Praćenje stanja okoliša, prof. dr. sc. Tomislav Bolanča

Praćenje stanja okoliša

Tomislav Bolanča Tomislav.Bolanča@fkit.hr

Broj ugovora: HR.3.1.14-0014 Naziv projekta: Inovativna škola za zelenu budućnost

2

Dugoročni ciljevi u zaštiti okoliša

§  sačuvati i unaprijediti kakvoću, voda, mora, zraka i tla

§  održati postojeću biološku raznolikost

§  sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala, otoci)

3

Osnovni propisi vezani uz zaštitu okoliša

§  Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99)

§  Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)

§  Zakon o otpadu (NN 178/04 i 111/06)

§  Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)

§  Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/95)

§  Zakon o zaštiti od buke (20/03)

4

Kontekst

Zaštita okoliša

§  načela zaštite okoliša i održivog razvitka

§  zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja

§  dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša

§  instrumenti zaštite okoliša

§  praćenje stanja u okolišu

§  informacijski sustav

§  osiguranje pristupa informacijama o okolišu

§  sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša

§  osiguranje prava na pristup pravosuđu

§  odgovornost za štetu

§  financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša

§  upravni i inspekcijski nadzor

5

Definicije

§  Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša.

§  Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica.

6

Obuhvat

§  praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, vode, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina

§  praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš

§  praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi

§  praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša

§  praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu

§  praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom propisu

§  praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša

7

Provedba

§  područja utvrđena planskim dokumentom u skladu sa strateškom procjenom

§  za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš

§  za sva postrojenja za koja je to određeno objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat

8

Pokazatelji

§  vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja

§  metodologiju uzorkovanja i mjerenja

§  rokove za dostavljanje podataka nadležnim upravnim tijelima

§  sadržaj obrazaca za dostavu podataka za vođenje očevidnika

§  način redovitog obavješćivanja javnosti

§  uvjete glede stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša

9

Pokazatelji

§  Nacionalna lista pokazatelja (NLP) je skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima je za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih i međunarodnih propisa definiran izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definirana metoda izračuna i način prikaza i dostupnost podataka, kao i obveze izvješćivanja.

§  Pritom je poseban naglasak stavljen na smjernice zacrtane Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09), kao i na odredbe Uredbe o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08).

10

Pokazatelji

§  U suradnji s nadležnim tijelima Vlade Republike Hrvatske te stručnim i znanstvenim institucijama Agencija za zaštitu okoliša izrađuje i ažurira NLP.

§  Ona sadrži 249 podatkovnih tablica za izradu pokazatelja definiranih u okviru 11 područja za 28 tematskih podpodručja.

§  http://www.azo.hr/Pokazatelji25

11

Baze laboratorija

§  Na mrežnoj stranici AZO javnosti je dostupna Baza laboratorija.

§  Ona pruža informacije o institucijama koje obavljaju laboratorijske analize za uzorke tla, vode, zraka i otpada.

§  Ti su podaci potrebni za praćenje stanja u području tematskih područja tlo, vode, zrak i otpad.

§  U bazi su dostupni i podaci o adresi laboratorija te njihovi certifikati i ovlaštenja, kao i popis onih koji se bave terenskim radom.

§  http://bazalaboratorija.azo.hr/Podaci/UstanovaLista.aspx

12

Kakvoća zraka

IZVORI ONEČIŠĆENJA

§  - objekti ili procesi koji emitiraju onečišćujuće tvari u atmosferu.

Prirodni izvori onečišćenja zraka su :

§  prašina (pustinjska) nošena vjetorm

§  aeroalergeni

§  čestice morske soli

§  dim

§  leteći pepeo

§  plinovi šumskih požara

§  plinovi iz močvara

§  mikroorganizmi

§  magla

§  vulkanski pepeo i plinovi

§  prirodna radioaktivnost

§  meteorska prašina

§  prirodna isparavanja

13

Kakvoća zraka

Umjetni izvori onečišćenja zraka uzrokovani aktivnostima i procesima kojima upravlja čovjek su:

§  onečišćenje uzrokovano proizvodnjom toplinske i/ili električne energije (elektrane i toplane)

§  onečišćenje uzrokovano radom industrijskih postrojenja (metalurgija, kemijska industrija) i poljoprivredom (kopanje, zaprašivanje, spaljivanje)

§  onečišćenje uzrokovano transportnim sredstvima

§  onečišćenje uzrokovano spaljivanjem različitih vrsta otpada

§  ostala onečišćenja - npr. procesi kemijskog čišćenja, tiskanja, bojanja, rušenja objekata, zaprašivanja insekata

14

Kakvoća zraka

Prema agregatnom stanju u kojem izvor emitira onečišćujuće tvari, izvore onečišćenja dijelimo na:

• Izvore čestica

• Izvore plinova

• Izvore plinova i čestica

Izvori onečišćenja mogu se još podijeliti na stacionarne i mobilne, a s obzirom na vrijeme onečišćavanja dijele se na:

• Trajni izvori (npr. visoke peći, termoelektrane i sl.)

• Povremeni izvori

15

Kakvoća zraka

Onečišćujuće tvari u zraku kao posljedica ljudskih aktivnosti možemo podijeliti u sljedeće skupine:

§  Plinovi: SOx, CO2, CO, NOx, H2S, O3 (troposferski), CH4, freoni (klorofluorougljici )

§  freon 11 (CFCl3) i freon 12 (CF2Cl2), haloni, metilklorid (CH3Cl), tetraklorugljik (CCl4) i dr.

§  Lebdeće čestice - krute tvari i/ili kapljice tekućine raspršene u zraku (promjera čestica od 1 nm do 1 mm), prvenstveno prašinu, dim i leteći pepeo.

§  Metali i metaloidi: Pb, Hg, Cd, Be, Tl, Ni, Cr i dr. (metaloidi: arsen, selen i antimon)

16

Kakvoća zraka

Onečišćujuće tvari

§  Postojane organske tvari: pesticidi (DDT - diklorodifenil trikloroetan, aldrin, dieldrin, endrin, mirex i dr.), policiklički aromatski ugljikovodici (PAU), industrijske kemikalije (PCB - poliklorirani bifenili, heksaklorbenzen, dioksini, furani i dr.)

§  Radioaktivne tvari (radioaktivni izotopi): svi izotopi Pu (najvažniji je Pu-239), izotopi U (U-235, U-238), Sr-90, Cs-137, H-3, C-14, J-131 i dr.

§  Ostale onečišćujuće tvari: azbest, fluoridi, formaldehid i dr.

§  Otpadna toplina kao specifični oblik onečišćenja atmosferskog zraka.

17

Kakvoća zraka

Dioksini:

§  organski spojevi koji spadaju u grupu polikloriranih ugljikovodika, točnije polikloriranih bifenila

§  TCDD (2,3 7, 8-tetraklorodibenzo-p-dioksin) ili jednostavno dioksin- najopasniji

§  Otkriveno 419 spojeva srodnih dioksinu, ali 30 ih se smatra otrovnim

18

Kakvoća zraka

Dioksini

§  dioksin ima opasan utjecaj na ljudsko zdravlje, izuzetno štetan utjecaj na jetru

§  uništava hormonski i obrambeni sustav, izaziva kronični umor, izaziva reproduktivne defekte djece, napada živčani i krvni sustav

§  1997. –Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije utvrdila da dioksin uzrokuje rak i u čovjeka

19

Kakvoća zraka

Dioksini:

§  Izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji

§  Proizvod su prirodnih procesa poput vulkanskih erupcija, šumskih požara

§  Neželjen proizvod taljenja, izbjeljivanja, proizvodnje nekih herbicida i pesticida

20

Kakvoća zraka

Sastav smoga:

§  ugljikov dioksid

§  voda

§  sumporov dioksid

§  mineralni ostatak – pepeo

§  u prisutnosti čestica pepela kao katalizatora u atmosferi se odvija reakcija :

2SO2 + O2 → 2SO3

§  kontakt aerosola vode i sumpornog trioksida:

SO3 + H2O → H2SO4

21

Kakvoća zraka

Zdravstveni učinci smoga:

§  respiratorni

§  dermatološki

§  neurološki

§  Imunosni

§  kancirogeni

22

Kakvoća zraka

Utjecaj smoga na okoliš:

§  smanjena vidljivost

§  korozija

§  pucanje guma

§  razaranje/ propadanje materijala

§  zakiseljavanje tla

§  oštećenje vegetacije

23

Kakvoća zraka

24

Kakvoća zraka

Analitička kemija

§  brze

§  jednostavne

§  dovoljno osjetljive

§  pouzdane

§  specifične

§  ekonomski isplative

25

Kakvoća voda

Izvori zagađenja se svrstavaju u dvije kategorije: točkasti (kontinuirani) i netočkasti (raspršeni, difuzni):

§  Točkasti izvori zagađenja se javljaju kada se zagađujuće materije direktno ispuštaju kroz cijevi/kanale u vodne resurse (rijeke i jezera). Primjer ovakvog zagađenja je ispuštanje otrovnih kemikalija direktno u vodotok putem cjevovoda.

§  Netočkasti izvori zagađenja se javljaju kada se zagađujuće materije ispiru u vodotoke.

Dok se prva kategorija izvora može lako pratiti i kontrolirati, druga predstavlja raspršeni izvor zagađenja, koji je teže otkriti i sanirati.

26

Kakvoća voda

27

Kakvoća voda

Zagađenja u vodi:

§  metali: olovo, živa, aluminij, arsen, kadmij

§  zagađenja poput herbicida, pesticida, trihalometana

§  klor i organske tvari u vodi, smatraju se izuzetno opasnima, a neka od njih su i kancerogena

§  bakterije poput Escherichia Coli, Salmonela uzrokuju teška oboljenja, čak i smrt

28

Kakvoća voda

Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće vode:

§  temperatura vode

§  boja

§  mutnoća

§  električna provodnost

§  pH vode

§  suspendirane tvari

§  taloživa tvar

§  potrošnja KMnO4

§  BPK5 (potrošnja kisika za biološku oksidaciju nečištoća prisutnih u vodi)

§  KPK (kemijska potrošnja kisika)

29

Kakvoća voda

Danas sve veći problem kod obrade otpadnih voda predstavljaju tzv. nova zagađivala.

To su zagađivala koja obuhvaćaju različite skupine spojeva za koje se sumnja da štetno djeluju na zdravlje ljudi i životinja, a do sada im se nije posvećivalo dovoljno pažnje. Od najpoznatijih to su:

§  proizvodi za osobnu higijenu

§  površinski aktivne tvari

§  različite vrste aditiva i boja

§  lijekovi (farmaceutici)

30

Kakvoća voda

§  za većinu navedenih proizvoda, odnosno njihovih aktivnih tvari nije poznato njihovo djelovanje nakon uporabe, kao ni MDK u okolišu

§  zakonom su djelomično regulirane njihove MDK u hrani (med, meso, dječja hrana), no koncentracije u vodama, tlu i sedimentu nisu još definirane

§  nova zagađivala, a osobito farmaceutici, predstavljaju veliki problem kod obrade otpadnih voda klasičnim fizikalnim-kemijskim-biološkim i mehaničkim metodama, jer se tim metodama te molekule niti ne uklanjaju ili je uklanjanje samo djelomično

31

Kakvoća voda

§  problem kod farmaceutika, a osobito kod antibiotika kao podgrupe, je upravo njihova prekomjerna i često puta nekontrolirana svakodnevna uporaba

§  svi ti spojevi završavaju u otpadnim vodama, koje su pogodan medij za njihovu razgradnju

§  novonastali razgradni produkti u većini slučajeva su opasniji za ekosustav od početne aktivne tvari

§  razgradne produkte treba detektirati, identificirati i također ukloniti iz otpadnih voda

32

Kakvoća voda

More

§  oko 71 % površine naše planete prekriva more

§  more je najveći opskrbljivač kisikom (fitoplankton u moru oslobađa dvostruko više kisika od biljaka na kopnu!)

§  60 % ljudske populacije živi na obali (u pojasu do 60 km od mora)

33

Kakvoća voda

Glavni zagađivači mora i oceana su:

§  otpadne vode kućanstava i industrije

§  posredni unos kemikalija koje se upotrebljavaju u poljoprivredi (tekućicama ili zrakom)

§  prekomjerni unos sedimenata kao posljedica tehničkih zahvata na obali ili plitkom moru

§  odlaganje nuklearnog otpada u podmorju

§  testiranje nuklearnog i biološkog oružja

§  toplinsko zagađenje i zagađenje bukom od brodskih motora ili podmorskih istraživanja

34

Kakvoća voda

§  najvidljivija i najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera ili kao posljedica nesreća na naftnim bušotinama

§  samo 8 grama nafte dovoljno je da se onečisti kubični metar mora. Kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400 000 m3 mora

§  oko 80 % svog zagađenja u morima i oceanima dolazi od aktivnosti na kopnu

35

Kakvoća voda

§  prekomjeran unos hranjivih tvari u more, prvenstveno kroz otpadne vode povećava razmnožavanje algi koje potom mogu značajno smanjiti razinu kisika te uzrokovati pomor drugih organizama

§  otpadne vode sadrže teške metale, različite umjetne, sintetske komponente koje redovnim procesima autopurifikacije (samočišćenja) organizmi u moru ne mogu preraditi

§  one svojim taloženjem u organizmima dovode do pojave mnogih bolesti i degenerativnih promjena kod morske flore i faune.

36

Kakvoća tla

Tlo

§  tlo se općenito definira kao površinski sloj zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i živih organizama.

§  tlo povezuje zemlju, zrak i vodu te udomljuje veći dio biosfere.

§  zbog izrazito sporog procesa nastanka smatra se neobnovljivim ili u najboljem slučaju uvjetno obnovljivim resursom.

37

Kakvoća tla

Svojstva tla

§  kemijska svojstva: pH, apsorpcijska moć, hraniva, humus itd.

§  fizikalna svojstva: gustoća, veličina i raspored makropora, veličina i stabilnost agregata, vlažnost itd.

§  biološka svojstva: broj, vrsta i funkcije mikroorganizama tla i beskičmenjaka, respiratorna aktivnost, enzimatska aktivnost itd.

38

Kakvoća tla

Glavni uzročnici onečišćenja i degradacije tla su

§  neplansko širenje naselja

§  neplansko širenje industrijskih postrojenja

§  gradnja prometnica

§  poljoprivreda koja koristi sve više umjetnih gnojiva, pesticida i drugih agrotehničkih mjera

§  industrija koja ispuštanjem otpadnih voda i odlaganjem krutog otpada ugrožava postojeće prostore i zauzima nove

§  površinski iskopi mineralnih sirovina

§  prekomjerna sječa šuma, itd.

39

Kakvoća tla

Osnovni pokazatelji kakvoće tla

§  pH 

§  ukupni CaCO3  i aktivno vapno

§  ukupni dušik (N) i ukupni sumpor (S)

§  organska tvar

§  Humus

§  fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O)

§  Pb, Cu, Zn, Mn, Fe, Cd

§  tekstura tla

§  druga fizikalna svojstva (kapacitet, propusnost, gustoća…)

40

Kakvoća tla

Pesticidi u okolišu:

41

Kakvoća tla

§  tlo je jedan od najugroženijih svjetskih prirodnih izvora.

§  u posljednjih dvadesetak godina erozija je povećana za 50%

§  spoznaja o značaju tla i njegovoj ugroženosti motiv je da se u organiziranu zaštitu tla polazi s dramatičnim pozivom, tzv. dvostruki SOS: S(ave) O(ur) S(oils) to S(ustain) O(ur) S(ocieties)!!

§  glavna je zadaća program cjelovite zaštite tla, uvođenje obrade i gospodarenja tlom na način koji će prouzročiti minimalna oštećenja najvažnijih uloga tla

42

Otpad

Otpad je po Zakonu o otpadu svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisom ovog Zakona, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Otpad se razvrstava ovisno o:

§  svojstvima

§  mjestu nastanka

43

Otpad

Prema svojstvima

Opasni otpad sadrži tvari koja imaju jedno od svojstava:

§  eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, karcinogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari koje ispuštaju toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, ekotoksične tvari

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama, pa ne ugrožava okoliš

§  inertni otpad se ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara opasne tvari za okoliš i zdravlja ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem

§  ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih ili ekotoksičnih tvari, ne ugrožava zrak, vode ipodzemne vode

44

Otpad

Prema mjestu nastanka

Komunalni otpad

Građevinski otpad i otpad od rušenja

Proizvodni i rudarski otpad

Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Ambalažni otpad

Otpadna vozila

Otpadne gume vozila

Otpadna električna oprema (e-otpad)

Komunalni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Otpad životinjskog porjekla

Otpadna ulja

Otpadne baterije i akumulatori

Postojana organska zagađivala

Medicinski otpad

45

Otpad

Gospodarenje s otpadom

§  smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda)

§  recikliranje materijala (i kompostiranje)

§  spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije)

§  odlaganje otpada

46

Portal pokazatelja zaštite okoliša

§  Kao komponenta Informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) u izradi je Portal pokazatelja okoliša (PPO).

§  Planirano je da ovaj Portal stručnoj i široj javnosti osigura stalnu dostupnost i razmjenu pokazatelja te podataka i informacija temeljem kojih su pokazatelji izrađeni.

§  Po dovršetku, koji se planira krajem 2016. godine, Portal će prikazivati  54 pokazatelja iz 17 različitih tematskih područja, sukladno dobroj praksi drugih institucija (EEA, UN).     

47

EMAS (Eco-Management and Audit Scheme)

§  izvrsnost u području zaštite okoliša postaje snažna poslovna prednost, koja može doprinijeti povećanju udjela organizacije na tržištu

§  u vezi s tim, na raspolaganju su različiti instrumenti politike zaštite okoliša, kao što su sustavi upravljanja okolišem i znakovi zaštite okoliša te inicijative.

§  EMAS (Eco-Management and Audit Scheme) je dobrovoljni sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja Europske unije

§  http://ec.europa.eu/environment/emas/about/index_en.htm

48

EMS (Environmental Management System)

Okoliš Okruženje u kojem organizacija djeluje, uključuje zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihov međusobni odnos

Upravljanje

Čin ili umjetnost upravljanja: voditi ili imati pod nadzorom nešto (npr. poslovanje)

(Merriam-Webster Online Dictionary)

Sustav Uobičajena grupa elemenata koji čine jedinstvenu cjelinu, a elementi međusobno djeluju jedan na drugog ili su međusobno ovisni

(Merriam-Webster Online Dictionary)

Sustav upravljanja zaštitom okoliša

“Dio sustava upravljanja organizacijom kojemu je namjena razvoj i primjena vlastite politike okoliša i upravljanje vlastitim aspektima okoliša”

ISO14001:2004 (3.8)

Sustav upravljanja je skup međusobno ovisnih elemenata koji su u funkciji uspostavljanja politike i ciljeva u svrhu njihovog ostvarivanja

Sustav upravljanja uključuje organizacijsku strukturu, planiranje aktivnosti, odgovornosti, radnu praksu, procedure, procese i resurse

49

EMS (Environmental Management System)

Act Plan Upravina Politika i ocjena Planiranje Check Do Provjera Primjena

i rad

A

P D

C

sust

av

vrijeme

50

EMS (Environmental Management System)

§  jamstvo za kupca

§  dobar odnos s javnosti/zajednicom

§  pristup kapitalu

§  povećanje ugleda i udjela na tržištu

§  ispunjavanje kriterija trgovaca

§  poboljšana kontrola troškova

§  smanjena sklonost negativnom utjecaju

§  čuvanje materijala i energije

§  pridobivanje dozvola/autorizacije

§  poboljšan odnos vlada-industrija 

51

Baze podataka

§  baza sadrži dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša – strategije, planove, programe i izvješća, kao i ostale dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, što u širem smislu podrazumijeva dokumente koji se donose, odnosno koji su doneseni prema potrebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja

§  http://dokumenti.azo.hr/Pretrazivanje.aspx

52

Procjena rizika

§  utvrđivanje problema

§  identificiranje opasnosti

§  procjenu ispuštanja u okoliš

§  procjenu izloženosti riziku

§  procjenu posljedica

§  ocjenu rizika

53

Hvala