View
744
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
NEZAPOSLENOST MLADIH U RH
„IZGUBLJENA GENERACIJA”?
IVA TOMIĆ
Ekonomski institut, Zagreb
"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb 03.12.2013.
Sadržaj
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Motivacija
Definicije
Statistički pokazatelji
Mjere za poticanje zapošljavanja mladih
Što kažu istraživanja?
Zaključna razmatranja
2
Motivacija
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
3
17,2
13,9
52,4
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
200
0M
01
200
0M
06
200
0M
11
200
1M
04
200
1M
09
200
2M
02
200
2M
07
200
2M
12
200
3M
05
200
3M
10
200
4M
03
200
4M
08
200
5M
01
200
5M
06
200
5M
11
200
6M
04
200
6M
09
200
7M
02
200
7M
07
200
7M
12
200
8M
05
200
8M
10
200
9M
03
200
9M
08
201
0M
01
201
0M
06
201
0M
11
201
1M
04
201
1M
09
201
2M
02
201
2M
07
201
2M
12
201
3M
05
Izvor: Eurostat
Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti za RH (%)
Ukupno 25-74 <25
Motivacija
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
4
15,7
21,6
52,4
23,8
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
200
0M
01
200
0M
06
200
0M
11
200
1M
04
200
1M
09
200
2M
02
200
2M
07
200
2M
12
200
3M
05
200
3M
10
200
4M
03
200
4M
08
200
5M
01
200
5M
06
200
5M
11
200
6M
04
200
6M
09
200
7M
02
200
7M
07
200
7M
12
200
8M
05
200
8M
10
200
9M
03
200
9M
08
201
0M
01
201
0M
06
201
0M
11
201
1M
04
201
1M
09
201
2M
02
201
2M
07
201
2M
12
201
3M
05
Izvor: Eurostat
Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti mladih (%)
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Motivacija
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
visoka stopa nezaposlenosti mladih (15-24) u RH
ubrzano raste nakon izbijanja krize u 2008.
u 2013. prešla brojku od 50%
više nego dvostruka veća od stope nezaposlenosti za ‘opću’ populaciju
stopa nezaposlenosti mladih među najvišima u EU
daleko viša od prosjeka EU27
iza Grčke i Španjolske
5
Motivacija
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
rizik ‘izgubljene generacije’?
nezaposlenost u mladoj dobi može imati dugotrajan negativan utjecaj - tzv.
„scarring effect”
‘zarobljenost’ u donjem dijelu tržišta rada
manje obučavanja na poslu (‘on-the-job training’)
niže razine plaća
slabiji izgledi za dugoročno zapošljavanje i karijeru
dugotrajna nezaposlenost i visok rizik od (socijalne) isključenosti
„Hikikomori” - obeshrabrene osobe koje se isključuju iz društvenog života tako da najradije ostaju
‘besposličariti’ kod kuće (Japan)
„Mamoni” - osobe koje i nakon 30. godine ostaju živjeti sa roditeljima (Italija)
prosvjedi i socijalni nemiri?
‘odljev mozgova’?
6
Definicije
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
status na tržištu rada:
aktivni
zaposleni
nezaposleni
neaktivni
mladi: 15-24 (29?)
stopa nezaposlenosti (“unemployment rate”):
broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s brojem aktivnih osoba na tržištu rada u toj istoj dobnoj skupini
omjer nezaposlenosti (“unemployment ratio”):
broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s ukupnom populacijom u toj istoj dobnoj skupini
7
Definicije
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
8
24,0
43,0
0
10
20
30
40
50
60
Izvor: Eurostat
Stopa nezaposlenosti (%)
2007 2012
8,4
12,7
0
10
20
30
40
50
60
Omjer nezaposlenosti (%)
2007 2012
Definicije
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Eurostat – “Youth unemployment - Statistics Explained”:
nagli porast participacije na tržištu rada za populaciju 15-24 kako idemo od nižih prema višim godinama (5% za 15 vs. 80% za 24)
jaka veza između participacije na tržištu rada i statusa u obrazovanju
udio mladih u obrazovanju postupno opada s povećanjem dobi, što dovodi do sve veće participacije na tržištu rada
mladi koji su još uvijek u obrazovnom sustavu se također često nalaze i u statusu zaposlenih ili nezaposlenih pa dolazi do ‘preklapanja’
postoje velike razlike između zemalja
Hrvatska (skupa s BE, BG, CZ, HU, IT, CY, RO i SK) pripada grupi zemalja u kojoj malo studenata/učenika istovremeno participira i na tržištu rada
učinak krize:
mladi dulje ostaje u sustavu obrazovanja ili se čak vraćaju s tržišta rada u sustav obrazovanja
stopa nezaposlenosti mladih može biti visoka, čak i ako apsolutni broj nezaposlenih mladih nije visok
razlog je vrlo ‘suženo’ tržište rada za mlade
9
Statistički pokazatelji
03.12.2013.
10
34,9
63,4
29,6
60,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Izvor: Eurostat
Stope aktivnosti po dobnim skupinama (%)
2007 2012
26,5
57,1
16,9
50,7
0
10
20
30
40
50
60
70
80
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Stope zaposlenosti po dobnim skupinama (%)
2007 2012
"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Glavni razlozi neaktivnosti po dobnim skupinama (% neaktivnog stanovništva)
Bolest
Drugi
obiteljski i
osobni razlozi
Briga za djecu ili
onesposobljene
odrasle
U sustavu
obrazovanja U mirovini
Smatra kako
nema posla
Ostali
razlozi
15-24
EU27 1,9 1,5 2,6 88,2 - 1,9 3,8
Grčka 0,7 1,4 0,9 91,1 - 0,3 5,5
Španjolska 2,1 2,2 0,8 91,0 - 1,8 2,1
Hrvatska - 2,5 0,6 94,6 - 1,2 0,8
Slovenija 1,8 2,1 0,4 93,4 - 0,5 1,6
15-64
EU27 14,3 7,6 9,5 32,4 20,1 5,4 10,7
Grčka 6,5 12,8 5,0 32,7 22,9 1,4 18,8
Španjolska 19 17,7 7,0 34,9 6,5 6,7 8,2
Hrvatska 7,1 12,7 2,9 35,6 33,1 5,9 2,7
Slovenija 12 6,4 1,5 35,9 37,7 2,8 3,7
Izvor: Eurostat
11
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Stopa nezaposlenosti mladih prema razini obrazovanja (%) – 2012.
Ukupno
Osnovnoškolsko
obrazovanje
Srednjoškolsko
obrazovanje Visoko obrazovanje
EU28 22,9 30,5 20,2 18,0
EU27 22,8 30,4 20,0 17,9
EA17 22,9 29,9 19,2 19,8
Grčka 55,3 50,7 58,0 52,3
Španjolska 53,2 59,9 49,7 39,8
Hrvatska 43,0 61,5 42,1 45,0
Slovenija 20,6 29,6 18,6 21,3
Izvor: Eurostat
12
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Stopa nezaposlenosti u RH prema dobi i statističkim regijama (%)
Dob Regija 2007 2012
15-24
Hrvatska 24,0 43,0
Jadranska Hrvatska 22,2 39,5
Kontinentalna Hrvatska 24,7 44,6
15+
Hrvatska 9,6 15,8
Jadranska Hrvatska 9,6 14,8
Kontinentalna Hrvatska 9,6 16,3
25+
Hrvatska 7,9 13,2
Jadranska Hrvatska 8,2 12,4
Kontinentalna Hrvatska 7,8 13,5
Izvor: Eurostat
13
Statistički pokazatelji
03.12.2013.
14
"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
45,7
55,3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
15
-24
15
-64
15
-24
15
-64
15
-24
15
-64
15
-24
15
-64
15
-24
15
-64
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Izvor: Eurostat
Dugotrajno nezaposleni (12m+) kao % ukupno nezaposlenih
2007 2012
39,5
47,4
0
10
20
30
40
50
60
70
80
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
15-2
4
15-6
4
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Zaposleni ‘na određeno’ kao % ukupno zaposlenih
2007 2012
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
15
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
450.000
20
00
M0
1
20
00
M0
7
20
01
M0
1
20
01
M0
7
20
02
M0
1
20
02
M0
7
20
03
M0
1
20
03
M0
7
20
04
M0
1
20
04
M0
7
20
05
M0
1
20
05
M0
7
20
06
M0
1
20
06
M0
7
20
07
M0
1
20
07
M0
7
20
08
M0
1
20
08
M0
7
20
09
M0
1
20
09
M0
7
20
10
M0
1
20
10
M0
7
20
11
M0
1
20
11
M0
7
20
12
M0
1
20
12
M0
7
20
13
M0
1
20
13
M0
7
Izvor: HZZ
Kretanje registrirane nezaposlenosti
Ukupan broj registriranih nezaposlenih
Udio 15-24 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)
Udio 15-29 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
16
80.000
90.000
100.000
110.000
120.000
130.000
140.000
150.000
160.000
400.000
500.000
600.000
700.000
800.000
900.000
1.000.000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Izvor: Eurostat & DZS
Broj ‘mladih’ stanovnika i broj upisanih studenata po godinama za RH
stanovništvo 15-24 stanovništvo 15-29 broj upisanih studenata (desna skala)
Napomena: Podaci o broju stanovnika odnose se na procjenu na dan 31. siječnja 2002.-2012.
Podaci o broju upisanih studenata odnose se na akademske godine 2001./2002. – 2011./2012.
Statistički pokazatelji
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
17
* - mladi koji nisu ni zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (“not in employment, education or training”)
13,1
16,7 15,8
18,8
0
5
10
15
20
25
30
EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija
Izvor: Eurostat
NEET* stope za mlade (%) - 2012.
15-24 15-29
Mjere – što poduzima EU?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
“EU Youth Strategy for 2010-2018” (donesena 2009.)
pružiti više i jednake mogućnosti za mlade u sustavu obrazovanja i na
tržištu rada
promicati aktivno ‘građanstvo’ i socijalnu uključenost za sve mlade
“Europe 2020 strategy for smart, sustainable and inclusive
growth” (donesena 2010.)
daljnje inicijative usmjerene prema mladima
„Youth on the Move” inicijativa
“Youth Guarantee scheme” (donesena 2013.)
osigurati da su svi mladi ili zaposleni ili u sustavu obrazovanja
važna uloga javnih zavoda za zapošljavanje
18
Mjere – što poduzima EU?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Europska garancija za mlade
“nastoji osigurati da države članice ponude svim mladim ljudima do
25 godina starosti kvalitetan posao, nastavak školovanja,
naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od izlaska iz
formalnog obrazovanja ili gubitka zaposlenja”
temelji se na pozitivnim iskustvima Austrije i Finske
programi se trebaju prilagoditi nacionalnim, regionalnim i
lokalnim okolnostima
implementacija ‘Garancije’ zahtjeva strukturne reforme:
javni zavodi za zapošljavanje
sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
potrebno je uspostaviti dijalog između sindikata, udruga poslodavaca, obrazovnih ustanova
i javnih tijela
19
Mjere – što poduzima EU?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Europska garancija za mlade
stvara određeni fiskalni trošak
procjene ukazuju da je taj trošak znatno manji od troška ogromnog broja mladih
ljudi bez posla ili izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja (u terminima
isplaćenih naknada i izgubljenog ‘outputa’)
treba ju smatrati investicijom
osnovni izvori financiranja:
same zemlje članice
European Social Fund (ESF)
Youth Employment Initiative (YEI) - EP
fokus na regije sa stopama nezaposlenosti mladih iznad 25%, te na mlade koji nisu ni
zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (NEETs)
tzv. Provedbeni planovi Garancije za mlade (YGIPs) do prosinca 2013.
20
Mjere – što poduzima EU?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Europska garancija za mlade
„European Alliance for Apprenticeships” (Europski savez za
naukovanje/pripravništvo)
dio mjera Garancije
cilj je povećati kvalitetu i ponudu ‘pripravništava’ unutar EU te promijeniti
‘mentalni sklop’ u smjeru učenja uz ‘naukovanje’
EURES
europska mreža za traženje posla
„Your first EURES job” (Tvoj prvi EURES posao)
cilj je pomoći mladim ljudima (18-30) u pronalasku posla u nekoj drugoj zemlji članici (na
minimalno 6 mjeseci)
anketna istraživanja pokazuju da su upravo mladi ‘najspremniji’ na mobilnost
…
21
Mjere – što poduzima EU?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Europska komisija je u okviru tzv. Europskog semestra dala
preporuke za svaku zemlju pojedinačno u smislu što je potrebno
napraviti (‘reformski prioriteti’) kako bi došlo do rasta gospodarstva
i otvaranja radnih mjesta
za RH, između ostalog, se predlaže sljedeće:
daljnje poboljšanje veze između obrazovnog sustava i tržišta rada
promicanje zapošljavanja
jačanje administrativnih kapaciteta i osiguranje pružanja kvalitetnih usluga u
HZZ-u
što bi trebalo utjecati i na smanjenje nezaposlenosti mladih ...
22
Mjere – što poduzima RH?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Ukupni korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja u 2012. i 2013. godini
(do 31.10.2013.) Mjera Ukupni korisnici tijekom 2012. Ukupni korisnici tijekom 2013.
UKUPNO 41.555 47.920
Potpore za zapošljavanje i usavršavanje 6.585 8.731
Potpore za samozapošljavanje 1.605 5.208
Obrazovanje nezaposlenih 5.251 1.744
Javni radovi 17.826 14.029
Stručno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa 9.585 17.139
Potpora za očuvanje radnih mjesta 703 1.069
Sredstva za aktivnu politiku
zapošljavanja 366.881.225,00* kn 521.637.767,00 kn
* 17,6% ukupnih rashoda HZZ-a u 2012.
Izvor: HZZ
23
Mjere – što poduzima RH?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Potpore za zapošljavanje „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža
„Rad i nakon stručnog osposobljavanja” – potpora za zapošljavanje
„Mladi u socijalnom poduzetništvu“ - sufinanciranje zapošljavanja u socijalnim poduzećima
Potpore za samozapošljavanje
Potpore za usavršavanje „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba
„I mladi uče za posao” - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca
Obrazovanje nezaposlenih „Učenjem do poduzetnika” - osposobljavanje i obrazovanje mladih
„Programi opismenjavanja mladih” - obrazovanje nezaposlenih
„EU i zanimanja budućnosti” - programi usavršavanja i obrazovanja mladih
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa „Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Javni radovi „Mladi za mlade”- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade
„Mladi za EU” – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade
„Mladi za zajednicu” - mini javni radovi za mlade
Mjere za očuvanje radnih mjesta
24
Mjere – što poduzima RH?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
EU garancija za mlade
“pristupanjem EU RH je prihvatila Garanciju za mlade, kao ključni element
poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti,
te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba”
HZZ je započeo s provedbom Garancije za mlade 1. srpnja 2013. te je
paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ dopunio s dodatnih 11 mjera
prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina
usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice
jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve
značajnijeg dionika na tržištu rada
Garancija za mlade službeno započinje s provedbom u EU 1. siječnja 2014.
kada će u RH biti dostupna financijska sredstva za zapošljavanje osoba do
25 godina a dodatne mjere koje se provode financirati će se iz ESF-a i
državnog proračuna
25
Mjere – što poduzima RH?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Centar za mlade
Zagreb i Split savjetovanje i podrška u traženju posla
radionice aktivnog traženja posla
posredovanje pri zapošljavanju
pristup računalima i portalima za pretragu natječaja za slobodna radna mjesta
objava životopisa na portalu BurzaRada
tematska predavanja o važnim temama vezanim uz zapošljavanje
aktivna politika zapošljavanja
CISOK - Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Koprivnica, Varaždin, Šibenik i Zadar informacije o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere
informacije i savjetovanja o zahtjevima pojedinih zanimanja, mogućnostima obrazovanja odraslih, uvjetima stipendiranja i studentskom smještaju, …
CIPS - Centri za informiranje i savjetovanje rad u Centru organiziran je prema načelu samoposluživanja
pregledavanje slobodnih radnih mjesta, stručna pomoć u izradi molbe i životopisa, informiranje o mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja, …
26
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Brown & Koettl (2012.):
mjere usmjerene prema očuvanju radnih mjesta, na primjer ‘dijeljeno radno
mjesto’, se trebaju koristiti samo za vrlo kratko vrijeme i teške recesije, te u
kombinaciji s mjerama za ubrzanje oporavka
mjere usmjerene prema stvaranju radnih mjesta, kao što su subvencije za
zapošljavanje, su znatno (troškovno) učinkovitije te jačaju poziciju
‘autsajdera’ na tržištu rada, posebno u vrijeme oporavka
naknade za zaposlene i javni radovi nisu previše ‘isplativi’ (troškovno
učinkoviti) u pogledu povećanja zaposlenosti, ali mogu biti troškovno
učinkoviti u smanjenju siromaštva i nejednakosti
pasivne politike na tržištu rada (naknade za nezaposlene)?
mjere koje prilagođavaju iskrivljene poticaje za zapošljavanje, kao što su
aktivacija i ‘sankcije’, imaju (troškovno) učinkovite rezultate u ‘normalnim’
vremenima
27
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Matković et al. (2012.):
evaluacija učinka programa APZ u ingerenciji HZZ-a iz 2009. i 2010. godine
ishod: vjerojatnost da se polaznik mjere nalazi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlena osoba nakon što je mjera završila
pet mjera: sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenih i starijih osoba, programi financiranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca te mjere (su)financiranja zapošljavanja u javnom radu
osnovni nalazi:
mjere sufinanciranja zapošljavanja pokazuju znatan pozitivan učinak unutar 2 godine od kraja sudjelovanja, iako se prednost sudionika nad nesudionicima smanjuje s vremenom
postoji mogućnost da je učinak precijenjen zbog selekcije zapošljivijih sudionika od strane poslodavca
mjera obrazovanja za nepoznatog poslodavca u prvoj godini po završetku smanjuje vjerojatnost izlaska iz nezaposlenosti, a polaznici unutar 2 godine nemaju ili imaju tek min. manju vjerojatnost nezaposlenosti nego što bi imali da se nisu obrazovali kroz mjeru
mjere obrazovanja učinkovitije su kod osoba bez srednje škole, koje dolaze iz neaktivnosti i nisu izrazito dugo nezaposlene
povećani srednjoročni rizik nezaposlenosti za sudionike u javnim radovima, što se dijelom može objasniti selekcijom najranjivijih u ove programe
ovisno o mjeri, minimalna procjena troškova efektivnog izlaska iz nezaposlenosti jedne osobe u prosjeku iznosi između 125 i 300 tisuća kuna
28
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Choudhry et al. (2012.):
procjena utjecaja financijske krize na stopu nezaposlenosti mladih
lista zemalja (oko 70) u cijelom svijetu za razdoblje 1980.-2005.
osnovni nalazi:
financijske krize utječu na stopu nez. mladih što nadilazi utjecaj koji proizlazi iz promjene BDP-a
utjecaj na nezaposlenost mladih je veći nego utjecaj na ukupnu nezaposlenost
učinkovite aktivne politike na tržištu rada te bolja tranzicija iz obrazovanja na tržište rada su posebno potrebne kako bi se smanjio rizik od ‘dugotrajnosti’ i strukturne nezaposlenosti
Chung et al. (2012.):
kako nedavna globalna recesija, uz opću ‘fleksibilizaciju’ tržišta rada, utječe na mlade
naglasak na:
zemlje članice ne posvećuju dovoljno pažnje rješavanju problema povezanih s povećanjem sustavne nesigurnosti i segmentacije mlađe populacije
naglasak je stavljen na politike na strani ponude (obrazovanje) – to nije dovoljno
isključenost mladih radnika iz prava na socijalne naknade?
problem definiranja ‘mladih’ – fokus je na 15-24, a što je s onima 25-35?
sindikati ne naglašavaju dovoljno probleme mladih – opadanje članstva u budućnosti?
29
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Bertola et al. (2013.): institucionalne karakteristike značajno utječu na razinu i cikličku osjetljivost nezaposlenosti mladih,
uz relativno veći utjecaj na rigidnim tržištima rada
potrebno je naglasak staviti na neaktivnost, odnosno na NEET stope
bilo kakav gubitak zapošljivosti ima važnije implikacije za ljudski kapital kada se dogodi ranije u
životu, te se smanjuje mogućnost zarada u nastavku karijere
preporuka: mnoge europske zemlje trebaju razviti bolje sustave strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja (tzv. dualni sustav obrazovanja i osposobljavanja kroz pripravništvo)
Eichhorst et al. (2013.): s „Garancijom za mlade” EU postavlja veća očekivanja nego što je u stanju ispuniti
potreba za poboljšanjem učinkovitosti (javnih) zavoda za zapošljavanje te za ‘flekisigurnosti’
subvencije za zapošljvanje te poticanje samozapošljavnja su također poželjni
u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju modernizacija sustava obučavanja, sličnih uspješnom
njemačkom modelu ‘dualnog pripravništva’, je posebno obećavajuća
inicijative za poticanje geografske mobilnosti mogu pomoći u osiguranju da se vrijedni ljudski
kapital akumulira i iskoristiti tamo gdje je potreban
(dugoročna) osnova suočavanja s europskom krizom nezaposlenosti mladih je u strukturnim
reformama pojedinih tržišta rada
30
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u
svijet rada)
prema Eurostatu:
u 2009. je trajanje prijelaznog razdoblja od inicijalnog obrazovanja do
prvog značajnog posla bilo 6,5 mjeseci u prosjeku za EU27
od 5 mjeseci za visokoobrazovane do oko 10 mjeseci za one s nižim kvalifikacijama
prosječna dob izlaska iz obrazovanja: 21
srednje obrazovanje: oko 20
visoko obrazovanje: oko 24
5 godina nakon izlaska iz formalnog obrazovanja – oko 73% mladih
Europljana u dobi od 15-34 je imalo posao
2/3 zaposleno dulje od godine dana uz ugovor na neodređeno
31
Što kažu istraživanja?
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u
svijet rada)
Matković (2011.):
dugotrajna i teška integracija u tržište rada, usprkos gospodarskom i demografskom okružju koje je tijekom većine 2000-ih bilo povoljno za mlade
dugotrajno traženje posla
nestabilni privremeni i kratkotrajni neformalni poslovi
učestala pojava prekvalificiranosti i neusklađenosti postignutog obrazovanja i pronađenog zanimanja
RH je značajno bliže nepovoljnom mediteranskom, posebno talijanskom, obrascu nego austrijskom (njemačkom) uzoru prema kojem je začet i razvijen naš obrazovni sustav
završeno strukovno obrazovanje ne pruža "sigurnosnu mrežu" bržeg nalaženja posla karakterističnu za strukovna tržišta rada, iako završavanje strukovne srednje škole štiti od najmanje povoljnih ishoda vidljivih među osobama koje nisu završile srednju školu ili su iz obrazovnog sustava izašle s općim obrazovanjem
razina obrazovanja (a ne usmjerenje ili područje) se u svim analizama javlja kao ključni čimbenik koji razlikuje dobitnike od gubitnika u procesu ulaska u svijet rada
32
Zaključna razmatranja
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
rizik nezaposlenosti mladih je obično veći nego kod odraslih
mlađe skupine imaju veće stope nezaposlenosti
nedostatak radnog iskustva
relativno kratko ili nedovršeno obrazovanje
veća nestabilnost ugovornog odnosa
manje kontakata za traženja posla
…
kriza značajnije utjecala na nezaposlenost mladih dugotrajna nezaposlenost mladih u porastu
tržište rada segmentirano (dualno)
‘insajderi’ vs. ‘autsajderi’
mladi ljudi zastupljeniji na privremenim poslovima (‘ugovor na određeno’)
fleksibilizacija zakonodavstva?
neusklađenost znanja i vještina (‘mismatch’)? tranzicija iz sustava obrazovanja u svijet rada
33
Zaključna razmatranja
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
Kuddo (2009., str. 65): „Aktivne politike na tržištu rada, same po sebi, ne stvaraju nova
radna mjesta. U principu, povoljna investicijska i poslovna klima, te brzi ekonomski razvoj ključ
su za stvaranje radnih mjesta. Aktivne politike na tržištu rada (ALMPs) mogu doprinijeti samo
manjoj nejednakosti na tržištu rada, smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i lakšem
popunjavanju postojećih radnih mjesta.”
34
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Izvor: Eurostat
Stopa rasta realnog BDP-a (%)
EU27
Hrvatska
Reference
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
1. Bertola, G., Driffill, J., James, H., Sinn, H. W., Sturm, J. E. & Valentinyi, A. (2013.), „Chapter 3: Labour Market Reform and Youth Unemployment”, EEAG Report on the European Economy, CESifo Group Munich, 73-94, http://ideas.repec.org/a/ces/eeagre/vy2013ip73-94.html
2. Brown, A. J. G. & Koettl, J. (2012.), „Active Labor Market Programs: Employment Gain of Fiscal Drain?”, IZA Discussion Papers, br. 6880, http://ftp.iza.org/dp6880.pdf
3. Choudhry, M. T., Marelli, E. & Signorelli, M. (2012.), „Youth unemployment rate and impact of financial crises”, International Journal of Manpower, 33(1), 76-95, http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=17021512&show=abstract
4. Chung, H., Bekker, S. & Houwing, H. (2012.), „Young people and the post-recession labour market in the context of Europe 2020”, European Review of Labour and Research, 18(3), 301–317, http://trs.sagepub.com/content/18/3/301.full.pdf+html
5. Eichhorst, W., Hinte, H. & Rinne, U. (2013.), „Youth Unemployment in Europe: What to Do about It?”, IZA Policy Papers, br. 65, http://ftp.iza.org/pp65.pdf
6. Eurostat (2013.), „Statistics Explained - Youth Unemployment”, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Youth_unemployment
7. EC – European Commission (2013.), „EU measures to tackle youth unemployment”, MEMO/13/968, http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-968_en.htm
8. Kuddo, A. (2009.), „Employment Services and Active Labor Market Programs in Eastern European and Central Asian Countries”, The World Bank SP Discussion Papers, br. 0918, http://siteresources.worldbank.org/SOCIALPROTECTION/Resources/SP-Discussion-papers/Labor-Market-DP/0918.pdf
9. Matković, T. (2011.), „Obrasci tranzicije iz obrazovnog sustava u svijet rada u Hrvatskoj”, doktorska disertacija, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=513185
10. Matković, T., Babić, Z. & Vuga, A. (2012.) „Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja 2009. i 2010. godine u Republici Hrvatskoj”, Revija za socijalnu politiku, 19(3), 303-336, http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1100
35
Iva Tomić
itomic@eizg.hr
Hvala na pažnji!
03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb
36
Recommended