RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE NAAVE · 2019-10-29 · trgovačke robe pomaže upravo računski...

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE NABAVE KRATKOTRAJNE IMOVINE

Predavanje 4

29.10.2019.

POJAM I RAČUNOVODSTVENI OBUHVAT KRATKOTRAJNE IMOVINE

• Kratkotrajna (tekuća, obrtna, slobodna ili cirkulirajuća) imovina je imovina koja ispunjava slijedeće uvjete:– očekuje se da će se realizirati ili se drži za prodaju ili

potrošnju u redovnom tijeku poslovanja,

– primarno se drži za trgovanje,

– očekuje se da će se realizirati unutar dvanaest mjeseci od datuma bilance,

– novac ili novčani ekvivalent, osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance.

KRATKOTRAJNA IMOVINA – OBLICI

• Kratkotrajna imovina može se javiti u više oblika i to:

– zalihe,

– potraživanja,

– financijska imovina,

– novac u banci i blagajni.

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE ZALIHA

Okvir za priznavanje i vrednovanje (mjerenje) zaliha

• MRS 2 Zalihe

• HSFI 10 Zalihe

Pojam zaliha

• Vrste materijalnog oblika kratkotrajne imovine

• Raspoložive za odvijanje poslovnog ciklusa

• Namijenjene utrošku u proizvodnji, pružanju usluga ili prodaji

Vrste zaliha

• Sirovine i materijal, rezervni dijelovi i sitnog inventara

• Nedovršene proizvodnje i poluproizvoda

• Gotovih proizvodi

• Trgovačke robe

Priznavanje zaliha

• Uvjeti:

– Vjerojatnost priljeva budućih ekonomskih koristi od zaliha u poduzeće,

– Pouzdanost utvrđivanja troška zaliha

• Prestanak priznavanja

– Prodaja tj. otuđenje

– Priznavanje rashoda

Vrednovanje zaliha

• Niža vrijednost između

– Troška ili

– Neto utržive vrijednosti

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA

Računovodstveno praćenje sirovina i materijala

• Input u poslovni ciklus

• Procesi:

– Nabava i skladištenje

– Utrošak

– Otuđenje

Evidencija sirovina i materijala

• Skladišna evidencija

– Količinska evidencija (primka, izdatnica, međuskladišnica, skladišna kartica)

• Analitička evidencija (analitičko knjigovodstvo)

– Količinska i vrijednosna evidencija

• Financijsko računovodstvo (glavna knjiga)

– Sintetička vrijednosna evidencija

Proces nabave sirovina i materijala

• Trošak nabave sirovina i materijala (nabavna vrijednost) –

• Struktura troška nabave:

Kupovna cijena po obračunu dobavljača

+ Ovisni troškovi nabave (utovar, istovar,prijevoz, osiguranje u prijevozu...=

+ Carina i trošarine

= Trošak nabave sirovina i materijala

Knjiženje procesa nabave

Uskladištenje sirovina i materijala

• Evidencija sirovina na zalihama po:

– Stvarnoj nabavnoj cijeni (stvarnom trošku nabave)

– Planskoj cijeni (planskom trošku nabave)

• Pozitivno odstupanje (planska cijena > stvarne)

• Negativno odstupanje (planska cijena < stvarne)

Knjiženje skladištenja sirovina po stvarnoj nabavnoj cijeni

Primjer 1

Primljeno je 100 kg sirovine S i račun na iznos od 50.000 kn + 25% PDV.

Prijevoz sirovina izvršio je Transport d.o.o. te je ispostavio fakturu na iznos od 12.500 s 25% PDVa.

Za istovar sirovina plaćeno je 2.000 kn + 25% PDV.

Evidentirajte obračun nabave uz pretpostavku da se zalihe sirovine S evidentiraju po stvarnom trošku nabave.

Gulin, D. et al. (Gulin, D., red.) (2018) Računovodstvo II – evidentiranje poslovnih procesa, HZRFD, Zagreb, str. 89-98, 117-128 (osim Primjera 3-13 te knjiženja utroška i otpisa zaliha)

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TRGOVAČKE ROBE

Trgovačka roba

• Materijalni oblik kratkotrajne imovine

• Zalihe koje se drže za prodaju u redovnom poslovanju

• Postoje kod trgovačke djelatnosti

Specifičnosti trgovačke djelatnosti

• Nema proizvodnje

• Poslovni proces je jednostavniji i kraći

• Jednostavnija alokacija troškova → svi troškovi poslovanja su odmah i rashodi

• Pokriće troškova i ostvarenje dobiti ostvaruje se kroz razliku u cijeni (maržu ili rabat)

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TRGOVAČKE ROBE

• Zalihe trgovačke robe jesu zalihe namijenjene prodaji u redovnom tijeku poslovanja

• Osnovni smisao trgovine jest nabava trgovačke robe po cijeni koja je u pravilu niža od prodajne cijene robe

• Poduzeća koja se bave trgovinom obično ne proizvode već se bave kupoprodajom trgovačke robe

• Poslovni procesi trgovačkih društava koja se bave trgovinom razlikuju se u određenom dijelu od poslovnih procesa koji su karakteristični za proizvođačka poduzeća ili za ona kojima je temeljna djelatnost pružanje usluga

• U praksi proizvođači određenih proizvoda mogu imati i prodaju proizvoda putem prodavaonica. Takva poduzeća bave se trgovinom ali trgovinom vlastito proizvedene robe

DJELATNOST TRGOVINE

• Prihodi od prodaje robe

• Troškovi nabave prodane robe

• Troškovi trgovine

Alokacija troškova u trgovačkoj djelatnosti

Troškovi nabave

Imovina RashodiOtuđenje

Vrednovanje zaliha trgovačke robe

• Početno vrednovanje → Trošak nabave

• Naknadno vrednovanje → Trošak nabave ili neto utrživa vrijednost; ovisno što je niže (MRS 2, točka 9.)

• Neto utrživa vrijednost – prodajna vrijednost umanjena za troškove prodaje

OBLICI TRGOVINE

• Trgovina se može obavljati kao:– Trgovina na veliko

– Trgovina na malo

• Trgovina na veliko definira se kao kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.

• Trgovina na malo definira se kao kupnja robe radi daljnje prodaje za osobnu potrošnju ili uporabu u kućanstvu i posredovanju u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe.

KALKULACIJA TROŠKOVA NABAVE ROBE

• Zalihe trgovačke robe vrednuju se sukladno MRS-u 2 Zalihe:

– po trošku nabave ili

– po neto vrijednosti koja se može realizirati, ovisno o tome što je niže.

• Trošak zaliha trgovačke robe obuhvaća:

– troškove kupnje,

– troškove konverzije i

– druge troškove nastale u svezi s dovođenjem zaliha robe na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.

• Riječ je o “uskladištivim troškovima” koji kao povijesni troškovi čine nabavnu vrijednost robe, a da bi se svi ovi troškovi objedinili u trošku nabave zaliha trgovačke robe pomaže upravo računski postupak kalkulacije.

• Troškovi kupnje obuhvaćaju: – kupovnu cijenu robe -prema računu dobavljača,

– uvoznu carinu, carinske pristojbe i posebne poreze plaćene pri uvozu, tj. nabavi robe (osim PDV-a koji predstavlja pretporez za poduzetnike koji su uključeni u sustav PDV-a),

– troškove prijevoza i sve druge ovisne troškove koji se mogu izravno pripisati nabavi trgovačke robe.

• Trgovački popusti (rabat i slični popusti koji se ugovaraju pri samoj nabavi robe i izravno se odobravaju na računu dobavljača) oni se odmah trebaju isključiti iz troškova kupnje i ne smiju utjecati na nabavnu vrijednost trgovačke robe

• S motrišta poreza na dodanu vrijednost, popust što ga je dobavljač odobrio kupcu u trenutku ispostavljanja računa NE ulazi u poreznu osnovicu

• U ovisne troškove nabave koje snosi kupac i koji se mogu izravno pripisati nabavi zaliha ulaze:– troškovi prijevoza robe do skladišta, – troškovi transportnog osiguranja, – troškovi utovara, pretovara i istovara robe, – troškovi kontrole kakvoće uvezene robe,– troškovi prepakiranja robe i – drugi troškovi nastali dovođenjem zaliha na njihovu

sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.

• Ovisni troškovi nabave obračunavaju se:– prema računu (fakturi) dobavljača za obavljenu

uslugu ili– prema obračunu vlastitih troškova nastalih u svezi s

nabavom robe

• Vlastiti troškovi nastali u svezi s nabavom robe ne smiju biti veći od uobičajene cijene takvih usluga na tržištu ni veći od stvarnih troškova koji su nastali (isključiti interne profite)

• Na uslugu vlastitog prijevoza ispostavlja se Interni obračun (račun) bez PDV-a!

• Račun za gorivo, račun za cestarinu, bruto plaća vozača, amortizacija i sl. evidentira se u razredu 4 a interni obračun na konto ovisnih troškova i prihoda s osnove korištenja vlastitih usluga prijevoza neutralnost s motrišta RDG-a

• Troškovi skladištenja robe i svi drugi troškovi koji su uslijedili nakon što je roba zaprimljena na skladište ne uključuju se u nabavnu vrijednost robe, već terete troškove razdoblja i knjiže se po prirodnoj vrsti na računima Troškova.

• Iznimka otprema trgovačke robe do distribucijskih skladišta, odnosno vlastitih prodavaonica – značajniji troškovi prijevoza, utovara, istovara i sl. – TN trgovačke robe u prodavaonici različiti od TN iste robe u skladištu

• Troškovi konverzije zaliha obuhvaćaju izravne troškove koji se odnose na jedinice proizvodnje, kao što je direktni (izravni) rad

• Rijetko se javljaju kao troškovi zaliha trgovačke robe, jer su po svojoj prirodi bliži troškovima proizvodnje

• Ako se i pojave u procesu nabave robe, oni i dalje zadržavaju proizvodno obilježje i kapitaliziraju se te ravnopravno ulaze u troškove zaliha trgovačke robe

Računovodstveno praćenje procesa kod trgovačke robe

• Nabava i uskladištenje robe

• Prodaja trgovačke robe

• Roba u prodavaonici (maloprodaja)

• Roba u komisiji i konsignaciji

• Roba u obradi i doradi

• Vrijednosno usklađivanje robe

• Inventurne razlike na trgovačkoj robi

NABAVA I USKLADIŠTENJE TRGOVAČKE ROBE• Zalihe robe u trgovini na veliko vode se:

– po trošku nabave (nabavnoj cijeni) ili

– po prodajnoj cijeni koja u sebi uključuje trgovačku maržu (razliku u cijeni)

• Odluku o tome donosi poduzeće i definira vlastitim računovodstvenim politikama

Knjiženje procesa nabave trgovačke robe

Knjiženje uskladištenja robe po trošku nabave

“ZIDANA KALKULACIJA”

1. KUPOVNA CIJENA PO OBRAČUNU DOBAVLJAČA

2. + OVISNI TROŠKOVI NABAVE

3. + CARINA I DRUGE UVOZNE PRISTOJBE

4. + POSEBAN POREZ PLAĆEN PRI NABAVI

5. = TROŠAK NABAVE (nabavna cijena)

6. + MARŽA PRODAVAONICE

7. = PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-a

8. + 25% PDV-a

9. =MALOPRODAJNA CIJENA S PDV-om

Primjer 2Primljeno je 100 kom robe R i račun na iznos od 62.500 kn s PDV-om od 25%.

Prijevoz robe izvršio je Prijevoz d.o.o. te je ispostavio fakturu na iznos od 10.000 + PDV 25%.

Za istovar robe plaćeno je 2.500 kn s PDV-om od 25%

Evidentirajte obračun nabave uz pretpostavku da se zalihe robe R evidentiraju po trošku nabave.

Gulin, D. et al. (Gulin, D., red.) (2018) Računovodstvo II – evidentiranje poslovnih procesa, HZRFD, Zagreb, str. 289-298

Razvoj i definiranje računovodstva

Računovodstvo u starim civilizacijama• područje današnjeg Iraka –

Mezopotamija, Babilon, Asirija

• prve bilješke – 8000. g. pr. K.

• 3200. g. pr. K. prvi zapisi poslovnih događaja na glinenoj ploči (Louvre)

Egipatska civilizacija

Kineska civilizacija

• Chao dinastija - državno računovodstvo

• Car Wang Mang prvi uvodi porez na dobit/dohodak

Grčka civilizacija

• Zenon razvija računovodstvo odgovornosti

Rimska civilizacija• Car August uvodi standardizirani novac i poreze

• Vespazijan je uspio osloboditi Rim financijskih problema velikim povećanjem (ponekad i udvostručenjem) poreza stvorio je višak u riznici i krenuo na velike javne projekte

Razvoj dvostavnog knjigovodstva u srednjovjekovnoj Italiji

• 1340. – Massari od Genove spominje prvi put tehniku dvojnog knjigovodstva

• Trgovačke obitelji srednjovjekovnih talijanskih državica koriste računovodstvo kao instrument kontrole uvodeći prve oblike računovodstva troškova kao i reviziju trgovačke bilance

• Uvodi se načelo nastanka događaja kao i kategorije odgoda (vremenska razgraničenja)

Venecijanska metoda• 1494. FRA LUCA PACIOLI ”Summa

de aritmetica geometria proportioni et proportionalita” opisuje sustav dvojnog knjigovodstva kao “venecijansku metodu” ili “talijansku metodu”

• Benedikt Kotruljević – napisana 1458. (izdana 1573.) O trgovini i savršenom trgovcu – primjerci se čuvaju u knjižnicama u Firenci (Italija) i Valetti (Malta). Postoje 2 izdanja

Definicija dvojnog knjigovodstva po venecijanskoj metodi

• Sva knjiženja moraju biti dvostruka - ako nekoga označimo vjerovnikom moramo nekoga označiti dužnikom

• Za knjiženje prema Kotruljeviću i Pacioli-ju koriste se tri knjige: MEMORANDUM, DNEVNIK I GLAVNA KNJIGA

• U poslovne knjige ne bilježe se samo imena kupaca i prodavača već treba opisati vrstu robe, jedinicu mjere,cijenu, način plaćanja i sl.

• Gdje se novac prima ili plaća treba zabilježiti vrstu novca i njegov tečaj.

• Pacioli sugerira periodično zaključivanje knjiga i računanje profita. Za zaključivanje knjiga kaže: “dobro je uvijek zaključiti knjige svake godine posebno ako ste u partnerstvu s drugima. Češći računovodstveni obračuni rade se za duga prijateljstva.”

Širenje venecijanske metode u Europi 16. i 17. st.

• Prelazak 16./17. st. uvodi se praksa periodičnog financijskog izvještavanja

• Simon Stevin - nizozemski inženjer 1605. uspostavlja prvi obračun profita ili gubitka - od računanja profita po svakom poslu prelazi na računanje profita za cijelu godinu

• Jacques Savary uvodi bilancu koju treba sastavljati na određeni dan

• Code de commerce (1673.) - francuski trgovački zakon propisuje sastavljanje bilance svake druge godine

Računovodstvo 18. i početak 19. st. – prva industrijska revolucija• Sve veća pažnja usmjerena je na dugotrajnu

imovinu kao temelj industrijske revolucije

• Razvoj tehnologije – strojevi za pisanje i zbrajanje http://www.youtube.com/watch?v=s2T_158EsOw

• ubrzan razvoj računovodstva troškova

• Industrijska revolucija povećava ulogu računovodstva zbog:

– sve većeg udjela dugotrajne imovine,

– utvrđivanja troška konkurentnih učinaka,

– pojave novih proizvodnih metoda i postupaka

• Kraj 19.stoljeća – razvoj računovodstvene profesije i sustavni pristup obrazovanju:

A. razvoj profesionalnih udruga računovođa,

– 1854.g. – Prva udruga profesionalnih računovođa (Engleska)

– 1880.g. – Institut ovlaštenih računovođa Engleske i Walesa

– 1887.g. – AAPA – Američka udruga javnih računovođa

– 1896.g. – reguliranje računovodstvene profesije - Zakon o ovlaštenju javnih računovođa - CPA

B. uvođenje računovodstva na sveučilišta

– 1890.g. – New York University – Škola za trgovinu, računovodstvo i financije

Računovodstvo na početku 20. st – druga industrijska revolucija• Pojava i sve veći utjecaj dioničkih društava na

razvoj računovodstva

• Max Weber objašnjavajući racionalnu organizaciju modernog kapitalističkog poduzeća naglašava : “Dva su faktora važna: odvajanje poduzeća od njegovih vlasnika i racionalno knjigovodstvo”

Treća industrijska revolucija• Razvoj računalne tehnologije

• Harmonizacija računovodstvenog izvještavanja u Europi

• Organiziranje Odbora za međunarodne računovodstvene standarde

• Uvođenje Međunarod-nih računovodstvenihstandarda (MRS) kasnije Međunarodnihstandarda financijskogizvještavanja (MSFI)

Četvrta industrijska revolucija

• Pojava interneta

• Harmonizacija financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća u svijetu – Međunarodni standardi financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća (MSFIMSP)

• Internetsko računovodstvo

• Računovodstvo u oblaku

• ???

DEFINIRANJE RAČUNOVODSTVA

• Prisutna su četiri pristupa :

1. tehnika, vještina ili umijeće – poslovni jezik

2. znanstvena disciplina

3. uslužna funkcija poslovnog subjekta

4. dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta

Računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće

• Najstarija definicija računovodstva

• Računovodstvo je vještina evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih poslovnih transakcija kao i interpretacija rezultata te vještine. (AICPA, 1941.)

• Računovodstvo kao “poslovni jezik” ili “jezik financijskog odlučivanja”

Računovodstvo kao znanstvena disciplina

• Znanstvena disciplina s razvijenom znanstvenom metodologijom

• Znanje o računovodstvenom kategorijalnom sustavu (računovodstveni pojmovi, kategorije, načela, postupci, metode i instrumenti)

– Normativna obilježja

– Zakonski propisi

– Usvojeni računovodstveni standardi

Računovodstvo kao uslužna funkcija

• Uslužna funkcija u poduzeću koja pruža računovodstvene informacije za njihove korisnike

• Računovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije primarno financijske prirode o poslovanju subjekta s namjerom njihova korištenja u poslovnom odlučivanju.(AICPA)

• Obilježja računovodstvenih informacija: troškovna djelotvornost, razumljivost, korisnost, važnost, pouzdanost

Računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta

• Računovodstvo je informacijski sustav (RIS) koji mjeri poslovne događaje, procesira informacije u izvještaje te komunicira pomoću informacija nositeljima odlučivanja poslovnog subjekta

• Gulin, D. et al. (Gulin, D., red.) (2018) Računovodstvo II – evidentiranje poslovnih procesa, HZRFD, Zagreb, str. 3-11