod strane Reda i Crkve 1852. godine te kada se ponesto ukrotila srdzba muslimana (pokusaj provodenjatanzimata) , a broj franjevaea rnnogostruko porastao, mogli okrenutiduhovnim i vremenitim poslovimau vee postojecim zupama i istodobno nabavljajuci zernljista nuzna zaosnutak novih zupa. U posljednjevrijeme, tj. od 1846. do 1881., piseMikulic, franjevci su sagradili 24zupne kuce, dva samostana (SirokiBrijeg i Humae) i rezidenciju u Mo staru s erkvama te mnoge kapelieeu zupskim kucama iii pored njihkao i nekoliko puckih skola , To jeMikulic drzao "najociglednijim cudom same Bozje providnosti".
Uistinu, temelj kasnijega prosperiteta Hereegovine lezi upravou hrabrome cinu odejepljenja odBosne, sto je franjevcima omogueilo neusporedivo bolji angazmanmedu pukom nego'je to bilo u svimprethodnim stoljeCima, sve tamo
od unistenja samostana u Mostarui Ljubuskome 1563. godine.
Izmedu ostalih pothvata valjamedu najvece ubrojiti uspostavusamostalnih odgojnih ustanova:gimnazije, novicijata i bogoslovije, 0 kojima ce ovdje biti rijeci, Nazalost. say taj nevideni trud i napredak bio je nasilno unisten i ugusen u krvi 1945. godine, kada su igimnazija na Slrokome Brijegu ibogoslovija u Mostaru zatvorene, abrojni profesori likvidirani, a novicijat godinama bio zabranjen, pa suhercegovacki novaci godinu kusnjeprovodili s bosanskom bracorn uKraljevoj Sutjesei.
Gimnazija naSirokome BrijeguSvima koji su se i povrsno bavilihercegovackom povijesti zacijelo jepoznato da je franjevacka gimnazija na Sirokome Brijegu bila izraslau nadasve respektabilnu odgojno-obrazovnu ustanovu, poznatu icijenjenu nadaleko. Njezino je djelovanje iserpno obradio fra AnteMarie u trosvescano] studiji (iii bo lje zbirci dokumenata) Franjevaikaklasiina gimnazija na Sirokom Brijegu (Mostar, 2011., nakladnicki nizRECIPE).
Zacetak sirokobrijeske gimnazije je na Cerigaju kamo su stigli dacikoji su pod vodstvom novoga ucitelja fra Mate Corica 19. svibnja 1844.krenuli iz Kreseva da u novomeskolskom sredistu nastave zapocetuskolsku godinu. Skola je s Cerigajaprernjestena 1848. na Siroki Brijeg,kada je sagradeno zapadno krilosamostana i smjestena u njegovoprizemlje, a kasnije je prernjestenau istocno krilo samostana. Takoje ostalo do kraja 1870. iii pocetka1871., kada je sjemeniste preselje-
no u novosagradeni sarnostan naHumeu.
Gimnazija se vratila na SirokiBrijeg 1889. godine i otada pocinje njezin lagani, ali sigurni rast.Na Sirokome Brijegu nastojali sufranjevci, iako s velikim naporima,upotpuniti svoju gimnaziju da budekao i sve ostale u earstvu, zato je1890. otvoren drugi razred gimnazije, 1897. treci, 1899. cetvrti, 1902.peti i 1907. sesti (tada je pucka skola trajala cetiri, a gimnazija osamgodina!) . Bio je to korjenit zaokret itemeljita reforma gimnazije koju suizveli "gojenci insbruske univerze00. If. Didak Buntic i Mirko Matijevic" pise prof. fra Pavo Dragicevie.
Uprava Provincije je 1902. pristupila i 1903. sagradila novu zgradu za gimnaziju, ali ona vee tad anije "odgovarala postavljenim sizahtjevima" S novim skolskim prostorijama stekli su se kakvi-takviuvjeti da gimnaziju pocnu pohadatii vanjski ucenici zvani eksternisti, tj.daci koji nisu bili franjevacki kandidati "da se sirotinji olaksa skolovanje koliko, toliko", kako zapisa fraOton Knezovic.
Godine 1910. otvoren je i konvikt za vanjske dake , Korak naprijed ucinjen je sk, 1916./1917. godine, kada su vanjski daci nakonsestoga razreda i klerici nakon no vicijata upisali sedmi razred, ask.1917./1918. godine zavrsni iii osmirazred gimnazije, nakon cega jeslijedilo polaganje mature. Tada seuprava Provincije molbom obratilana Visoku vladu u Sarajevu da prizna javnost slrokobrijeskoj gimnaziji i izravna je u pravima s ostalimau earstvu. Vlada je to doista i uCinila svojom naredbom od 19. srpnja
1918. Ostvarili su se, dakle, dugosanjani snovi, tijelo je naslo odije10 - kako bi rekao veliki fra DidakBuntic,
Hast sirokobrijeske gimnazije itragima1945. godinaOtada pocinje silan i neprestan rastgimnazije: izabrani se franjevci kontinuirano salju na europska sveucilista gdje svrsavaju studije odredenihim predmeta, polazu drzavne ispite,a brojni od njih stovise i doktoriraju svoje predmete. Uskoro pocinje iizgradnja potpuno nove, velike i prekrasne gimnazijalne zgrade. Say tajrazvoj najuze je povezan s dr. fra Dominikom Mandicern, koji je najprijekao provincijal, a potom kao direktor gimnazije svim silama radio naizobrazbi novih profesora, kao i naizgradnji nove zgrade koja je podignuta u razdoblju od 1924. do 1931.
On je zapisao da zgrada "spadamedu najljepse gimnazijalne zgrade u drzavi, U novoj zgradi imagimnazijalno pozoriste, gimnasticka dvorana, historicki muzej,prirodoslovna, fizikalna, kernickai geografska zbirka, te profesorskaknjiznica s 15.000 svezaka" Akobi se rnozda toj Mandicevoj tvrdnji da nova zgrada sirokobrijeskegimnazije "spada medu najljepsau drzavi" moglo i prigovoriti, po uzdano se nijedna gimnazija u tadanjoj drzavi, pa ni sad a, ne mozemjeriti s obrazovanosti i osposobljenosti profesorskoga zbora s onimfranjevacke gimnazije na SirokomeBrijegu buduci da je na primjerskolske 1938./1939. godine od dvadeset profesora, koliko ih je tvoriloprofesorski zbor, njih petnaest bilodoktora znanosti u svojoj struci. Tose danas uistinu cini nestvarnim ifascinantnim!
No onda je dosao rat i tragicna1945., kada su partizani u veljacipobili sve franjevee koje su zateklina Sirokome Brijegu, rnedu njima ibrojne gimnazijske profesore. Namjesto da slavi svoju stogodisnjieu djelovanja, Franjevacku velikugimnaziju na najokrutniji nacinubili su komunisti, ali sarno fizicki:dake su rastjerali, profesore poubijali, zgradu bombardirali, narnjestaj unlstili, knjige spalili. Medutimnisu mogli ubiti njezin dobar glas injezinu slavu, koja i danas budi ponos u svakoj Hereegovki i svakomuHereegoveu.
Otada pa sve do danas hercegovacki se franjevacki kandidatiskoluju izvan Hereegovine: u Visokome kod bosanskih franjevaea,u Splitu na Poljudu zajedno s kandidatima provincije sv. [eronirna,kao i na drugim mjestima. Njihovusu gimnaziju pak oduzele driavne
6·n'al a .,nlll·'a · olujak2018.
TEMA BROJA: 0 KATOulKOM ~KOLSTVU UHERCEGOVI NI
Mostar, bogoslovija
vlasti te je preuredile u vlastitu gimnaziju, koja djeluje do dan as. Upos ljednje vrijeme nosi ime dr. fraDominika Mandica, koji je najza sluzniji za njezinu izgradnju, alifranjevacka jos uvijek nije.
NovicijatNovicijat je "godin a kusnj e" koja zapocinje oblacen jem franjevackogahabita i zavrsava polaganjem prvi hzavjeta. Novicijat hercegovackihfranjevaca naj uze je povezan sa samostanom na Humcu. No on je uprvim godinama po odcjep ljenjuod bosanskih franjeva ca 1844. bionajprije u zupnoj kuci na Cerigaju(kasn ije je sagradena posebna kucaza novake, odmah uz zupnu).
Novaci su se u novo sagradenisarnostan na Sirokome Brijegu preselili u sijecnju 1848. te su tu ostalisve do preseljenja na Humac 1876.godine. Tu su ostali sve do dan as, snekim prekidima; tako je novicijat1941. bio prernjesten u novosagraden i sarnostan u Tomis lavgradu,ali je tu ostao sarno jedan narastajnovaka, pa je novicijat zbog ratneopasnosti opet vracen na Humac.
Godine 1946. komunisticke suvlasti - nakon sto su 1945. unis tile isirokobrijesku gimnaziju i mostarsku bogosloviju - dokinule i trecuodgojnu ustanovu, novicijat: daljaoblacenja na Humcu bila su zabra njena. Opet je u pornoc priskocilasestrinska bosanska prov incija, pasu hercegovacki novaci od 1951. do1960. u Kraljevoj Sutjesci, kada suse ponovno vratili na Humac.
Zbog "hercegovackog slucaja"generalna uprava franjevackog reda1997. dokinula je novicijat , sto jeuistinu bio iznimno tezak udaracza Provinciju. Bila je u pitanju buducnost Provincije. Takvo je stanjepotrajalo cetiri godine, od 1997. do2001. Nije obucen ni jedan novak.Konacno je 2001. godine Provi nci ja vracena u normalno stanje, pa jeiste god ine dopusten i novicijat - alijos uvijek ne u Hercegovini. Tako
su hercegovacki novaci jos jednomzajedno s bosanskima: od 2001. do2005. borave u novicijatu u sarnostan u Gorica-Livno. Na Humcu jenovicijat opet od 2005. Do danas.Uz nadu da vise nece biti nikakvihprekida, zbog bilo kakva razloga.
U opseznoj studiji pod naslovomNovicijat hercegovaikih franjevaca(Mostar, 2009., nakladnicki niz RECIPE) opsimo sam obradio novicijat jos od oni h sto ljeca kada je bio ubosanskim samostanima (Kresevo,dijelom Fojnica i tek u neznatnojmjeri Kraljeva Sutjeska) , otkako 0
tome uopce postoje sacuvani podatci, a osobi to detaljno od 1844.do dan as. U tih 170 godina ukupnoje obuceno vise od tisuc u novaka,od cega vjerojatno vise od 80% naHumcu. Oko 40% je napustilo Zajednicu, a ostali su (p)ostali hercegovackifranjevci.
Franjevacka bogoslovija uMostaruTreca odgojna ustanova hercego vackih franjevaca bila je Franjevacka bogos lovija u Mostaru. I ona jeu posljednje vrijeme dobila velikustudiju 0 svome postanku i djelovanju: dr. Pavao Knezovic, Studij bogoslovije u Hercegovaiko] franjevackoj provinciji 1860. - 1945. (Mostar,2012., nakladnicki niz RECIPE).
a d 1844. svi su kan didati filozofsko-teoloski studij svrsavali vani , unajveco] mjeri u Italiji, na franjevac kim ucilistima, No velika je nevoljasnasla upravu hercegovackih franjevaca kada je studiranje njihovihkandidata naprasno prekinuto 1859.djelovanjem protucrkvenih pokretau nekim talijanskim pokrajinama, avezano za ujedinjenje Italije. Te suih okolnosti prisilile da za svrsenenovake i klerike povratnike iz Italijeorganiziraju akademske 1860.11861.god ine studij filozofije i bogoslovijeu sirokobrljeskome samostanu. Filozofiju je predavao fra Petar Bakula, a bogosloviju fra Andeo Kraljevici potom fra Ante Duspara. lako su
Dad u Konviktu 1937.
uskoro klerici ponovno mogli pociu neke talijanske samo stane, kao iu Tirol, ipak je organiziran vlastitistudij za one koji zbog razn ih razloga nisu mogli u inozemstvo, dijelom u sirokobrljeskome, dijelom uhumackome samostanu.
Konacno je rjesenje stiglo 1895.godine, kada je otvo rena nova bogoslovija u prostorijama novosagradenoga sarno stan a u Mostaru.Taj ce studij pot rajati punih pe deset godina, sve dok partizani 1945.nisu unistili i mostarsku Bogosloviju. Dakako da je tijekom svih tihgodina najveci dio stude nata poslije2. iii 3. godine studija od lazio u inozemstvo i studij dovrsavao na ino zemnim (svej ucilistirna. U Mos tarusu predavali dornaci franjevci kojisu se za profesore pojedinih filozofskih iii teoloskih podrucja skolovalina inozemnim ucllis tima, a vecinaod njih imala je i doktorat znanosti.
Sve je svrsilo u veljaci 1945. pro fesori su sto pobijeni, sto pobjegli izvan domovine, studen ti sutakoder sto pobijeni, sto un ovaceniu Jugoslavensku armij u, zgrada franjevackoga samostana i bogos lovijeu Mostaru u velikoj mjeri oduze tapo novim komunistickim vlastima,tako da se na nastavak filozofskoteoloskoga studija u Mostaru nijemoglo ni pomisljati.
Otada hercegovacki franjevackibogoslovi studiraju izvan Hercegovine : najveci broj u Sarajevu s bosanskom bracorn, dio u Makarskojs da lmatinskom, a od sredine 60-ihgod ina , kada su granice kornunisticke tvorevine bile barem dijelomotvorene, velik je broj studij nastavljao i svrsavao u inozemstvu. Sve do1990., otkada su preselili u Zagreb,a pogotovo otkako su 1995. tu sagradili veliki suvremeni samostan ,ponajprije upravo za po trebe bogoslova, koji studij po hadaju na KBFu. U pos ljednj im god inama opet selijep broj na dovrsenje studija saljeu inozemstvo.
ZakljucakOvaj kratki prikaz jasno pokazujeda je postojalo vrijeme izgradnjei vrijeme razgradnje: koliko trudai m uke, koliko desetljeca priprerna i uspjesnoga rada un isteno jedos lovce preko noci kobne 1945.,zacije lo najgore godine u povijesti Provincije. Kasnije je, krajem60-ih, bilo razgovora 0 tome da sesjerne niste otvori na Zvaticu (Dobr icu ), izmedu Mostara i SirokogaBrijega, ali sve je ostalo sarno nazeljama. Danas se opet govori 0
povratu sirokobrijeske gimnazije uruke fra njevaca, koj i su je i sagradili i kojim a je brutalno oteta 1945.,ali oko toga postoje stotine pitanja,pa je nejasno kako ce sve svrsiti, Usvakome slucaju valja najprije dobro promisliti 0 (pre)namjeni tenekoc elitne franjevacke srednjeskole, pa po tom odradit i kvalitetne pripremne radove da bi takavpothvat uspio.
Sudbina bogoslovije je davno rijesena, jer danas jedva da itko po mislja kako bi je trebalo ponovnootvoriti u Mostaru. Ta su vrernena,cini se, zauvijek prosla. Novicijat jesrecom opet na Humcu i, ako Bogda, tamo ce i ostati i jos dugo pri mati i u franjevackome i crkvenomeduh u odgajati plodne i brojne narastaje mladih franjevaca .•:.
godina XLVIII, broj 3•na I a 0" n j II , I . 7
Recommended