View
6
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
,,BioDim’’ d.o.o.
BUSINESS PLAN
Proizvodnja biomase i peleta kao obnovljivog izvora energije
Autori projekta:Nikolina Gavrić
Br. indeksa: 12/13Nikolina Čeko
Br. indeksa: 28/13Jelena Škorić
Br. indeksa: 75/13Tamara Prpa
Br. indeksa: 106/13Andrea Došen
Br. indeksa: 280/13Jovana Kelečević
Br. indeksa: 300/13
REZIME
1. OPIS PREDUZETNIČKE IDEJE
1.1. Istorija preduzetničke ideje
1.2. Vizija
1.3. Misija
1.4. Ciljevi
2. PROIZVOD
2.1. Opis proizvoda
2.2. Inovativni aspekti
2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa
2.4. Mikro i makro lokacija
2.5. Dodatna korist za kupce
3. TRŽIŠTE
3.1. Mikro i Makro potencijali
3.2. Tržišni potencijali
3.3. Segmentacija tržišta
3.4. Istraživanje tržišta
3.5. Glavni kupci
3.6. Konkurencija
3.7. Pozicioniranje preduzeća
4. MARKETING
4.1. Koncept marketinga
4.2. Marketing miks
4.3. Marketing plan
5. MENADŽMENT
5.1. Interna i eksterna analiza
5.2. SWOT analiza
5.3. Poslovna strategija
5.4. Poslovni ciljevi
5.5. Organizaciona shema
5.6. Struktura menadžmenta i zaposlenih
5.7. Terminski plan inplementacije preduzetničkog projekta
6. PRAVNI ASPEKTI
6.1. Institucionalni oblik organizacije
6.2. Unutrašnja organizacija
6.3. Statut
6.4. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom
7. FINANSIJE
7.1. Potrebna ulaganja
7.2. Projektovani prilivi i odlivi novčanih sredstava
7.3. Proekcija dobiti i gubitka i analiza gotovinskih troškova
7.4. Ocjena društvene rentabilnosti
7.5. Procjena rizika
7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora
8. RAZVOJ PREDUZEĆA
8.1. Pravci rasta
8.2. Metode rasta
REZIME
Preduzeće ,,BioDim” osnovano je kao društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno kao
preduzeće za proizvodnju biomase i peleta kao obnovljivog izvora energije iz energetskih šuma
brzorastućeg drveća(topole) i drveta bukve. Biomasa i pelet kao energenti u današnjim uslovima
skupe i neizvjesne energije postaju veoma bitan faktor u osiguranju društvenih zajednica toplotnom
i električnom energijom, a sve više i u snadbijevanju energentima za pogon vozila. Jedna od
najvažnijih prednosti peleta je da pepeo nastao njihovim sagorevanjem iznosi oko 1%, a energetska
vrednost iznad 18 MJ po kilogramu. Pelet se koristi za peći i kotlove za grejanje, kako u kućama i
stanovima, tako i kod velikih potrošača.
Naše preduzeće posjeduje plantažu energetskog drveća topole veličine 10 ha na kojoj je zasađeno
7000 sadnica po hektru zemljišta, te šumu bukve na zemljištu veličine 10 ha, kao i postrojenje za
preradu drveta, proizovdnju biomase i peleta sa kapacitetom od 3000 tona godišnje. Mašine koje
koristimo nabavili smo od dobavljača Lineta d.o.o. Beograd (Srbija). Proizvodnja se odvija u
kontrolisanim uslovima u skladu sa DIN 51731 standardom: prečnik od 6 mm, dužina do 30 mm,
vlaga ispod 10%..
Pelet se pakuje u vreće od 15 kg za potrebe domaćinstva i 250 kg za potrebe industrije. Upečatljiv
logo preduzeća nalazi se i na pakovanjima proizvoda čime nastojimo da doprinesemo
profesionalizmu i kvaliteti našeg poslovanja.
Naš proizvodni pogon smješten je na adresi Blagoja Parovića, u blizini Prijedorske petlje. Do
fabrike se dolazi uređenim prilaznim putem. U blizini je glavne saobraćajnice, Banja Luka -
Gradiška, kao i saobraćajnice Banja Luka - Prijedor što uveliko doprinosi tvrdnji o povoljnoj
lokaciji fabrike. Plantaža drveta topole u sklopu koje je i međustovarište nalazi se u blizini
Dervente na adresi V Kozarska brigade bb. Šumsko zemljište drveta bukve nalazi se u blizini
Prijedora na adresi Ivaštanka bb.
Mikro tržište našeg preduzeća predstavlja prvenstveno područje banjalučke regije gdje će pelet biti
plasiran prvenstveno za potrebe domaćinstva, kao i cijela Bosne i Hercegovine koja ima
industrijske potrebe za ovom vrstom sirovine. Makro tržište našeg preduzeća su zemlje EU,
naročito Italija, Austrija i Njemačka koje prednjače u upotrebi peleta kao energenta, te su
najpogodnija za dristribuciju naših proizvoda. Pelet ćemo distribuirati na tržištu Bosne i
Hercegovine i zemalja EU (Njemačka, Italija, Austrija), dok ćemo prodaju oblovine i biomase
fokusirati na bh tržište. Pelet se koristi u domaćinstvu za grijanje na automatizovane peći i kotlove.
Distribuciju na području BiH ćemo vršiti samostalno, a za potrebe distribucije na inostranom tržištu
smo se odlučili za usluge outsourcing-a od preduzeća „Amadint“ d.o.o. Cazin. Naše proizvode će
koristiti hoteli, restorani, škole, institucije, fabrike, toplane na biomasu, industrije koja posjeduje
mašine koje omogućavaju upotrebu peleta za grijanje.
Naši najveći kupci na domaćem tržištu su lanci hotela, restorana i trgovačih centara koji posjeduju
instalisane sisteme za grijanje na pelet. Imamo sklopljene ugovore sa hotelom Termag i Vučko na
Jahorini, Pahuljica na Vlašiću, Fortuna Banja Luka, restoran Aquana, Integra Banja Luka, Mercator
centar Sarajevo i Tuzla, Alta šoping centar Sarajevo, Fis Vitez. Takođe imamo dogovorenu
poslovnu saradnju sa toplanom na biomasu koja je otovrena u Gradišci.
Naši dobavljači ostataka drveta (piljevine) koje nam je pored topole i bukve neophodno za
proizvodnju peleta sa najznačajnijim učešćem su pilana Lana Export-Import Drinić i fabrika
namještaja Vrbas Banja Luka. Sa dobavljačima smo sklopili dogovre o drugoročnoj saradnji
Glavni konkurenti na području Bosne i Hercegovine su ,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor
Varoš, ,,ERAGON” d.o.o. Bihać, Eu-pal d.o.o. Pale, ,,Peštalić” d.o.o. Gradačac, ,,Kovan” d.o.o.
Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo I dugi. Indirektni konkurenti su preduzeća za proizvodnju
peleta iz regiona koja svoje proizvode takođe plasiraju na tržište EU, a među njima sa
najznačajnijim tržišniom učešćem su: ,,Beocontrol” d.o.o. Beograd (Srbija), ,,Eko pellets” d.o.o Niš
(Srbija), ,,Energy pellets” d.o.o. Delnice (Hrvatska), ,,ALM PELLETS” d.o.o Kraljevo
(Srbija), ,,GAMAUF" d.o.o. Brezine (Hrvatska), ,,Šišarka” d.o.o. Županija (Hrvatska) I drugi.
Naše najveće realne snage su povoljnost lokacije preduzeća, svjesnost o značaju kvaliteta
proizvoda, inovacija u proizvodnom procesu, upotreba savremene tehnologije, iskustvo i
kvalifikovanost zaposlenih, stepen iskorištenosti kapaciteta zaposlenih, svijest o značaju
usavršavanja zaposlenih i promocija.
Prethodno istaknute snage ćemo usmjeriti na osvajanje tržišta i kreiranje brenda, kao i na
ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proširiti naše
poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i državama, kako bi rizik od
konkurencije sveli na najmanji nivo. Ulagaćemo maksimalne napore i novčana sredstva u
istraživanje tržišta i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavršili
proizvode.
1. OPIS PREDUZETNIČKE IDEJE
1.1. Istorija preduzetničke ideje
Ideja o pokretanju preduzeća ,,BioDim“ d.o.o. nastala je kao odluka grupe preduzetnika. Nikolina
Gavrić, Nikolina Čeko, Andrea Došen, Jovana Kelečević, Jelena Škorić i Tamara Prpa su pokretači
biznisa i članovi društva u koje unose udjele iste vrijednosti. Trenutno se svijetu koristi samo oko 7
% godišnje proizvodnje biomase i peleta što je malo u odnosu na raširenost i potencijal istih u
svijetu. Prema Direktivi Evropske Unije postavljen je cilj da se udio obnovljive energije u ukupnoj
potrošnji energije u Evropskoj Uniji udvostruči, sa sadašnjih 6% na 12%. Većina prognoza koje se
odnose na gobalnu potrošnju energije, predviđa da će ovakvi izvori energije biti veoma važani izvor
primarne energije u narednim dekadama, a da će zasadi sa velikim brojem biljaka biti glavni izvor
biomase drveta i peleta.
1.2. Vizija
,,BioDim“ d.o.o. će proširivanjem proizvodnih kapaciteta postati prepopznatljiv brend za
proizvodnju biomase i peleta od energetskog drveta topole i bukve , kako na domaćem, tako i na
inostranom tržištu.
1.3. Misija
Našu proizvodnju ćemo osavremeniti korištenjem najnovije i ekonomsko efikasne tehnologije
kojom ćemo postići veće prinose žetve drveta topole iz godine u godinu i kapacitet proizvodnje. S
obzirom da je energija od biomase i peleta već prepoznata kao isplativ izvor energije, te da se
potencira njena sve veća upotreba, broj potrošača ovog energenta samim tim i kupaca našeg
preduzeća će konstatno biti u porastu.
1.4. Ciljevi
S obzirom na prethodno utvrđenu viziju i misiju preduzeća, uz uvažavanje zahtjeva da ciljevi treba
da budu jasni, realni i ostvarivi, strateški ciljevi našeg preduzeća obuhvataju: proizvodnju biomase i
peleta od topole koja daje visoke prinose u odnosu na ostale sirovine u kombinaciji sa drvetom
bukve, ostvarivanje dugoročne profitabilnosti i likvidnosti, povećanje tržišnog učešća, stvaranje
uslova za povećanje produktivnosti rada i uvođenje savremene tehnologije, stimulisanje razvoja
kreativnosti u cilju uvođenja inovacija, kao i podsticanje korištenja obnovljivih energetskih izvora
samim tim i stvaranje ekološke svijesti o ovom problemu.
2. PROIZVOD
2.1. Opis proizvoda
Proizvodna djelatnost u uslovima savremene tržišne privrede zahtijeva pažljivo odabran proizvodni
proces. Biomasa i pelet su definisani kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpadaka ili ostataka iz
poljoprivrede, šumski otpad i otpada srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i
gradskog otpada. Peleti su gorivo iz biomase, koje se pravi od otpada iz drvne industrije (piljevine i
sl.), šumskog otpada ili ogrjevnog drveta, specijalnim tehnološkim postupkom. Pelet je valjkastog
oblika prečnika od 4 do 12 milimetara, a dužine najčešće od 10 do 30 milimetara. Veoma su
pogodne za korišćenje jer zahtevaju malo skladišnog prostora. Pogodne su za upotrebi i iz razloga
što se koriste u kotlovima koji mogu biti potpuno automatizovani, kao i zbog toga što stvaraju vrlo
malo pepela. Pelet, kao i biomasa uopšte, postaju sve češći vid energenta za grejanje. Biomasa je
dugoročno rješenje, a ostalih goriva ima u ograničenim količinama.
Djelatnost našeg preduzeća se bazira na na energetskim kulturama koje su uzgojene isključivo u
svrhu proizvodnje biomase i peleta koji će poslužiti za proizvodnju energije. Uzgajanje topola na
energetskim plantažama, daje prinosom od 25 t suhe materije po hektaru koja će biti korištena za
dobijanje biomase i peleta. Drvnu sirovinu topole i bukve prerađujemo u biomasu (sječke šumske
biomase) od koje se daljom preradom dobija pelet namijenjen za sve vrste automatizovanih kamina,
peći za etažno grijanje kao i kotlova. U našoj ponudi se nalazi oblovina i biomasa od drveta topole
koja se dobija sa plantaže topole u blizini Dervente koja služu za eskternu prodaju I našem
preduzeću kao sirovina za proizvodnju peleta. Takođe nudimo oblovinu i biomasu od drveta bukve
koju ekspolatišemo sa sopstvenog šumskog zemljišta u blizini Prijedora.
Ulaganjem u plantažu topole, brzorastućeg enertgetskog bilja, koja ima veću kalorijsku vrijednost
doprinosimo diferenciranju naših prozvioda od konkurentskih. Sagledavajući sve enkonomske
aspekte, ispitujući prirodne uslove zemljišta i istražujući tržište biomase i peleta zaključili smo da je
najisplativiji proces proizovdnje upravo onaj koji pored ostataka bukve sadrži i drvo tople. Topolu
kao sirovinu smo direktno obezbjedili kada smo 2009. godine odlučili da zasadimo plantažu topole
koja će nam donijeti buduće ekonomske koristi. Mi promovišemo korištenje obnovljivih izvora
energije i zaštitu životne sredine koja je sve više ugrožena modernim načinom života.
Prednost drvenog peleta u odnosu na ostala goriva za automatizovane peći i kotlove (elekrtična
energija, plin i lož ulje) je dvostruka. Drveni pelet je daleko jefitniji i nema tendenciju poskupljenja.
Takođe, drveni pelet je čisti biološki proizvod koji se proizvodi od 100% drveta, bez hemijskih
primjesa i bez dodavanja vještačkih veziva. Uslovi pod kojima se proizvodi pelet (visoka
temperatura sušenja i visoki pritisak u presi) omogućava lučenje prirodnog sastojka drveta lignina
koji se u peletima ponaša kao vezivo i time omogućava neophodnu kompaktnost proizvoda. Stoga
upotrebom drvenih peleta ne dolazi do povećanja količine CO2 niti do ispuštanja otrovnih materija
u atmosferu, kao što je to slučaj sa ostalim energentima.
Poređenja peleta i drugih energenata:1 T drvenog peleta = 500 l lož ulja
1 T drvenog peleta = 4 900 kWh električne energije
1 T drvenog peleta = 450 kg plina (propan-butan)
2.2. Inovativni aspekti
Kako biomasa, tako i pelet, za razliku od drugih tečnih i fosilinih goriva, predstavljaju obnovljivi
izvor energije i kao takvi imaju veliku vrijednost gledajući sa ekonomskog i ekološkog aspekta. U
Evropi MWh energije iz plina dvostruko skuplji od MWh energije iz drveta, a također cijena
energije iz drvne mase oslobođena je poreza na energiju. Nizak sadržaj sumpora (od 0,01 do
0,03%), implicira da upotreba šumske biomase i peleta u svrhu proizvodnje energije neće bitno
pogoršati situaciju u pogledu kiselih kiša, te su kao takvi vrlo pogodni za zajedničko spaljivanje sa
fosilnim gorivima koji se odlikuju visokim sadržajem sumpora. Korištenje naših proizvoda će
uticati na smanjenje troškova proizvodnje energije, na poboljšanje kvaliteta vazduha, poboljšanje
kvaliteta i pouzdanosti napajanja krajnjih korisnika, na stvaranje mogućnosti za proširenje sistema
daljinskog grijanja, ali i stvaranje mogućnosti za nova radna mjesta u lancu obezbjeđenja i
korišćenja biomase i peleta.
2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa
Proizvodnja peleta je veoma složen postupak prerade drvne biomase u gotov proizvod. Drvni pelet
nastaje od piljevine i/ili strugotine, ostataka poslije obrade stabala za građu i ostale drvne biomase.
U procesu proizvodnje koristimo proizvodnu liniju koja ima objedinjena četri proizvodna procesa.
Slika 2. Peletirka
Proces peletiranja se sastoji iz :
1. Procesa dorobljenja
2. Procesa sušenja
3. Procesa hlađenja
4. Procesa pakovanja
Proces drobljenja
U ovom procesu biomas se ustinjava na sitine komade I drobi u drvni prah veličine 3mm.
Proces susenja
Daljim procesom se suši izdrobljena biomasa. Najbolji sadržaj vlage za peletiranje je približno 13-
15%. Obrtni sušač se sastoji od peći i glavnog obrtnog sušača, koji mogu smanjiti vlagu sa 60% na
10%. Spoljašnjost sušača je prekrivena posebnim pamučnim slojem da bi se sprečio izlazak toplote.
Proces hlađenja
Nakon prethodno izvršenih procesa temperatura drvenih peleta je približno 60-80 stepeni a sadržaj
vlage u drvenim peletama je približno 15% pa je potrebno upotrebiti uređaj za hlađenje da bi
smanjili približno 3-4% vlage tako da se drveni peleti mogu lako skladištiti.
Proces pakovanja
Da bi se izbjegao uticaj vlage neophodan je process pakovanja. Naš proizvod pakujemo u vrece od
15 kg za domaćinstva i 250 kg za industriju.
Na ovaj način dobija se pelet zadvovoljajavauće vlažnosti. Mašinu smo nabavili od Linea d.o.o
Beograd. Kapacitet mašine je 100-1000 kg/h.
U budućnosti planiramo proširenje proizvodne linije.
2.4. Mikro i makro lokacija
Zahvaljujući geografskom položaju i okruženju planinama na zapadu i jugu, Derventa ima
umjerenu kontinentalnu klimu, što je pogodno za uzgoj topole, kao i blizina rijeke Ukrine, tako da
se naša plantaža nalazi u naposrednoj blizini rijeke u ulici V Kozarska brigade bb. Plantaža zauzima
površinu od 10 Ha. Takođe posjedujemo šumsku plantažu drveta bukve veličine 10 ha koja se
nalazi u blizini Prijedora na adresi Ivaštanka bb. Naš proizvodni pogon smješten je na adresi
Blagoja Parovića, u blizini Prijedorske petlje. Zemljište posjeduje svu potrebnu dokumentaciju kao
potvrdu o dopuštenosti gradnje. Karakteristike zemljišta su pogodne za razvoj naše djelatnosti jer je
razvijena infrastruktura. Do fabrike se dolazi uredjenim prilaznim putem.U blizini je glavne
saobraćajnice, Banja Luka - Gradiška, kao i saobraćajnice Banja Luka - Prijedor što uveliko
doprinosi tvrdnji o povoljnoj lokaciji fabrike. Naša fabrika je smještena, projektovana i korištena na
način da ne ometa proizvodnju kao ni karakteristike i izgled zemnljišta.
Centar prodaje peleta se nalazi u u okviru proizodnog pogona čime smo smanjili troškove
iznajmljivanja novog prostora i dodatna potrebna ulaganja. S obzirirom da su pelet namjenski
proizvod nije neophodno da prodajna jedinica bude pozicioniran u na nekoj lokaciji koja je
prometna i koja doprinosi većoj prodaji kao što je to slučaj sa proizvodima svakodnevne potrošnje.
Ipak smo vodili računa da naš fabrika ne bude previše udaljen od grada kako bi kupcima olakšali
nabavku naših proizvoda.
Slika 2.1. Plantaža topole u blizini Dervente u ulici
SSlika 2.2. Proizvodni pogon preduzeća ,,BioDim”
2.5. Dodatna korist za kupce
Upotreba energije iz biomase je jedan od najefikasnijih i najpraktičnijih načina proizvodnje energije
za grijanje. Pelet izgrađen koji sadrži određen postotak biomase topole ima veću energetsku
vrijednost, te predstavlja ekonomski isplatljiviji način proizvodnje toplote i energije. Dodatna
prednost preduzeća “BioDim” je u tome što su troškovi sirovina umanjeni, jer posjedujemo
plantaže šume neophodne za proizvodnju biomase, a samim tim je i proizvod jeftiniji. Takodje je
važno naglasiti da biomasa održava stalnu cijenu kao energent, jer predstavlja obnovljiv izvor
energije. Jedna od najvažnijih prednosti peleta je da pepeo nastao njihovim sagorjevanjem iznosi
oko 1%, a energetska vrijednost iznad 18 MJ po kilogramu. Dva kilograma peleta energetski
odgovara jednoj litri lož ulja, a kilogram peleta je 50% jeftiniji na tržištu energenata.
Važno je napomenuti da ne pravimo kompromis sa kvalitetom proizvoda. Pelet preduzeće
„BioDim“ je u skladu sakladu sa standradima koji su uvedeni u Njemačkoj, DIN 51731 i DIN plus
koji su neohodni za distribuciju peleta na inostrano tržište . DIN 51731 standard daje mogućnost
periodičnog ispitivanja dobijenih peleta od strane labaratorija koje imaju DIN-CERTO sertifikat
radi potvrde kvaliteta proizoda i zahtjeva prečnik od 6 mm, dužinu do 30 mm, vlagu ispod 10%.
DIN plus standard se odnosi na način sagorjevanja biomase u kotlovima.
Uvođenje standarda omogućava:
garanciju objedinjenog kvaliteta na teritoriji EU i u svijetu, kako na dobijen proizvod, tako i na
opremu za proizvodnju peleta i uređaja koji omogućavaju njihovo korišćenje;
obezbeđuje pravnu usaglašenost i bezbjednost za sve uključene aktere na tržištu kroz definisane
obaveze i odgovornosti;
pomoć u prevazilaženju problema u lancu snadbjevanja kroz definisanje minimalno potrebnog
kvaliteta finalnog proizvoda:
osigurava krajnjeg potrošača o kvalitetu i karakteristikama kupljenog energenta i
podsticanje širenje tržišta nekonvencionalnih i obnovljivih izvora energije
3. TRŽIŠTE
3.1. Mikro i makro potencijali
Mikro tržište našeg preduzeća predstavlja prvenstveno područje banjalučke regije gdje će pelet biti
plasiran za potrebe domaćinstva, kao i cijele Bosne i Hercegovine koja ima industrijske potrebe za
ovom vrstom sirovine. Banjalučka regija se prostire na površini od 1,232 km2. U ovoj regiji prema
procjenama demografa živi 700.000 stanovnika. Banjalučka regija se nalazi u širem središtu Bosne
i Hercegovine pa prema tome ima povoljan demografski položaj sa aspekta distribucije proizvoda
na tržište Bosne i Hercegovine.
Iako Bosna i Hercegovina prednjači u proizvodnji i izvozu biomase i peleta u odnosu na zemlje u
okruženju, tržište biomase u Bosni i Hercegovini još je veoma nerazvijeno u poređenju sa
evropskim tržištem koje je odavno prepoznalo važnost upotrebe obnovljivih izvora energije.
Korištenjem biomase i proizvoda od biomase kao što je pelet ne samo da se smanjuje trgovinski
deficit zbog izbjegavanja uvoza energenata nego u prerađenom obliku biomasa može postati
izvozni proizvod koji ima svoje mjesto na zahtjevnom EU tržištu. Najviše se u zemljama u razvoju
koristi u sobnim pećima ili kotlovima za centralno grejanje čiji je rad u potpunosti automatizovan.
Energija biomase se mnogo više koristi u Evropi za proizvodnju električne i toplotne energije u
kogenerativnim postrojenjima.
Uzimajući u obzir ove činjenice makro tržište našeg preduzeća su zemlje EU, naročito Italija,
Austrija i Njemačka koje prednjače u upotrebi peleta kao energenta, te su najpogodnije za
dristirbuciju naših proizvoda. Pošto su goriva od drveta (uključujući drvene pelete) najraspoloživiji
vid biomase u većini zemalja EU, onda će ova goriva imati ključnu ulogu u dostizanju cilja
Evropske Unije u proizvodnji energije u 2020. godini. Pored toga, trgovina gorivom (to jest uvoz)
predstavljaće značajnu pogodnost da se postavljeni cilj dostigne i čak pređe.
Pelet ćemo distribuirati na tržištu Bosne i Hercegovine i zemalja EU (Njemačka, Italija, Austrija),
dok ćemo prodaju oblovine i biomase fokusirati na bh tržište.
3.2. Tržišni potencijali
Potrošnja (drvnih) peleta za centralno grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode povećavala se
usporedo s rastom cijena električne energije i fosilnih goriva. Velikom broju potrošača nije
odgovarao povratak ili prelazak na ogrjevno drvo pa se tražilo gorivo koje bi po cijeni, komforu i
učinkovitosti moglo dostojno zamijeniti postojeće energente.
Prema analizi potencijala drvnih ostataka u BiH godišnji udio drvnih ostataka kao biomase u
ukupnoj potrošnji primarne energije iznosio je od 4,2 do 8,5 posto. U teoriji, raspoloživa biomasa
može dostići udio od skoro 14 posto u ukupnoj potrošnji energije. Najveći evropski potrošači peleta
su Njemačka i Švedska (svaki više od 1,5 miliona tona) te Austrija i Italija (svaki više od pola
miliona tona).
Kada je u pitanju tržište resursa naše djelatnosti, situacija je više nego zadovoljavajuća. Područje
Balkana, za razliku od drugih područja u svijetu, posjeduje visok potencijal za iskorištavanje
energije iz drvne biomase. Zemljište u ravničarskim regionima pored rijeka je pogodno za
uzgajanje šumske topole o čemu smo vodili računa prilikom strateškog planiranja o uzgoju
energetskih topola 2009. godine kada je nastala naša poslovna ideja za pokretanje ovakve vrste
postrojenja. Takođe, šumski potencijali Bosne i Hercegovine su daleko veći od zemalja u regionu
ali i nedovoljno iskorišteni. Tržišni potencijal potrošnje je mnogo veći za tržište EU te će naše
preduzeće putem posrednika za prodaju peleta na inostranom tržištu biti orjentisano na izvoz.
Primjetan je trend porasta korišćenja biomase u prozvodnim pogonima pojedinih preduzeća kao i
sve veći broj preduzeća koja se bave proizvodnjom peleta na manje isplative drvne ostatke kao što
su bukva i hrast koji su direktno naša konkurencija, ali potencijalni kupci našeg proizvoda drvne
biomase od enertetskog drveta topole.
3.3. Segmentacija tržišta
Naše tržište je u početku uspostavljanja biznisa koncentrisano na tržište BiH i regiona, a zatim
planiramo da se plasiramo na tržište EU naročito Austije, Italije i Njemačke koja prednjači u oblasti
korištenja obnovljivih izvora energije. Pelet se koristi u domaćinstvu za grijanje na automatizovane
peći i kotlove. Distribuciju na području BiH ćemo vršiti samostalno a za potrebe distribucije na
inostranom tržištu smo se odlučili za usluge outsourcing-a od preduzeća „Amadint“ d.o.o. Cazin.
Naše proizvode će koristiti hoteli, restorani, škole, institucije, fabrike, toplane na biomasu,
industrije koja posjeduje mašine koje omogućavaju upotrebu peleta za grijanje.
3.4. Istraživanje tržišta
Korišteni podaci o tržištu su sekundarnog karaktera, odnosno podaci koji su rezultati nekih od
prethodnih istraživanja tržišta. Primjetan je sveukupan trend podsticanja korištenja efikasnijih i
obnovljivih izvora energije uopšteno, pa se očekuje i proširenje ovog tržišta, kao komponente za
održivu budućnost.
Evropska unija predstavlja najvažnije tržište za BiH proizvođače peleta, ali je globalno i najveće
tržište ovih proizvoda. Izvještaj USAID-a o tržištu peleta navodi da je tržište EU podijeljeno u tri
segmenta:
- tržište peleta za proizvodnju električne energije (Holandija, Belgija, United Kingdom);
- tržište peleta za grijanje (Njemačka, Austrija, Italija, Irska);
- kombinovana tržišta (Danska, Švedska)
Istraživanja su pokazala da fabrike peleta (Merkator, Intereks i dr.) imaju učešće u realizaciji
proizvoda na BiH I inostranom tržištu od 35%, dok manjii supermarketi učestvuju sa 29%, ostalo
otpada na prodavnice mještovite robe i kioske (1 Primjetan je značajan rast potrošnje peleta u toku
zimskih mjeseci.
3.5. Glavni kupci i dobavljači
Naši najveći kupci na domaćem tržištu su lanci hotela, restorana i trgovačih centara koji posjeduju
instalisane sisteme za grijanje na pelet. Imamo sklopljene ugovore sa hotelom Termag i Vučko na
Jahorini, Pahuljica na Vlašiću, Fortuna Banja Luka, restoran Aquana, Integra Banja Luka, Mercator
centar Sarajevo i Tuzla, Alta šoping centar Sarajevo, Fis Vitez. Takođe imamo dogovorenu
poslovnu saradnju sa toplanom na biomasu koja je otovrena u Gradišci.
Otkup naših proizvoda u inostranstvu obezbjeđuje posredničko preduzeće ,,Amadint” d.o.o. Cazin
koje je bavi ovim vrstama usluga koje će uz određenu proviziju obezbjediti kupce na tržištu Italije,
Njemačke i Austrije.
Naši dobavljači ostataka drveta (piljevine) koje nam je pored topole i bukve neophodno za
proizvodnju peleta sa najznačajnijim učešćem su pilana Lana Export-Import Drinić i fabrika
namještaja Vrbas Banja Luka. Sa dobavljačima smo sklopili dogovre o drugoročnoj saradnji i
navedeni dobavljači će imati najveće učešće u dobavljanju piljevine po cijeni od 5 KM/m3 koje je
osnovni input naše djelatnosti. Veći dio nabavke i transport robe unutar preduzeća će se vršiti
sopstvenim vozilima (specijalizovanim kamionima).
3.6. Konkurencija
Naša konkurencija se može segmentirati na konkurenciju u proizvodnji biomase od drvnih ostataka,
poljoprivrednog otpada, ostataka drvne idustrije koji se danas obično koriste kao ulazni elementi za
prozvodnju biomase, kao i druga preduzeća peleta koja koriste gore nabrojane sirovine za
proizvodnju. Iako ove sirovine daju manji prinos i slabiji kvalitet biomasi, samim timi manju
energetsku vrijednost peleta, zbog veće dostupnosti one su više zastupljene u proizvodnji biomase
nego energetske biljne kulture koje zahtjevaju određeni tehnlološki proces i vrijeme pripreme,
uzgoja i žetve. S obzirom da smo uzgojem energetske plantaže obezbjedili osnovnu sirovinu peleta
koji ćemo proizvoditi, direktno su nam smanjeni troškovi proizvodnje, samim tim i cijena koštanja
čime postajemo privlačniji na tržištu u odnosu na konkurenciju. Glavni konkurenti na području
Bosne i Hercegovine su ,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor Varoš, ,,ERAGON” d.o.o. Bihać, Eu-pal
d.o.o. Pale, ,,Peštalić” d.o.o. Gradačac, ,,Kovan” d.o.o. Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo I
dugi. Indirektni konkurenti su preduzeća za proizvodnju peleta iz regiona koja svoje proizvode
takođe plasiraju na tržište EU, a među njima sa najznačajnijim tržišniom učešćem su: ,,Beocontrol”
d.o.o. Beograd (Srbija), ,,Eko pellets” d.o.o Niš (Srbija), ,,Energy pellets” d.o.o. Delnice
(Hrvatska), ,,ALM PELLETS” d.o.o Kraljevo (Srbija), ,,GAMAUF" d.o.o. Brezine
(Hrvatska), ,,Šišarka” d.o.o. Županija (Hrvatska) I drugi.
3.7. Pozicioniranje preduzeća
U Bosni i Hercegovini postoji 18 fabrika peleta koje svoju prodaju uglavnom baziraju na tržište
EU. Njihovo tržišno učešće u cjelokupnoj proizvodnji i prodaji peleta kako na domaćem tako i na
inostranom tržištu je veoma malo. S obzirom da je pelet proizvod za kojim postoji sve veća tražnja
sve ove fabrike uspjevaju da ostavare dobit i da posluju profitabilno.
Naše preduzeće se tek osniva s toga za cilj ima čvrsto pozicioniranje u regiji kao i učešće na
međunarodnom tržištu. Preduzeće će potpisati ugovre za saradnju sa određenim brojem kupca koji
su nam pružili povjerenje i prepoznali ekonomsku isplativost korišetenja biomase kao izvora
energije. Prodaja na tržištu Italije, Njemačke i Austrije će se ostvariti metodom outsourcing preko
posredničke firme ,,Amadint” d.o.o. Cazin koja se bavi usugama posredovanja I konsaltinga.
Preduzeće je potpisalo dogovre za saradnju sa svojim kupcima koji su nam pružili povjerenje.
Tržište peleta u Bosni i Hercegovini najviše zauzimaju nekoliko proizvođača a to su
,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor Varoš, ,,Kovan” d.o.o. Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo a cilj
našeg preduzeća je u dugom roku pozicionirati odmah iza vodećih proizvođača.
4. MARKETING
4.1. Koncept marketinga
Kada govorimo o ciljnom tržištu, ono je prije svega područje Bosne i Hercegovine, u užem smislu,
odnosno krajnji cilj nam je izvoz, tačnije tržište EU u širem smislu. Odlučili smo se za uzgoj drveća
topole i bukve, od kojeg ćemo proizvoditi biomasu i pelet koji služe kao energetsko gorivo sa
namjenom dalje prodaje na tržištu. Kako živimo u 21. vijeku i kako je tehnologija počela sve više
da uzima maha u našim životima, tako je došlo i do velikih zagađenja, te smatramo da bi
proizvodnjom biomase napravili jedan veliki korak kada govorimo o ekološkoj svijesti društva.
Uopšteno zdrav život predstavlja jedan opšti trend u 21. vijeku koji se želi pratiti, a ujedno ga je
teško dostignuti, prema tome i mi smo naš proizvod, a samim tim koncept marketinga prilagodili
istom. U našem konceptu marketinga nastojali smo da napravimo optimalan omjer ekološkog
pristupa, kvaliteta, pristupačnosti cijene i profitabilnosti našeg preduzeća.
4.2. Marketing miks
Proizvod
Sav naš proizvod biće pakovan u plastične kese, odnosno ambalaže koje će biomasu i pelet štititi od
vlage i drugih vanjskih uticaja koji bi narušili njen kvalitet i upotrebljivost. Što se tiče zapremine
plastičnih vreća, one će sadržati 15kg peleta namjenjene prodaji, dok će se za posebno velike
narudžbe uglavnom namijenjene za potrebe industrije pelet pakovati u vreće veličine 250kg u
kojima će se roba isporučivati kupcu. Oblovina se isporučuje direktno po narudžbi i nema
specifično pakovanje. Diferencijaciju naših proizvoda vršimo isključivo primjenom visokih
standarda u pogledu kvaliteta i prepoznatljivošću 100% ekonomičnog proizvoda.
Cijena
Prilikom određivanja prodajne cijene naših proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko važnih kriterija.
Cijena supstituta je veoma važan faktor kada govorimo o cijeni našeg proizvoda jer je cijena
biomase i peleta za grijanje i proizvodnju električne energije konkurentna fosilnim gorivima, te ne
nanosi štetu u životnoj sredini kao što to čine gore pomenuta fosilna goriva, pa već u tome vidimo
njenu prednost nad konkurentima. Takođe jako je bitno da u obzir uzmemo i troškove poslovanja
kako bismo mogli odrediti profitabilnost našeg poslovanja, za šta su tačke kao što su: prinos suve
materije, cijena suve materije, troškovi žetve, ključne.
Našu cijenovnu konkurentnost poboljšaćemo odobravanjem određenih količinskih popusta našim
distributerima. Na taj način naši proizvodi će biti jeftiniji po jedinici proizvoda, ali zbog
elastičnosti tražnje ostvarićemo veći profit povećanjem obima prodaje.
Pregled naših proizvoda po cijenama
Tabela 4.1 u KM
Vrsta proizvoda Pakovanje Cijena
Oblovina Izraženo u m3 70, 00
Pelet15 kg 6, 00
250 kg 80, 00
Biomasa-šumski otpad, za internu upotrebu
----- -----
Izvor: evidencija preduzeća
Distribucija
Naši proizvodi se svakim danom suočavaju sa sve većom potražnjom, samim tim i proizvod
zahtjeva frekventnu strategiju distribucije, što podrazumijeva svakodnevno oprskrbljivanje tržišta
velikim količinama proizvoda. Najveći dio sopstvenih proizvoda distribuiraćemo posredstvom
sopstvenog distribucionog centra koji će biti u blizini proizvodnog pogona.
Promocija
S obzirom da je naše preduzeće novoosnovano i da su online mediji danas ipak najzastupljeniji i
dostupni velikom broju ljudi, sve naše razvojne i promotivne aktivnosti predstavljaćemo na našoj
zvaničnoj veb prezentaciji www.biodim.weebly.com koja je trenutno u izradi. Koristeći se Google
alatima moguće je uz godnišnju cijenu od 50 $ preuzeće pozicionirati kao prvo prilikom pretrage
putem GOOGLE pretraživača. Naime, korisnik koji tražeći informacije o proizvodnji peleta u
odgovarajuće polje pretraživača ukuca pojmove kao što su „pelet u BiH“ će kao prvi rezultata
pretrage dobiti informacije o našem preduzeću.
Naš cilj je da se pelet našeg preduzeća diferencira po kvalitetu, pristupačnoj cijeni i kao proizvod
koji promoviše očuvanje životne sredine. Promotivni paket naše kompanije čine: reklamni blok na
televiziji, promotivni materijali poput kataloga u štampanoj i elektronskoj verziji, olovke,
rokovnici, zatim istaknuti osnovni podaci na bilbordima zajedno sa logotipom i slično.
Naše reklamne blokove prezentiraćemo na ATV televiziji po cijeni od 200KM po sekundi u
običnim terminima i terminima informativnog programa. U vidu sponzora i donatora podržaćemo
ekološke akcije lokalnih udruženja i organizacija za zaštitu okoliša.
4.3. Marketing plan
Cilj nam je oformiti snažan brend prepoznatljiv na tržištu. Nastojaćemo da povećamo naše tržišno
učešće na mikro području našeg tržišta kao i na makro tržištu zemanja EU( Austrije, Njemačke i
Italije). Želimo da napravimo iskorak u tehnologiji proizvodnje tako što ćemo unaprijediti kvalitet,
eliminisati sve štetne materije po okolinu, te povećati ekološku svijest stanovništva. Da bismo to
ostvarili neophodno je putem propagande navesti potrošače da kupe naše proizvode, kako bismo
ostvarili veći obim prodaje i veću akumulaciju koju bismo mogli iskoristiti za unapređenje naše
tehnologije, samim tim i ostvarivanje naših dugoročnih ciljeva a to je snažno pozicioniranje na
tržištu i razvoj.
5. MENADŽMENT
5.1. Interna i eksterna analiza
Pošto tržište zasnovano na ponudi i tražnji biomase je još uvijek nije dovoljno razvijeno kako na
našim prostorima tako i šire, a kako je globalno prisutna težnja da se čitav proces industralizacije
okrene ka ekološki osviještenim preduzećima, uviđamo potrebu da se osnuje preduzeće koje će
omogućavati recikliranje otpadnih materijala i njihovo dalje eksploatisanje u daljim procesima kako
proizvodnje tako i određenim segmentima potrošnje. Iako je tržište još slabo razvijeno, svjesni smo
da određeni vidovi konkurencije i dalje postoje.
Ključni ekesterni faktor je upravo konkurentnost. Iako još uvijek mala ali prisutna, konkurentnost
planiramo da u dogledno vrijeme suzbijemo uvodeći razne inovacije kako strateške tako i tehničke
prirode u preduzeće „BioDim“, što govori da ćemo nastojati da idemo u korak sa savremenim
preduzećima koja djeluju globalno u ovom polju interesovanja.
Interni faktori baziraju se na snagama i slabostima u poslovanju. Evidentno je da našim preduzećem
planiramo da se probijemo na još relativno mlado tržište koje još uvijek otkriva svoje mogućnosti i
raspoložive kapacitete. Samouvjerenost našeg preduzeća proizilazi iz već prisutne zainteresovanosti
za ekološki osviještene produkte proizvodnje i preduzeća koja omogućavaju stvaranje istog. Uslijed
ogromnih posljedica izazvanih od strane fenomena poznatog pod nazivom „globalno zagrijevanje“,
razvijene industrijske države ali i države u razvoju teže uvođenju novih tehnologija u sam proces
proizvodnje koji pri tom ne oštećuju prirodna bogatstva naše planete. Upravo tu nalazimo svoju
buduću klijantelu i tržište, te imamo odlične izglede da postanemo poznato ime te ćemo nastojati da
se što više predstavljamo budućim potrošačima odličnom marketinškom kampanjom koja će nas
usmjeravati na saradnju sa preduzećima iz regiona ali i šire.
5.2. SWOT analiza
Svjesni uticaja i značaja eksternih i internih faktora na naše poslovanje, uočili smo sve potencijalne
slabosti i prijetnje uočimo na vrijeme kako bi adekvatnim taktičkim ali i strateškim poduhvatima
uspjeli da ih spriječimo. Zbog toga smo izvršili poređenje svih naših snaga („S“ Strenghts), slabosti
(„W“ Weaknesses), šansi („O“ Opportunities), te prijetnji („T“ Threats).
SNAGE● Postojeća lokacija sa adekvatnim resursima neophodnim za proizvodnju biomase
● Svjesnost o značaju kvaliteta proizvoda
● Inovacija u proizvodnom procesu
● Upotreba savremene tehnologije
● Iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih
● Stepen iskorištenosti kapaciteta zaposlenih
● Fleksibilnost u poslovnom procesu koje se ne bi zasnivalo na proizvodnju biomase već i materijala neophodnog za stvaranje biomase
● Svijest o značaju usavršavanja zaposlenih
● Tržište koje je u razvoju
SLABOSTI
● Fleksibilnost opreme
● Niska svijest o važnosti korištenja biomase
● Slaba mogućnost očuvanja poslovanja na lokalnom i državnom nivou
● Malo poznavanje vještina rukovođenja izuzetno skupom i komplikovanom opremom u procesu proizvodnje biomase
● Izuzetno teško stručno usavršavanje kako u poslovnom tako i proizvodnom segmentu proizvodnje koje se zasniva na inovativnosti
ŠANSE
● Mogućnost probijanja na relativno mladom tržištu
● Očekuje se dolazak novih tehnologija
● Povećana svijest industrijski razvijenih država o značaju korištenja obnovljivih resursa● Zainteresovanost od strane investitora
PRIJETNJE
● Konkurencija
● Ekonomska kriza
● Povećanje cijene radne snage
● Povećanje poreza
● Privredne prilike rezultovane krizom
● Odmaganje državnih institucija ● Nepostojanje zvaničnih zakonskih regulativa koje se odnose na Republiku Srpsku
5.3. Poslovna strategija
U skladu sa izvršenom eksternom i internom analizom, te SWOT analizom, utvrđena je poslovna
strategija. Strategija preduzeća polazi od pretpostavke da njena primjena treba dovesti do apsolutne
tržišne, menadžerske i troškovne sinergije.
Na osnovu svih podataka smo utvrdili tri cilja od krucijalne važnosti za pokretanje i opstanak
preduzeća “BioDim”:
Prethodno istaknute snage ćemo usmjeriti na osvajanje tržišta i kreiranja adekvatnog ugleda
među ciljnom grupom, odnosno postojećom i mogućom klijentelom, kao i na ostvarivanje
konkurentske prednosti.
U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proširiti naše poslovanje otvaranjem novih
proizvodnih pogona u drugim regijama i državama, kako bi rizik od konkurencije sveli na
najmanji nivo.
Ulagaćemo maksimalne napore i novčana sredstva u istraživanje tržišta i zahtjeva koje
nameće tržište, kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavršili proizvode. Iz tog
razloga je neophodno da uložimo maksimalne napore da u preduzeće „BioDim“ prvi u regiji
a i šire uvodimo nove tehnologije i tehnike u proces proizvodnje, ali i poslovanja samog
preduzeća. Inovacijama u proizvodnji težimo da osvojimo tržište i pokorimo konkurenciju,
te steknemo određenu reputaciju među svjetskim industrijalcima.
5.4. Poslovni ciljevi
Glavni cilj našeg preduzeća je ostvarivanje poslovnih rezultata i uspješnog poslovanja organizacije
uz planirane troškove. Međutim, konkretni ciljevi koji su nastali implementacijom preduzetničke
ideje obuhvataju:
U periodu od dve godine povećati tržišno učešće sa 0,05% na min. O,5% učešća
Usavršavanje postojećih radnika za rad na mašinama i zapošljavanje dodatnih proširenjem
proizvodnih kapaciteta
Proširenje industrijskog pogona u vremenskom periodu od 7 godina
Proširenje proizvodne linije ( briketi)
Obzbjeđivanje dodatnog pakovanja peleta u vreće od 500 kg izrađene od kvalitetnog
materijala
Kupovina savremenije mašine koja omogućava kvalitetniju proizvodnju peleta, odnosno
mašine za peletiranje sa kapacitetom preko 1000kg/h
Zapošljavanje dodatnog radnika za rad na kupljenoj mašini
Slika 5.1. Mašina za peletiranje sa kapacitetom preko 1000kg/h
5.5. Organizaciona shema
Preduzeće „BioDim“ d.o.o. je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se
iz tri profitna centra. Proizvodnja oblovine i biomase od drveta topole koji je smješten u blizini
Dervente na plantaži topole je prvi profitni centar koji je predmetno i teriotorijalno odvojen od
ostalih. U ovom profitnom centru se vrši obrezivanje drveta, priprema sirovine i međustovarište
koje je istovremeno i prodaja. Međustovarište vrši prodaju za kupce, ali i distribuciju sirovine
biomase unutar preduzeća za proizvodnju peleta. Drugi profitni centar je takođe zadužen za
proizvodnju oblovine i biomase, ali od bukovog drveta, te ima iste funckije kao i drugi. Šumsko
gazdinstvo zasada bukve je smješneno u blizini Prijedora. Treći profitni centar raspolaže sa oko
30% vlastitih sirovina koje interno dobavlja iz prva dva profitna centra u okviru preduzeća, dok
preostalih 70% nabavlja od eskternih dobavljača.
Slika 5.2. – organizaciona shema preduzeća „BioDim“ d.o.o.
Na čelu organizacione strukture nalazi se direktorka Nikolina Gavrić, koji je ujedno i jedna od
vlasnica preduzeća. Zadatak direktorke je da utvrđuje strateške ciljeve i razvoje preduzeća, te da
svojim djelovanjem koordiniše i integriše napore zaposlenih. Sektor proizvodnje se sastoji iz tri
odvojena centra.
5.6. Struktura menadžmenta i zaposlenih
Menadžerski tim preduzeća „BioDim“ d.o.o. sastoji se od 6 menadžera koji su raspoređeni u dva
organizaciona nivoa. Na čelu se nalazi top menadžer – direktor, a njemu su podređeni 5 članova
nižeg nivoa menadžmenta. To su menadžeri računovodstva, marketinga, finansija i dva menadžera
poslovnih jedinica. Za dva profitna centra proizvodnje oblovine i biomase zadužem je jedan
menadžer (poslovođa) kao odgovorno i nadzorno lice te jedan menadžer za treći profitni centar
proizvodnje peleta.
Preduzeće „BioDim“ zapošljava 20 stalinh radnika radnika, od toga je 6 radnika visoke stručne
spreme, 12 kvalifikovanih radnik i 2 radnik imaju srednju stručnu spremu. Od 6 radnika visoke
stručne spreme su 4 diplomirana ekonomista, 1 šumarski inžinjer i 1 diplomirani tehnolog.
Takođe zapošljavamo 10 radnika na osnovu ugovara koji obavljaju poslove sječe šume i nemaju
stalni radni odnos.
Struktura menadžmenta i zaposlenih preduzeća „BioDim“ d.o.o.
Tabela 5.1.
Menadžeri i zaposleni
Broj izvršilaca po kvalifikacionoj strukturi
Stepen stručne spreme Ukupno
Visoka stručna sprema
Srednja stručna sprema
Kvalifik.
Menadžment 6 6
Direktor 1 1
Menadžer finansija 1 1
Menadžer marketinga 1 1
Menadžer računovodstva 1 1
Menadžer proizvodnje oblovine i biomase 1 1
Menadžer proizvodnje peleta 1 1
Zaposleni 14
Profitni centar I 1 2 3
Transport (vozač kamiona) 1 1
Proizodnja 1 1
Prodaja (radnik na stovarištu) 1 1
Profitni centar II 1 2 3
Transport 1 1
Proizvodnja 1 1
Prodaja 1 1
Profitni centar 3 1 7 8
Proizvodnja 6 6
Prodaja 1 1
Radnici u skladištu 1 1
Ukupno 6 3 11 20
Izvor: dokumentacija preduzeća
5.7. Terminski plan inplementacije preduzetničkog projekta
Plan inplementacije preduzetničkog projekta odvijaće se kroz realizacije sljedećih aktivnosti:
1. Prikupiti vlastita sredstva i identifikovati izvore kapitala za nabavljanje dodatnih sredstava.
2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju preduzetničkog projekta.
3. Prikupiti ponude dobavljača dodatnih sirovina i odgovarajućih potrebnih sredstva za preradu
4. Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremu.
5. Nabaviti i montirati opremu
6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute
7. Zaposliti radnike
8. Otpočeti proizvodnju
Aktivnost
Mjesec
1 2 3 4 5 6 7 8
Jan.
Fab.
Mar.
Apr.
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sep.
Okt.
Nov.
Dec.
6. PRAVNI ASPEKTI
6.1. Institucionalni oblik organizacije
„BioDim“ d.o.o. je organizovano na osnovu Odluke o osnivanju društva sa ograničenom
odgovornošću Odluku o organizovanju privrednog društva su donijeli preduzetnici: Nikolina
Gavrić, Nikolina Čeko, Jelena Škorić, Tamara Prpa, Andrea Došen i Jovana Kelečević. Privredno
društvo je registrovano kod Višeg suda u Banjoj Luci 06.01.2014. godine pod brojem U/I-03/14, a
sa radom če početi od decembra 2014. godine
6.2. Unutrašnja organizacija
Upravu društva čini lice koje je imenovano na funkciju top menadžera (direktora). Statutom je
predviđeno da će privredno društvo biti organizovano po funkcionalnoj organizacijskoj strukturi.
Mješovita organizacijska struktura predviđa postojanje tri profitna centra: proizvodnja oblovine i
biomase od topole, proizvodnja obovine i biomase od drveta bukve i proizvodnja peleta.
6.3. Statut
S obzirom da je statut najvažniji pravni akt za privredno društvo, tako i preduzeće “BioDim” kao
društvo kapitala ima definisan statut koji sadrži odluke i pravilnike. Osnivački ulog prema statutu
iznosi 780 000 KM. Statut reguliše vođenje poslova i zastupanje društva čime je određeno da
poslovanje društva vodi uprava društva. U osnivačkoj Odluci su istaknuti podaci: o vlasniku
privrednog društva; firmi, sjedištu i djelatnosti društva, osnovnom kapitalu i visini udjela,
povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; pravima i obavezama člana društva; načinu izmirivanja
troškova osnivanja; imenovanja uprave, zastupanja društva i registracije; vrijeme na koje se društvo
osniva i završne odredbe. Pored Odluke o osnivanju donešen je i Statut društva u okviru koga su
detaljnije razrađeni pojedini dijelovi iz Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću.
6.4. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom
Privredno društvo “BioDim” će obavljati poslove iz domena proizvodnje i trgovine. Na poslovanje
će imati uticaj propisi koji regulišu pomenute djelatnosti doneseni na nivou Republike Srpske.
Važniji opšti propisi koji regulišu pomenutu oblast su:
Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj
Zakon o preduzećima
Zakon o privrednim drustvima
Zakon o razvoju malih i srednjih preduzeća
Zakon o trgovini
Zakon o obnovljivim izvorima energije
Zakon o zaštiti potrošaća
Zakon o regulisanju cijena
Zakon o poreskom postupku
Zakon o porezu na dobit
Zaštita na radu
Svi zakoni su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske.
7. FINANSIJE
7.1. Potrebna ulaganja
Potrebna ulaganja za početak rada preduzeća „BioDim“ d.o.o. Banjaluka ogledaju se u
ulaganjima u obliku stvari prava i novca i imaju strukturu kao u sljedećoj tabeli:
ELEMENTI IZNOS u KM
STALNA SREDSTVA 960.000
I Nematerijalna imovina 5.000
Licence 5.000
II Osnovna sredstva 955.000
Zemljište 65.000
Građevinski objekti 230.000
Oprema 660.000
TEKUĆA SREDSTVA 300.000
I Zalihe 112.000
Materijal 45.000
Roba 67.000
III Gotovina i gotovinski ekvivalenti 188.000
UKUPNO 1.260.000
Izvori finansiranja
Izvori finansiranja su kombinovani, dio koji se odnosi na vlastiti kapitali prikuplja se od šest
suvlasnika u vidu njihovih uloga. Ostatak, koji je manji od 50%, biće prikupljen kreditom od
banke. Izvori finansiranja imaju sljedeću strukturu:
Pregled strukture izvora finansiranja prema iznosima u KM:
ELEMENTI IZNOS u KM
VLASNICI 780.000,00
Andrea Došen 130.000,00
Nikolina Gavrić 130.000,00
Jovana Kelečević 130.000,00
Tamara Prpa 130.000,00
Nikolina Čeko 130.000,00
Jelena Škorić 130.000,00
OBAVEZE 480.000,00
I Krediti 480.000,00
UKUPNO: 1.260.000,00
Anuitetni plan otplate kredita
Preduzeće „BioDim“ d.o.o. dio sredstava će prikupiti iz kredita koji glasi na 480.000 KM.
Kreditna sredstva su planirana od IRB-iz kreditne linije za male proizvođače po kamatnoj
stopi 5,1 % godišnje i grace periodom od 12 mjeseci. Period vraćanja kredita je 5
godina.Obračun kredita vrši se po principi jednakih anuiteta i nejednakih otplata,
amortizacioni plan prikazan je u sljedećoj tabeli:
R. br. Datum Glavnica Kamata Anuitet Ostatak duga
Tabela 7.2.
1 1.4.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
2 1.5.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
3 1.6.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
4 1.7.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
5 1.8.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
6 1.9.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
7 1.10.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
8 1.11.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
9 1.12.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
10 1.1.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
11 1.2.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
12 1.3.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00
13 1.4.2015 9.035,82 2.040,00 11.075,82 470.964,18
14 1.5.2015 9.074,22 2.001,60 11.075,82 461.889,96
15 1.6.2015 9.112,79 1.963,03 11.075,82 452.777,17
16 1.7.2015 9.151,52 1.924,30 11.075,82 443.625,65
17 1.8.2015 9.190,41 1.885,41 11.075,82 434.435,24
18 1.9.2015 9.229,47 1.846,35 11.075,82 425.205,77
19 1.10.2015 9.268,70 1.807,12 11.075,82 415.937,07
20 1.11.2015 9.308,09 1.767,73 11.075,82 406.628,98
21 1.12.2015 9.347,65 1.728,17 11.075,82 397.281,33
22 1.1.2016 9.387,37 1.688,45 11.075,82 387.893,96
23 1.2.2016 9.427,27 1.648,55 11.075,82 378.466,69
24 1.3.2016 9.467,34 1.608,48 11.075,82 368.999,35
25 1.4.2016 9.507,57 1.568,25 11.075,82 359.491,78
26 1.5.2016 9.547,98 1.527,84 11.075,82 349.943,80
27 1.6.2016 9.588,56 1.487,26 11.075,82 340.355,24
28 1.7.2016 9.629,31 1.446,51 11.075,82 330.725,93
29 1.8.2016 9.670,23 1.405,59 11.075,82 321.055,70
30 1.9.2016 9.711,33 1.364,49 11.075,82 311.344,37
31 1.10.2016 9.752,61 1.323,21 11.075,82 301.591,76
32 1.11.2016 9.794,06 1.281,76 11.075,82 291.797,70
33 1.12.2016 9.835,68 1.240,14 11.075,82 281.962,02
34 1.1.2017 9.877,48 1.198,34 11.075,82 272.084,54
35 1.2.2017 9.919,46 1.156,36 11.075,82 262.165,08
36 1.3.2017 9.961,62 1.114,20 11.075,82 252.203,46
37 1.4.2017 10.003,96 1.071,86 11.075,82 242.199,50
38 1.5.2017 10.046,47 1.029,35 11.075,82 232.153,03
39 1.6.2017 10.089,17 986,65 11.075,82 222.063,86
40 1.7.2017 10.132,05 943,77 11.075,82 211.931,81
41 1.8.2017 10.175,11 900,71 11.075,82 201.756,70
42 1.9.2017 10.218,35 857,47 11.075,82 191.538,35
43 1.10.2017 10.261,78 814,04 11.075,82 181.276,57
44 1.11.2017 10.305,39 770,43 11.075,82 170.971,18
45 1.12.2017 10.349,19 726,63 11.075,82 160.621,99
46 1.1.2018 10.393,18 682,64 11.075,82 150.228,81
47 1.2.2018 10.437,35 638,47 11.075,82 139.791,46
48 1.3.2018 10.481,71 594,11 11.075,82 129.309,75
49 1.4.2018 10.526,25 549,57 11.075,82 118.783,50
50 1.5.2018 10.570,99 504,83 11.075,82 108.212,51
51 1.6.2018 10.615,92 459,9 11.075,82 97.596,59
52 1.7.2018 10.661,03 414,79 11.075,82 86.935,56
53 1.8.2018 10.706,34 369,48 11.075,82 76.229,22
54 1.9.2018 10.751,85 323,97 11.075,82 65.477,37
55 1.10.2018 10.797,54 278,28 11.075,82 54.679,83
56 1.11.2018 10.843,43 232,39 11.075,82 43.836,40
57 1.12.2018 10.889,52 186,3 11.075,82 32.946,88
58 1.1.2019 10.935,80 140,02 11.075,82 22.011,08
59 1.2.2019 10.982,27 93,55 11.075,82 11.028,81
60 1.3.2019 11.028,81 46,87 11.075,68 0,00
480.000,00 76.119,22
7.2. Projektovani prilivi i odlivi novčanih sredstava
OpisPlan 2015. god. u
KM
Priliv gotovine iz poslovne aktivnosti 579.600
Odliv gotovine iz poslovne aktivnosti 502.279
Neto prilv(odliv) gotovine iz poslovne aktivnosti 77.321
Prilv gotovine iz aktivnosti investiranja 780.000
Odliv gotovine iz aktivnosti investiranja 1.150.961
Neto priliv(odliv) iz aktivnosti investiranja (370.961)
Prilv iz aktivnosti finansiranja 480.000
Odliv iz aktivnosti finansiranja 18.360
Neto prilv(odliv) gotovine iz aktivnosti finansiranja 461.640
Ukupni prilivi gotovine 1.839.600
Ukupni odlivi gotovine 1.671.600
Gotovina na početku obračunskog perioda 20.000
Gotovina na kraju obračunskog perioda 188.000
PLAN PRODAJE ZA PERIOD 2015-2017.god.
2015.god. 2016.god. 2017.god.
Količina (m3)
Profitni centar I
1. oblovina 790 800 850
2.šumski otpad –interno 500 600 650
Ukupno PC I 1.290 1400 1500
Profitni centar II
1. oblovina 1.050 1.150 1.250
2.šumski otpad –interno 900 950 980
Ukupno PC II 1.950 2.100 2.230
Profitni centar III Količina (t)
1.Pelet -domaćinstva 400 480 580
2.pelet- industrija 1.100 1.350 1.650
Ukupno PC III 1.500 1.830 2.230
Pelet za domaćinstva u pakovanjima od 15 kg,pelet za industriju od 250 kg.
PLAN PRIHODA OD PRODAJE ZA PERIOD 2015 – 2017.g
u KM
Profitni centar I 2014.god. 2015.god. 2016.god.
1. oblovina 59.250 61.500 63.750
Ukupno PC I 59.250 61.500 63.750
Profitni centar II
1. oblovina 73.500 80.500 87.500
Ukupno PC II 73.500 80.500 87.500
Profitni centar III
1.pelet-domaćinstva 108.000 129.600 156.600
2.pelet- industrija 363.000 445.500 544.500
Ukupno PC III 471.000 575.500 701.100
Ukupno Preduzeće 603.750 717.100 852.350
Za proizvod šumski otpad(biomasa) nismo računali prihod,obzirom da je to proizvod za internu upotrbu ( za jedan PC je prihod, a za drugi rashod).Nije predviđena eksterna prodaja biomase.
POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2015.god
U KM
Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat
PC I 59.250 59.200 50
PC II 73.500 73.350 150
PC III 471.000 327.184 143.816
POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2016.god
U KM
Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat
PC I 61.500 60.854 646
PC II 80.500 75.350 5.150
PC III 575.100 350.484 224.616
POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2017.god
U KM
Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat
PC I 63.750 62.455 1.295
PC II 87.500 77.380 10.120
PC III 701.100 385.350 315.750
7.3 Projekcija prihoda i rashoda
Planirani prihodi
Prihodi Plan 2015.god. u
KM
Plan 2016.god. u
KM
Plan 2017.god. u
KM
Prihod od prodaje 603.750 717.100 852.350
Finansijski prihod 1.500 2.200 3.500
Ostali prihodi 1.800 2.400 3.700
Ukupni prihod 607.050 721.700 859.550
Planirani rashodi
Rashodi Plan 2015. u KM Plan 2016. u KM Plan 2017. u KM
Trošak materijala 38.000 45.000 58.000
Trošak bruto plata 286.984 288.988 293.124
Trošak električne enrgije i goriva 126.000 135.000 146.000
Trošak amortizacije 54.600 55.050 55.510
Proizvodni troškovi 47.550 54.950 62.350
Nematerijalni troškovi 5.000 6.000 7.000
Troškovi poreza i doprinosa 2.400 2.500 4.000
Poslovni rashodi 560.534 587.488 625.984
Finansijski rashodi 18.360 23.084 17.591
Ostali rashodi 1.500 2.000 2.500
Ukupni rashodi 580.394 612.572 646.075
Bruto dobit 26.656 109.128 213.475
Porez na dobit 2.666 10.913 21.347
Neto dobit 23.990 98.215 192.128
7.4. Ocjena društvene rentabilnosti
Projekat je isplativ ekonomski obzirom da prihod od prodaje pokriva troškove proizvodnje peleta i
u sadašnjim uslovima kupac je zagarantovan. Društveno je isplativ zbog korištenja zelene energije,
odnosno sirovina iz biomase koji su ekološki manji zagađivači od klasičnih energenata.
Vrijednosti pokazatelja uspješnosti oslovanja preduzeća
POKAZATELJ 2015
Povrat na aktivu ROA 1,90
Povarat na kapital ROE 3,08
EBIT(poslovni prihodi-poslovni rashodi)u KM 70.216
EBITDA(EBIT+amortizacija) u KM 124.816
Stopa neto dobiti 4,0
Ukupni prihodi/ukupni rashodi 1,05
U tabeli su dati pokazatelji poslovanja koji se odnose na rentabilnos imovine, dobit, ekonomičnost
poslovanja i rentabilnost prihoda. Svi pokazatelji su zadovoljavajući.
7.5. Procjena rizika
Preduzeće je izloženo cjenovnom tržišnom i kreditnom riziku. Cjenovni rizik se odnosi na
promjene prodajne cijene proizvoda, dok je preduzeće djelimično izloženo promjenama nabavne
cijene sirovine, obzirom da raspolaže vlastitim izvorima biomase.
Tržišni rizik se odnosi na rizik obzbjeđenja stalnog kupca i naplate potraživanja od istog.
Preduzeće je izloženo kod kreditnog rizika promjenama kamatnih stopa EURIBOR. Preduzeće
smatra da će kreditne obaveze moći izvršavati redovno, planira likvidno poslovanje.
7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora
Preduzeće planira dio sredstava za investicije obezbjediti iz kredita IRB-a u iznosu od 480.000 KM.
Kreditna sredstva su planirana za nabavku opreme-mašina u proizvodnji peleta. Kreditna sredstva
će biti vrćena u roku od 5 godina sa kamatnom stopom 5,1%.
8.RAZVOJ PREDUZEĆA
8.1. Pravci rasta
U uslovima u kojima je sve izražajnija borba preduzeća za opstanak neophodno je proširenje
prodajnog i prozvodnog asortimana. Iz tog razloga, odlučili smo se za proširenje jos veće prodaje
našeg proizvoda na mađunarodno tržište, jer se predviđa sve veća upotreba biomase i peleta. Kao i
u samom poslovanju, tako i prilikom proširene prodaje postoje određene prednosti i slabosti
ovakvog poduhvata. Prednosti su u tome što ćemo proširiti tržiste poslovanja, samim tim i
efikasnost poslovanja, a slabosti su povećani troškovi pri transportu našeg proizvoda i
promjenljivosti tražnje na tržištu. Proširenjem proizvodnog asortimana bićemo spremni odgovoriti
potrebama tržista, što je prednost za naše preduzeće.
Tehnološke promjene u okruženju uslovljavaju sve brže zastarijevanje korištene tehnologije
(opreme) tako da ona predstavlja objektivan faktor koji je prisutan tokom čitavog poslovanja
preduzeća, tako i u njegovom razvoju. Nove tehnologije zahtijevaju nove finansijske izdatke, ali
sve u korist povećanja konkurentnosti i samim time dobiti preduzeća. Takođe, postojeći proizvodni
ciklus ćemo proširiti instalisanjem novih kapaciteta Proširenje kapaciteta zahtjevaće povaećanje
broja zaposlenih u proizvodnom procesu.
8.2. Metode rasta
Interne metode rasta našeg preduzeća kao podsticajni faktori, uključuju konkretne akcije koje se
preduzimaju unutar preduzeća, a koje su pod uticajem menadžera i stručnih kadrova. Te akcije
podrazumjevaju raspodjelu troškova u prizvodnji, na plantaži kao i troškovi prerade.
Eksterne metode rasta biće ostvarene oslanjanjem na razvoj tehnike i tehnologije koje nam koriste
kao sredstva za proizvodnju. Inovacije su ključ uspjeha svakog preduzeća, te nastojimo djelovati u
tom pravcu. Radi ostvarivanja svoje vizije i ciljeva prezudeće kontinuirano ulaže u edukaciju svojih
zaposlenika, u poboljšanje radnih uslova, što je od značaja za inovaciju. Sklapanjem ugovora sa
inostranim kupcima upotpunjavamo naš asortiman kao i povezanost sa inostranim tržištima, što
omugaćava rast našeg preduzeća.
9.PRILOZI
U poslovnom planu je sprovedena analiza od ideje do realizacije projekta. Radi se o
novoosnovanom preduzeću za proizvodnju peleta od biomase. Kroz poslovni plan analizirana je
djelatnost, tržište i nastup na tržištu, organizaciona i pravna struktura preduzeća, potrebna ulaganja,
izvori sredstava, projekcija rezultata, implementacija itd. Ovim planom smo imali namjeru da
ispitamo mogućnosti implementacije naše ideje-projekta. Analizom tržišta smo došli do zaključka
da u ovoj djelatnosti postoji i više nego dovoljno prostora za funkcionisanje našeg preduzeća te da
je tržište peleta još uvijek dostupno za otvaranje novih preduzeća s obzirom da se tražnja za ovim
proizvodom konstantno povećava. Planom smo nastojali da prikažemo sve bitne elemente na
osnovu podataka koji su nam bili dostupni, te da na realan način prikažemo tokove poslovanja
našeg preduzeća.
Svrha našeg poslovnog plana je predstavljanje preduzetničke ideje u cilju prikupljanja dodatnih
finansijskih sredstava neophodnih za pokretanje biznisa i uspješnu realizaciju projekta. Poslovnim
planom smo pokazali načine i svrhu našeg djelovanja, te mogućnosti rasta i razvoja našeg
preduzeća, s obzirom na tržišni potencijal, djelatnosti našeg preduzeća i sve eksterne i interne
faktore.
Recommended