View
160
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
POGLED URAMU I OKOLICU
TURISTIKI VODI
Sadr
aj
Dobro doli u Ramu!
Ugodan boravak u
Etno selu "Remi"!
1. Okruenje ........................................... 2
2. Rama i njezina geograja .................. 4
3. Geoloka prolost Rame ................... 5
4. Bistrina Ramskih voda........................ 8
5. Planine i planinarenje........................ 9
6. Kanjoni i speleologija......................... 11
7. Etnograja Rame................................ 12
8. Nae ruke ........................................... 17
9. Areheoloka nalazita........................ 18
10. Diva Graboveva .............................. 23
11. Biciklizam i motociklizam................ 24
12. Lov i ribolov...................................... 25
13. Jahanje ........................................... 26
14. Domaa kuhinja ............................. 27
15. Karta .............................................. 28
MIR, TIINA I ODMOR!
ETNJA
BICIKLIZAM I MOTOCIKLIZAM
SASTANCI
DOMJENCI
ETNO SELO "REMI"
MENJIK
ZABAVE
PLANINARENJE
1
Sadr
aj
Dobro doli u Ramu!
Ugodan boravak u
Etno selu "Remi"!
1. Okruenje ........................................... 2
2. Rama i njezina geograja .................. 4
3. Geoloka prolost Rame ................... 5
4. Bistrina Ramskih voda........................ 8
5. Planine i planinarenje........................ 9
6. Kanjoni i speleologija......................... 11
7. Etnograja Rame................................ 12
8. Nae ruke ........................................... 17
9. Areheoloka nalazita........................ 18
10. Diva Graboveva .............................. 23
11. Biciklizam i motociklizam................ 24
12. Lov i ribolov...................................... 25
13. Jahanje ........................................... 26
14. Domaa kuhinja ............................. 27
15. Karta .............................................. 28
MIR, TIINA I ODMOR!
ETNJA
BICIKLIZAM I MOTOCIKLIZAM
SASTANCI
DOMJENCI
ETNO SELO "REMI"
MENJIK
ZABAVE
PLANINARENJE
1
UZDOL
ivot ispunjen patnjom krunila je bearska pjesma uzdolskih momaka.
Danas se uje samo tiina koja poziva na odavanje poasti precima to nam
namakoe i sauvae ljepotu za brojne generacije.
Na ovom podruju istinski se pokazuje
suivot ovjeka i njegove okoline.
Svaki, pa i sluajni prolaznik osjeti svu
njenost i dobrotu zemlje.
Uzdolski kraj je po mnogoemu osebujan.
Brojni su tragovi tekog i burnog ivota
obiljeenog radostima, suzama i znojem.
Tko samo jednom posjeti ovaj kraj uvijek
mu se v r aa s novom en jom.
2
Gospino vrilo je najbolji primjer razvoa jer ono tee
istovremeno u oba sliva; prema Jadranu i prema Crnom moru.
Bajkovit krajolik uzbuuje
matu svakome tko se
susretne s ovim prostorom.
Svaki novi susret divljenje
je nad Bojim stvaralakim
savrenstvom. Dano nam je
i uvajmo ga za sebe i
n a r a t a j e i z a n a s .
Ovo je prostor mira,
susreta s l judima,
s prirodom i sa samim
sobom. Mjesto odmora
za duu i tijelo. Menjik
je mjesto gdje se uje
tiina i mir.
Gledajui brda, planine,
kanjone imamo osjeaj
k a o d a j e B o g o v e
p r os to r e s t va r ao z a
s v o j e o b i t a v a n j e .
Kanjonu Volijaka nitko
ne moe odoljeti. Dovoljan
je samo jedan pogled i
o s j e t i s e n e o d o l j i v
poziv da ga obiete.
Gospino vrilo
Dio Uzdolskog ivopisnog krajolika ini Menjik.
Kao to mu i samo ime govori, to je mjesto
razgranienja dviju klima; mediteranske i kontinentalne.
Menjik
Menjik je i vododjelnica koja vode razdvaja i
upuuje ih u Jadrsnski i Crnomorski sliv.
3
UZDOL
ivot ispunjen patnjom krunila je bearska pjesma uzdolskih momaka.
Danas se uje samo tiina koja poziva na odavanje poasti precima to nam
namakoe i sauvae ljepotu za brojne generacije.
Na ovom podruju istinski se pokazuje
suivot ovjeka i njegove okoline.
Svaki, pa i sluajni prolaznik osjeti svu
njenost i dobrotu zemlje.
Uzdolski kraj je po mnogoemu osebujan.
Brojni su tragovi tekog i burnog ivota
obiljeenog radostima, suzama i znojem.
Tko samo jednom posjeti ovaj kraj uvijek
mu se v r aa s novom en jom.
2
Gospino vrilo je najbolji primjer razvoa jer ono tee
istovremeno u oba sliva; prema Jadranu i prema Crnom moru.
Bajkovit krajolik uzbuuje
matu svakome tko se
susretne s ovim prostorom.
Svaki novi susret divljenje
je nad Bojim stvaralakim
savrenstvom. Dano nam je
i uvajmo ga za sebe i
n a r a t a j e i z a n a s .
Ovo je prostor mira,
susreta s l judima,
s prirodom i sa samim
sobom. Mjesto odmora
za duu i tijelo. Menjik
je mjesto gdje se uje
tiina i mir.
Gledajui brda, planine,
kanjone imamo osjeaj
k a o d a j e B o g o v e
p r os to r e s t va r ao z a
s v o j e o b i t a v a n j e .
Kanjonu Volijaka nitko
ne moe odoljeti. Dovoljan
je samo jedan pogled i
o s j e t i s e n e o d o l j i v
poziv da ga obiete.
Gospino vrilo
Dio Uzdolskog ivopisnog krajolika ini Menjik.
Kao to mu i samo ime govori, to je mjesto
razgranienja dviju klima; mediteranske i kontinentalne.
Menjik
Menjik je i vododjelnica koja vode razdvaja i
upuuje ih u Jadrsnski i Crnomorski sliv.
3
Klima, uglavnom, ima znaajke umjereno tople vlane
klime s topljim ljetom, to ovisi o nadmorskoj
visini, ralanjenosti i pruanju reljefnih oblika
(klima bukve). Srednja temperatura srpnja je oko 20 C,
a sijenja oko -1.5 C.
Rama i njezina geograja
Teritorij opine Prozor-Rama geografski (matematiki) je smjeten izmeu:
.- 43 40 40 - 43 52 45 N i - 17 22 30 - 17 47 30 E
2
Povrina opine Prozor-Rama je 477 km .
Prema popisu stanovnitva 1991. godine u Opini je ivjelo 19672 stanovnika.
No, sada ivi oko 17 tisua stanovnika.
Opina Prozor-Rama, uglavnom, je smjetena u porjeju rijeke Rame, na sjeveru HN-a.
Sredinje mjesto u tektonsko-reljefnom smislu ini Ramska tektonska kotlina
iji je sjeverozapadni dio ispunjen vodama, umjetnog, Ramskog jezera.
Ramska tektonska kotl ina nastavl ja se prema jugoistoku, a di jelom
i jugu. Kroz opinu prolazi magistralna cesta M 16,2 koja povezuje opine; Bugojno,
Gor nj i Vakuf- Uskoplje, Prozor-Ramu i Jablanicu, odnosno, spoj na
m a g i s t r a l n u c e s t u M 1 7 . Ta ko e r, o p i n a ( i n a s e l j e P r o z o r ) j e
irokom asfaltnom, upanijskom, cestom R 418a povezana, prema zapadu,
s opinom Tomislavgrad. Prema istoku i sjeveroistoku opina se povezuje
makadamskim putom s opinom Konjic preko Solakove Kule i Neretvice.
Nadmorska visina mijenja se od 270-1955 metara.
Geoloka prolost Rame
Geoloki najstariji dio Rame (440 -
360 milijuna godina) je podruje od
Menjika do Neretvice. Tada su
prvi organizmi preli iz vode na
kopno. Stvaraju se magmatske
i metamorfne stijene s dragim
kamenjem i lijepim kristalima
Veliki dio Rame geoloki je nastao
od 250 do 65 milijuna godina. Mogui
tragovi dinosaura na Ljubui, isti
kristali kalcita-dvolom, trijaski vulkan
tetheys - G. i D. Vinjani. To upuuje
na drago i poludrago kamenje
i n e k e p l e m e n i t e m e t a l e .
Do danas je ostala sauvana
predaja kako na Klekoj
stijeni postoje kuke gdje
su se nekada vezali brodovi.
Predaja govori o spoznaji
postojanja mora na ovom tlu.
Kleka stijena
Ljubua
Prozor
Zima u Etno selu
Graac4 5
Klima, uglavnom, ima znaajke umjereno tople vlane
klime s topljim ljetom, to ovisi o nadmorskoj
visini, ralanjenosti i pruanju reljefnih oblika
(klima bukve). Srednja temperatura srpnja je oko 20 C,
a sijenja oko -1.5 C.
Rama i njezina geograja
Teritorij opine Prozor-Rama geografski (matematiki) je smjeten izmeu:
.- 43 40 40 - 43 52 45 N i - 17 22 30 - 17 47 30 E
2
Povrina opine Prozor-Rama je 477 km .
Prema popisu stanovnitva 1991. godine u Opini je ivjelo 19672 stanovnika.
No, sada ivi oko 17 tisua stanovnika.
Opina Prozor-Rama, uglavnom, je smjetena u porjeju rijeke Rame, na sjeveru HN-a.
Sredinje mjesto u tektonsko-reljefnom smislu ini Ramska tektonska kotlina
iji je sjeverozapadni dio ispunjen vodama, umjetnog, Ramskog jezera.
Ramska tektonska kotl ina nastavl ja se prema jugoistoku, a di jelom
i jugu. Kroz opinu prolazi magistralna cesta M 16,2 koja povezuje opine; Bugojno,
Gor nj i Vakuf- Uskoplje, Prozor-Ramu i Jablanicu, odnosno, spoj na
m a g i s t r a l n u c e s t u M 1 7 . Ta ko e r, o p i n a ( i n a s e l j e P r o z o r ) j e
irokom asfaltnom, upanijskom, cestom R 418a povezana, prema zapadu,
s opinom Tomislavgrad. Prema istoku i sjeveroistoku opina se povezuje
makadamskim putom s opinom Konjic preko Solakove Kule i Neretvice.
Nadmorska visina mijenja se od 270-1955 metara.
Geoloka prolost Rame
Geoloki najstariji dio Rame (440 -
360 milijuna godina) je podruje od
Menjika do Neretvice. Tada su
prvi organizmi preli iz vode na
kopno. Stvaraju se magmatske
i metamorfne stijene s dragim
kamenjem i lijepim kristalima
Veliki dio Rame geoloki je nastao
od 250 do 65 milijuna godina. Mogui
tragovi dinosaura na Ljubui, isti
kristali kalcita-dvolom, trijaski vulkan
tetheys - G. i D. Vinjani. To upuuje
na drago i poludrago kamenje
i n e k e p l e m e n i t e m e t a l e .
Do danas je ostala sauvana
predaja kako na Klekoj
stijeni postoje kuke gdje
su se nekada vezali brodovi.
Predaja govori o spoznaji
postojanja mora na ovom tlu.
Kleka stijena
Ljubua
Prozor
Zima u Etno selu
Graac4 5
Kleka stijena
Prije 5 milijuna godina nastao je
je kanjon i korito rijeke Rame.
Najljepe i najnie eone morene u BiH nalaze
se na Vranu. Nastale su prije 15 tisua godina.
Ramska tektonska kot l ina obuhvaa
dananje jezero i okolicu; Prozor, Kleku
stijenu do Paroa i Donje Vasti. Na ovom
prostoru mogui su fosilni nalazi praslonova,
nosoroga, ore; rijetke mikrobore. Fotograja
na kojoj je vidljiva fosilizirina biljka sve govori.
Rumboci - mikrobore
Parcanska peina je primjer sloene
strukture nastale od 250 do 5 milijuna godina.
6 7
Prvi tragovi ljudskog ivota u Rami
seu u bronano doba. Rije je o
naselju Varvara gdje je u Rimsko
doba bila bazilika Sv. Barbare
Varvara
Rumboci
Doljani
Hrvatsko-ugarski kraljevi u svoj titular dodavali
su rex Ramae kao naziv regije.
Grob hajduka Mijata Tomia u Doljanima.
Mijat se borio protiv velikog turskog zuluma.
Ugodna klima daje pogodnost
voarstvu, a najpoznatija je ljiva!
Fosili
Kleka stijena
Prije 5 milijuna godina nastao je
je kanjon i korito rijeke Rame.
Najljepe i najnie eone morene u BiH nalaze
se na Vranu. Nastale su prije 15 tisua godina.
Ramska tektonska kot l ina obuhvaa
dananje jezero i okolicu; Prozor, Kleku
stijenu do Paroa i Donje Vasti. Na ovom
prostoru mogui su fosilni nalazi praslonova,
nosoroga, ore; rijetke mikrobore. Fotograja
na kojoj je vidljiva fosilizirina biljka sve govori.
Rumboci - mikrobore
Parcanska peina je primjer sloene
strukture nastale od 250 do 5 milijuna godina.
6 7
Prvi tragovi ljudskog ivota u Rami
seu u bronano doba. Rije je o
naselju Varvara gdje je u Rimsko
doba bila bazilika Sv. Barbare
Varvara
Rumboci
Doljani
Hrvatsko-ugarski kraljevi u svoj titular dodavali
su rex Ramae kao naziv regije.
Grob hajduka Mijata Tomia u Doljanima.
Mijat se borio protiv velikog turskog zuluma.
Ugodna klima daje pogodnost
voarstvu, a najpoznatija je ljiva!
Fosili
Planine i planinarenje
R a m a j e i d e a l n o p o d r u j e z a p l a n i n a r e n j e .
Promicatelj i organizator planinarenja, obiljeavanja
planinarskih staza radi HPD "Rama". Planinarsko
d r utvo je ob i l j e i lo neko l iko s taza i s tav i lo
na raspolaganje planinarima, kako domaim tako i gostima.
Rama je uokvirena planinama; Raduom, Ljubuom, Vranom,
vrsnicom, Zec planinom i Makljenom. No, pored ovih
planina neizostavna je Vranica. Menjik kao i njegovo ime, granii
izmeu tih planina. Ujedno je zgodno polazite na svaku od njih.
Kako Rama jo uvijek nema pravi planinarski dom Etno selo "Remi"
moe biti pravi dom za sve planinare.
Bistrina Ramskih voda
Volijak
Rama
Ramsko jezero
8 9
Skoro do polovice srpnja
na planinama se zadrava
snijeg. Zima i ljeto u jednom!
Rama je okruena planinama
koj esu nastale u razliitim
geolokim razdobljima.
Vode u Rami su izuzetno iste.
Rijeka Rama ima pritoke; Krupi, Riku, Volijak, Doljanku.
U istonom dijelu Rame veoma esti su izvori pitke vode.
Menjik je vododjelnica, a Gospino vrilo je rijetki primjer gdje
jedan izvor pripada u dva sliva; Jadranski i Crnomorski!
Planine i planinarenje
R a m a j e i d e a l n o p o d r u j e z a p l a n i n a r e n j e .
Promicatelj i organizator planinarenja, obiljeavanja
planinarskih staza radi HPD "Rama". Planinarsko
d r utvo je ob i l j e i lo neko l iko s taza i s tav i lo
na raspolaganje planinarima, kako domaim tako i gostima.
Rama je uokvirena planinama; Raduom, Ljubuom, Vranom,
vrsnicom, Zec planinom i Makljenom. No, pored ovih
planina neizostavna je Vranica. Menjik kao i njegovo ime, granii
izmeu tih planina. Ujedno je zgodno polazite na svaku od njih.
Kako Rama jo uvijek nema pravi planinarski dom Etno selo "Remi"
moe biti pravi dom za sve planinare.
Bistrina Ramskih voda
Volijak
Rama
Ramsko jezero
8 9
Skoro do polovice srpnja
na planinama se zadrava
snijeg. Zima i ljeto u jednom!
Rama je okruena planinama
koj esu nastale u razliitim
geolokim razdobljima.
Vode u Rami su izuzetno iste.
Rijeka Rama ima pritoke; Krupi, Riku, Volijak, Doljanku.
U istonom dijelu Rame veoma esti su izvori pitke vode.
Menjik je vododjelnica, a Gospino vrilo je rijetki primjer gdje
jedan izvor pripada u dva sliva; Jadranski i Crnomorski!
Svega nekoliko kilometara od
Etno sela "Remi" nalazi se
kanjon Volijak. Ovaj kanjon
je mjesto za penjae i sve
zaljubljenike u spilje i izazove.
Planine, kanjoni i klisure
izvanredna su prilika za
ljubitelje uspona i visina.
Speleolozi sigurno nee
odoljeti spiljama koje se
nalaze na planinama; Vrana,
Ljubue, vrsnice, Radue,
Makljena, Vranice, Zeca,
vrsnice te kanjonu Volijaka.
Volijak
Staro selo
Obronci Makljena
Kanjoni i spilje
Skijalite na Radui
Nakon planinarenja i skijanja
odmor u Etno selu Remi
Spilja kojom se moe doi
na d r ugu s t r anu Vr an ice ,
u Fojnicu. Ogromne su podzemne
prostorije labirintski rasporeene
10 11
Radua
Vran
ica
Plemina stijena
Triton
Jezero ispod Idovca
na planini Radui u
kojem ivi vodozemac
Triton.
Idovac - 1955 metara
Vran
2074 metra
vrsnica
2228 metara
2112 metara
Idovac - 1955 metara
Makljen
Svega nekoliko kilometara od
Etno sela "Remi" nalazi se
kanjon Volijak. Ovaj kanjon
je mjesto za penjae i sve
zaljubljenike u spilje i izazove.
Planine, kanjoni i klisure
izvanredna su prilika za
ljubitelje uspona i visina.
Speleolozi sigurno nee
odoljeti spiljama koje se
nalaze na planinama; Vrana,
Ljubue, vrsnice, Radue,
Makljena, Vranice, Zeca,
vrsnice te kanjonu Volijaka.
Volijak
Staro selo
Obronci Makljena
Kanjoni i spilje
Skijalite na Radui
Nakon planinarenja i skijanja
odmor u Etno selu Remi
Spilja kojom se moe doi
na d r ugu s t r anu Vr an ice ,
u Fojnicu. Ogromne su podzemne
prostorije labirintski rasporeene
10 11
Radua
Vran
ica
Plemina stijena
Triton
Jezero ispod Idovca
na planini Radui u
kojem ivi vodozemac
Triton.
Idovac - 1955 metara
Vran
2074 metra
vrsnica
2228 metara
2112 metara
Idovac - 1955 metara
Makljen
Etnograja Rame
Sve to je u Rami stvoreno
vrijednim rukama izloeno je u
etnografskom muzeju na itu.
ivot Ramskog ovjeka
prikazan je etnoloki sa
svim antropolokim
elementima, te biljnim
i ivotinjskim svijetom.
Stari samostan postao je
jedan od najljepih muzeja u
ovom dijelu Europe.
Stare ramske kue sauvane su na Zahumu i Draevu.
Jo uvijek odolijevaju zubu vremena i svjedoe
majstorstvo ramskih graditeljskih ruku.
Obiljeje Ramskog identiteta je ljubomorno uvanje tradicije.
Zahum
U ovim kuama nekada se uz
ognjie molilo, jelo, pjevalo,
pripovijedalo u dugim zimskim
noima. Priale su se prie o
junakim hajdukim pothvatima,
vilama, mladalakim nestalucima,
o pobomim i vrijednim ljudima.
Tradicija i obiaji Rame predstavljeni
su na mnogim domaim i meunarodnim
smotrama. Ramska nonja uvijek je plijenila
pozornost svojim bogatstvom i raznolikou.
Meu brojnim uvarima tradicije je velik broj mladih ukljuenih
kroz nekoliko kulturno-umjetnikih drutava. Tu su prijesvega
KUD "Hrvatska sloga" koje djeluje kroz folklornu, dramsku,
pjevaku sekciju, maoret klub, arheoloku i ekoloku sekciju.
HKUD "Rama" djeluje kroz folklornu sekciju i etno skupinu "uvarice".
Neizostavno je djelovanje HKUD "Uzdol" i HKUD "Donja Rama".
Uvijek je raspjevna enska vokalna skupina "Arabelle".
Izvoenje obiaja nije uprilieno
samo za medije, oni su prisutni,
oni ive s ljudima, a ljudi s njima.
Oraac - ilii
Obiaji i nonja inspiracija su za brojne
fotografske i lmske radove. Ta ostvarenja su
n a p r a v l j e n a s m n o g i m f o t o g r a m a i
televizijskim kuama - HTV, FTV, TVSA, TV KISS.
12 13
Etnograja Rame
Sve to je u Rami stvoreno
vrijednim rukama izloeno je u
etnografskom muzeju na itu.
ivot Ramskog ovjeka
prikazan je etnoloki sa
svim antropolokim
elementima, te biljnim
i ivotinjskim svijetom.
Stari samostan postao je
jedan od najljepih muzeja u
ovom dijelu Europe.
Stare ramske kue sauvane su na Zahumu i Draevu.
Jo uvijek odolijevaju zubu vremena i svjedoe
majstorstvo ramskih graditeljskih ruku.
Obiljeje Ramskog identiteta je ljubomorno uvanje tradicije.
Zahum
U ovim kuama nekada se uz
ognjie molilo, jelo, pjevalo,
pripovijedalo u dugim zimskim
noima. Priale su se prie o
junakim hajdukim pothvatima,
vilama, mladalakim nestalucima,
o pobomim i vrijednim ljudima.
Tradicija i obiaji Rame predstavljeni
su na mnogim domaim i meunarodnim
smotrama. Ramska nonja uvijek je plijenila
pozornost svojim bogatstvom i raznolikou.
Meu brojnim uvarima tradicije je velik broj mladih ukljuenih
kroz nekoliko kulturno-umjetnikih drutava. Tu su prijesvega
KUD "Hrvatska sloga" koje djeluje kroz folklornu, dramsku,
pjevaku sekciju, maoret klub, arheoloku i ekoloku sekciju.
HKUD "Rama" djeluje kroz folklornu sekciju i etno skupinu "uvarice".
Neizostavno je djelovanje HKUD "Uzdol" i HKUD "Donja Rama".
Uvijek je raspjevna enska vokalna skupina "Arabelle".
Izvoenje obiaja nije uprilieno
samo za medije, oni su prisutni,
oni ive s ljudima, a ljudi s njima.
Oraac - ilii
Obiaji i nonja inspiracija su za brojne
fotografske i lmske radove. Ta ostvarenja su
n a p r a v l j e n a s m n o g i m f o t o g r a m a i
televizijskim kuama - HTV, FTV, TVSA, TV KISS.
12 13
Ramsko jezero je umjetno nastalo
izgradnjom brane 1968. godine.
Smjeteno je u gornjo-ramskoj kotlini.
Rijeka Rama je samu sebe potopila.
Podruje od vrela do ulaza u kanjon
predstavlja prirodnu uvalu koja je
danas ispunjena vodom.
Duljina od brane do Varvare je 8 km,
a irina 4,6 km. Obujam obale je
29 km. Povrina je razliita, ovisno
oo visini uspora. Jezero je polukrunog
oblika s mnogo zaljeva te poluotoka.
Ramsko jezero je umjetno nastalo
izgradnjom brane 1968. godine.
Smjeteno je u gornjo-ramskoj kotlini.
Rijeka Rama je samu sebe potopila.
Podruje od vrela do ulaza u kanjon
predstavlja prirodnu uvalu koja je
danas ispunjena vodom.
Duljina od brane do Varvare je 8 km,
a irina 4,6 km. Obujam obale je
29 km. Povrina je razliita, ovisno
oo visini uspora. Jezero je polukrunog
oblika s mnogo zaljeva te poluotoka.
Crkva Uznesenja BD Marije
Franjevaki samostan i Kua mira
Okruenje samostana i Kue mira
obogaeno je radovima umjetnika
Mile Blaevia i Kuzme Kovaia.
Ovdje je sainjen izvanredan
spoj prirode i umjetnosti.
Unutranjos etnografskog muzeja
Ovdje su izloeni tradicijski
eksponati uz neizostavnu
o r u i f a u n u R a m e .
Saet je ivot Ramljaka
u s k l a d u s n j e g o v i m
prirodnim okruenjem!
Doivite Ramu na jednom
mjestu i odmorite duu.
R a m s k e d j e v o j k e o d r a v a l e s u j e d n u
p o s e b n u t r a d i c i j u t i j e k o m p o v i j e s n o g
razdoblja. Tetoviranje ili sicanje jedinstven
je obiaj trajnog obiljeavanja a ujedno i
ukraavanje vri jednih djevojakih ruku i
buduih Ramskih majki. Sicanje se radilo
za Sv. Josipa i Blagovijest. Smjesa za sicanje
pripremala se od ugljena smreke, mlijeka i meda.
Precizno bi se iscrtao simbol ili ukras, zatim bi
se bockalo ili sicalo iglicom dok smjesa
ne ue pod kou. Motiivi su veoma slini motivima
koji se nalaze na stecima i pojedinim dijeovima
nonje te uskrsnim pisanicama. Sve vie
medija i istraivaa zanimaju se za ovaj obiaj.
Nae ruke
Nezamisliva je svadba bez "Ramskog pekira"
Narodna nonja i motivi esta su inspiracija
za razliite modne kreacije. Sve vie se
izrauju predmeti i suveniri od nonje
za suvremenu upotrebnu namjenu.
Izrada ovakvih rukotvorina inspiriranih
na etno motivima postaje obiteljski
obrt. Prirodni materijali i izrada na
t r a d i c i o n a l n i n a i n b r e n d s u
koji nikada nee izgubiti svoje mjesto.
Ruke stvaraju, mole,
rade i pruaju mir.
aranje Uskrsnih jaja osobitost je
u mnogim obiteljima. Motivi podsjeaju
na ukrase na stecima, nonju i
tetovirane enske ruke. Vosak i precizne
ruke nainie ovu umjetniku ljepotu.
Franjevaki samostan na itu je esto stradavao.
Turskim paljenjem samostana 1687. nije izgorjela
slika Majke Boje od Milosti. Fratri su je
s narodom odnijeli u Sinj! Gospa Sinjska
je i Gospa Ramska!
16 17
Put odlaska
O.R. Ramske starine
Crkva Uznesenja BD Marije
Franjevaki samostan i Kua mira
Okruenje samostana i Kue mira
obogaeno je radovima umjetnika
Mile Blaevia i Kuzme Kovaia.
Ovdje je sainjen izvanredan
spoj prirode i umjetnosti.
Unutranjos etnografskog muzeja
Ovdje su izloeni tradicijski
eksponati uz neizostavnu
o r u i f a u n u R a m e .
Saet je ivot Ramljaka
u s k l a d u s n j e g o v i m
prirodnim okruenjem!
Doivite Ramu na jednom
mjestu i odmorite duu.
R a m s k e d j e v o j k e o d r a v a l e s u j e d n u
p o s e b n u t r a d i c i j u t i j e k o m p o v i j e s n o g
razdoblja. Tetoviranje ili sicanje jedinstven
je obiaj trajnog obiljeavanja a ujedno i
ukraavanje vri jednih djevojakih ruku i
buduih Ramskih majki. Sicanje se radilo
za Sv. Josipa i Blagovijest. Smjesa za sicanje
pripremala se od ugljena smreke, mlijeka i meda.
Precizno bi se iscrtao simbol ili ukras, zatim bi
se bockalo ili sicalo iglicom dok smjesa
ne ue pod kou. Motiivi su veoma slini motivima
koji se nalaze na stecima i pojedinim dijeovima
nonje te uskrsnim pisanicama. Sve vie
medija i istraivaa zanimaju se za ovaj obiaj.
Nae ruke
Nezamisliva je svadba bez "Ramskog pekira"
Narodna nonja i motivi esta su inspiracija
za razliite modne kreacije. Sve vie se
izrauju predmeti i suveniri od nonje
za suvremenu upotrebnu namjenu.
Izrada ovakvih rukotvorina inspiriranih
na etno motivima postaje obiteljski
obrt. Prirodni materijali i izrada na
t r a d i c i o n a l n i n a i n b r e n d s u
koji nikada nee izgubiti svoje mjesto.
Ruke stvaraju, mole,
rade i pruaju mir.
aranje Uskrsnih jaja osobitost je
u mnogim obiteljima. Motivi podsjeaju
na ukrase na stecima, nonju i
tetovirane enske ruke. Vosak i precizne
ruke nainie ovu umjetniku ljepotu.
Franjevaki samostan na itu je esto stradavao.
Turskim paljenjem samostana 1687. nije izgorjela
slika Majke Boje od Milosti. Fratri su je
s narodom odnijeli u Sinj! Gospa Sinjska
je i Gospa Ramska!
16 17
Put odlaska
O.R. Ramske starine
Arheoloka nalazita
Iako je Rama uokvirena planinskim masivima
preko nje su se kriali razliiti putovi. Sjekli
su se putovi od Istoka prema Zapadu i
s J u g a p r e m a S j e v e r u . Ta k o s u s e
susretale kulture i civilizacije. Kao spomen na to
ostala su sauvana brojna arheoloka nalazita.
Povijest Rame je dugo koliko joj dugo ime traje. .
Rama je jo uvijek neistraeno arheoloko podruje.
Mnoga nalazita ekaju prave istraivae da
otkriju duboko skrivene tajne prolih narataja.
N a j v i e s a u v a n i h n a l a z i t a n a l a z i s e
u p r a v o n a I s t o n o m d i j e l u R a m e , o k o
Menjika, gdje je smjeteno Etno selo "Remi".
Putovi koji su ili od Neretvice prolazili su
Starim selom. Moralo se prijei rijeku mostom
na kojem se plaala mostarina. Stope mosta koje
su jo uvijek iznad rijeke Rike, u Banja Luici
potjeu jo iz rimskih vremena.
U dolini iznad Banja Luice nalazi se voda zvana Didovaa
k a o s p o m e n n a C r k v u B o s a n s k u i z a v j e t n a
vjernost Papi i Katolikoj crkvi. Tadanji stanovnici u lijepo
ureeni izvor uklesae godinu 1236, da se pamti.
Praunuk Kulina bana, Sebislav
godine 1236. potvrdio je
t r g o v a k i s p o r a z u m s
D u b r o v a n i m a t e j e t a
godina uklesana u ureenu
vodu. Godina se uzima i kao
v r i j e m e k a d a j e p a p a
Grgur IX pohva l io bana
Sebislava nazvavi ga da
je "kao ljiljan meu trnjem"
Godina je bila i kao znak
n a s t a v k a r a d a r u d n i k a
na Koritima - Gornja Vast.
Kraljev stolac - Klek
Didovaa
Graac
Luii
Gmii
Brojne su nekropole steaka koje neminovno
upuuju na nekada bogat ivot Ramskog kraja.
Malo je sauvanih oranamenata na t im
stecima. Jedan od sauvanih sa zanimljivim
ukrasom je na mjestu Me jdan - Gmi i ,
ispod prijevoja Makljen. Nekropola steaka nalazi
s e t o n o n a r e l a c i j i k o j o m j e n e k a d a
p r o l a z i o " Z l a t n i p u t " . To j e p u t k o j i m
su jo R iml jan i voz i l i z la to i z Kreeva
prema Delminiumu (Duvno-Tomislavgrad), a odatle
prema Saloni (Solinu) i Dioklecijanu (Splitu).
U p o d n o j u M e n j i k a i E t n o s e l a " R e m i "
n a l a z i s e s e l o L j u b u n c i i l o k a l i t e t V r d o l .
Na ovoj lokaci j i smjetena je ve l ika nekropola
s teaka (p loe , sanduc i , s l j emen jac i , k r i ev i ) .
Pored nekropole pri je nekoliko godina otkriveni
su temelj i ranokranske bazi l ike ( IV. stol jee).
Z a b a z i l i k u v e z a n a j e j e d n a p o s e b n a p r i a .
P r e m a n a r o d n o j p r e d a j i t u j e n e k a d a b i l o
biskupsko sjedite. Crkvu su sruile Osmanli je,
a biskupov tap je zavrio u itnici (ambaru)jednog
osvajaa. Sve dok je uvao tap imao je i ta .
N a k o n p r e t v a r a n j a t a p a u n a k i t z a v l a d a l a
je bolest u obitelji i siromatvo. Potvrda legendi
je nedavni pronalazak zvona iz bazilike koje se pomno uva.
Antika i Srednjovjekovna povijest ovih
krajeva je bogata, no neistraena.
Svi lokaliteti ekaju bolja vremena,
istraivae i pustolove da istrae.
Gradac
Gm
ii
Vrdol - temelji
ranokranske bazilike
18 19
Blidinje
Ostaci graevine pripadaju Rimskom carstvu,
Vjerojatno se radi o Rimskom refugiu.
Neki arheolozi i povijesniari graevinu
smjetaju u Ilirska vremena, vrijeme Teute,
najuspjenije i ratobornije kraljice Ilira.
Nedaleko od ostataka bazilike nalazi se
brdo Gradac. Na ovom mitskom brdu
otkrivena je graevina sa svodovima i
hodnicima. Time je potvrena legenda koja
se prenosila s koljena na koljeno.
Arheoloka nalazita
Iako je Rama uokvirena planinskim masivima
preko nje su se kriali razliiti putovi. Sjekli
su se putovi od Istoka prema Zapadu i
s J u g a p r e m a S j e v e r u . Ta k o s u s e
susretale kulture i civilizacije. Kao spomen na to
ostala su sauvana brojna arheoloka nalazita.
Povijest Rame je dugo koliko joj dugo ime traje. .
Rama je jo uvijek neistraeno arheoloko podruje.
Mnoga nalazita ekaju prave istraivae da
otkriju duboko skrivene tajne prolih narataja.
N a j v i e s a u v a n i h n a l a z i t a n a l a z i s e
u p r a v o n a I s t o n o m d i j e l u R a m e , o k o
Menjika, gdje je smjeteno Etno selo "Remi".
Putovi koji su ili od Neretvice prolazili su
Starim selom. Moralo se prijei rijeku mostom
na kojem se plaala mostarina. Stope mosta koje
su jo uvijek iznad rijeke Rike, u Banja Luici
potjeu jo iz rimskih vremena.
U dolini iznad Banja Luice nalazi se voda zvana Didovaa
k a o s p o m e n n a C r k v u B o s a n s k u i z a v j e t n a
vjernost Papi i Katolikoj crkvi. Tadanji stanovnici u lijepo
ureeni izvor uklesae godinu 1236, da se pamti.
Praunuk Kulina bana, Sebislav
godine 1236. potvrdio je
t r g o v a k i s p o r a z u m s
D u b r o v a n i m a t e j e t a
godina uklesana u ureenu
vodu. Godina se uzima i kao
v r i j e m e k a d a j e p a p a
Grgur IX pohva l io bana
Sebislava nazvavi ga da
je "kao ljiljan meu trnjem"
Godina je bila i kao znak
n a s t a v k a r a d a r u d n i k a
na Koritima - Gornja Vast.
Kraljev stolac - Klek
Didovaa
Graac
Luii
Gmii
Brojne su nekropole steaka koje neminovno
upuuju na nekada bogat ivot Ramskog kraja.
Malo je sauvanih oranamenata na t im
stecima. Jedan od sauvanih sa zanimljivim
ukrasom je na mjestu Me jdan - Gmi i ,
ispod prijevoja Makljen. Nekropola steaka nalazi
s e t o n o n a r e l a c i j i k o j o m j e n e k a d a
p r o l a z i o " Z l a t n i p u t " . To j e p u t k o j i m
su jo R iml jan i voz i l i z la to i z Kreeva
prema Delminiumu (Duvno-Tomislavgrad), a odatle
prema Saloni (Solinu) i Dioklecijanu (Splitu).
U p o d n o j u M e n j i k a i E t n o s e l a " R e m i "
n a l a z i s e s e l o L j u b u n c i i l o k a l i t e t V r d o l .
Na ovoj lokaci j i smjetena je ve l ika nekropola
s teaka (p loe , sanduc i , s l j emen jac i , k r i ev i ) .
Pored nekropole pri je nekoliko godina otkriveni
su temelj i ranokranske bazi l ike ( IV. stol jee).
Z a b a z i l i k u v e z a n a j e j e d n a p o s e b n a p r i a .
P r e m a n a r o d n o j p r e d a j i t u j e n e k a d a b i l o
biskupsko sjedite. Crkvu su sruile Osmanli je,
a biskupov tap je zavrio u itnici (ambaru)jednog
osvajaa. Sve dok je uvao tap imao je i ta .
N a k o n p r e t v a r a n j a t a p a u n a k i t z a v l a d a l a
je bolest u obitelji i siromatvo. Potvrda legendi
je nedavni pronalazak zvona iz bazilike koje se pomno uva.
Antika i Srednjovjekovna povijest ovih
krajeva je bogata, no neistraena.
Svi lokaliteti ekaju bolja vremena,
istraivae i pustolove da istrae.
Gradac
Gm
ii
Vrdol - temelji
ranokranske bazilike
18 19
Blidinje
Ostaci graevine pripadaju Rimskom carstvu,
Vjerojatno se radi o Rimskom refugiu.
Neki arheolozi i povijesniari graevinu
smjetaju u Ilirska vremena, vrijeme Teute,
najuspjenije i ratobornije kraljice Ilira.
Nedaleko od ostataka bazilike nalazi se
brdo Gradac. Na ovom mitskom brdu
otkrivena je graevina sa svodovima i
hodnicima. Time je potvrena legenda koja
se prenosila s koljena na koljeno.
Put koji spaja Istok i Zapad naih prostora
jasno je obiljeen ne samo ostacima
kaldrme kojim je poploan, ve i
d r u g i m o b i l j e j i m a k a o t o s u :
grobna mjesta - nekropole steaka,
ostaci mostova te izvori pitke vode.
U Banja Luici, nedaleko do Etno
sela "Remi" , na pr i je lazu preko
planinske rijeke nalazila se kovaka
radnja koja je bila u funkcij i sve
d o p r o t e k l o g r a t a . J o j e d n a j e
potvrda ivosti prometnice ovih krajeva.
Najkraa relacija Sarajevo - Split je starom
rimskom prometnicom. I danas se
m o g u v i d j e t i o s t a c i t i h p u t o v a .
Oek iva t i j e u dog ledno vr i j eme
kako e se konano i ovi putovi
u potpunosti asfaltirati i biti u funkciji.
Na "Zlatno putu" koji je preko Uzdolskog kraja
iao prema Neretvici, pa preko Zec planine,
na lokalitetu Bare u upi Solakova Kula
a r h e o l o g P a v a o A n e l i i s t r a i o j e
ranokransku bazil iku (VI. stoljee).
Na "Zlatnom putu"
Ekonomski prosperitet regije kroz povijest
o v i s i o j e n e s a m o o p r o m e t n o j
povezanosti nego i rudama koje su
se kopale uz "Zlatni put" to spajae
Rimska naselja iz okolice Sarajeva
sa Splitom, a odatle morskim putom
prema "sreditu svijeta" Rimu. A putovi
koji su prolazili do Juga prema Sjeveru
kriali su se na Menjiku gdje je smjeteno
Etno selo "Remi".
Banja Luica
Ostaci rimskog mosta
Solakova kula
Kulin ban je godine 1197. otvorio rudnike
eljeza u kojem su radili rudari iz
Dubrovn ika . Mogue j e da j e t e
godine zapoeo raditi rudnik eljeza
na Koritima, izmeu Gornje i Donje
Vasti. To je znailo napredak i razvoj
kraja te je kao takva i zapamena.
S t o g a j e t a g o d i n a u k l e s a n a u
ugaoni kamen ili ou u Gradinu.
Kada je Gradina razorena, kamen
je zavio kao ugao u oblinjoj kui.
Pozorno promatrajui cvjetove koji se nalaze u ovoj vazi
vidimo da neodoljivo podsjeaju na simbol slavenskog
boga Peruna. Prema nekim putopiscima na ovim
prostorima prema Neretvici i dalje do Konjica
najdulje se zadrala Crkva Bosanska ili Bosanski krstjani.
Iako se Rama spominje ve kao regija pa i
kraljevina (Rex Ramae) Prozor se prvi
put spominje u 14 stoljeu. Naime,
Ban Tvrtko 11.08.1366. godine pod
gradom Prozorom izdaje povelju Vukcu
Hrvatiniu za odanost i borbu za bana.
S Turskom vlau na Ramske
prostore dolaz i is lam i
orijentalna kultura. Damija
u Lizopercima najstarija je
na podruju Rame.
Prozor kao grad osta je sve do dolaska Osmanske v last i .
Za opsadu i osvajanje grada vezana je zanimljiva legenda.
Kako je utvrda izgraena na nepristupanom mjestu bila je teko osvojiva.
Nakon dugog opsjedanja osvajaima nije uspijevalo zauzeti je
sve dok im jedna domaa ena ni je odala tajnu. Tajna se
sastojala u pronalasku vodovoda za grad, a time i ivota.
Turci su presijekli dovod vode a time je posada grada
bi la pr imorana na odluku; predaja i l i b i jeg.
Nisu se predali nego se bacili niz duboki ponor
u Ponir. Neke predaje govore da je tu boravila i sama
posljednja dobra bosanska kraljica Katarina
koje je uspjela pobjei zahvaljujui domaem
stanovnitvu. Kako legenda kae, pobjegla je kroz tunel
kojivodi od grada do Ponira odnosno sela Duge.
Do danas je ostala sauvana samo kula a pogled
s nje na kanjon Ponir izaziva strahopotovanje,
divljenje i odavanje poasti braniteljima grada.
.
Donja Vast
Vukoje
Povelja
bana Tvrtka
Kula "Studenac"
20 21
Put koji spaja Istok i Zapad naih prostora
jasno je obiljeen ne samo ostacima
kaldrme kojim je poploan, ve i
d r u g i m o b i l j e j i m a k a o t o s u :
grobna mjesta - nekropole steaka,
ostaci mostova te izvori pitke vode.
U Banja Luici, nedaleko do Etno
sela "Remi" , na pr i je lazu preko
planinske rijeke nalazila se kovaka
radnja koja je bila u funkcij i sve
d o p r o t e k l o g r a t a . J o j e d n a j e
potvrda ivosti prometnice ovih krajeva.
Najkraa relacija Sarajevo - Split je starom
rimskom prometnicom. I danas se
m o g u v i d j e t i o s t a c i t i h p u t o v a .
Oek iva t i j e u dog ledno vr i j eme
kako e se konano i ovi putovi
u potpunosti asfaltirati i biti u funkciji.
Na "Zlatno putu" koji je preko Uzdolskog kraja
iao prema Neretvici, pa preko Zec planine,
na lokalitetu Bare u upi Solakova Kula
a r h e o l o g P a v a o A n e l i i s t r a i o j e
ranokransku bazil iku (VI. stoljee).
Na "Zlatnom putu"
Ekonomski prosperitet regije kroz povijest
o v i s i o j e n e s a m o o p r o m e t n o j
povezanosti nego i rudama koje su
se kopale uz "Zlatni put" to spajae
Rimska naselja iz okolice Sarajeva
sa Splitom, a odatle morskim putom
prema "sreditu svijeta" Rimu. A putovi
koji su prolazili do Juga prema Sjeveru
kriali su se na Menjiku gdje je smjeteno
Etno selo "Remi".
Banja Luica
Ostaci rimskog mosta
Solakova kula
Kulin ban je godine 1197. otvorio rudnike
eljeza u kojem su radili rudari iz
Dubrovn ika . Mogue j e da j e t e
godine zapoeo raditi rudnik eljeza
na Koritima, izmeu Gornje i Donje
Vasti. To je znailo napredak i razvoj
kraja te je kao takva i zapamena.
S t o g a j e t a g o d i n a u k l e s a n a u
ugaoni kamen ili ou u Gradinu.
Kada je Gradina razorena, kamen
je zavio kao ugao u oblinjoj kui.
Pozorno promatrajui cvjetove koji se nalaze u ovoj vazi
vidimo da neodoljivo podsjeaju na simbol slavenskog
boga Peruna. Prema nekim putopiscima na ovim
prostorima prema Neretvici i dalje do Konjica
najdulje se zadrala Crkva Bosanska ili Bosanski krstjani.
Iako se Rama spominje ve kao regija pa i
kraljevina (Rex Ramae) Prozor se prvi
put spominje u 14 stoljeu. Naime,
Ban Tvrtko 11.08.1366. godine pod
gradom Prozorom izdaje povelju Vukcu
Hrvatiniu za odanost i borbu za bana.
S Turskom vlau na Ramske
prostore dolaz i is lam i
orijentalna kultura. Damija
u Lizopercima najstarija je
na podruju Rame.
Prozor kao grad osta je sve do dolaska Osmanske v last i .
Za opsadu i osvajanje grada vezana je zanimljiva legenda.
Kako je utvrda izgraena na nepristupanom mjestu bila je teko osvojiva.
Nakon dugog opsjedanja osvajaima nije uspijevalo zauzeti je
sve dok im jedna domaa ena ni je odala tajnu. Tajna se
sastojala u pronalasku vodovoda za grad, a time i ivota.
Turci su presijekli dovod vode a time je posada grada
bi la pr imorana na odluku; predaja i l i b i jeg.
Nisu se predali nego se bacili niz duboki ponor
u Ponir. Neke predaje govore da je tu boravila i sama
posljednja dobra bosanska kraljica Katarina
koje je uspjela pobjei zahvaljujui domaem
stanovnitvu. Kako legenda kae, pobjegla je kroz tunel
kojivodi od grada do Ponira odnosno sela Duge.
Do danas je ostala sauvana samo kula a pogled
s nje na kanjon Ponir izaziva strahopotovanje,
divljenje i odavanje poasti braniteljima grada.
.
Donja Vast
Vukoje
Povelja
bana Tvrtka
Kula "Studenac"
20 21
U Ramskom kraju kao i u mnogim krajevima BiH
gdje ive katolici zbog nedostatka crkva i
sveenika tijekom Turske vlasti i razvila
se pobonost "obilaska" grobova. Narod
je u svojoj pobonosti obilazio grobove
za koje predaje kau da su tu pokopane
pobone osobe ili muenici. Ta pobonost
je zadrana sve do danas. Zavjeti se ispunjavaju.
Bilo da je rije o lijepo obrenom kriu
ili steku, ili da je rije o jednostavnoj
kamenoj ploi pobonost je jednaka.
Narod pamti sveenike i
d jevojake grobove.
Za neke predaja govori
da je pokopan biskup.
esto mjetani prave
i relikvije od kamenih
krieva struui prah.
Svako takvo grobno mjesto ima svoju povijest.
Prie govore o progonjenim sveenicima,
ubijenim djevojkama, stradalim pastirima
i l i o nepoznatoj osobi koje se nema
tko spomenuti niti urediti ili upaliti svijeu.
esti su grobovi iz Drugog svjetskog
rata , za ko je se n i je nekada smje lo
ni upitati. No, narod je ipak pamtio i
obiljeavao sve grobove. Jedan od Takvih je
grob fra Stjepana Bariia u Donjoj Vasti.
Sagledavi sva narodna zapamenja
s pravom se moe ovaj kraj nazvati "Zemlja
grobova", ali i radosti ivota. Donja Vast - Grob
fra Stjepana Bariia
Sveen
iki gro
b
Krani
i
Pria poinje kada Divu sa drugim djevojkama
na izvoru susree bahati Tahirbeg sin kuprekog
bega Daferbega. U svojoj ,sil ini htjede
Divu uzeti za sebe. Kada od prosidbe nije
bilo nita osmislio je plan otmice. Traio je
Divu i nae je na Vranu kod ovaca dok je u strahu
pjevala sa svojim drugama "Vran planino i te tvoje
dole, cilo lito ja bez svoga lole!"
Kada Diva odbija Tahirbega, on je ubija. Arslanaga
Zuki iz Varvare, kum Grabovevih, brani Divu.
No, stie prekasno. Diva umire, on sustie
Tahirbega. Sve se to dogodilo na Kedari
gdje je Diva i pokopana. Sve je to potvrdio arheolog
iro Truhelka naavi u grobu djevojaku lubanju
savrene zionomije.
Diva je prelijepa djevojka roena na Zahumu.
Malo toga se zna o Divi izuzev usmene predaj.
O Divi se pjevaju pjesme, piu prie, izvode
drame. HTV je snimio dokumentarni lm
"Divin krik s Vrana", a igrane scene
odigra l i su g lumci dramske sekc i je
KUD-a "Hrvatska sloga". Isti glumci za
samo jednu sezonu odigrali su dramu
vie od 15 puta. Divin lik izaziva pozornost.
Diva Graboveva
Kako dugi niz godina, tako i danas na prvu nedjelju iza Petrova (29,06.)
na t isue hodoasnika st iu na Kedaru i mole se na
Divinu grobu. Mole se za istou due i tijela, za zdravlje obitelji.
Na Kedari raste endemina
biljka Zeija stopa. Ova biljka
je otkrivena na Divinu grobu.
U svim Ramskim priama o grobovima i
hodoaima najprepoznatljivija je
pr ipovi jest o Divi Grabovevoj .
Predaja nastala u narodu kao simbol
vjere i prijateljstva. To je i simbol
borbe protiv bahatosti i slinika.
Borba koja ne poznaje vjeru i etniku
pripadnost nego samo ljudskost.
Zahum - Divino rodno mjesto
Kedara
22 23
U Ramskom kraju kao i u mnogim krajevima BiH
gdje ive katolici zbog nedostatka crkva i
sveenika tijekom Turske vlasti i razvila
se pobonost "obilaska" grobova. Narod
je u svojoj pobonosti obilazio grobove
za koje predaje kau da su tu pokopane
pobone osobe ili muenici. Ta pobonost
je zadrana sve do danas. Zavjeti se ispunjavaju.
Bilo da je rije o lijepo obrenom kriu
ili steku, ili da je rije o jednostavnoj
kamenoj ploi pobonost je jednaka.
Narod pamti sveenike i
d jevojake grobove.
Za neke predaja govori
da je pokopan biskup.
esto mjetani prave
i relikvije od kamenih
krieva struui prah.
Svako takvo grobno mjesto ima svoju povijest.
Prie govore o progonjenim sveenicima,
ubijenim djevojkama, stradalim pastirima
i l i o nepoznatoj osobi koje se nema
tko spomenuti niti urediti ili upaliti svijeu.
esti su grobovi iz Drugog svjetskog
rata , za ko je se n i je nekada smje lo
ni upitati. No, narod je ipak pamtio i
obiljeavao sve grobove. Jedan od Takvih je
grob fra Stjepana Bariia u Donjoj Vasti.
Sagledavi sva narodna zapamenja
s pravom se moe ovaj kraj nazvati "Zemlja
grobova", ali i radosti ivota. Donja Vast - Grob
fra Stjepana Bariia
Sveen
iki gro
b
Krani
i
Pria poinje kada Divu sa drugim djevojkama
na izvoru susree bahati Tahirbeg sin kuprekog
bega Daferbega. U svojoj ,sil ini htjede
Divu uzeti za sebe. Kada od prosidbe nije
bilo nita osmislio je plan otmice. Traio je
Divu i nae je na Vranu kod ovaca dok je u strahu
pjevala sa svojim drugama "Vran planino i te tvoje
dole, cilo lito ja bez svoga lole!"
Kada Diva odbija Tahirbega, on je ubija. Arslanaga
Zuki iz Varvare, kum Grabovevih, brani Divu.
No, stie prekasno. Diva umire, on sustie
Tahirbega. Sve se to dogodilo na Kedari
gdje je Diva i pokopana. Sve je to potvrdio arheolog
iro Truhelka naavi u grobu djevojaku lubanju
savrene zionomije.
Diva je prelijepa djevojka roena na Zahumu.
Malo toga se zna o Divi izuzev usmene predaj.
O Divi se pjevaju pjesme, piu prie, izvode
drame. HTV je snimio dokumentarni lm
"Divin krik s Vrana", a igrane scene
odigra l i su g lumci dramske sekc i je
KUD-a "Hrvatska sloga". Isti glumci za
samo jednu sezonu odigrali su dramu
vie od 15 puta. Divin lik izaziva pozornost.
Diva Graboveva
Kako dugi niz godina, tako i danas na prvu nedjelju iza Petrova (29,06.)
na t isue hodoasnika st iu na Kedaru i mole se na
Divinu grobu. Mole se za istou due i tijela, za zdravlje obitelji.
Na Kedari raste endemina
biljka Zeija stopa. Ova biljka
je otkrivena na Divinu grobu.
U svim Ramskim priama o grobovima i
hodoaima najprepoznatljivija je
pr ipovi jest o Divi Grabovevoj .
Predaja nastala u narodu kao simbol
vjere i prijateljstva. To je i simbol
borbe protiv bahatosti i slinika.
Borba koja ne poznaje vjeru i etniku
pripadnost nego samo ljudskost.
Zahum - Divino rodno mjesto
Kedara
22 23
O lovu Rame brine se lovako drutvo "Vepar".
to se sve moe lovit i osim lovakih pr ia
morate provjeriti sami. Prilika je za ugodne etnje
ramskim umama i proplancima uz noenje
u Etno selu "Remi". Lov nije samo odstrijel
nego svojevrsna edukacija o ivotinjskom svijetu
uz iskusne vodie koji e pomoi da upoznate i krajolik.
Lov i ribolov
to se sve moe loviti u Rami! Divlja koja nije na
zatienoj listi u prigodno vrijeme susretst se moe
s k o r o n a s v i m p l a n i n s k i m p o d r u j i m a .
Nepregledna prostranstva dom
su mnogobrojnoj divljai. No,
uvijek se vodi rauna o zatiti
od prevelikog izlova!
Ramske vode su bogate pastrvom,
aranom, smuom i rakovima!
Neizostavna su lovaka i
ribolovaka druenja tijekom
i nakon lova! Zabava je uvijek tu.
Biciklizam i motociklizam
Vonja i pedalanje uzbudljivim
stazama I putovima okruenim
umom, prostranim livadama
samo je jo jedan od izazova
adrenalina, uzbuenja I uivanja
u neopis iv im krajol ic ima.
Kilometarske staze su mamac
za svakog rekreativca, ali i
profesionalca, za svakoga
tko njeguje zdrav stil ivota
Za uivanje u vonji biciklom
ne morate imati vlastito,
jer ga moete dobiti i u
Etno selu "Remi". S njim
sami birate relaciju; lokalno,
po BiH, ali i cijeloj Europi.
Staze ekaju svoje vozae!24 25
O lovu Rame brine se lovako drutvo "Vepar".
to se sve moe lovit i osim lovakih pr ia
morate provjeriti sami. Prilika je za ugodne etnje
ramskim umama i proplancima uz noenje
u Etno selu "Remi". Lov nije samo odstrijel
nego svojevrsna edukacija o ivotinjskom svijetu
uz iskusne vodie koji e pomoi da upoznate i krajolik.
Lov i ribolov
to se sve moe loviti u Rami! Divlja koja nije na
zatienoj listi u prigodno vrijeme susretst se moe
s k o r o n a s v i m p l a n i n s k i m p o d r u j i m a .
Nepregledna prostranstva dom
su mnogobrojnoj divljai. No,
uvijek se vodi rauna o zatiti
od prevelikog izlova!
Ramske vode su bogate pastrvom,
aranom, smuom i rakovima!
Neizostavna su lovaka i
ribolovaka druenja tijekom
i nakon lova! Zabava je uvijek tu.
Biciklizam i motociklizam
Vonja i pedalanje uzbudljivim
stazama I putovima okruenim
umom, prostranim livadama
samo je jo jedan od izazova
adrenalina, uzbuenja I uivanja
u neopis iv im krajol ic ima.
Kilometarske staze su mamac
za svakog rekreativca, ali i
profesionalca, za svakoga
tko njeguje zdrav stil ivota
Za uivanje u vonji biciklom
ne morate imati vlastito,
jer ga moete dobiti i u
Etno selu "Remi". S njim
sami birate relaciju; lokalno,
po BiH, ali i cijeloj Europi.
Staze ekaju svoje vozae!24 25
Etno selo "Remi"
U etno ambijentu
kuajte domaa jela
Jahanje
Rekreacijsko i rehabilitacijsko
jahanje je novost u Rami!
Ono to je nekada bila svakodnevica
ovdje to postaje posebnost za sve.
Konji i magarci vole
druenje s djecom.
26 27
Kontakt:
Stare kolibe 1
Menjik, Uzdol
88440 Prozor-Rama
Tel./faks: +387 36 783 204
Mobitel: +387 63 192 034
e-mail: info@etnoselo-remic.com
r.remic@remic-group.com
Etno selo "Remi"
U etno ambijentu
kuajte domaa jela
Jahanje
Rekreacijsko i rehabilitacijsko
jahanje je novost u Rami!
Ono to je nekada bila svakodnevica
ovdje to postaje posebnost za sve.
Konji i magarci vole
druenje s djecom.
26 27
Kontakt:
Stare kolibe 1
Menjik, Uzdol
88440 Prozor-Rama
Tel./faks: +387 36 783 204
Mobitel: +387 63 192 034
e-mail: info@etnoselo-remic.com
r.remic@remic-group.com
28
28
Zoran Stojanovi
Miro Pavlievi
Ante BeljoStudeni 2013.
Etno selo "Remi"
Tekst i fotograje:
Izdava:
1: Naslovnica 12: Unutranjost naslovnice3: Sadraj4: Uzdol 5: Menjik6: Rama i geografija7: Geografija 28: Geografija 39: Geografija 410: Vode11: Planinarenje 112: Planinarenje 213: Kanjoni14: Etnografija 115: Etnografija 216: Jezero 117: Jezero 218: it19: Nae ruke20: Arheologija 121: Arheologija 222: Na zlatnom putu 123: Na zlatnom putu 224: Grobovi25: Diva26: Biciklizam27: Lov28: Jahanje29: Kuhinja30: Karta 131: Karta 232: Zadnja stranica
Recommended