View
228
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
PETROGRAFSKE KARAKTERISTIKE KONTAKTNO METAMORFNIH STENA
prof. dr. Nada Vaskoviã
id17932812 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com
KONTAKTNI METAMORFIZAM
TIPSKI KONTAKTNI
METAMORFIZAMPIROMETAMORFIZAM
Izohemijski Alohemijski
Termokontaktni Kontaktno metasomatski
injekcioni
Karakteristika intruzije
Velièina i oblik
Dubina
Polo�aja intruzije u odnosu na okolne stene
Temperature magme
Sastava magme
Kolièine lakoisparljivih sastojaka
Velièina i oblik kontaktnog oreola zavisi od:
Karakteristika protolita
Sastav i vrsta stene
Stepen zagrejanosti
Propusnosti
KONTAKTNA ZONA
TERMOKONTAKTNI METAMORFIZAM
VRSTE STENE
Kontaktni uticaj je uslovljen samo predajom toplote okolnim stenama
Nalazimo ga uz baziène intruzije (visoko T, siroma�ne vodom) i na kontaktima glinovitih sedimenata sa svim vrstama magmi
Pri termokotaktnom metamorfizmu stvara se pojas ozmenjenih stena u kojim se zapa�aju pojave prekristalizacije i promena sklopa, ali bez promene hemizma stene �izohemijski metamorfizam
Najrazvijenije oreole nalazimo na kontaktu kisele magme i glinaca
ZONE U TERMOKONTAKTNOM OREOLU:
Neposredno uz kontakt razvija se injekciona zona
ubrizgavanje ostatka magmatskog rastopa u pukotine
Zona kornita (hornfelsa) - KORNITI
Stene sitnozrne granobastiène ili/i porfiroblastiène strukture sa elementima nematoblastiène ili lepidoblastiène
Zona bobièavih �kriljaca � BOBIÈAVI �KRILJCI
Stene porfiroblastiène strukture sa elementima lepidoblastiène
Zona slabo izmenjenih i nemetamorfisanih stena �zona filita
PIROKSENSKI KORNITI - nastaju transformacijom glinovito-laporovitih sedimenata i neèistih kreènjaka u zoni neposrednog kontakta visoko temperaturne asocijacije minerala
Struktura: granoblastièna, nematoblastièna i porfiroblastièna
Tekstura: homogena ili trakasta
Mineralni sastav: piroksen, granat, plagioklas, kvarc
AMFIBOLSKI KORNITI � razvijaju se dalje od kontakta, posle piroksenskih kornita.
Struktura: nematoblastièna
Tekstura: masivna ili/trakasta
Mineralni sastav: amfiboli, kvarc, epidot i dr.
GRANATSKI KORNIT
Granat + biotit + kvarc
Piroksenski hornfels
BOBIÈAVI �KRILJCI � razvijaju se neposredno na kontaktu sa intruzijom ili posle zone kornita
Nastaju transformacijom glinovitih sedimenata Struktura: lepidoblastièna i porfiroblastièna Tekstura: �kriljava ili/i bobièava Mineralni sastav: liskuni (muskovit, biotit), kvarc i
porfiroblasti kordijerita, andaluzita ili/i granata
MERMERI � mogu da nastanu i termometamorfizmom èistih kreènjaka
KORDIJERITSKI KORNIT - HORNFELS
KONTAKTNO METASOMATSKE STENE
Nastaju predavanjem toplote i izvesne kolièine lako- i te�koisparljih komponenti okolnim stenama
Pri ovim procesima menja se hemizam primarne stene ��alohemijski procesi zbog privoðena komponenti u magmu
Procesi su najintenzivniji kada je magma jako vla�na i kisela a okolna stena karbonatnog karaktera (kreènjaci)
Na kontaktu kisele magme i karbonatnih stena formira se vrsta stene koju nazivamo SKARN
SKARN
Tekstura: masivna, trakasta
Struktura: granoblastièna (srednjo- do krupnozrna) ili/i porfiroblastièna
U zavisnosti od karaktera i velièine intruzije u kontaktnim oreolima sa karbonatnim stenama razlikujemo tri zone:
Zona neposrednog kontaktna:
Sastav: pirokseni, plagioklas (anortit-bitovniz-labrador), granat, vezuvijan, volastonit, kvarc, magnetit, kalcit
Zona srednjeg kontakta:
Amfiboli piroksen, granat, volastonit, plagioklas (andezin, oligoklas), epidot, biotit, kalcit, kvarc, sfen, Fe-sulfidi, magnetit
Zona spolja�njeg kontakta:
Amfibol (aktinolit/tremolit), epidot, kvarc, kalcit, Fe-sulfidi, prenit, hlorit, magnetit
SKARNOVI su nosioci orudnjenja
U unutra�njoj zoni kontaktna, neposredno uz intruziju, mogu se formirati znaèajna le�i�ta magnetita
Kopaonik: Suva ruda i Suvo rudi�te
Rudna glava � Istoèna Srbija
Skarnovi mogu da budu i nosioci sulfidnih ruda Cu, Pb-Zn, retkih metala
SKARN
AUTOMETAMORFIZAM
Podrazumevamo promene u stenama nastale pod uticajem sopstvenih lakoisparljivih sastojaka (H2O, CO2 i dr.) pri kraju procesa konsolidacije intruzivnog tela ili neposredno posle njega
SERPENTINIZACIJA i SERPENTINITI
U peridotiskoj magmi koja kristali�e na visokimT olivin ne reaguje sa vodom. Ako vodi u toku hlaðenja nije omoguãen odlazak iz magmatskog sistema na temperaturama od oko 400 oC nastupaju uslovi u kojima olivin vi�e nije stabilan i on se tranformi�e u mineral SERPENTIN
Na ovaj naèin formiraju se stene koje nazivamo SERPENTINITIMA
SERPENTINITI
Preobra�aj peridotita u serpentinite mo�e da se vr�i i na druge naèine:
Regionalnim metamorfizmom u prisustvu vode
Hidrotermalnim metamorfizmom
pa se stoga u sistematikama stena nalaze na razlièitim mestima
Raspostranjenje u Srbiji:
Jurski serpentiniti: Ibarsko-kopaonièki masiv, maljen, Zlatibor
Istoèna Srbija: Paleozoik
SERPENTINITI
Javljaju se u vidu prostranih masa, debelih ploèa ili zona rasplinutih granica u slabije ili jaèe serpentinisanim peridotitima
Boja: zelena, tamnozelena
Tekstura: masivna, ali mo�e biti i �kriljava
Stene su èesto jako ispucalle i ispresecane �icama i �ilicama hrizotil azbesta, nekad i opala
Mineralni sastav: mineral serpentin (mre�asto rasporeðen), hlorit, talk, hromit, magnetit, sekundarni: hrizotil-azbest, magnezit, Fe-oksidi
Mogu biti nosioci le�i�ta hromita, magnezita i azbesta
Koristi se i kao dekorativni kamen
SERPENTINIT
SERPENTINIT IBARSKA DOLINA
TALK
TEST I KOLOKVIJUM IZ METAMORFNIH STENA
10 APRIL OD 13 , 14, 15 i 16 ÈASOVA
PO GRUPAMA na PMF-u sobe 735 i 736
TEST = 30 min
KOLOKVIJUM = 15 min
Popravni rokovi za sva tri testa i kolokvijuma:
17 i 24 april od 13, 14, 15, 16 èasova po grupama
Prijavljivanje za polaganje odreðenih testova i kolokvijuma u popravnim rokovima je obavezno:
od 11 - 15 aprila za prvi rokod 18 - 21 aprila za drugi rok
List za prijavljivanje sa naznakom �ta �elite da pola�ete (oznaèite sa znakom +) nalazi se okaèen na ulazu u ve�baonicu � soba 735 na PMF-u
Recommended