View
95
Download
7
Category
Preview:
DESCRIPTION
8
Citation preview
1
Prelazni elementi (Cu, Mn, Fe)Prelazni elementi (Cu, Mn, Fe)Hemija atmosfereHemija atmosfere
Doc. Dr. Azra TahiroviDoc. Dr. Azra TahiroviććSarajevo, 07.11.2008.Sarajevo, 07.11.2008.
Prelazni elementi
• prelazni elementi (d-elementi)
• 3 -12 grupa PSE
• 4, 5, 6, 7. perioda PSE
• metalna svojstva
• popunjavaju d-orbitale prethodne ljuske
• energetski bliske orbitale: ns-, np, (n-1)d• razlika među elementima grupa malo
izražena
• valentni elektroni (s i d-elektroni)
Prelazni elementi
• Karakteristična svojstva:
• grade (+2) oksidacijsko stanje (ns2);
• različiti oksidacijski brojevi (parni i neparni);• obojeni spojevi;
• formiranje kompleksnih spojeva;
• paramagnetičnost.
Biogeni elementi
Biogeni mikroelementi od značaja:
• Cu (11. grupa PSE)
• Zn (12. grupa PSE)
• Mo (6. grupa PSE)
• Mn (7. grupa PSE)
• Fe (8. grupa PSE) - trijada željeza• Co (8. grupa PSE) - trijada željeza
• Ni (8. grupa PSE) - trijada željeza
2
Bakar (Cu)
Opšta svojstva:
• elektronska konfiguracija(n-1)d10 ns1
– oksidacijska stanja: (+1), (+2), (+3)– stabilno oksidacijsko stanje: (+2)– pozitivan redoks-potencijal– oksidacijska svojstva izražena– disproporcioniranje:
2 Cu+ → Cu2+ + Cu
ZastupljenostZemljina kora (10-4 mas%)• Elementarno stanje• Jedinjenja
Oksidi– Kuprit (Cu2O)Bazični karbonati
• Malahit (CuCO3 ·Cu(OH)2)• Azurit (2 CuCO3 ·Cu(OH)2
Sulfidi– Kovelin (CuS)– Halkopirit (CuFeS2)– Halkozin (Cu2S)
halkopirit
malahit
azurit
kuprit
Značaj bakra
Biogeni mikroelementZastupljenost u organizmu:
-ćelijsko jedro-citoplazma ćelije
• Uloga:oksidacijski enzimi
Cu2+ +e → Cu+
• Otrovan za mikroorganizmeCu2+ -ioni
Osobine bakraFizička svojstva:• mekani metal crvene boje• žilavost• termička vodljivost• električna vodljivost• legiranje• otporan na koroziju• Upotreba: žice, krovovi,
oluci, parni kotlovi, kazani• legura mesing (Cu+Zn),
legura bronza(Cu+Sn)
• Inertan metal• Otporan na kiseline• Rastvaranje - vruće
oksidirajuće kiseline• Zaštitini sloj oksida
Cu2O• Zaštitini sloj patine
(hidroksidi, karbonati)
3
Jedinjenja bakra
�OksidiBakar(I)- oksid Cu2OBakar(II)-oksid CuO
�HidroksidiBakar(I)-hidroksid CuOHBakar(II)-hidroksid Cu(OH)2
�HalogenidiCu(I) i Cu(II)CuCl2 bakar(II)-hlorid
�SulfidiBakar(I)-sulfid Cu2SBakar(II)-sulfid CuS
�SulfatiBakar-(II)sulfat CuSO4
Cu(I)- jedinjenja
Svojstva:
• obično slabo topiva u vodi;• nisu stabilna u vodenom rastvoru;
• izraženo disproporcioniranje.
Cu2O• oksid crvene boje• netopiv u vodi• bazična svojstva• dokazivanje šećera u krvi (Fellingova reakcija).
Cu(II)- jedinjenja
• Hidratizirani Cu2+ ioni:Cu[(H2O)4]2+ - plave bojeRastvori Cu2+ soli reaguju kiselo:
Cu[(H2O)4]2+ +H2O → H3O+ + Cu[(H2O)3(OH)]+
JedinjenjaCuO (crne boje)CuCl2 ·2 H2O (plave boje)CuSO4 ·5 H2O (modra galica)Cu(OH)2- plave boje
rastvor bakar(II) -sulfata
kristali modre galice
Jedinjenja bakraBakar(II)-sulfat anhidrirani• bijele boje• veže vodu• otapa se u vodi• gradi komplekseCuSO4 ·5 H2O• modra galica• ne otapati u tvrdoj vodi!
Upotreba:• insekticid• fungicid• anhidrirani - sredstvo
za sušenje• Švajcerov reagens
[Cu(NH3)4](OH)2
4
ManganZastupljenost• Zemljina kora• Iza željeza
– Piroluzit (MnO2)– Hausmanit (Mn3O4)– Braunit (Mn2O3)– Silikati
hausmanitbraunit
piroluzit
Biogeni mikroelement
• Biljni pepeo
• Katalitička uloga
• Aktivator enzima• Ubrzava rast biljaka
• Stvaranje klorofila
• Ulazi u sastav nekih enzima
Uloga i značaj mangana
Jedinjenja manganaOksidacijska stanja: (+2) – (+7)
• Oksidi
MnO bazičan zelene boje ne otapa se
Mn2O3 bazičan smeđe boje ne otapa seMnO2 amfoteran smeđe boje ne otapa se
Mn2O7 kiseo zelene boje otapa se
Mn2+ ili Mn(H2O)62+ blijedoružičast
MnO42- manganat zelene boje
MnO4- permanganat ljubičaste boje
Važnija jedinjenja mangana
Mangan (IV)-oksid (MnO2)Osobine:
- prah smeđe boje, netopiv u vodi, otapa se u kiselinama i bazama. U bazama gradi manganate. Jako je oksidacijsko sredstvo.
Manganati (MnO42-)
Manganatna kiselina H2MnO4
Osobine:-stabilni u baznoj sredini, - u kiseloj se disproporcioniraju:3 MnO4
2- + H+ → 2 MnO4- + MnO2(s) + 2 H2O
5
Permanganat
Kalij-permanganat KMnO4Osobine:• čvrst supstanca, ljubičaste boje;• jako oksidacijsko sredstvo.Kisela sredina:
MnO4- + 8 H+ → Mn2+ + 4 H2O
Bazična i neutralna sredina:MnO4
- + 2 H2O → MnO2 + 4 OH-
Upotreba: fungicidno sredstvo, oksidans, analitički reagens.
čvrsti kalij -permanganat
rastvor permanganata
Željezo
• Trijada željeza: Fe, Co, Ni. • Elektronska koniguracija:1s2 2s2 2 p6 3s2 3p6 3d6 4s2
• Stabilna oksidacijska stanja : (+2), (+3)• Negativni redoks potencijal• Koncentrovane oksidirajuće kiseline -pasivacija• Izrazit feromagnetizam• Sposobnost stvaranja kompleksa• Biogeni element
Zastupljenost
Zemljina kora (5 mas%)SilikatiOksidiMagnetit Fe3O4
Hematit Fe2O3
Limonit Fe2O3 · H2OKarbonatiSiderit FeCO3
Sulfidi
Pirit (FeS2)
magnetit
pirit siderit
limonit
Uloga i značaj željeza
Mikrobiogeni element
• Bioraspoloživost: Fe2+, helatni kompleksi.
• Učestvuje u redoks - procesima (prenosa elektrona).
• Sastavni dio redoks - enzima (ferodoksin).• Hemoglobin krvi (proces disanja).
6
Željezo• Osobine:
– srebrenobijeli metal– rastegljivost– kovljivost– otapanje u razblaženim kiselinama– sposobnost pasivacije ( koncentrovana HNO3,
H2SO4).– hrđanje željeza (Fe2O3·3 H2O)
Upotreba: izrada čelika i drugih legura.
Čelik - sadržaj karbona je manji od 1,7 mas%.
Legirani čelici - visoka tvrdoća, čvrstoća , otpornost na koroziju itd.
Pregled jedinjenja željeza
Fe(II)- jedinjenja• FeO željezo(II)-oksid• Fe(OH)2 željezo(II)-
hidroksid• FeS željezo(II)-sulfid• FeSO4 željezo(II)-sulfat• [(NH4)2Fe(SO4)2 ]·6 H2O• Morova so• Fe(II) – tendencija da se
oksidira
Fe(III)- jedinjenja• Fe2O3 željezo(III)-oksid• FeCl3 željezo(III)-klorid• Fe(OH)3 željezo(III)-
hidroksid• stabilni na zraku• Fe3+-ion – slabo izražena
oksidirajuća svojstva
Jedinjenja dvovalentnog željezaŽeljezo(II)-oksid FeO
- crni prah, rastvorljiv u kiselinama.• Željezo(II)-hidroksid Fe(OH)2
• Bijeli talog, nije stabilan, stajanjem pocrni (oksidacija)
• Željezo(II)-sulfat heptahidrat FeSO4· 7H2Ozelena galicatotalni herbicid, zaštita drveta (fungicid)Hidratacija Fe2+ iona:Fe(H2O)6
2+ - blijedozelene boje
Jedinjenja dvovalentnog željeza
•Željezo(II)-karbonat FeCO3rastvara se u kiselim vodama
FeCO3 + H2O + CO2 → Fe(HCO3)2
•Kalij-heksacijanoferat(II) K4[Fe(CN)6]žuta krvna soanalitički reagens
7
Jedinjenja trovalentnog željeza
• Željezo(III)-oksid Fe2O3
Amfoteran oksid, crvene boje rastvara se u kiselinama i bazama
Fe2O3 + 6 HCl → 2 FeCl3 + 3H2OFe2O3 + Na2O → 2 NaFeO2 (natrijum-ferit)• Željezo(III)-hidroksid Fe(OH)3
• Fe(OH)3 → Fe2O3·H2O → FeOOHCrveno-smeđa supstanca, amfoterna
• Kalij-heksacijanoferat(III) K3[Fe(CN)6]- crvena krvna so– analitički reagens
Atmosfera i strukturaAtmosfera i struktura
Hemijski sastav atmosfereHemijski sastav atmosfere
Ime Simbol Vol%
Nitrogen N2 78
Oksigen O2 21
Argon Ar 0,9
Karbon(IV)-oksid CO2 0,037
Neon Ne 0,018
Metan CH4 0,0002
Helijum He 0,00052
Kripton Kr 0,00011
Hidrogen H2 0,00005
Ksenon Xe 0,00000087
Stratosfera:
N2, O2, O3, H, OH
N2+, O2
+, NO+, O+
Mezosfera:
N2, O2, ionizirane čestice (O2
+, NO+)
Ozonski omotaOzonski omotačč i formiranjei formiranje
O2 + hν → 2 O
O + O2 → O3*
O3* + M → O3 + M*
Fotolitičko stvaranje ozona, λ = 240 nm ( UV zračenje)
Ozonski omotač:
-traka debljine oko 20 km
Područje prostiranja:
•17- 90 km
• h max = 50 km
8
Uloga ozonskog omotaUloga ozonskog omotaččaaUticaj UV- zračenja:
-oštećenje vida (katarka)
- oštećenje kože
-opekotine
-rak kože
UV-A (315 - 400 nm)
propušteno zračenje
UV-B (280 - 315 nm)
djelomična apsorpcija
UniUnišštavanje ozonskog omotatavanje ozonskog omotaččaa•Okidi nitrogena (NO, NO2)
Djelovanje: uklanjanje oksigena
O3 + NO → O2 + NO2
NO2 + O → NO + O2
• Freoni (CFC)
Hemijski sastav: hlorofluorokarboni
Osobine: gasovi ili tekućine inertni, netoksični, nezapaljivi
Dejstvo: CFCl3 + hν → CFCl2 + Cl
Cl + O3 → ClO + O2
ClO + O → Cl + O2
Freoni i upotrebaFreoni i upotreba
Freoni:
Freon 11 (CFCl3)
Freon 12 (CF2Cl2)
Freon 113 (C2F3Cl3)
Freon 114 (C2F4Cl2)
Sadržaj freona u atmosferi 0,35 ppm
Upotreba freona:
Vrijeme zadržavanja: 70-200 godina
Sredstva za hlađenje:
klima-komore
uređaji za hlađenje
Aerosoli:
dezodoransi
-parfemi
lakovi za kosu
Troposfera i polutantiTroposfera i polutanti• Polutanti - supstance koje pod normalnim uslovima
nisu prisutne ili se nalaze u koncentracijama većim od uobičajenih.
• Podjela polutanata prema mjestu nastanka:• Primarni - dospjevaju u atmosferu iz prirodnih ili
antropogenih izvora.– CO, CO2, SO2, NO, NOx, organske komponente, čestična
materija, metalni oksidi, mirisi, otrovne supstance.
• Sekundarni - formiraju se naknadnim reakcijama u troposferi (fotohemijski smog - ozon, PAN, H2O2).
9
�Pojave kao rezultat prisustva polutanata u atmosferi:
• Kisele kiše
• Industrijski smog
• Fotohemijski smog
• Efekat staklene bašte
Troposfera i polutantiTroposfera i polutanti Kisele kiKisele kiššee
•Prirodni izvori: vulkani, raspad organske materije, raspršenje morske vode.
Antropogeni izvori:
- SO2: petrohemijska industrija, termoelektrane, sagorijevanje fosilnih goriva( transport);
5% ukupne emisije (transport).
- NOx: sagorijevanje fosilnih goriva (automobili), industrija, termoelektrane;
45-50 % ukupne emisije (transport).
Oksidi: SO2, SO3, NO2
Formiranje H2SO4, HNO3
Depozicija: suha i mokra
pH vrijednosti kišnice:
Normalna vrijednost: 5-7
Kisele kiše: 3-4
Formiranje kiselih kiFormiranje kiselih kiššaaFormiranje oksida SO2, NOx
Efekat kiselih kiEfekat kiselih kiššaa-korozija metala, automobila
-oštećenje fasada i spomenika u gradovima
-zakiseljavanje jezera i rijeka
-uništavanje usijeva i šuma
-acidifikacija tla i oslobađanje toksičnih iona Al3+
10
Industrijski smogIndustrijski smogPolutanti:
SO2, SO3, NH3, (NH4)2SO4, čestice prašine, dim i čađ.
Antropogeni izvori: sagorjevanje uglja, fabrike, termoelektrane, čeličane.
Pojava: urbana, industrijska područja (zimski period).
Čestična materija (aerosoli 1µm ili manje)
Procesi formiranja: nepotpuno sagorjevanje uglja i goriva (25 % ukupne emisije -transport).
Čestična materija je KANCEROGENA!
Oksidi sumpora:
-iritansi respiratornog sistema
- izazivaju oštećenje pluća
-smanjena vidljivost
Sinergistički efekti na ljude oksida sumpora i čestične materije: oštećenje plućnih alveola i pojava emfizema pluća.
Efekat industrijskog smogaEfekat industrijskog smoga
Efekt SO2 na biljke:
-toksičnost (0,02 ppm)
-fitotoksičnost
-smanjen prirast
- odumiranje stabala
-oštećenje listova
-hloroza
Efekat čestične materije:
-depozicija na lišću,
-smanjenje intenziteta fotosinteze,
-smanjenje rasta biljaka.
Uticaj na biljkeUticaj na biljke Fotohemijski smogFotohemijski smogTri faktora neophodna za formiranje smoga:
- oksidi nitrogena NOx (NO, NO2)
- volatilna organska materija (VOC)
- UV zračenje
Fotohemijski smog:O3
H2O2
slobodni radikaliPAN (peroksoacilnitrati)toksične materije
11
Fotohemijski smogFotohemijski smogOksidi nitrogena (NO, NO2)Formiranje i uloga:-nepotpuno sagorjevanje-katalizatori u formiranju O3
- sastojak kiselih kiša
Dejstvo:-jaki iritansi respiratornog sistema-NO2 toksičan-usporavaju rast biljaka
Fotokemijski smogFotokemijski smogOzonNormalna koncentracija (0,01 ppm)Toksična koncentracija (0,15 ppm)
Karakteristike i dejstvo:
-jak oksidans
- otrovan
-iritacija očiju
-iritacija pluća
-inhibicija fotosinteze
-oštećenje ćelijskih membana
-oštećuje metale i beton
Peroksoacilnitrati (PAN)
Karakteristike i dejstvo:
- jaki oksidansi
-štipaju za oči
-zagušljivi
-otežavaju disanje
-fitotoksični
Gasovi staklenika:CO2 ,O3 H2O, CH4, N2O, freoni .
Najvažniji staklenički gas: CO2
Održavanje konstantne prosječne temperature planete (20oC).
Efekat staklenikaEfekat staklenika
Doprinos gasova staklenika efektu staklene bašte izražen u procentima
40 % povećanje od industrijske revolucije
SadrSadržžaj COaj CO22 u atmosferiu atmosferi
387 ppmv 2008. godine 1970-2000 1,5 ppm /g
2000-2007 2,1 ppm/g
US National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA)
12
Globalno zagrijavanjeGlobalno zagrijavanje• Povećanje temperature na Zemlji za 0,74 ±0,18 oC
(1905-2005)• 1990 najtoplija dekada• Modelna predviđanja:• povećanje temperature za 1,5oC – 5,0 oC
Posljedice globalnog zagrijavanjaPosljedice globalnog zagrijavanja
• Topljenje glečera
• Povećanje nivoa mora
• Prirodne katastrofe (suše, poplave, požari)• Deforestacija
• Izumiranje biljnih i životinjskih vrsta
Recommended