Oštrić (1989): Seljacka buna na obalama Drave

SELJAČKA BUNANA OBALAMA DRAVE

TV-serije -Gruntovčani« i»Mejaši« dočarale su namživot i mentalitet podrav-skih seljaka, naviklih naborbu s hirovitom rijekom.

>oznati su po marljivosti i vezano-sti za zemlju, ali i ponosu i tvrdogla-rosti. Dok se vozimo kroz pitomi>ejsaž šuma, polja i pašnjaka, pot-jredsjednik Ekološkog društvaĐurđevca Branko Kolar priča kakoiu nekadašnje močvare, prašume iiikare, kao i pješćara između Molvi

Ferdinandovca, nekad poznatalao »hrvatska Sahara«, upornimjudskim radom pretvorene u plod-io tlo. U općini Đurđevac i danas seJB posto stanovništva bavi poljo-privredom, a stariji ljudi smatrajusve ostale djelatnosti manje vrijed-nima. Ovdje je nastala i ona neobič-na uzrečica kako je -bolje badavaraditi nego badava sjediti«.

Ove osobine naročito dolaze doizražaja kod žitelja Prekodravlja,skučena između Drave i mađarskegranice. U 16. stoljeću Drava je pro-bila novi tok, južnije od starog, te jenekoliko stoljeća tekao spor o pri-padnosti tog pojasa između Hrvat-ske i Mađarske. Današnja granicapak slijedi stari tok Drave. Jutrozemlje ovdje je pet puta skuplje ne-go na desnoj strani Drave.

Prekodravlje je jedno od onih»perifernih« područja koja nisu do-šla na red da budu »usrećena« mo-numentalnim projektima, industri-jalizacijom i kolektivizacijom. Je-dan seljak iz Gole kaže: »Sve štosmo do sada postigli postigli smoprivatnom inicijativom i vlastitimradom.«

Sabor SR Hrvatske prihvatio je,prije četiri godine, »Program kom-pleksnog uređenja i višenamjen-skog korištenja voda rijeka Drave,Mure i Dunava u SR Hrvatskoj.«Saborski delegati bili su impresi-onirani blistavim perspektivama uproizvodnji električne energije ihrane, zaštiti od poplava i poveća-noj plovnosti. Okosnicu programačini sedam vodnih stepenica i hi-drocentrala na Dravi, od kojih sutri već sagrađene (Varaždin, Čako-vec, i nedavno Dubrava), a sljedećaje na redu HE Đurđevac, snažnijaod ostalih (145 megavata). vrijedna240 milijuna dolara, u čemu Mađar-ska sudjeluje 12 posto. Općina Ko-privnica i Đurđevac oduševljeno suprihvatile planove. Nakon gradnjeHE općina ubire hidrorentu, a štetusnose seljaci iz Prekodravlja kojigube oko 15 posto zemljišta zbogakumulacijskog jezera i kanala teoko 15 posto po bonitetu. Za razlikuod prethodnih HE, gdje je izvršenaeksproprijacija, ovdje je donesenaodluka (koju je, nakon žalbe, potvr-dio i Ustavni sud) da se na ukupno

TOGO hektara (od toga trećina u

Stiješnjeno između Drave i mađarske granice, za-boravljeno na periferiji i stoga dugo pošteđenomonumentalnih industrijskih projekata, Preko-dravlje danas postaje kamen kušnje hrvatske raz-vojne politike. Zar uistinu nema alternative grad-nji hidrocentrala koje će potopiti plodnu zemlju iuništiti neprocjenjive šume hrasta lužnjaka?

piše • ZORAN OŠTRIĆ

Prekodravlju) provede komasacija,pri čemu bi se parcele preraspodje-lile tako da štetu svi »solidarno«snose. Večenaj kaže: »Kada bi seišlo na eksproprijaciju, općina bimorala platiti našu zemlju. Ovakone plaćaju ništa i još bismo mi mo-rali plaćati sljedećih 12 godina u ži-tu za troškove komasacije, 225 kgžita po hektaru. To su lijepo smislilida upropaste ovaj kraj. Ni Turci ni-su bili tako opasni kao hidrocen-trala.«

Seljački bunt prijetio je da popri-mi opasne oblike: geodeti su tjeranis njiva i iz šuma, ćule su se prijetnjeda će pasti krv, seljaci su najavlji-vali da će stati i pred buldožere, bu-de li trebalo. Brojni republički fun-kcionari i stručnjaci iz Elektropriv-rede i Vodoprivrede, uključivši ipredsjednika Izvršnog vijeća Sabo-ra Antuna Milovića, govorili su nasastancima u Domu kulture u Goli,ali nisu uspjeli uvjeriti tvrdoglaveseljake. I tako pat traje već dvije ipol godine.

Radi li se ovdje samo o obostra-noj tvrdoglavosti, i seljaka i države,koja je blokirala jedan za sve kori-stan projekt?

U istočnom je dijelu Prekodravljašuma Repaš. oko 3.000 hektarauglavnom hrasta lužnjaka, dobropoznata šumarima i lovcima. Kadavozite cestom Molve-Ždala, osjećatese kao da ste ušli u nekoliko kilo-metara dugački kanjon, sa zelenim,30 metara visokim zidovima.Ovakogusta šuma najkvalitetnijeg furnir-skoga građevnoga drva jedinstvenaje u Evropi. Hrast lužnjak vrlo jeosjetljiv na promjene u razini pod-zemnih voda te postepeno nestajezbog regulacija vodotokova Primje-rice, uz Kupu se danas gotovo uop-će ne vrši redovna sjeća nego sesjeku samo osušena stabla. Ujednoje šuma Repaš čuveno lovište, u ko-jem je u posljednjih deset godinaodstrijeljeno 12 zlatnih, 44 srebrna i50 brončanih jelena. Prosječna cije-na za zlatni trofej je oko 30.000 ma-

raka, čemu treba pribrojiti pribli-žno još toliko za ostale troškove. Naizlazu iz šume nekadašnji je lovačkidvorac kralja Aleksandra, u kojemje danas šumarija.

Projekt HE Đurđevac predviđada derivaci jski kanal, šitok 200 me-tara, presiječe šumu na dva dijela.Zbog bržeg toka vode i obloženostikanala teško propusnim materija-lom, na oko 8.000 hektara razina bipodzemnih voda pala za 40 do 400centimetara, a na oko 50.000 hekta-ra u široj okolini digla bi se. U idej-nom projektu, koji je napravljenprije desetak godina u zagrabač-kom -Elektroprojektu«. predviđenoje da se taj problem riješi navod-njavanjem.

U zgradi šumarije razgovaramo sinž. Zvonkom Zenčarom. savjetni-kom za uzgajanje šuma u šumskomgospodarstvu Bjelovar, te s inž. Đu-rom Kranželićem. upravnikom lovi-šta Repaš. Oni kažu da su za plani-ranu gradnju prvi put ćuli na jed-nom sastanku 1977. godine. Kurtu-azno ih se pitalo za mišljenje, ali imje ujedno stavljeno na znanje kakone mogu utjecati na odluku, da je toviši interes, plan koji je već prihva-ćen u republici i tome slično. Zen-čar: -Mi šumari nismo konzervativ-ci i tradicionalisti, kako nas optu-žuju. Mi smo za progres, ali smatra-mo da se u ovakav zahvat ne smijeići napamet, odlučivanjem u uskimkrugovima. Svi smo bili uvjereni dabi taj projekt značio propast ovešume. najvrednije od 175.000 hekta-ra kojima upravlja naše šumskogospodarstvo. Konačno smo odluči-li da ove godine organizirano na-stupimo, potaknuti otporima koma-saciji i jačanjem ekološkog pokretau posljednje dvije godine. Zaključilismo da sada ima nade da se neštoučini.«

U veljači je na terenu u šumi Re-paš i u Domu kulture u Đurđevcuodržan zajednički sastanak šumar-skih društava iz Bjelovara, Kopriv-nice i Virovitice. Došli su i ljudi iz

Varaždina i Pakraca,sa Šumarskog fakulteta iseljaci iz Gole, Repasatisuću ljudi. Na ovomkljućeno je: »Planirnjom vodne stepenicekroz šumu Repaš bitno sevodni režim podzemnih voda, činse zbog teške prilagodljivosti koijena i žiljnog sistema sada živućstabala uništava cjelokupni šumsposjed, a mijenjaju klimatske prike i bitno smanjuju sve općekosne funkcije šume.«

Godinu dana ranije Hrvatsekološko društvo organiziraloznanstveno-stručni kolokvij o suRepaš i došlo do istog zaključiStudija koju su u ožujku ove godiizradili stručnjaci sa Šumarskfakulteta i Fakulteta poljoprivr«nih znanosti iz Zagreba (koordirtor radova bio je prof. dr BraninPrpić) potvrđuje, temeljitijom zmstvenom analizom, ove argumerZaključeno je da navodnjavanjebi spasilo šumu, jer se hrast lužnjprihranjuje podzemnom vodomvoda iz Drave je izuzetno zagade(3. ili 4. kategorija).

Ukupna ekološka i gospodar!vrijednost ove šume procijenjenina milijardu i 370 milijuna doleZa usporedbu, ako se računa s cnom od 45 centi po kilovatsatu (je skupo), ovo bi bila vrijednost pizvedene struje iz HE Durdevaitoku 50 godina!

Republički zavod za zaštitu jrode uskratio je suglasnost za grnju HE Đurđevac. Inž. Miho Minić, direktor Zavoda, kaže da jeproblem koji se već dugo vučevod godinama upozorava na prjere štetnih, pa i katastrofalnihsljedica nepromišljenih zahvat)vodotokove kod nas i u svijetu, ibrana Asuan na Nilu i naš DereRedovno se pokazuje da je pore;ćaje ekosistema i štete u poljopredi i šumarstvu nemoguće elimrati umjetnim navodnjavanjeiodvodnjom.

Bliži primjer iznosi inž. DraVidec, referent za uzgoj i zaštituma u Šumskom gospodarstvuraždin. Oni su izgubili 2.000 heklšuma zbog akumulacija i kanalidroelektrana Varaždin, Cakov<Dubrava. Kod prve dvije HE us]su tek sudskim putem dobiti nmalnu naknadu za izgubljenu

nu masu i zemljište. (Za šumupas ta naknada iznosi 22 mili j idolara). Sada se. međutim, zbogremećene razine podzemnih vo<preostalih 4.000 hektara šumaDravu suši i zapravo ih je nemcće spasiti od umiranja. Danasračuna da bi normalna šumovitrebala biti oko 0,35 hektara ponovniku, a općine Varaždin i Ctveć već su ispod toga.

NA GORNJOJ JE SUCI ŠU-MA KOJA JE VEĆ NEPO-PRAVLJIVO UPROPAŠTE-NA, NA DONJOJ RIJEKAKOJU TEK TREBA DOKRA-JA UPROPASTITI, A U SRE-DINI STARTOV REPORTERZA RAZGOVARA U MJE-SNOJ ZAJEDNICI.

S T A R T 57Svi navedeni sugovornici žale se

'na nefleksibilan i arogantan stavElektroprivrede, koja je glavni in-vestitor projekta »Drava«. Na sveargumente oni odgovaraju istim•protuargumentom«: »struja namtreba, sve je ostalo nevažno«. Eko-nomski su mnogo moćniji od šuma-ra, a imaju i mnogo veći utjecaj napolitičare. Inž. Videc priča kako je,kada je zbog njihovih protesta za-pela gradnja HE Čakovec, u Vara-ždin dolazio Jure Bilić. Nakon togaslijedili su napisi u štampi: »Šikaruprodaju za milijarde!«, direktoršumskog gospodarstva zvan je narazgovor u općinski komitet itd.Prije mjesec dana Ante Marković jesvečano pustio u pogon HE Dubra-va Irećeni su mnogi hvalospjevi no-vim kilovatima

Šumari, ekolozi i seljaci listomističu da nisu protiv svake gradnjei predlažu da se HE gradi u samomtoku Drave. Elektroprivredi to, na-ravno, ne odgovara, jer bi se pro-izvodilo 46 posto manje struje. Inž.Šime Kezele iz »Elektroprojekta«kaže da su njihovi oponenti nepot-puno informirani ili ne žele biti in-formirani te da bi navodnjavanjeriješilo sve probleme. O izradi »al-ternativnog« projekta uopće nerazmišljaju. U toku je izrada studijekoja će smanjiti utjecaj na šumu naminimum.

Slično govori i inž. Vilim Vodičkaiz Republičkog komiteta za vodo-privredu. Po njegovom mišljenju,uređivanjem poljoprivrednog zem-ljišta povećati će se prinosi i timeće se seljacima nadoknaditi štetezbog izgubljene zemlje.

U međuvremenu su se pred grad-njom HE Đurđevac ispriječili i dru-gi problemi. Vlada NR Mađarskeneočekivano odugovlači s potpisi-vanjem sporazuma, a čime se da zato velike zasluge imaju ekologistiokupljeni u društvu »Dunavskikrug« u Budimpešti, koji su u počet-ku godine uspjeli zaustaviti grad-nju velike HE Nadmaroš na Duna-vu, koju su trebale zajedno graditiMađarska, Austrija i Cehoslovaćka.Osuđujući uporan otpor šumarainž. Vodička kaže da i kod nas u po-sljednje vrijeme »zeleni dižu glavu«.

Ekološki pokret u Prekomurjuuspio je, za sada, blokirati gradnjusličnog niza vodnih stepenica naslovenskom toku Mure. Dr. ŠtefanSmej kaže da su u toj akciji, una-trag četiri — pet godina, uspostavilidobru suradnju s Austrijancima iMađarima, ali u Hrvatskoj nisuuspjeli stvoriti nikakve veze. Sadase situacija promijenila: u posljed-njih nekoliko mjeseci osnovana suekološka ili društva za zaštitu oko-line u Đurđevcu, Koprivnici, Vara-ždinu, Bjelovaru i Osijeku. Da sevremena mijenjaju pokazuje i či-njenica da su se općinske skupštineValpova i Belog Manastira nedavnožestoko usprotivile predloženojidejnoj osnovi za gradnju vodnestepenice Osijek, smatrajući da jevrlo površna te da zanemaruje utje-caj na okoliš. Predviđeno je da seova HE počne graditi tek za dese-tak godina, ali iskustvo pokazuje danije prerano za suprotstavljanje.Oni predlažu da se razradi alterna-tivni projekt gradnje brane 27 kilo-metara uzvodno. Nastavak pričeslijedi. •