View
241
Download
12
Category
Preview:
Citation preview
Smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske
Tradicijska jela Humsko-Sutlanskog
kraja
OŠ Viktor Kovačić UZ Glažuta
Hum na Sutli 2013./2014.
Hladetina(Žulica)
Karta Huma na Sutli
Cilj:
• Cilj našeg istraživanja je istražiti, zaštititi i sačuvati
od zaborava jela koja su bila posluživala na
zagorskom stolu u određenim životnim prilikama, a
zatim ta jela izraditi u tehnici terakote te na taj
način naučiti nešto novo i pridonijeti očuvanju i
zaštiti narodne baštine.
Zadaci istraživanja:
• Zadatak nam je bio utvrditi (upoznati zaboravljena
jela) humsko-sutlanskog Zagorja te pribor i posuđe
potrebno za pripremanje, posluživanje i spremanje
hrane, a rezultate našeg istraživanja predočiti u
tehnici terakote.
• Pripremili smo anketu za naše djedove i bake i
sproveli ju marljivim radom učenika naše škole.
• Anketom smo željeli saznati koja su jela pripremale
obitelji sutlanskog kraja uz određene blagdane i
prigode.
Provođenje ankete:
• Prikupili smo informacije o jelima koja su blagovali
humski zagorci uz blagdane: BOŽIĆ, NOVU
GODINU, USKRS kao i uz poljodjelske radove
(žetva, berba grožđa, hrana težacima) i svinjokolja.
• Razgovarali smo s više baka, koristeći se pitanjima
iz anketa.
• Fotografija djece kako proucavaju ankete i knjige
Popunjavanje ankete uz bakinu pomoć
Analiza anketa:
ANALIZOM ANKETA
UOČILI SMO: JELA U VRIJEME USKRSNIH BLAGDANA
DORUČAK RUČAK • Šunka - Kokošja juha s domaćim rezancima • Hren - Pečena kokoš • Kuhana jaja - Mlinci
• Kobasica - Pečena svinjetina iz masti • Mladi luk - Salata od ukiseljenog povrća • Domaći kruh - Šunka • Orahnjača - Gibanica • Bider
• UŽINA VEČERA • Šunka - Šunka • pisanice - Hren • Kolači - Jaja
- Kolači
Slanina sa jajima, mladi luk
Pisanice, pečeno pile, šunka, pečena svinjetina iz masti, putica
Pečena kokoš
Gibanica
Kuglof, Bider
Suho meso i meso iz masti
Zaključak: • Analizirajući zastupljenost pojedinih jela tijekom dana
uočili smo da su šunka, jaja i hren namirnice koje su jeli uz svaki obrok.
• Od mesa dominira sušeno meso i meso iz masti jer se meso u to vrijeme moglo sačuvati do Uskrsa samo na taj način.
• Pisanice su bile simbol ljubavi, novog života i Isusova uskrsnuća, ali su jaja u to godišnje doba bila najdostupnija, a hren su pronalazili u prirodi.
• Iz ovoga možemo zaključiti da pripremanje jela i izbor namirnica ovisi o godišnjem dobu i dostupnosti namirnica.
JELA NA BLADANSKOM STOLU ZA
NOVU GODINU DORUČAK RUČAK
• Šunka - Juha od kokoši • Sir i vrhnje - Odojak • Tlačenica - Pečeni krumpir • Kuhano vino - Grah salata • Kukuruzni kruh - Meso iz masti
• Kolači - Mlinci *Voćni kruh - Sarma *Gibanica - Bider - Salovnjaci
UŽINA VEČERA • Hladetina -Sarma • Gibanica -Žganci -Štrukli
Meso iz masti, šunka
Tlačenica (prezvušt)
Kuhano vino, pečena prasetina
Pečeni krumpir
Zapečeni štrukli
Gibanica, orahnjača
Žganci s čvarcima
Kukuruzni kruh
Zaključak:
• To je vrijeme velikih želja i nade u dobru, bogatu i
rodnu novu godinu pa je zagorski stol izuzetno
bogat raznovrsnim jelima jer su ljudi vjerovali da će
im takva biti nadolazeća godina kakav im je
blagdanski stol.
• U novogodišnjem jelovniku koristili su namirnice
koju su bile plod njihovog godišnjeg rada i truda.
BLAGDANSKI STOL ZA BOŽIĆ
DORUČAK RUČAK
• Kobasice - Purica
• Čvarci - Svinjska pečenka
• Žganci - Mlinci
• Kukuruzni kruh - Široki rezanci
• Orahnjača - Grah salata
• Kuhano vino - Krumpir
- Bider
- Gibanica
UŽINA VEČERA
• Buhtle - Štrukli
• Tlačenica - Krvavice
- Žganci
Purica sa mlincima
Kobasice, krvavice, restani krumpir, kiseli kupus
Hladetina, žulica
Čvarci
Žganci s čvarcima
Kisela repa
Žganci na mlijeku
Grah salata
Tlačenica (prezvušt)
Kolači - gibanica i bider
Kukuruzni i pšenični kruh (kuruzni i zmesni kruh)
Zaključak:
• Na blagdanskom stolu glavno mjesto ima
zagorska purica s mlincima.
• Uz Božić mnoge obitelji su nastojale imati
svinjokolju. Na taj način su svečanije i
bogatije mnogi proslaviti rođenje Kristovo.
JELO U VRIJEME ŽETVE
(obrok nakon završetka žetve)
• Sušeno meso
• Meso iz masti
• Pečena kokoš
• Mlinci
• Štrukli
• Kuhani buncek
• Zlevka s čvarcima
Sušeno meso, meso iz masti
Pečena kokoš
Kuhani štrukli i zlevka s čvarcima
Štrukli
Kisela repa i čvarci
Zaključak:
• Žetva je bila izuzetno važan događaj za sve
članove obitelji.
• Uspješna žetva značila je dovoljno hrane za obitelj i
životinje koje su bile izuzetno važne za obitelj.
JELA U VRIJEME SVINJOKOLJE
DORUČAK RUČAK VEČERA
• Kuhano vino - Pečenka - Krvavice
• Jetrice - Restani krumpir lokotima/zelje sa svježim - Kobasice
• Žganci - Zelje mesom - Kiselo zelje
• Salata - Kisela juha - Kuhano meso
• Orehnjača - Štrukli - Gulaš
• Pečeni štrukli - Pečenka
- Grah salata
- Cikla
Krvavice sa zeljem i krumpirom, devenice i kiseli kupus i kisela repa
Čvarci i i grah varivo (ocvirek z fažol)
Zapečeni štrukli i kisela repa
Čvarci sa žgancima, žganci na mlijeku, pečenka
Zaključak:
• Svinjokolja je važan događa za obitelj jer su na taj
način dobili meso za čitavu godinu.
• Najviše mesa i mesnih prerađevina domaćica je
pripremila za večeru kada su joj meso, krvavice,
kobasice i čvarci bili dostupni.
JELO POVODOM BERBE GROŽĐA
• Nakon završetka berbe domaćica je berače počastila hranom koju je pripremila od namirnica dostupnih u tom dijelu godine.
• Sušeno meso
• Meso iz masti
• Pečeni picek
• Žganci
• Kuhani štrukli
• Grah salata
• Kobasice
• Bučnica
• Jerpica
• Putica
Kukuruzni kruh
Kuhani i pečeni štrukli
Pečena kokoš
Putica, potica
Hladetina (žulica)
Kisela repa (kisela rejpa)
JELA PRIPREMANA TEŽACIMA
• Žganci s čvarcima Paprikaš
• Meso iz masti Zlevka s čvarcima
• Mlinci Slanina
• Grah salata Jerpica
• Gulaš
• Jela koja su se pripremala za težake bila su jednostavna, ali bogato
mastima da bi težaci dobili što više energije koja im je bila potrebna za rad.
• Izbor namirnica je u skladu s vremenskim razdobljem kada su te
namirnice bile dostupne. U prehrani su zastupljene male količine svježeg mesa, voća i povrća jer ga je bilo teško sačuvati u tadašnjim uvjetima.
Sušeno meso (zeljhano meso), meso iz masti
Slanina sa lukom i jajima (špeh z ljukom i jajcami)
Žganci na mlijeku i žganci sa čvarcima
Grah salata (fažol salata)
Grafički prikaz najzastupljenijih
tradicijskih jela Sutlanskog kraja:
GRAH SALATA
PEČENI KRUMPIR
ŠTRUKLI
ŽGANCI
ŠUNKA
ORAHNJAČA
BIDER
KOKOŠJA JUHA
PEČENA KOKOŠ
MLINCI
SVINJETINA IZ MASTI
GIBANICA
KUKURUZNI KRUH
HLADETINA
0 10 20 30 40 50 60 70 80
Iz grafičkog prikaza možemo uočiti da su najzastupljenija jela: kukuruzni kruh, svinjetina iz masti, žganci,hladetina i mlinci.
Jela na zagorskom stolu : Meso
Mesni proizvodi
Mlijeko i mliječni proizvodi
Jela od žitarica
Voće i povrće
Kolači
Šunka Krvavice Sir Kukuruzni kruh
Sušeno voće (jabuke, šljive, kruške)
Bider
Slanina Kobasice Vrhnje Pšenični kruh
Orasi Orahnjača
Pečenka Tlačenica Štrukli Žganci Mak Makovnjača
Purica Hladetina Putica Mlinci Bućnica
Meso iz masti
Čvarci Žganci na mlijeku
Pogača Pečeni štrukli
Patka Putica
Kokoš Jerpica
Pile Zlevka
OBLIKOVANJE MODELA U
KERAMICI
(PRIPREMLJENA TRADICIJSKA JELA I NAMIRNICE)
• ZAGORSKE POSUDE I PRIBOR
• Sve izrađene forme izradili smo u tehnici
neobojane terakote, kako bi pozornost
pridali obliku.
• Prema razvedenom obliku, jela su vrlo
različita i osebujna, prepoznatljiva sa
znamenitim obilježjima hrvatskog zagorja.
• Rezultate dobivene istraživanjem naše vrijedne ruke
pretočile su u glinu.
• Izradili smo makete tradicijskih jela sutlanskog
kraja.
• Izradom jela u terakoti kao dokument u vremenu,
trajno smo ih oteli zaboravu kao poklon sljedećim
generacijama.
Oblikovanje vrča (verč)
Oblikovanje banjice ( škafa, baje)
Oblikovanje posude za kuglof, bider
Oblikovanje
posude, ronek
Zaključak:
• Prilikom razgovora sa svojim bakama, mamama i najbližima i ispunjavanjem ankete, a zatim i analizom iz ankete došli smo do podataka koji nam govore o jelima koja su naši stari jeli za doručak, ručak ili večeru u vrijeme određenih blagdana i težačkih radova.
• Žitelji humsko-sutlanskog kraja, u prijašnjim vremenima živjeli su vrlo skromno.
• Zbog skromnih uvjeta života imali su vrlo malo namirnica za pripremu hrane.
• Od osnovnih namirnica najviše su koristili grah, krumpir, kukuruz i pšenicu
od kojih su pripremali gotovo sve vrste hrane, a meso (piletina, puretina, prasetina) je bilo vrlo rijetko na njihovom stolu, najviše u vrijeme blagdana.
• Zagorski stol, ipak, nikad nije bio prazan, uvijek je bio simbol okupljanja obitelji, bilo za razgovor i planiranje što će se raditi, za pričanje priča djeci, da cijela obitelj zajedno blaguje u hrani i piću.
Blagdanski stol Humsko-Sutlanskog kraja
Izvori informacija: 1. Literatura:
- Krapinska purgerska kuhinja, autor: Ana Tӧpfer,
Zvonec, 1995.
- Tradicijska kuharica hrvatsko-poljska, OŠ V.
Kovačića, 2012.
- Osnove tehnologije i metode oblikovanja gline,
autor: Robert Kuhar, vl. naklada, 2014.
2. Fotografije o jelima pronalazili smo u navedenoj
literaturi o tradicijskoj zagorskoj kuhinji.
• Fotografije i ilustrirani prilozi bitni su nam za
konačno oblikovanje modela u terakoti što je
izvodila KERAMIČKA SKUPINA UZ Glažuta.
• Autori:
Dominik Barić, 5.a, Karlo Imširović, 5.a, Lovro Kurtušić, 5.a, Oto Novak,5.a, Lana Jurak, 8.a, Ivana Auguštin, 8.b, Ana Marija Gluhak, 5.a, Sara Završki, 5.a, Eva Novak, 7.b, Kaja Javorić, 7.b, Nataša Kic, 5.b, Elvira Ramadani, 5.b, Marko Pavić, 5.a, Marija Miklaužić, 6.a, Tea Drenški, 6.a
• Mentori:
Dragana Palčić, prof. lik. kult.
Zdravka Cesarec,učit. biologije
Recommended