Upload
bg
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ENERGETSKI EFIKASNO UPRAVLJANJE VIBRACIONIM DOZATOROM:
EKSPERIMENTALNA VERIFIKACIJA
M.Sc. Petar Mišljen, doktorant Fakulteta Inženjerskih Nauka, Univerziteta u Kragujevcu, Srbija
Prof. dr Željko Despotović, Institut „Mihajlo Pupin“, Beograd, Srbija, [email protected]
Prof.dr Milan Matijević, Fakultet Inženjerskih Nauka, Univerzitet u Kragujevcu, Srbija
Zlatibor- 24.03
-28.03.2015.
UVOD • U ovom radu su prikazani eksperimentalni rezultati dobijeni u verifikaciji
energetske efikasnosti vibracionog dozatora i ispitivanju zavisnosti brzine protoka rasutog materijala od srednje vrednosti pobudne struje namotaja vibracionog aktuatora (elektromagnetnog pobuđivača).
• Upravljačka jedinica, na osnovu zadatih parametara, generiše strujne impulse koji pobuđuju elektromagnetni pogon.
• Elektroenergetski pretvarač radi na principu širinsko-impulsne modulacije tzv. ''PWM''.
• Učestanost strujnih impulsa jednaka je rezonantnoj učestanosti dozatora, čime se ostvaruje maksimalan protok materijala uz minimalan utrošak energije i minimalno mehaničko naprezanje opruga (minimalan hod kanala u horizontalnoj ravni).
• Eksperimentom je utvrđena granična srednja vrednost struje kalema, pri kojoj je upravljanje vibracionim dozatorom energetski efikasno.
Eksperimentalno okruženje vibracionog dozatora
(1) upravljačka jedinica, (2) koš za dopremu rasutog materijala ,
(3) zasun za podešavanje gravimetrijskog protoka materijala
(4) vibraciono korito, (5) senzor ubrzanja vibracionog korita,
(6) elektromagnetni pobuđivač (aktuator) ,
(7) senzor pomeraja korita, (8) kompozitne slojevite opruge,
(9) senzor težine odmerenog materijala,
(10) prigušno-elastični elementi, (11) senzor struje i (12) osciloskop
CILJEVI I ZAHTEVI EKSPERIMENTA
• Osnovni ciljevi eksperimenta su bili da se odredi zavisnost protoka materijala od srednje vrednosti pobudnih strujnih impulsa, a da se pri tome održava rezonantni režim koji je naročito bitan sa stanovišta energetske efikasnosti
• Izvršeno je merenje protoka materijala za niz srednjih vrednosti struje namotaja vibracionog aktuatora. Protok rasutog materijala ( šećera) je određivan na osnovu izmerenog vremena potrebnog za doziranje tačno odmerene količine
• Pre svakog pojedinačnog merenja koš je dopunjavan sa prethodno odvaganom količinom šećera, radi obezbeđenja istog gravimetrijskog protoka materijala iz koša.
• Vreme odvage šećera je precizno mereno, a srednja vrednost struje je merena digitalnim multimetrom.
• Trenutne vrednosti vibracionog pomeraja i struje namotaja aktuatora su snimljeni na osciloskopu.
• Prilikom određivanja karakteristike zavisnosti protoka od srednje vrednosti struje vibracionog pobuđivača, učestanost strujnih impulsa je održavana na vrednosti jednakoj rezonantnom učestanost dozatora, a srednja vrednost struje je menjana od minimalne, pri kojoj je pomeraj korita veoma mali, do maksimalne, pri kojoj se ima maksimalni pomeraj korita.
Zavisnost protoka materijala od srednje vrednosti struje, Frez = 51,5Hz.
Frez = 51.5Hz
0
10
20
30
40
50
60
0 100 200 300 400 500
Isr [mA]
Q [
g/s
ac]
Q
Granična srednja vrednost struje namotaja vibracionog pobuđivača (170 mA)
ustvari predstavlja graničnu vrednost energetske efikasnosti dozatora.
Povećavanjem srednje vrednosti struje namotaja preko granične vrednosti ne
dolazi do očekivanog porasta protoka materijala.
Vremenski oblici pomeraja (1) i struje(2), Frez = 51,5Hz, Isr=210mA
CH1: 0.5mm/V CH2: 6.25 x u(mV)
AMPLITUDA POMERAJA : 1mm
Vremenski oblici pomeraja (1) i struje(2), Frez = 51,5Hz, Isr=390mA
CH1: 0.5mm/V CH2: 6.25 x u(mV)
AMPLITUDA POMERAJA : 2.5mm
ZAKLJUČAK
• U radu su prikazani eksperimentalno okruženje sistema vibracionog dozatora i rezultati dobijeni u okviru njega, a u cilju verifikacije njegove energetske efikasnosti.
• Dobijena je prenosna Q-I karakteristika ( izlazni protok materijala u funkciji srednje vrednosti struje namotaja vibracionog pobuđivača) čijom analizom je uočena granična srednja vrednost struje, koja predstavlja ustvari granicu energetske efikasnosti dozatora.
• U eksperimentu je potvrđena nelinearnost objekta upravljanja. Na osnovu dobijene Q-I karakteristike moguće je odrediti radnu tačku za linearizaciju dozatora.
• Pronalaženje ove tačke je značajno i za korišćenje dozatora kao objekta upravljanja u sistemu sa zatvorenom povratnom spregom.
• U ovom istraživanju je sproveden eksperiment sa doziranjem jedne vrste materijala (šećera).
ZAHVALNICA • Istraživanje predstavljeno u ovom radu je podržano od
strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije u okviru projekta tehnološkog razvoja u oblastima energetike, rudarstva i energetske efikasnosti, TR33022- “Integrisani sistema za uklanjanje štetnih sastojaka dima i razvoj tehnologija za realizaciju termoelektrana i energana bez aerozagađenja”.