Teorije Regionalnih Sigurnosnih Sektora

TEORIJE REGIONALNIH

SIGURNOSNIH SEKTORA

Doc.dr. Goran Kovačević

gkovacevic@fkn.unsa.ba

Doc.dr. Bakir Alispahić

balispahic@fkn.unsa.ba

PRISTUP PROBLEMU

•Čovječanstvo će u 21. stoljeću vjerovatno biti u strahu od novih

opasnosti, koje kroz dosadašnju povijest nisu istestirane

•Realno je pretpostaviti da će biti više nesigurnosti i neizvjesnosti

nego u bilo koje drugo doba u istoriji

•Slijedi nastavak globalnih previranja, ali u žešćim i razuđenijim

formama

•Opasnosti se multipliciraju međusobnim približavanjem brojnih

negativnih globalnih trendova

•Sve više su na sceni prijetnje od rastuće destabilizacije i

aktivnosti sudionika van države

•Otvoreno je pitanje kako drugi reagiraju na raširenu percepciju o

dominaciji i trendovima unilateralizma USA

•Aktuelizirat će se prijetnje koje predstavljaju strateški potencijali i

regionalne snage nekih drugih sila (Rusija, Kina, Indija, Pakistan,

Iran, Sjeverna Koreja...)

FUNDAMENTALNA PITANJA - diskurs sigurnosti

•Postoji li sukob civilizacija, Ili možda postoji dijalog

civilizacija? (važno za sve države, sve su multietničke i

sve su multikonfesionalne – više ili manje)

•Da li bi globalne interese trebalo staviti ispred

nacionalnih interesa? (izvjesno je da “robinzonizam” i

izolacionizam nisu opcije)

•Da li će velike sile intervenirati u zaštiti ljudskih prava?

•Da li će globalizacija ujediniti ili pocijepati svijet?

•Da li postoji globalan program preuređenja odnosa u

svijetu na mikro i makro nivou?

•Da li je ovo doba kraj historije ili se historija ponavlja?

NOVA GLOBALNA SIGURNOSNA PITANJA

Globalni organizirani kriminal

Bolesti

Eko-prijetnje

Globalno zagrijavanje

Širenje i kontrola oružja za masovno uništnje

Terorizam

Energetska sigurnost

Ideološke sekte i tajna društva

Organizirani kriminal

Organizovani kriminal i kriminalno djelovanje zločinačkih

organizacija predstavlja kvalificiranu opasnost za

javni red,

javnu sigurnost,

pravnu državu,

slobodno tržište i

legalnost u ekonomskom i financijskom poslovanju.

Organizirani kriminal

Za nastanak organizovanog kriminala u svijetu kakav

danas poznajemo ključna tri faktora:

krah komunizma i nestanak Sovjetskog Saveza, koji

su doveli do formiranja tranzicionih i propalih država,

liberalizacija globalnih tržišta novca, koja je zamutila

vode financijskih transakcija,

nezasitni potrošački apetiti bogatog Zapada - bilo da

je rječ o drogi, seksu, jeftinoj falsfikovanoj robi ili

radnoj snazi.

Zdravlje i bolesti

BOLEST NIJE SAMO ODSUSTVO ZDRAVLJA

Rastuća međuovisnost zadravlja i globalne sigurnosti.

U kontekstu rastućih globalnih prijetnji, uključujući

SARS, ptičiju gripu, HIV/AIDS i humanitarne

katastrofe, ovom pitanju malo se posvećuje pažnje

Prijetnje zdravlju ne poznaju granice

Zdravlje i bolesti

Izrastanje HIV/AIDS i drugih bolesti u globalnu

prijetnju svjetskoj sigurnosti je posljedica razvoja

transporta i sve veće mobilnosti koju sa sobom nosi

globalizacija,

Brzo premještanje velikog broja ljudi iz jedne u drugu

regiju, sa jednog na drugi kontinent, uveliko

omogućuje fantastične mogućnosti prenošenja

infekcija i pojava novih zaraznih bolesti.

Eko prijetnje

EKO prijetnje i globalno zagrijavanje sve više

zauzimaju mjesto u globalnim sigurnosnim pitanjima.

Pod eko prijetnjama važnim za globalnu sigurnost

podrazumjevamo:

klimatske promjene,

iscrpljivanje ozonskog omotača,

degradaciju i uništenje šuma,

iscrpljivanje i zagađenje svježih izvora vode,

iscrpljivanje ribljeg potencijala,

uništenje obradivog zemljišta

te istrebljenje životinja i nestanak određenih insekata.

Eko prijetnje

Sve su veća uvjerenja kako su ova pitanja upravo ona

globalna pitanja koja na dugi rok utječu na

kvalitet života i

sigurnost cjelokupnog čovječanstva,

te stog zahtjevaju sveopći pristup

Globalizacija i ekonomski razvoj

Globalizacija i ekonomski razvoj u posljednja dva

vijeka bili su usmjereni prema rastu i profitu, a ne

prema razvoju i zaštiti.

Očito da smo imali aktivnosti na kvantitativnom rastu

materijalnog proizvoda, a ne na kvalitativnom

unapređenju ljudskog znanja i produktivnosti.

Sve ove aktivnosti su djelovale na ekosistem i

poremetile ravnotežu prirode koja se inače održava

sama.

Oružje za masovno uništenje

(weapons of mass destruction – WMD)

Oružje za masovno uništenje podrazumjeva

nuklearno,

biološko i

hemijsko oružje.

Oružje za masovno uništenje

(weapons of mass destruction – WMD)

Prepoznatljivo je na osnovu tri užasne karakteristike:

prvo, sama riječ iz naziva masovno znači da ovakvo

oružje izaziva masovnu smrtnost i može ubiti na

stotine hiljada ljudi,

drugo, nije ogromno i lako je prenosivo

treće, pored jakih mjera zaštite u nekim zmljama ovo

oružje je dostupno i može doći u nepoželjne ruke

ove karakteristike oružja za masovno uništenje bitno

su promjenile prirodu globalnog rivalstva, čineći svijet

sve manje i manje sigurnim

(1972/1975)

“Sporazum državama potpisnicama zabranjuje da biko

kad i bilo kakvim okolnostima razvijaju, proizvode,

skladište ili na drugi način nabavljaju ili čuvaju:

1. Mikrobiološke i druge biološke agense ili toksine bilo

kakvog porijekla i načina proizvodnje, čiji tip i količina

nisu opravdani profilaktičkim, zaštitnim i drugim

mirnodopskim namjenama;

2. Oružja, opremu ili sredstva rasijavanja osmišljena za

korištenje pomenutih agenasa ili toksina u svrhu

agresije ili tokom oružanog sukoba.”

Oružje za masovno uništenje

(weapons of mass destruction – WMD)

Upotreba oružja za masovno uništenja može da

prouzrokuje osam različitih tipova posljedica:

ogromne gubitke u ljudstvu,

kontaminaciju,

paniku,

lišenost mogućnosti odgovora,

ekonomsku štetu,

gubitak strateške pozicije,

socio-psihološku štetu i

političke promjene

humanitarna kriza

O terorizmu

Terorizam je zločin i ništa drugo osim zločin

Teroristi su zločinci i ništa drugo već zločinci (nisu ni

idealisti, ni heroji, ni borci za slobodu, ni zaštitnici

vjerskih ili nacionalnih interesa, ni..., ni...)

Terorizam je prerastao u globalnu ideologiju

Terorizam je već globalna pojava, lokalno se izvodi, sa

globalnim posljedicama

Terorizam nije improvizacija i nije dozvoljena nikakva

improvizacija u odnosu prema terorizmu

Terorizam je, ukoliko mu se energično i svim sredstvima

ne suprotstavlja, “peti jahač Apokalipse”

O terorizmu

Sofisticiranije prikupljanje obavještajnih podataka,

izviđanje i planiranje

Bolje iskorištavanje sinergističke prirode terora, prevare,

brutalnosti i nepredvidivosti

Povećan fokus na sekundarne posljedice koje mogu biti

mnogostruko veće od primarnih

Poboljšana upotreba inovativnih taktika i metoda

Bolje iskorištavanje urbanih područja gdje je teško uočiti

napadače i gdje je rizično poduzeti kontranapad jer bi

on mogao dovesti do novih žrtava

Tiranija

Prošli 20. vijek obilježen je i vladavinom tirana, koji su

svojim režimima i velikom premoći pokazivali najveću

sklonost masovnom teroru.

Uzaludna su bila očekivanja idealista i utopista

devetnaestog vijeka da će napredak društva ukinuti

tiraniju i diktaturu i dovesti do novog doba univerzalne

demokratije i mira.

Ovi su snovi kao kula od karata razbijeni sredinom i

krajem dvadesetog vijeka enormnim usponom

totalitarnih režima koji su koristili masovni teror u dotad

nezabilježenim razmjerama.

Energetska sigurnost

Ako umjesto oružja posmatramo energetske potencijale,

vidjet ćemo da je evolutivni trend sigurnosti doveo do

toga da model globalne, regionalne i nacionalne

sigurnosti uveliko ovisi od enrgetskih izvora.

Ovo se posebno odnosi na energetske zavisne zemlje.

Globalno posmatrano, problem energetske sigurnosti

dobiva na značaju, s obzirom na činjenicu da su svjetski

prirodni energetski resursi ograničeni, a da se potražnja

za njima svakodnevno povećava, zajedno sa porastom

broja stanovništva na Zemlji i razvojem novi tehnologija.

Energetska sigurnost

Pod energetskom sigurnošću, kako na globalnom tako

i na nacionalnom nivou, podrazumjevamo

dostupnost energenata,

u dovoljnoj količini

po realnoj cjeni,

Po njihovoj stabilnoj isporuci,

u fizičkoj sigurnosti plinovoda i naftovoda.

Energetska sigurnost

Koliko je energetska sigurnost bitna za održavanje

svjetskog mira?

„Energija će u budućnosti biti najvjerovatniji uzrok

oružanih sukoba, a korištenje energije kao

neskrivenog oružja u međunarodnim odnosima danas

nije hipotetičko već stvaro stanje” (Ričarda Lugar,

američki senator)

Ideološke sekte i tajna društva

Gledano sa sigurnosnog aspekta, možemo ustvrditi da

su ideološke sekte i tajna društva u zadnjoj trećini XX

vijeka predstavljale ozbiljnu prijetnju po sigurnost i

globalne ekonomske interse.

Ovi pokreti su viđeni kao neofašistička krajnja desnica

ili nova marksistička i anarhistička krajnja ljevica.

Svoje snage mobiliziraju većinom od djece imućnih i

privilegovanih obitelji.

Isto tako veliki broj članova ove grupe regrutuju iz

ekstremističkih političkih grupa na univerzitetima.

Sekte i ljudska prava

Mnogi će reći da je pristupanje nekoj sekti pitanje ljudskih prava i

sloboda,

sociološka istraživanja i policijska praksa pokazuju da se iza velikog

broja sekti i tajnih društava krije

izrabljivanje ljudi,

promiskuitet,

kriminal svih vrsta (ubojstva,

silovanja,

trgovina ljudskim organima,

droga,

oružje,

terorizam i

želja za rušenjem postojećeg društvenog sistema

Okvir za rješenja

Smanjivanje štete od međunarodnog kriminala, uključujući trgovinu

drogom; krijumčarenje ljudi i pranje novca;

Spriječavanje i riješavanje konflikata putem jakog međunarodnog

sistema;

Izgradnja efektivne i globalne kompetitivne Europe u sigurnom

okruženju;

Podržavanje ekonomije i biznisa putem otvorene i šireće globalne

ekonomije, nauke i inovacija, i sigurne energetske opskrbe;

Promoviranje održivog razvoja i smanjenja siromaštva, demokratije,

dobrog upravljanja i zaštite okoline;

Upravljanje migracija i borba protiv ilegalne imigracije;

Globalizacija

Globalizaciju možemo posmatrati kao

stanje i

proces

Stanje je globalnost

Proces je globalizacija

KLJUČNA PITANJA

Kako se odvija globalizacija?

Šta pokreće globalizaciju?

Da li postoji jedan uzrok ili kombinacija više faktora?

Da li je globalizacija jedinstven ili neravnomjeran

proces?

Da li globalizacija proširuje modernost ili je ona

radikalan raskid s njom?

Kako se globalizacija razlikuje od prethodnih društvenih

dešavanja?

Da li globalizuacija stvara nove oblike nejednakosti i

hijerarhije?

Je li globalizacija rekonfiguracija društvenog prostora?

Globalizacija

Globalizacija podrazumijeva stvaranje novih i umnožavanje postojećih društvenih mreža i

aktivnosti koje sve više prevazilaze

tradicionalne političke, ekonomske, kulturne i

geografske granice

Osobina globalizacije ogleda se u širenju i

protezanju društvenih odnosa, aktivnosti i

međuovisnosti

Globalizacija podrazumijeva intenziviranje i

ubrzavanje društvenih promjena i djelovanja

Stvaranje, širenje i jačanje društvenih

uzajamnih veza i međuovisnosti ne dešava se

samo na objektivnom materijalnom nivou

Globalizacija

Globalizacija se može definirati kao jačanje

svjetskih društvenih odnosa koji povezuju

udaljena mjesta na takav način da lokalna

dešavanja bivaju oblikovana događajima koji se

odvijaju kilometrima daleko i obratno (Anthony

Giddens)

Koncept globalizacije odražava osjećaj velikog

širenja svjetske komunikacije kao i horizonta

svjetskog tržišta, od kojih oba izgledaju mnogo

više opipljivi i neposredni nego što je to bio

slučaj u ranijim fazama modernosti (Frederic

Jameson)

Globalizacija

O globalizaciji se može misliti kao o procesu (ili nizu procesa) koji utjelovljuje transformaciju

u prostornoj organizaciji društvenih odnosa i

transakcija – ocijenjenih po njihovoj

rasprostranjenosti, intenzitetu, brzini i utjecaju –

koji stvaraju transkontinentalne ili

međuregionalne tokove i mreže aktivnosti

uzajamnog djelovanja i iskazivanja moći (David

Held)

Globalizacija kao koncept odnosi se i na

sažimanje svijeta i na jačanje svijesti o svijetu

kao cjelini (Roland Robertson)

Globalizacija sažima vremenske i prostorne

aspekte društvenih odnosa (James Mittelman)

Globalizacija

Globalizacija se odnosi na munltidimenzionalni

skup društvenih procesa koji stvaraju,

umnožavaju, proširuju i pojačavaju

međuovisnosti i razmjenu širom svijeta, dok

istovremeno kod ljudi njeguje sve veću svijest o

sve dubljim vezama između lokalnog i udaljenog

DA LI JE GLOBALIZACIJA NOVA POJAVA?

Neki stručnjaci svjesno ograničavaju historijski obim

globalizacije na posljednje četiri decenije post-

industrijalizacije kako bi obuhvatili njene savremene

osobine

Drugi su spremni proširiti ovaj vremenski okvitr da bi

uključili pionirska dešavanja iz 19 vijeka

Neki pak tvrde da globalizacija odista predstavlja

nastavak i produžetak složenih procesa koji su započeli

pojavom modernosti i kapitalističkog sistema prije nekih

pet stoljeća

Jedan broj teoretičara odbija da svedu globalizaciju na

vremenske periode mjerene pukim dekadama ikli

vijekovima. Umjesto toga, oni navode na zaključak da se

ovi procesi odvijaju već hiljadama godina

UVJETNA PERIODIZACIJA

Prehistorijsko doba (10.000 p.n.e. – 3.500.

p.n.e.)

Predmoderno doba (3.500 p.n.e. – 1.500 n.e.)

Rano moderno doba (1.500 – 1750)

Moderno doba (1.750 – 1970)

Savremeno doba (od 1970 pa dalje)

POVIJESNI ASPEKT

OSVAJANJA

- Mongoli

- Huni

- Rim

- Islam

- Križarski ratovi

- Turci

- Austrougarska monarhija

- “Otkrića”

- Trgovina

- Ideje i ideologija

EKONOMSKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE

Ekonomska globalizacija odnosi se na jačanje i širenje

ekonomskih međuodnosa širom planete.

Ogroman protok kapitala i tehnologije podstaknuo je

trgovinu robama i uslugama.Tržišta su se proširila na

cijeli svijet stvarajući u tom procesu nove veze među

državnim ekonomnijama.

Ogromne transnacionalne korporacije, močne

međunarodne ekonomske institucije i veliki regionalni

trgovinski sistemi, pojavili su se kao glavni građevinski

blokovi globalnog ekonomskog poredka 21. vijeka.

Takmičeći se sa nacionalnim državama po svojoj

ekonomskoj moći, ove korporacije kontroliraju veliki dio

svjetskog investicijskog kapitala, tehnologije i pristupe

međunaronarodnim tržištima.

POLITIČKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE

Politička globalizacija odnosi se na jačanje i širenje

političkih međuodnosa širom planete.

Ovi procesi predstavljaju važan niz političkih pitanja

koja se odnose na princip državnog suvereniteta,

rastući utjecaj nevladinih organizacija i buduće

izglede za regionalno i globalno rukovođenje.

Očigledno ove teme odgovaraju razvoju političkih

uređenja izvan okvira nacionalne države stvarajući

tako novu konceptualnu osnovu. Ljudi su tokom

posljednjih par vijekova, organizirali svoje političke

različitosti duž teritorijalnih linija koje stvaraju

„pripadanja“ određenoj nacionalnoj državi.

PITANJA

Da li je moć nacionalne države umanjena

ogromnim protokom kapitala, ljudi i tehnologije

preko teritorijalnih granica?

Da li osnovne uzroke ovih tokova treba nalaziti

u politici ili u ekonomiji?

Da li smo pojave globalnog rukovođenja?

SISTEM MODERNE NACIONALNE DRŽAVE

Svijet se sastoji od, i podijeljen je u, suverene

teritorijalne države koje ne priznaju nikakvu višu

vlast

Procesi donošenja zakona, razrješenja

nesuglasica i provođenja zakona uveliko su u

rukama pojedinačnih država

Međunarodno pravo orijentirano je ka

uspostavljanju minimalnih pravila suživota;

stvaranje trajnih odnosa je cilj, ali samo u mjeri

koja sozvoljava da se ispune državni ciljevi

Odgovornost za prekogranična protuzakonita

djela je „privatna stvar“ koja se tiče samo onih

koji su njima pogođeni

SISTEM MODERNE NACIONALNE DRŽAVE

Sve države smatraju se jednakim pred

zakonom, ali zakonska pravila ne uzimaju u

obzir nesimetrićnost moći

Razlike među državama često se rješavaju

silom; princip efektivne moći nadvladava.

Praktično, ne postoje nikakva pravna

ograničenja pribjegavanju sili; međunarodni

pravni standardi nude samo minimum zaštite

Zajednički prioritet svih država bi trebao da

bude da minimiziraju ometanje državne

slobode

Vjerojatna budućnost?!

Globalni parlament povezan s regionima,

državama i mjestima

Nova povelja o pravima i obavezama u

različitim oblastima političke, društvene i

ekonomske moći

Formalno razdvajanje političkih i ekonomskih

interesa

Međusobno povezan globalni pravni sistem sa

mehanizmima provođenja sa lokalnog na

globalno

KULTURNA DIMENZIJA

GLOBALIZACIJE

Kulturna globalizacija doprinijela je značajnoj

promjeni u svijesti ljudi. Čini se da stare

strukture modernosti polagano uzmiču pred

novim „postmodernim“ okvirom kojeg

karakterizira manje stabilan osjećaj identiteta i

znanja

KULTURNA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE

Jezik

Mediji,

Film,

Internet - multimedijalnost

Akulturacija

ENkulturacija

GLOBALIZACIJA JEZIKA

Broj jezika: sve manji broj jezika u različitim

dijelovima svijeta ukazuje na jačanje

homogenizirajućih kulturnih snaga

Kretanje ljudi: ljudi nose svoje jezike sa

sobom kad se sele ili putuju. Obrasci

migracije utječu na širenje jezika.

Učenje stranih jezika i turizam: učenje

stranih jezika i turizam omogućavaju širenje

jezika izvan nacionalnih i kulturnih granica

GLOBALIZACIJA JEZIKA

Jezici interneta: internet je postao globalni

medij trenutne komunikacije i brzog pristupa

informacijama. Korištenje jezika na internetu

ključni je faktor u analizi dominacije i

raznolikosti jezika u međunarodnoj

komunikaciji

Međunarodni naučni radovi: sadrže jezike

globalnog intelektualnog diskursa, utječući

tako kritički na intelektualne zajednice

uključene u proizvodnju, reprodukciju i

cirkuliranje znanja širom svijeta

GLOBALIZACIJA JEZIKA

Istovremeno, broj jezika koji se govore u

svijetu opao je sas 14.500 i 1.500 godini na

manje od 7.000 u 2.000. Imajući u vidu

trenutnu stopu opadanja, neki lingvisti

predviđaju da će 50-90% trenutno postojećih

jezika nestati do kraja 21. stoljeća

GLOBALIZACIJA I PRIRODA

Globalizacija je ugrozila i ekološko zdravlje

naše planete

Šta utječe na globalnu ekološku degradaciju?

Rast stanovništva

Gubitak bioraznolikosti

Opasan otpad

Iondustrijske nesreće

Ratovanje

Genetski modificirani organizmi

GLOBALIZACIJA I PRIRODA

Globalno zagrijavanje

Klimatske promjene

Hrana (GMF)

Nesigurnost

Bolest i javno zdravlje

Trnsgranično zagađenje

Obrasci potrošnje

IDEOLOŠKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE

Ideologija se može definirati kao sistem

zajedničkih ideja, strukturalnih vjerovanja, vodećih

normi i vrijednosti, i ideala prihvaćenih kao istina

od strane jedne grupe ljudi.

Ideologije pojedincima nude manje ili više

koherentnu sliku svijeta, ne samo onakvog kakav

on jeste, već i onakvog kakav bi trebalo da bude.

Time one pomažu da se ogromna kompleksnost

ljudskog iskustva organizira u prilično

jednostavne, ali često iskrivljene predodžbe koje

služe kao vodić i kompas za društveno i političko

djelovanje.

IDEOLOŠKA DIMENZIJA GLOBALIZACIJE

Ove pojednostavljene i iskrivljene ideje često se

koriste da bi se opravdali određeni politički interesi

ili odbranile dominantne političke strukture.

Nastojeći da „natope“ društvo vlastitim preferiranim

normama i vrijednostima, ideolozi prezentiraju

javnosti ograničen program tema, pitanja i tvrdnji.

Oni se obraćaju svojoj publici pričama i iskazima

koji ubjeđuju, hvale, osuđuju, razlikuju „istine“ od

„lažnog“ i razdvajaju „dobro“ od „zla“. Na taj način,

ideologija povezuje teoriju i praksu usmjeravajući i

organizirajući ljudsko djelovanje u skladu sa

uopćenim tvrdnjama i načinima ponašanja.

Globalizacija

Dinamičan ekonomski, politički i kulturni proces

Vrste globalizacije

Politička

Ekonomska

Kulturna

Ideološka

Karakter

Ekstenzivne ekonomske i društvene promjene

Trend rasta veze između društva i problema

Konkurentnost na tržištu

Ekonomsko slabljenje nerazvijenih država

Globalizacija

Posljedice globalizacije

Slabljenje nacionalnih država

Jaz između bogatih i siromašnih

Devastacija životne sredine

Vladavina globalnog konzumerizma

Globalizacija

Šta je globalizacija – human proces ili

rekolonizacija

Šta ako je rekolonizacija

Hegomonija savremenog imperijalizma

(neoliberalizam=imperijalizam)

Rekolonizacija – nove kolonije ili obnavljanje starih

Novi kolonijalni ratovi?

Globalni sigurnosni kompleks

Nova sigurnosna dilema

Stare politike u službi novih gospodara

Teorijske paradigme i pragmatični

um globalizma

Realizam naš svevišnji

Relevantna znanja

Planirani globalni industrijski raspored

Globalni kapitalizam – lokalne krize

Krize se proizvode

U krizi se ne nude riješenja, jer je kriza rješenje

Ko proizvodi krizu – onaj ko ima interes

Distribucija moći

Centri moći, dogovorna distribucija krize

Globalizacija

Globalizacija je, u ekonomskom smislu, proces

kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u

međunarodnoj ekonomskoj razmjeni, i

povećava ekonomska integracija među

zemljama

Globalizacija je društveni proces koji teži

sveobuhvatnosti svijeta

Globalizacija je širenje granica koje omogućuje

slobodno kretanje ljudi, roba, informacija, normi

i institucija, uz djelovanje integrativnih snaga

Globalizacija označava proširivanje i

produbljivanje društvenih odnosa i institucija

kroz prostor i vrijeme, i to kada na svakodnevne

aktivnosti pojačano utječu događaji “s druge

strane globusa”, te kada djelovanje i odluke

lokalnih grupa ili zajednica imaju značajni

globalni odjek

Globaliizacija je proces privrednog, socijalnog,

kulturnog i političkog djelovanja koje nadmašuje

granice nacionalnih država

Globalizacija nije niti fenomen niti prolazni trend. Ona

je internacionalni sustav koji nadsvođuje i oblikuje

unutarnju i vanjsku politiku gotovo svake zemlje

Globalizacija se često poistovjećuje s internacionalizacijom,

liberalizacijom, univerzalizacijom, vesternizacijom i sl. Ovi

termini predstavljaju procese koji potiču proces globalizacije,

ali nemaju isto značenje kao globalizacija. Svi ovi prije

navedeni procesi odvijaju se među državama koje su

političke i teritorijale jedinice, međutim globalizacija

predstavlja suprateritorijalne odnose bez granica i

udaljenosti.

Globalna ekonomija razlikuje se od

međunarodne ekonomije, globalna politika od

međunarodne politike i dr. Ovoj

suprateritorijalnosti bliska je supranacionalnost

Globalizacija se može definirati kao proces

porasta međuovisnosti svijeta u ključnim

domenama života. Kako se ne radi samo o

svjetskom, nego i o regionalnom povezivanju,

precizniji bi termin bi bio supranacionalizacija,

jer ona podrazumijeva etabliranje više

nadnacionalnih razina za funkcioniranje

suvremenih društava

Vinjete

Rat je nastavak politike drugim sredstvima

Dajte mi kontrolu nad državnim financijama i

nije me briga ko donosi zakone

Ne postoje činjenice, samo tumačenje

Češće pogledajte u prošlost da bi kontrolirali

budućnost

Ako želite pobijediti svoga neprijatelja,

odgajajte mu djecu

Svi zločini na zemlji ne uništavaju toliko

ljudski rod niti otuđuju koliko “pijanstvo”

Region i BiH

Regija Jugoistočne Evrope spada u jedno od

najdinamičnijih područja kako po odvijanju

društvenih procesa u svakoj državi

pojedinačno, tako i u okviru subregija

U smislu magistralnih pitanja, kao što su

promjena ideološkog sistema i

društvenog uređenja, integracija i

dezintegracija, može se govoriti o već

standardiziranim osnovama tranzicije svake

države ponaosob

MEĐUTIM

TRANZICIJA je mnogo složeniji problem od puke

strukturalne promjene unutrašnje administrativne,

društvene i političke organizacije

Niti jedna država u tranziciji ne može biti etalon drugoj

državi, niti je i u jednoj državi proces sveukupnog

prestruktuiranja i blizu dovršenog

Dakle, ne može se praviti replikat niti je moguće u

bukvalnom smislu primjenjivati identične standarde iz

jedne države u drugoj, pa ni u oblasti institucija i službi

sigurnosti

Države se razlikuju po (redoslijed ne označava prioritete):

Povijesnom naslijeđu (odnos prema povijesnosti/historičnosti)

Geostrateškom i geopolitičkom položaju

Načinu prelaska u novi vrjednosni politički i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.)

Društvenoj i ekonomskoj razvijenosti

Demografskoj potencijalnosti i prostornosti

Prirodnim resursima

Kadrovskim potencijalima

Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcioniranju institucija države (državnog aparata)

Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj habitualnosti

Razvijenosti civilnog sektora

Sve ove države su demokratske

Prešle su iz jednopartijskog sistema u višeparijski sistem

Totaltarizam je zamijenjen političkim pluralizmom

“vlast” se bira na demokratskim osnovama i višestranačkim izborima

U ustave su ugrađeni standardi zaštite ljudskih prava i sloboda prema savremenim civilizacijskim standardima, prvenstveno prema Evropkoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim političkim slobodama

Međutim, gotovo u svim državama, po svojoj suštini, “demokratija” kao realitet u dobroj mjeri ispoljava se u formama:

- etnokratije

- (teo)etnokratije

- nepotizma

- (kvazi)plutokratije

- medijakratije

- kleptokratije

- i drugih surogata, odnosno demokratiji neprimjerenih supstituta

“Proizvodnja” problema

Proizvedeni su (i dalje se proizvode) novi problemi kako u

državama per se, tako i u njihovoj „korespondenciji“ sa drugim

državama, asocijacijama, međudržanim i međunarodnim

institucijama i dr.

ZAKONODAVNA VLAST je pod pritiskom interesnih lobija

SUDSKA VLAST je podložna prvenstveno korumpiranosti od

strane već rečenih lobija

IZVRŠNA VLAST je opterećena nizom organizacijskih

nedorečenosti, neadekvatnim materijalnim i tehničkim suportom,

KADROVSKA STRUKTURA je u kvalitativnom smislu neadekvatna

izazovima, uključujući i sve sigurnosne izazove

KORUPCIJA na svim nivoima je često STANJE, a ne samo jedna

od negativnih pojava kojih ima i u najuređenijim državama

Ambivalencije

Uz sve navedeno, posebno se izdvaja fenomen

ambivalencija prema važnim pitanjima, koja su i eminentno

i imanentno i sigurnosna pitanja:

- prema ratnim zločincima

- prema okorjelim kriminalcima

- prema teroristima

- prema indoktrinatorima

- prema međnarodnim institucijama i dr.

Dakle

Značajan broj država u tranziciji suočava

se sa problemima koji ih destabiliziraju

unutar samih njih, a one, kao takve,

djeluju kao destabilizirajući faktor na

regionalnom pa i kontinentalnom nivou

To je nova ambijentalnost koju možemo

imenovati

heterogenizacijom i/ili

partikularizacijom unutarnjih i

međusobnih interesa.

Oposite

S druge strane, nosioci savremenih sigurnosnih

rizika tendiraju ka

homogenizaciji,

tješnjem povezivanju i

uspostavljanju jasnih i provjerenih standarda u

ostvarivanju svojih ciljeva

Oposite

Potpuna je interesna i funkcionalna povezanost

nocilaca:

organiziranog kriminala,

terorizma,

proliferacije,

pranja novca,

ilegalne trgovine drogama i drugim opojnim

sredstvima,

trafikinga,

ilegalnih migracija,

kompjutorskog kriminala

devastacije okoliša

i svih drugih sigurnosnih pitanja.

Oposite

Upravo sve probleme procesa tranzicije nosioci

savremenih sigurnosnih rizika koriste kao svoju

prednost, a po principu circulus vitiosus,

doprinose daljoj destabilizaciji i država i regiona

i kontinenta.

Ergo

Uspostavlja se gruba, ali realna

konstatacija u kontekstu cijele

problematike:

Jedan broj tranzicijskih država je, što se

međusobne saradnje tiče ‘razmrežen’, dok su kriminalne grupe i organizacije

‘umrežene’ i premrežavaju veći

broj država

Primjer za to su rute droge, ilegalne

migracije, pranje novca, terorizam i dr.

Šta nije dopustivo?

Izmišljati u državi prijetnje od terorizma i terorista kao sredstvo političke aktivnosti ili političkih sukobljavanja

Da bi se prikrile vlastite slabosti, širiti strah od virtualnih terorističkih organizacija ili terorista

Imitirajući “velike”, pošto-poto u javnost plasirati da “i mi imamo iste grupe...”, “kako bi i mi bili IN”

Ambivalentan odnos prema teroristina (“naši” i “njihovi”)

Ne generalizirati

Ne trpati u “isti koš” svako nasilje i terorizam

Imati predrasude, ksenofobiju, neznanje o:

narodima,

rasama

sljedbenicima različitih religijskih, društvenih, kulturalnih, subkulturalnih ili marginalnih skupina

Depolitizacija vs. politizacije

Autoritet institucija i službi sigurnosti zasnivati na zakonu jer provođenje zakona je njihov primarni cilj

Društvena zajednica treba pružati pomoć i informacije ovim strukturama prilikom provođenja zakona

Politički, socijalni problemi i problemi određenih grupa stanovništva nisu u nadležnosti sigurnosnih struktura, osim ako ne ugrožavaju javni red i mir ili ustavni poredak u cjelini

Sigurnosne službe su kao ekspert u tom području najkompetentnije da odrede prioritete i strategije čuvanja ustavnog poretka te reda i mira

Sigurnosne strukture će uključiti zajednicu u sve svoje aktivnosti, uključujući razvijanje strategija koje utječu na kvalitet života građanina; te strategije moraju sačuvati i unaprijediti principe demokratije

Sigurnosne službe moraju regulirati način pružanja usluga tako da iskoriste potencijale društva i društvenih zajednica

Deideologizacija vs.

ideologizacije

Zaštita ustavnog poretka

Zaštita života i imovine građana

U svakoj priilici djelovanje u skladu sa zakonom

Suzbijanje kriminaliteta

Suzbijanje transnacionalnog sigurnosnih rizika

Progon nosilaca sigurnosnih rizika bez obzira na njihove personalne identitete

Pravičnost, nepristrasnost i dostojanstveno postupanje sa ljudima

Ne kršiti svjesno zakon kako bi ga se promijenilo

Pružanje pomoći zajednici i njenim građanima u rješavanju sigurnosnih problema i održavanje mira