ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA

ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA

Pripremila: Kristina Galić, prof.5. prosinca 2012.

Grč. dokimos= prokušan, dokazan

logos=istina, znanost Školska dokimologija bavi se pitanjima

ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama. Nastoji identificirati i proučiti utjecaj svih onih faktora koji kvare metrijsku vrijednost školskih ocjena te pronaći načine i postupke što objektivnijega i pouzdanijeg, a time i valjanijeg ispitivanja i mjerenja učeničkih znanja i drugih odgojno-obrazovnih postignuća.

Što je školska dokimologija?

ISPREDAVATI-ISPITATI-

OCIJENITI

Školsko ispitivanje znanja je takav postupak u

kojem se pitanjima (podražajima) upućenim subjektu (učeniku), izazivaju reakcije znanja (odgovori).

U postupku ocjenjivanja prosuđuje se vrijednost učenikova odgovora i to jedinicama takve ordinalne ili redoslijedne ljestvice kakvu predstavljaju školske ocjene i tako posredno mjere njegova znanja.

Ispitivanje i ocjenjivanje učeničkih znanja

LJESTVICA OCJENA U odgojno-obrazovnom sustavu Republike

Hrvatske koristi se ljestvica od pet ocjena(nedovoljan, dovoljan,dobar, vrlo dobar, odličan).

Radi se o ordinalnoj ljestvici ili ljestvici ranga kojom je jedino moguće procijeniti je li nešto od nečega veće ili manje.

Razlike između stupnjeva često nisu u potpunosti jasne.

Školsko ocjenjivanje = mjerenja znanja Funkcija ocjene – kontrola učeničkih znanja Svako mjerenje pretpostavlja:

1. predmet ili ono što se mjeriZNANJE 2. instrument kojim se mjeri

NASTAVNIK 3. tehnika mjerenja NAČIN ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

Nastavnik je i mjerni instrument i mjerilac.

Metrijski karakter ocjenjivanja znanja

prosudba učenikova znanja u odnosu na neke

unaprijed zadane kriterije ili u odnosu na druge učenike – pri ocjenjivanju, izmjereno znanje se izražava odgovarajućom ocjenom (brojkom ili slovom) koja prenosi poruku o količini i vrijednosti izmjerenog znanja (vrednovanje).

OCJENJIVANJE JE...

Postoje dva načina

mjerenja(ocjenjivana):

Izravno – ono mjerenje u kojem su mjerne jedinice iste vrste kao i predmet mjerenja.

Posredno – mjerenje u kojem predmet mjerenja i mjerne jedinice nisu iste vrste.

Školsko ocjenjivanje- posredno mjerenje jer se učenička znanja (predmet) mogu mjeriti samo posredno odnosne preko reakcija učenika u određenim situacijama (npr. učenički odgovori na nastavnikova pitanja).

Zašto ocjenjujemo?

Dobivamo podatke o tome s kakvim uspjehom

učenici stječu i vladaju predmetnim sadržajima (što im omogućuje praćenje njihova edukativnog razvoja).

Dobivamo povratne informacije o njihovu nastavnom radu kako bi ga mogli prikladnije i uspjelije oblikovati i realizirati.

???

Slaba dijagnostička i prognostička vrijednost. Nisu valjani pokazatelji znanja i ne omogućuju

predviđanje učeničkog uspjeha.

Nedostaci ocjena

Nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora

Učenikove verbalne mogućnosti

Učenikove mogućnosti opažanja i vještog korištenja percipiranim podatcima

Čuvstvena otpornost

Faktori pri oblikovanju učeničkih odgovora

Mjerni instrument ne smije imati bilo kakav

utjecaj na rezultat mjerenja! Valjanost Objektivnost Pouzdanost Osjetljivost

Faktori koji ovise o nastavniku kao mjernom instrumentu

USMENO PROVJERAVANJA

ZNANJA

PREDNOSTI Bolje se provjerava

razumijevanje i uporaba znanja

Učenici češće uče s razumijevanjem ako znaju da ih očekuje usmeno ispitivanje

Nastavnik usmjerava učenika

NEDOSTATCI Vremenski

neekonomično Nužno subjektivno Obično obuhvaćeno

manje gradiva nego u pismenom

U jednom satu nastavnik provjeri znanje malog broja učenika

PISMENO PROVJERAVANJE

ZNANJA

PREDNOSTI Svim učenicima su

postavljeni isti zadaci pa je njihovo znanje međusobno usporedivo

Objektivnije ocjenjivanje Može se obuhvatiti više

gradiva Vremenski ekonomično

NEDOSTATCI Pismeni ispiti znanja koje

nastavnik samostalno sastavlja

Upitne metrijske karakeristike

Testovi nisu standardizirani!!!

Testovi znanja- provjeravaju i mjere rezultate

postignuća u učenju, poučavanju i treniranju. Metrijske karakteristike testova znanja su: valjanost,

objektivnost, pouzdanost, osjetljivost i normiranost. Tipovi testova znanja (tipovi zadataka) su:

tip dosjećanjatip dopunjavanjaalternativni tiptip s dva kriterija izboratip višestrukog izboratip ispravljanja i sređivanjatip povezivanja

OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA ZNANJA

Esejski tip zadatka- mjeri- razumijevanje,

rješavanje nekih vrsta problema, kompleksne vještine, organizaciju ideja, vještinu izražavanja

Zadatci objektivnog tipa –mjere- činjenično znanje, razumijevanje

Zadatci rješavanja problema- mjere- razumijevanje problema, vještinu rješavanja problema

OSOBINE RAZLIČITIH VRSTA ZADATAKA NA ISPITIMA ZNANJA

SVRHA PROVJERAVANJA ZNANJA

je napredovanje učenika.

Što? povratna informacija motivacija selekcija vrednovanje

Za koga? učenici nastavnici roditelji prosvjetne vlasti ravnatelji srednje škole i

sveučilišta

UTVRĐIVANJE PREDZNANJA-na početku

poučavanja FORMATIVNA FUNKCIJA - nadgledanje

napredovanja učenika tijekom poučavanja DIJAGNOSTIČKA FUNKCIJA - utvrđivanje

teškoća u učenju SUMATIVNA FUNKCIJA - evaluacija

postignuća nakon poučavanja

GLAVNE FUNKCIJE EVALUACIJE

Dehumanizira proces poučavanja Unosi strah Razvija nisko samopoštovanje Stvara neprijateljsku atmosferu Utječe na snižavanje zadovoljstva školom Slabe metrijske karakteristike ocjena imaju

veliki utjecaj na život učenika!

KRITIKE PROCESA OCJENJIVANJA

„Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati prenijeti u svakodnevni život.”

Blaise Pascal

JOŠ MALO...

Grgin, Tomislav: Školsko ocjenjivanje znanja, 4.

izd., Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001. Grgin, Tomislav: Školska dokimologija:

procjenjivanje i mjerenje znanja, 2. izd., Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994.

Literatura