Savremeni trendovi su potreba visokoškolskih biblioteka (primjer Univerzitetske biblioteke

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

Savremeni trendovi su potreba visokoškolskih biblioteka (primjerUniverzitetske biblioteke Maribor)

«Modern Trends is a Necessity in an Academic Library (The Case of the University ofMaribor Library)»

by Zdenka Petremanec; Dunja Legat

Source:Proceedings Association of Information Professionals, Librarians, Archivist and Museologists (BAM)(Zbornik Radova – Asocijacija informacijskih stručnjaka, bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM)),issue: 06 / 2012, pages: 5878, on www.ceeol.com.

http://www.ceeol.com/

http://www.dibido.eu/bookdetails.aspx?bookID=81e7094f-4b22-4aa4-8124-0e322953a745

http://www.ceeol.com

6. međunarodna konferencija BAM 2012 – Upravljanje znanjem

58

Savremeni trendovi su potreba visokoškolskih biblioteka (primjer Univerzitetske biblioteke Maribor)

Zdenka Petremanec, Dunja Legat Univerzitetna knjižnica Maribor

Maribor, Slovenija [email protected], [email protected]

Sažetak

Univerzitetska biblioteka Maribor je kao svoj temeljni pravac odredila tijesnu povezanost s poslanstvom i ciljevima univerziteta, čime se uključuje u sve procese strateškog planiranja na univerzitetu. 21. stoljeće zahtijeva i od biblioteka neprestano provjeravanje ostvarivanja postavljenih temeljnih vrijednosti, ciljeva i poslanstva, a uz to se ne smije zaboraviti na očuvanje baštine za buduće generacije. Ovaj rad osvjetljava svjetske razvojne trendove u bibliotekarstvu, koje Univerzitetna knjižnica Maribor pokušava da uvede u svoje djelovanje. Istaknuta je uloga biblioteke u podršci obrazovnom i istraživačkom radu na univerzitetu, pri čemu se mijenja uloga bibliotekara i njegovog doprinosa kod informacijskog opismenjavanja, razvoja digitalne biblioteke, trajno arhiviranje naučnog naslijeđa, te promocija otvorenog/slobodnog pristupa informacijama. Govorimo i o biblioteci kao o socijalnom prostoru namijenjenom korisniku bibliotečkih usluga. Preduslov za uvođenje stručnih promjena je fleksibilna organizacijska struktura koju upravo uvodimo u UKM.

Ključne riječi: strateško planiranje, visokošolsko bibliotekarstvo, informacijsko opismenjavanje, digitalna biblioteka, otvoreni/slobodan pristup, organizacijska struktura

1. Uvod

U nedavnoj historiji je bibilotekarstvo doživjelo dvije velike prekretnice. Prva je zasigurno automatizacija i uvođenje informatički podržanih procesa u bibliotekarstvu,a druga je svjetska internet mreža i sa njom povezan napredak u infomacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Posebno je posljednji imao nezamisliv uticaj na ljudski način života i tako isto na ponašanje korisnika biblioteka. Svjetska internet mreža je postala primarna ulazna tačka za traženje informacija i to nije više bibliotečki katalog, koliko god bibliotekari to željeli. Pojavljuje se sve više nebibilotečkih ponuđača informacijskih izvora i usluga, koji su bibliotekama velika konkurencija i odvraćaju pozornost koristnika od biblioteke (Breeding, 2009.). Svjetska internet mreža stvara nevjerovatan pristup do bilo čega i uvodi pretraživačke vještine u sve aspekte života. Suočavamo se sa ekspanzijom upotrebe mobilnih aparata i korisnici od nas bibliotekara očekuju da tome prilagodimo naše usluge? Bibliotekari o korisnicima sve manje znaju, a njih je sve više. Prešli su na udaljen i anoniman pristup. Radije traže informacije horizontalno nego vertikalno (u dubinu), radije gledaju nego čitaju, a posebno vole Google, koji je brz i jednostavan (Nicholas, 2011.). Današnji korisnici usluga visokoškolskih bibiloteka su takozvana »Google« generacija, to je populacija koja je rođena 1994. godine pa nadalje. Nove izazove za organizaciju znanja pred bibliotekare postavlja semantički internet.

Svake dvije godine američko društvo »Association of College and Research Libraries (skraćenica ACRL), na osnovu najnovijih znanstvenih objava, sa različitih polja formira 10


59

»top« smjernica, koje bi visokoškolske biblioteke morale slijediti ako žele biti u koraku sa razvojem djelatnosti. U 2010. godini su u visokoškolskom bibliotekarstvu prepoznali slijedeće trendove (2010 top ten trends in academic libraries, 2010.):

• Rast bibliotečkih zbirki će se zasnivati na potrebama korisnika (biblioteke će morati zbog smanjivanja finansijskih sredstava nabavljati bibliotečki fond pametno i ciljano te pri tome slijediti princip »just in time« a ne »just in case«, kao što je to bilo do sada – korisnički usmjerena nabavka; prednost pri kupovini svakako imaju elektronski informacijski izvori i kupovina lokalnih zbirki te unikatne i rijetke građe; uvođenje novih sistema za razmjenu izvora, npr. brza međubibliotečka posudba (engl. rapidILL); ispis (printanje) na zahtjev; 24/7 dostup do elektronskih informacijskih izvora; digitalizacija posebnih zbirki odnosno unikatne bibliotečke građe, pružanje neposrednog »online« pristupa elektronskim informacijskim izvorima i digitaliziranoj bibliotečkoj građi, omogućavanje pristupa punom tekstu. Autor Moss je u knjizi »Digital consumers« (2008.) zapisao da se informacijske zajednice moraju fokusirati na razvoj zbirki i prepustiti traženje dokumenata pretraživačima i internetu.

• Budžet biblioteka će se i dalje smanjivati i biblioteke će se suočavati sa izazovima djelovanja u manje stabilnoj finansijskoj okolini.

• Bibliotekari će morati proširiti svoj spektar vještina a da bi se mogli nositi sa promjenama u visokom školstvu, u znanstvenom komuniciranju i u novim načinima pretraživanja i podučavanja.

• Tendencija u dokazivanju važnosti bibliotekarstva će biti još veća – biblioteke će morati dokazivati uticaj bibliotečke djelatnosti na konačne učinke visokoškolskih institucija.

• Povećat će se djelatnost digitalizacije unikatnih bibliotečkih zbirki odnosno lokalnih i posebnih zbirki. Digitalna građa bit će sveprisutnija u fondovima.

• Zbog neumoljivog rasta različitih mobilnih uređaja i aplikacija, biblioteke će biti primorane uvoditi nove usluge i postojeće prilagoditi novim tehnologijama.

• Uloga biblioteke unutar i izvan matične ustanove će jačati samo sa većom implementacijom bibliotečkih izvora i programa informacijske pismenosti u studijske programe; saradnjom sa istraživačima pri pružanju pristupa istraživačkim podacima i u organizaciji istih; oblikovanjem virtualne istraživačke okoline; stvaranjem digitalnih repozitorija; saradnjom u učenju na daljinu; oblikovanjem korisničkih programa za pristup lokalnim digitalnim zbirkama, etc.

• Načini znanstvenog komuniciranja se mijenjaju i novi zadatak biblioteka je i usluga upravljanja sa autorskim pravima (promocija poštivanja autorskih prava, promocija otvorenoga pristupa, institucionalni repozitoriji; novi profili bibliotekara – bibliotekar – upravitelj autorskih prava, bibliotekar – stručnjak za znanstveno komuniciranje)

• Tehnologija će i u buduće mijenjati usluge i potrebne vještine bibliotekara (informatika u oblacima, oruđe za djelotvorno traženje elektronskih izvora, upotreba programa otvorenog koda (Open Source), društvene mreže)

• Fizički prostor biblioteke mijenja svoju svrhu i virtualni prostor se širi (broj fizičkih jedinica gradiva se smanjuje dok se virtualni svijet obogaćuje, koncept „biblioteke kao prostora“ je sve važniji za studente i istraživače kao društveni prostor i prostor za učenje.)

ACRL je u 2012. godini objavio prilog »2012 top ten trends in academic libraries«, kojeg je autorica Maja Božič (2012.) sažela u svom prilogu na stručnom savjetovanju Sekcije za

Access via CEEOL NL Germany


60

specijalne biblioteke i Sekcije za visokoškolske biblioteke Saveza bibliotekarskih društava Slovenije - Izazovi savremenih tehnologija, konkurencijska prednost bibliotečkih usluga. Autorica je naglasila je da će biblioteke morati u budućnosti posvetiti veću pozornost poljima kao što su dokazivanje vrijednosti biblioteka finansijerima i matičnim institucijama odnosno okolini u kojoj biblioteke djeluju. Kao primjer je navela uticaj upotrebe bibliotečke zbirke na uspjeh studenata i istraživača. Učenje na daljinu će zahtijevati prilagodbu bibliotečkih zbirki i usluga. Uspostavljanjem repozitorija i trajno čuvanje e-podataka, zatim brzo promjenljiva znanstvena komunikacija, kojoj na ruku idu novi izdavački modeli koji mijenjaju organizaciju posla u bibliotekama i način izgradnje bibliotečkih zbirki, uvode nove zadatke bibliotekara etc. Digitalizacija, koja je u bibliotekama već duže vremena aktuelna tema će biti još važnija, prvo u smislu trajnog pohranjivanja znanstvene produkcije matičnih institucija, a drugo zbog prezentiranja javnosti tog specifičnog gradiva, koje je unikatno u okolini u kojoj biblioteka djeluje. Na kraju je Božičeva upozorila na ekspanziju upotrebe informacijske tehnologije gdjegod i kadgod te da će biblioteke morati slijediti razvoj tih aplikacija, svoje uslugu prilagoditi i ujedno korisnike informacijski opismenjavati za upotrebu istih.

2. Razvoj univerzitetske biblioteke u svjetlu savremenih trendova

2.1 UBM i odazivi na promjene u okolini

Univerzitetska biblioteka Maribor je najstarija članica Univerziteta u Mariboru. Godine 2003. obilježila je 100 godina od osnivanja Historijskog društva za Slovensku Štajersku, čiji je bibliotečki fond i danas dio središnje univerzitetske biblioteke Univerziteta u Mariboru. Sve od nastanka 1903. godine, biblioteka je brinula da se očuva pisana kulturna baština sa područja Slovenije i dobijala na važnosti kao regionalna i nacionalna institucija. Prvi put joj se to pravo zakonski priznalo 1918. godine. Pošto je bibliotečka građa u ratu bila uništena ili odvezena, a poslije rata je vraćeno samo tričetvrtine predratnog fonda, te je svoju ulogu depozitarne biblioteke UBM počela poslije rata ponovo graditi. U kratkom periodu, od 1954. do 1959. godine je pravo primanja obaveznog primjerka UBM prestalo. Godine 1960. je tada Studijska biblioteka počela po odredbi ponovo primati obavezne primjerke, koji su nastali na teritoriji tadašnje SR Slovenije i tako je ojačala i svoje nacionalno značenje. U 1971. godini je UBM dobila pravo arhivskog obaveznog primjerka. Pored nacionalne depozitne funkcije, UBM danas kao središnja univerzitetska biblioteka Univerziteta u Mariboru od 2010. obavlja i depozitarnu funkciju za publikacije i koje izdaje Univerzitet u Mariboru. S tim omogućava širi pristup korisnicima i trajno pohranjivanje znanstvene produkcije koja nastaje na Univerzitetu u Mariboru. Prof. Janko Glazer je, 1931. godine u svom razvojnom planu, kao jedan temeljni zadatak definirao sakupljane cjelokupne literature koja nastaje na njenom području ili je sadržajno povezana sa tim područjem, te nudi podršku znanstvenom i obrazovnom radu. Tada je ustanovio lokalnu studijsku funkciju biblioteke. Statut biblioteke je bio prihvaćen 1958. godine, u kojem je biblioteka bila definirana kao središnja znanstvena biblioteka za područje Maribora i njegove okoline. Godine 1961. je postala središnja biblioteka mariborskog visokog školstva koje se počelo osnivati 1959. u Mariboru. Posljedica je bila preimenovanje u Visokoškolsku i studijsku biblioteku u Mariboru (1970.) te 1975. u Univerzitetsku biblioteku Maribor. Godine 1975. je potpisala Samoupravni sporazum o spajanju u Univerzitet u Mariboru kao saosnivač Univerziteta u Mariboru. U njenom statusu su bili određeni zadaci biblioteke kao središnje biblioteke mariborskih visokoškolskih ustanova kao opće znanstvene biblioteke i kao arhivske biblioteke.Godine 1977. je potpisan Samoupravni sporazum o osnivanju bibliotečko-dokumentacijsko-informacijskog sistema Univerziteta u Mariboru, a 1990. godine je bio nadograđen koncept


61

djelovanja bibliotečko-informacijskog sistema Univerziteta u Mariboru. Sa odlukom o preoblikovanju Univerziteta u Mariboru iz 1996. godine, Univerzitetska biblioteka Maribor je 1. oktobra 1996. postala 11. članica Univerziteta (Samoevalvacijsko, 2013).

Univerzitetska biblioteka Maribor je institucija koja sa svojom misijom i odgovornim djelovanjem ima ulogu u lokalnom (univerzitetskom i gradskom), regionalnom (područje sjeveroistočne Štajerske) i u nacionalnom okruženju. Međutim, okolina u kojoj živimo i djelujemo se neprestano mijenja. Jedan od najvažnijih elemenata osiguravanja kvaliteta u Univerzitetskoj biblioteci Maribor je prilagođavanje potrebama korisnika (Strategija 2006.) To znači da je biblioteka dinamičan organizam koji se neprestano prilagođava ciljevima i potrebama univerziteta i okoline. U zadnjem desetljeću smo svedoci svjedoci radikalnim promjenama u bibliotekarstvu – tehnoločkom napretku i samim tim promjenama u ponašanju i potrebama korisnika. U posljednje vrijemese tome pridružilo i smanjeno financiranja tih djelatnosti. Uslovi nas sile da razmišljamo kako dalje. Univerzitetska biblioteka Maribor je sa promjenama u organizacijskoj shemi neprestano slijedila razvoj struke i promjene u okolini u kojoj djeluje. Razdoblje prije otprilike dvadeset godina se podudara sa uvođenjem organizacijskih promjena Univerzitetske biblioteke Maribor i razlozi za promjene su bili slični: savremen razvoj bibliotečke struke i prakse u svijetu, jedinstven bibliotečko–informacijski sistem Univerziteta u Mariboru, stepen kompjuterske i komunikacijske opremljenosti etc., a posebno sve brojniji i kompleksniji zahtjevi korisnika. Godine 1993. je tadašnji direktor mag. Bernard Rajh na stručnom kolegiju biblioteke prikazao prijedlog nove organizacije koja se temeljila na restrukturiranju odjeljenja za nabavku bibliotečke građe, i osnivanjem odjeljenja za specijalne zbirke u kojem bi se ujedinili stručni referenti sa pojedinačnim specijalnostima. Nejasan je ostao i položaj lokalne djelatnosti. Sa organizacijskim promjenama je nastavila dr. Irena Sapač i u prvoj fazi 1994. godine zaživjela je organizacijska šema sa tri organizacione jedinice: Jedinica za obradu bibliotečke građe i informacija kojoj je pripao i Informacijski centar za zavičajnu zbirku, Jedinica za rad sa korisnicima, i grupa stručnih referenata. Godine 1996. iz Jedinice za obradu bibliotekčke građe se razvio informacijski centar za zavičajnu zbirku, postao je neovisna jedinica i dobio naziv Informacijsko-dokumentacijski centar za zavičajnu zbirku. Zatim se godinu kasnije formirala Jedinica stručnih referenata i zbirki građe, a zavičajnu funkciju je preuzela Jedinica za zavičajnu zbirku. Razvojem zavičajne funkcije Univerzitetska biblioteka Maribor dobija regionalni značaj za grad Maribor i sjeveroistočnu Štajersku. Već od svog početka 1903. godine, a organizirano od 1966., UBM provodi znanstveno opredijeljenu djelatnost zavičajne funkcije i rezultat toga je bogata zbirka svih vrsta bibliotečke građe o lokalnoj povijesti koja predstavlja izvor obrazovanja i istraživanja uže i šire lokalne zajednice. To predstavlja neprocjenjivu zbirku knjižne građe, dokumentacione građe i planski pravljenih zbirki podataka što doprinosi znanju i poznavanju Maribora i sjeveroistočne Slovenije u prošlosti i danas. Na tada zasnovanoj organizacijskoj osnovi bibliotečka djelatnost Univerzitetske biblioteke Maribor se temelji još i danas (slika 1). Postepeno je osnovana matrična organizacija u kojoj se podsistem stručnih referenata prepliće sa podsistemom rada sa korisnicima, podsistemom nabavke i obrade bibliotečke građe te podsistemom kadrovskih i finansijskih djelatnosti (Sapač, 2002., str. 130).


62

Slika 1: Organigram Univerzitetskebiblioteke Maribor18

Autorica Sapač (2002.) je UBM definirala kao sistem sastavljen iz tri velika podsistema. Prvi obuhvata rad sa korisnicima, drugi djelatnosti pri nabavci i obradi građe, a treći obuhvata djelatnosti sa kadrovima, finansijskim sredstvima, prostorima i opremom. Autorica dalje u tekstu definiše još četvrti podsistem, naime radi se o podsistemu stručnih referenata- referalni centar koji se prepliće sa prije pomenutim podsistemima. Također, je definirala da je cilj podsistema stručnih referenata da odrede potrebe korisnika u pojedinačnim stručnim područjima (saradnja sa službom nabave građedjelotvorna sadržajna, obrada bibliotečkegrađe i djelotvorno posredovanje specijalnih informacija korisnicima. Njihove uloge su: nabavna (određenje potreba korisnika – profesora, istraživača i studenata, izbor bibliotečke građe, koordiniranje nabavke bibliotečke građe na svom znanstvenom području u središnjoj i fakultetskim bibliotekama); funkcija uređenja zbirki građe (sadržajna obrada bibliotečke građe, uređivanje zbirki); informacijska funkcija (intervencija zahtjevnijih informacija iz lokalnih i inozemnih izvora); pedagoška funkcija (obrazovanje korisnika); organizacijska funkcija (savjetovanje fakultetskih biblioteka i ujedinjavanja posla sa središnjom bibliotekom na pojedinačnom znanstvenom području te organiziranje centara u biblioteci); kontakti sa javnošću (izložbena djelatnost, knjižne novosti etc.) (Sapač, 2002., str. 131). Prema Sapačevoj podsistem za rad sa korisnicima obuhvata informacijsku, posudbenu, nadzornu i pedagošku funkciju. Dok se informacijska, pedagoška i nadzorna funkcija prepliću sa podsistemom stručnih referenata, posudbena je u domenu podsistema za rad sa korisnicima.

18 http://www.ukm.si/podrocje.aspx?id=24&langid=1060

ORGANI UBM STRUČNO VIJEĆE DIREKTOR

JEDINICA STRUČNIH REFERENATA I ZBIRKI GRAĐE

JEDINICA ZA OBRADU BIBLIOTEKAR. GRADIVA

JEDINICA ZA ZAVIČAJNU ZBIRKU

DIREKTORAT

JEDINICA ZA RAD SA KORISNICIMA

SEKRETARIJAT UBM

SLUŽBA za nabavku

INFORMACIJSKA SLUŽBA

VOĐSTVO

SEKRETARIJATA

SLUŽBA ZA OBRADU PERIODIČNIH PUBLIKACIJA

SLUŽBA POSUĐIVANJA

FINANSIJSKO RAČUNOVODSKA SLUŽBA

KATALOGIZACIJSKO REDAKCIJSKA SLUŽBA

SLUŽBA ZA MEĐUBIBLIOTEČKU POZAJMICU I RAZMJENU

TEHNIČKA SLUŽBA

KNJIGOVEZNICA


63

Slično se može kazati i za podsistem nabavke i obrade bibliotečke građe gdje stručni referenti sudjeluju u procesu nabavke bibliotečke građe i tako je odgovornost za izgradnju bibliotečke zbirke pojedinačnog znanstvenog područja u njihovom domenu. Uz to, Univerzitetska biblioteka Maribor obavlja i zavičajnu funkciju za Maribor i njegovu okolinu, a zadaci koje obavlja UBM su distribuirani među pet organizacijskih jedinica i službi koje su im podređene.

Tabela 1: UBM u brojkama

UBMu brojkama 2011

Broj radnika 79

Broj stručnih radnika: 50

Broj jedinica bibliotečke građe: 909.896

Broj naručenih periodičkih publikacija: 8.454

Broj jedinica neknjiževne građe: 56.065

Broj zapisa u lokalnoj bazi COBIB.SI (31.12.2011): 588.536

Broj aktivnih članova: 15.362

Broj posuđenih jedinica bibliotečke građe: 265.202

Međubibliotečka pozajmica: 2.796

Obrazovanje korisnika (broj grupa): 120

Obrazovanje korisnika (broj korisnika): 5.022

Univerzitetska biblioteka Maribor koordinira djelatnost bibliotečkog informacijskog sistema Univerziteta u Mariboru. Biblioteke djeluju kao jedinstven sistem, ali su fakultetske biblioteke upravno-organizacijske jedinice fakulteta na kojima djeluju.

Sapačeva (2002., str. 132) je zapisala: „UBM se organizacijski spaja sa fakultetskim bibliotekama putem stručnih referenata. /.../ Sa spajanjem UBM sa fakultetskim bibliotekama pri izboru i nabavci gradiva, pri informacijskim djelatnostima, izradi bibliografije profesora i istraživača, jedinstvenom informacijskom sistemu, sa zajedničkom bazom podataka o korisnicima, sa jedinstvenom knjižicom koja važi u svim bibliotekama sa sistemom jedinstvenih standarda, sličnim programima obrazovanja korisnika, bibliotečki informacijski sistem Univerziteta u Mariboru se približava savremenom modelu u kojem su sve biblioteke na univerzitetu funkcijski povezane.“

Tako bibliotečko-informacijski sistem Univerziteta u Maribor (KISUM) čine Univerzitetska biblioteka Maribor sa 11 fakultetskih biblioteka: biblioteka Tehničkog fakulteta (biblioteka Fakulteta za elektrotehniku, računarstvo i informatiku, Fakulteta za hemiju i hemijsku tehnologiju, Fakulteta za mašinstvo), biblioteka Ekonomsko-poslovnog fakulteta, Miklošičeva biblioteka – FPNM (biblioteka Pedagoškog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Prirodno matematičkog fakulteta), biblioteka Fakulteta za organizacijske nauke, biblioteka Pravnog fakulteta, biblioteka Fakulteta za poljoprivredu i biosistemske nauke, biblioteka Medicinskog fakulteta, biblioteka Fakulteta za logistiku, biblioteka Fakulteta za sigurnosne nauke, biblioteka Fakulteta za zdravstvene nauke i biblioteka Fakulteta za energetiku. Bibliotekarsku djelatnost Fakulteta za turizam obavlja Opća biblioteka Brežiće (slika 2).


64

Slika 2: Bibliotekarska mreža Univerziteta u Mariboru

Svjesni promjena okoline i sa pojavom novih vrsta bibliotečke građe posebno elektronskih informacijskih izvora dostupnih na daljinu i upravljanje njima, sa konzorcijskim spajanjem pri njihovoj kupovini, digitalizacijom i promijenjenom paradigmom biblioteke kao prostora etc., je UBM ponovo u procesu reorganizacije radnih procesa i posljedično organizacijske strukture. Najvažniji cilj reorganizacije je pomak od tradicionalne uloge upravljanja i čuvanja bibliotečkih zbirki u digitalnu okolinu i aktivnom uspostavljanju partnerskog odnosa sa akademskom zajednicom.

3. Strategija razvoja Univerzitetske biblioteke Maribor

Univerzitetska biblioteka Maribor je uvijek sebi postavljala temeljno usmjerenje – čvrstu povezanost sa misijom i ciljevima univerziteta, a njen cilj je uključenost u sve procese planiranja, pogotovo strateškog planiranja univerziteta. 21. stoljeće traži neprestano provjeravanje zacrtanih temeljnih vrijednosti, ciljeva i misija. Pri tome se ne smije zaboraviti na zaostavštinu za buduće generacije. Danas su promjene normativ, a stabilnost izuzetak. Zato je cilj Univerzitetske biblioteke Maribor da slijedi svojoj misiji: središnjosti kao središnjoj univerzitetskoj biblioteci Univerziteta u Mariboru, nacionalnosti kao čuvaru kulturne baštine Republike Slovenije, te multireligioznosti kao zavičajnoj biblioteci za grad Maribor i okolinu. Cilj Univerzitetske biblioteke Maribor je da sa svojom djetalnošću i stručnim potencijalom bude jednakopravan partner u dostizanju ciljeva univerziteta da pomogne u obrazovanju stručnjaka koji će sa svojom kreativnošću i inovativnošću biti dodana vrijednost društva. Zato Univerzitetska biblioteka Maribor u programu rada slijedi

Miklošičeva biblioteka-FPNM (FF, PeF, FNM)

Biblioteka tehničkih fakulteta (FG,FS,FKKT,FERI)

Biblioteka Pravnog fakulteta

Biblioteka Ekonomsko-poslovnog fakulteta

Biblioteka Medicinskog fakulteta

Biblioteka Fakulteta za zdravstvene nauke

Biblioteka Fakulteta za turizam (Opća biblioteka Brežice)

Biblioteka Fakulteta za logistiku

Biblioteka Fakulteta za organizacijske nauke

Biblioteka Fakulteta za energetiku

Biblioteka Fakulteta za sigurnosne nauke

Biblioteka Fakulteta za poljoprivredu i biosistemske nauke

Univerzitetska biblioteka Maribor


65

sljedeće dugoročne ciljeve u okviru kojih planira godišnje kratkoročne ciljeve. Dugoročni ciljevi su:

• Strateško planiranje razvoja bibliotečke djelatnosti UBM i biblioteka koje su njene članice,

• Povečanje kvaliteta bibliotečke djelatnosti središnje univerzitetske biblioteke UBM i fakultetskih biblioteka na UM,

• Planiranje i koordinacija djelatnosti bibliotečkog sistema Univerziteta u Mariboru, • Informacijska podrška obrazovnom, znanstvenoistraživačkom, stručnom i umjetničkom

radu na UM, • Izrada bibliografija visokoškolskih nastavnika i saradnika Univerziteta u Mariboru, • Stvaranje digitalnih sadržaja i razvoj digitalne biblioteke Univerziteta u Mariboru, • Osiguranje i zaštita građe za trajno očuvanje kulturne i znanstvene baštine, • Sakupljanje, čuvanje, dokumentiranje i posredovanje građe lokalne povijesti za grad

Maribor i širu okolinu u funkciji zavičajne biblioteke i podrške znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Univerziteta u Mariboru,

• Projektna djelatnost i međunarodna saradnja, • Razvoj stručnih potencijala i • Djelatnost događanjai promocija Univerzitetske biblioteke Maribor.

Strateški razvoj bibliotečko informacijske djelatnosti Univerzitetske biblioteke Maribor jača sve tri uloge: univerzitetsku, regionalnu i nacionalnu ulogu.. To je u saglasnosti sa razvojem okoline u kojoj biblioteka djeluje i gdje glavnu ulogu imaju korisnik i inovativna tehnologija. Posebno uključuje tjesnije povezivanje razvojne strategije biblioteke sa strategijom univerziteta, uključivanje biblioteke u obrazovne i istraživačke procese, značaj informacijskog opismenjavanja, digitalizacija i prijelaz na digitalni sadržaj, pogotovo posebnih zbirki građe, inovativniju i naučnom procesu univerziteta prilagođenu upotrebu bibliotečkog prostora, te za danas od bitnog značajnog a trajnog arhiviranja znanstvene baštine i promocija otvorenog pristupa informacijama.

3.1 Idejni elaborat reorganizacije bibliotečko informacijske djelatnosti Univerziteta u Mariboru

U oktobru 2010. godine Univerzitetska biblioteka Maribor je u sastavu radne grupe pripremila elaborat (radno gradivo, v.1) reorganizacije bibliotečko informacijske djelatnosti Univerziteta u Mariboru i u podnaslovu ga opredijelila kao strateški razvojni program UBM 2011-2015. Dokument strateškog razvojnog projekta bio je namijenjen prethodnom obavještavanju vođstva Univerziteta u Mariboru da se na osnovu smjernica i odluka oblikuje naredna verzija tog programa za potrebe daljeg odlučivanja. Konstruirana je bila vizija Univerzitetske biblioteke Maribor i strategija njenog razvoja. Elaborat uključuje ideju reorganizacije bibliotečke djelatnosti na Univerzitetu u Mariboru u smislu integracije u jedinstven poslovni sistem.

VIZIJA

Cilj Univerzitetske biblioteke Maribor je da bude međunarodno priznata, nacionalno bitna, regionalno angažirana, savremena središnja univerzitetska biblioteka koja svoj razvoj koordinira sa razvojem pedagoških, znanstvenoistraživačkih, umjetničkih i stručnih područja Univerziteta u Mariboru, te da bude djelatnik u napretku šire društvene okoline u kojoj djeluje.


66

Autori projekta (Petermanec, 2010.) su definirali 8 razvojnih strategija i sadržajno ih utemeljili. Tradicionalno uslovljavanaUBM u široj društvenoj okolini obavlja tri bitne funkcije. Prva i najvažnija je univerzitetska funkcija koju definira Zakon u bibliotekarstvu (2001.). U okviru nacionalne funkcije Univerzitetska biblioteka Maribor je njegovateljica i paziteljica obaveznog primjerka Republike Slovenije i po Zakonu o obaveznom primjerku publikacija druga depozitna biblioteka (Zakon, 2006., član 13). Regionalnost je izražena u zavičajnom usmjerenju biblioteke na grad Maribor i širu regiju. Njena izložbena djelatnost je dodana vrijednost ulozi univerzitetske biblioteke i značenju Univerziteta u Mariboru kao regionalnog središta. Sa integracijom bibliotekarske informacijske djelatnosti, ne samo funkcijski, opredjeljenje UBM je jačati univerzitetsku, nacionalnu i regionalnu funkciju biblioteke, što je izvodljivo sa fleksibilnom upotrebom ljudskih izvora, racionalnom upotrebom i kupovinom nove informacijske i komunikacijske opreme, sa skraćivanjem komunikacijskih puteva i bržim protokom informacija, sa sistemskih pristupom poslovanju organizacije, projektnim radom etc. Novi organizacijski model bibliotečko informacijskog sistema UM je za UBM prilika za sistemsko uređenje novih savremenih usluga unutar redovne djelatnosti, kao i uključenje određenog raspona usluga tržišnog značenja. Jedna od najvažnijih stvari je svakako sistemsko uređenje i finansijska podrška Digitalnoj biblioteci Univerziteta u Mariboru koja mora postati institucionalni repozitorij. Autori su također zapisali da će novi organizacijski model bibliotečko informacijskog sistema UM sa osnivanjem sistemskog finansiranja djelatnosti, osigurati svim članicama Univerziteta u Mariboru savremenu podršku obrazovnoj i istraživačkoj djelatnosti. Na taj način će se i na području visokoškolskog bibliotekarstva slijediti strategiji razvoja univerziteta, uspostavljanju novih studijskih programa te razvijanju novih istraživačkih područja. Da bi kompetentnije nastupali na području istraživačke djelatnosti, UBM je sebi dala zadatak da se registrira kao istraživačka ustanova. Preduvjeti za to su bili stvarani ohrabrivanjem i sunfinasiranjem formalnog obrazovanja u proteklom desetljeću u UBM iveć sada je oblikovana grupa akademsko obrazovanih bibliotekara koji mogu biti nosioci istraživačke djelatnosti na području bibliotekarske znanosti i razvoja bibliotekarskog informacijskog sistema. U vremenu brzih tehnoloških promjena i navale različitih izvora informacija, informacijska znanja postaju hitno potrebna, kako bi pojedinac na radnom mjestu, na studiju i u privatnom životu savladao raznolik i bogat izbor informacija. Zato je nabavka elektronskih informacijskih izvora i efikasno upravljanje njima od bitnog značaja. Informacijska pismenost predstavlja temelj za cjeloživotno učenje. Naučna okolina u kojoj se studenti aktivno uključuju u studijski proces, traži informacijski pismenog studenta, koji je sposoban da se posveti rješavanju problema i koji može u tom procesu razmišljati kritički. UBM će sa osnivanjem modela informacijske pismenosti studentima Univerziteta u Mariboru osigurati usporedivo znanje, vještine i spretnosti za djelovanje kod kuće i u globalnom svijetu u skladu sa smjernicama razvijenih informacijskih društava.

Gradivo je bilo prikazano rektoru Univerziteta u Mariboru, Komisiji za bibliotečkii sistem i vođama visokoškolskih biblioteka, te Stručnom vijeću Univerzitetske biblioteke Maribor, koji se sa građomupoznao na 26. sjednici Stručnog vijeća UBM 26.10.2011. Reakcije na ishodišta za reorganizaciju bibliotečkoe informacijske djelatnosti Univerziteta u Mariboru su u većini bile negativne, barem u okolini visokoškolskih biblioteka članica Univerziteta u Mariboru.19

U savremenom bibliotekarskom svijetu susrećemo različite organizacijske oblike bibliotekarske informacijske djelatnosti na univerzitetima. Jedna među njima je i integrirani organizacijski model kao jedinstveni organizacijski oblik.

19Zapisnik 7. Sastanka Komisije za bibliotekarski sistem (2011.) Pridobljeno 18.1.2013. sa web stranice: http://www.ukm.si/UserFiles/641/File/Zapisnik_Kisum_07_2011-09-22%20(4).pdf.


67

Autorice Ambrožič et al. (Izhodišča, 2011., str. 24) su zapisale da je posebno u anglosaksonskim državama dominantan model jedinstvene univerzitetske biblioteke, tj. kampusni sistem gdje u centralnoj zgradi djeluje univerzitetska biblioteka a u više prostorski razdvojenih jedinica su biblioteke visokoškolskih ustanova (tj. dislocirane jedinice univerzitetske biblioteke). A za europski prostor nije karakterističan model decentralizirane organiziranosti bibliotekarstva, posebno tamo gdje su univerziteti slijedili modelu Humboldtovog univerziteta.

Autori elaborata (Petermanec, 2010.) su odlučili da, u slučaju Univerziteta u Mariboru,daju prednost implementaciji jedinstvenog organizacijskog oblika bibliotekarske djelatnosti i da taj model može dati visok stepen kvalitetnih usluga za sve članice univerziteta. Posebno kod članica unverziteta koje su osnovane u bližoj prošlosti i danas još ne mogu svojim studentima obezbijediti prikladne bibliotečko- informacijske infrastrukture, a samim tim i kvalitetne usluge. Uz to su izrazili zabrinutost da članice koje su uspostavljene (izraslije) vjerovatno ne osjećaju potrebu za udruživanjem svojih biblioteka u jedinstven poslovni sistem sa središnjom univerzitetskom bibliotekom te je zbog toga u elaboratu predviđeno više načina implementacije nove organiziranosti. Naglasili su i tzv. „hibridni“ – djelimično integrirani organizacijski model koji bi u poslovni sistem UBM uključio samo članice koje nema oblikovane biblioteke a uz to bi intenzivirali funkcijsku povezanost sa ostalim bibliotekama UM.

3.2 Razvojna područja Univerzitetske biblioteke Maribor

U okviru dugoročnih i kratkoročnih strateških ciljeva, Univerzitetska biblioteka Maribor je oblikovala prioritetna područja razvoja koja su usmjerena na razvoj cjelovitog bibliotečkog sistema univerziteta,te su imenovani i kao zajednički zadaci bibliotečkog sistema Univerziteta u Mariboru:

3.2.1 Politika nabavke

Prioritetna nabavka elektronskih informacijskih izvora;

Bibliotečku zbirku formiraju potrebe studenata, visokoškolskih profesora i istraživača Univerziteta u Mariboru;

Uvođenja načina kupovine na zahtjev (“patron driven acquisition”);

Kupovina e-knjiga (u 2012. Godini smo nabavili paket E-brary);

Koordinacija nabavke sa fakultetskim bibliotekama na području naučnih časopisa

Dokument o nabavnoj politici UBM – koji temelji na znanstvenim disciplinama i na studijskim programima, koje nudi Univerzitet u Mariboru;


68

Slika 3: Web formular »Prijedlog za nabavku«20

3.2.2 Bibliotekakao podrška znanstvenom komuniciranju

24/7 dostupnost e-izvora

- kupovina e-izvora za cjelokupno IP područje univerziteta, - organizacija pristupa izvorima preko internet aplikacija – metapretraživača, - pristup na daljinu – od kuće.

Izrada bibliografija visokoškolskih nastavnika i istraživača (COBISS/SICRIS),

Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru (trajno arhiviranje znanstvene baštine univerziteta),

Bibliometrija – vrednovanje znanstvene odličnosti (visoke kvalitete) univerziteta (SICRIS, indeksi citata, Scopus, Web of Science),

Slobodan pristup znanstvenim informacijama,

Integracija bibliotekara u radni procesistraživača kod traženja i pristupa relevantnim informacijskim izvorima.

20 http://www.ukm.si/podrocje.aspx?id=396&langid=1060


69

Slika 4: Univerzitetska biblioteka Mariboru – sukreator promocije otvorenog pristupa u Sloveniji21

3.2.3 Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru i baština u digitalnom obliku

Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru (DKUM) je jedinstvena ulazna tačka za pristup do elektronskih informacijskih izvora, koji nastaju na Univerzitetu u Mariboru ili ih se kupuje za potrebe znanstvenoistraživačke, stručne ili umjetničke djelatnosti na Univerzitetu u Mariboru. Digitalna biblioteka trenutno nudi e-diplomske radove, magistarske i doktorske radove nekih članica Univerziteta u Mariboru. Prezentirati želimo internet izdanja znanstvenih i stručnih časopisa i knjižne zbirke te druge publikacije, čiji izdavač ili suizdavač je Univerzitet u Mariboru. Do te građe korisnik može doći pregledavanjem po hijerarhiskojstrukturi područja ili korištenjem jednostavnog odnosno naprednog pretraživanja. Pored diplomskih radova, magistarskih i doktorskih radova, u DKUM ćemo uključiti i e-nastavna gradiva te druge publikacije i priloge, čiji su autori saradnici Univerziteta u Mariboru. Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru uključuje i zbirke ostalih elektronskih informacijskih izvora, koje biblioteke Univerziteta u Mariboru kupuje za naše korisnike i dostupne su putem web aplikacije Univerziteta u Mariboru. Danas, kada korisnik najradije pregledava internet i kada biblioteke nisu više primarna ulazna tačka za pronalazak informacija, najvažnijeje da javnosti izložimo vrijedno gradivo, koje UBM čuva u svojim skladištima i zato je digitalizacija vlastitih zbirki bibliotečke građe toliko bitna. Digitalna biblioteka UM će u buduće biti ulazna tačka za dostup do tog vrijednog gradiva u digitalnoj formi, a ujedno gradimo svoj repozitorij e-UBM.

21 http://www.openacess.si


70

Slika 5: Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru22

Slika 6: Kartični katalog u digitalnoj formi23

22 http://dkum2.uni-mb.si/podrocje.aspx 23 http://www.ukm.si/podrocje.aspx?id=1160&langid=1060


71

3.2.4 Informacijsko opismenjavanje studenata

Informacijskoopismenjavanje(u 2011. godini je UBM preko različitih oblika/načina uvela preko 5.000 korisnika);

Ponuda različitih kurseva u e-učenju u okolini Moodle;

Uvođenje sistema bibliotekar – tutor;

Početak studijske 2012. godine u Univerzitetskoj biblioteci Maribor: UVODNI TJEDAN U UBM (kratko, vođeno razgledanje biblioteke); NOĆ ISTRAŽIVAČA 2012 (zadnji petak u septembru); Ilustracije virtualne biblioteke UBM u prirodnim znanostima i u medicini; Šahovski turnir u UBM; Trubarova* šifra ili gdje se krije pismeno blago (traženje rješenja pomoću korištenja

informacijskih vještina); Izložba i razgovor o ilustracijama (u saradnji sa Odjeljenjem za historiju umjetnosti

FF UM); STUDENTSKI OKTOBAR U UBM 2012 Bibliotečko – gdje i šta; Bibliotekat tutor – bibliotekar po mjeri (predstavljanje i upoznavanje sa stručnim

referentima); Biblioteka za strane studente (predstavljanje biblioteke); Za studente sa posebnim potrebama (predstavljanje ponude UBM); Domofil(m) (projekcije zavičajnih filmova i razgovori); S klikom do čitanja (predstavljanje nove elektronske ponude – E-brary); Pozivi na predavanja uspješnih znanstvenika ili poduzetnika (Pipistrel) Tržnica pod arkadama (tradicionalna razmjena korištenih i otpisanih knjiga).

Slika 7: Ponuda različitih kurseva u e-nastavnoj okolini Moodle


72

3.2.5 Biblioteka kao centar za učenje i socijalni prostor

Koncept “biblioteke kao prostor” je važan za univerzitete kao prostor za učenje i kao socijalni prostor

11 -satna dnevna otvorenost centralne biblioteke; Prostori za grupni rad, anatomska soba; Dnevno-noćna čitaonica ČUK - Čitaonica Univerzitetske biblioteke (od 12 do 24 sata, u

subotu od 9do 18 sati); biblioteka kao socijalni prostor

Slika 8: Biblioteka – prostor za studij i slobodno vrijeme

Slika 9: Anatomska soba u UBM


73

4. Reorganizacija radnih procesa u Univerzitetskoj biblioteci Maribor

Univerzitetska biblioteka Maribor je svjesna promjena okoliša a posebno ponašanja korisnika, zato u skladu sa strateškim dugoročnim ciljem „strateško planiranje razvoja bibliotečke djelatnosti UBM i biblioteka njenih članica“, priprema reorganizaciju radnih procesa i na taj način uvezati reorganizacijske strukture biblioteke.

Univerzitetska biblioteka Maribor je odlučila da ispuni organizacijske promjene u više koraka. Prvi korak je imenovanje radne grupe, čiji je prvi zadatak da odredi svrhu i ciljeve organizacijskih promjena. Ako je vodstvo biblioteke oblikovalo tzv. zajedničke zadatke bibliotečkog sistema Univerziteta u Mariboru i ako ih je u svojim dokumentima u okviru univerzitetske funkcije opredijelilo kao najvažnije razvojne ciljeve Univerzitetske biblioteke Maribor, onda je zadatak radne grupe potražiti i definirati radne procese i možda nove organizacijske forme, koje će omogućavati njihovo ispunjenje. Tako je radna grupa kao primarni cilj postavila da potraži optimalnije forme radnih postupaka, posebno racionaliziranje opterećenja ljudskih izvora.

Dugoročno se može priželjkivati da se poveća broj zaposlenih i treba slijediti novim formama usluga, ali ne samo formama nego i novim područjima, a u tome nema uspjeha bez stručnog kadra. Rješenje je potrebno tražiti u optimizaciji klasičnog bibliotekarstva.

Prvo korak radne grupe je da obavijesti zaposlene biblioteke da su promjene potrebne i zato je bila analiza savremenih trendova razvoja visokoškolskog bibliotekarstva i pregled stručne literature na tom području od bitnog značaja. Organizirala je skup zaposlenih na kojem je prezentirala rezultate stručne literature na području redefinicije visokoškolskog bibliotekarstva u svijetu kao posljedice promjena u okolini i razvoju tehnologije. Naredni korak je bio razgovor radne grupe sa zaposlenima u pojedinačnim jedinicama i službama te je rezultat tih razgovora bio popis postojećih radnih postupaka na pojedinačnom radnom mjestu, kojeg smo imenovali kao „inventuru radnog mjesta“24 (slika 10).

U drugoj fazi je radna grupa ponovo obavila razgovore sa zaposlenima u pojedinačnim jedinicama i službama te ih zadužila da radne postupke povežu u radne procese unutar svojih organizacijskih jedinica, a uz to su definirali zavisnost u radnom procesu od drugih organizacijskih jedinica. Tako su morali navesti ulazne informacije koje su potrebne za izvođenje radnog procesa, kao i izlazne informacije koje mogu biti konačni rezultat radnog procesa ili ulazna informacija za drugi radni proces. Bilo je potrebno odrediti izvore ulaznih informacija i primaoce izlaznih informacija, a pri tome ne zaboraviti na dokumente koji nastaju prilikom radnog procesa i koji su ključ za evidentiranje. Također, morali su navesti sve smetnje u radnom procesu koje mogu biti prevaziđene, a ukoliko nisu, onda treba navesti razloge. Sve radne procese su zaposleni prezentirali grafički.

Sve to će biti podloga radnog grupi za razmišljanje o drugim načinima rada i za oblikovanje optimalnijih radnih procesa. Ako se do sada nismo pitali, zašto određeni radni proces protiče na taj način, sada je vrijeme da se to uradi. Iste radne postupke ćemo preispitati uz temeljito razmišljanje, zašto tako, ali je korak u radnom procesu bitan iz pogleda zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika ili evidentiranja, šta nedostaje i šta je višak.25 Cilj je katalog radnih postupaka i pratećih dokumenata, kako postojećih i obnovljenih tako i novih. Tek nakon toga ćemo razmišljati i oblikovati novu organizacijsku strukturu Univerzitetske biblioteke Maribor.

24Formular smo saželi po formularu »Job inventory«, kojeg su u procesu reorganizacije upotrijebili u biblioteci Univerziteta Dallas »University of Texas Southwestern Medical Center« (Higa, 2005.) 25Radionica M. Muleja Reorganizacija i inovacijaradnih procesa u UBM, 2012.


74

Slika 10: Inventura radnog mjesta

INVENTURA RADNOG MESTA

1. DIO: Spisak zadataka

1.a.

Nabroj glavne zadatke/odgovornosti na svom radnom mjestu. Sortiraj ih horizontalno po količini utrošenog vremena za izvođenje zadatka (vrijeme ocjeni u min).

Ocjeni procentualno vrijeme, posvećeno svakom zadatku/odgovornosti na dnevnom nivou.

U ocjenu utrošenog vremena za svaki zadatak/odgovornost uključi i administrativne aktivnosti (telefonski(službeni i lični) razgovori, e-mail).

Ako izvršenju zadatka posvetiš barem 15 ili više minuta, molim te, navedi ga kao samostalan zadatak/odgovornost.

Uz svaki zadatak/odgovornost navedi da li je izvršavaš svakodnevno ili povremeno.

Uz svaki zadatak navedi koje ulazne informacije trebaš da ga možeš izvršiti, ko ti ih posreduje i/ili od gdje ih dobivaš (izvor ulaznih informacija) te rezultat zadatka/odgovornosti (izlazna informacija).

Navedi ko je primalac izlazne informacije za nastavak radnog postupka/procesa i koji dokument prati izlaznu informaciju (nosilac izlazne informacije).

1.b.

Navedi zadatke koje obavljaš i koje ubrajaš po vlastitom iskustvu u nepotrebne ili barem nekorisne i premalo korisne.

I za te zadatke ocjeni količinu utrošenog vremena u procentima prema uputama u tački 1.a.

1.c.

Ako je osnovni model cjelovitog djelovanja UBM podijeljen na četiri faze, koje su:

(1) planiranje ciljeva UBM,

(2) planiranje načina provođenja ciljeva UBM kao cjeline ali u tvojoj jedinici unutar UBM,

(3) izvođenje zadataka, kako bi se ispunili ciljevi i

(4) praćenje izvođenja zadataka, odredi kojoj fazi pretežno pripada tvoj zadatak (ispuni tabelu 1c)

2. DIO: Tri najvažnija postupka

Na osnovu spiska zadataka/odgovornosti naglasi tri najvažnije postupke koje izvodiš. Navedi koji zadaci/odgovornosti čine navedeni postupak.

3. DIO: Kako bolje upotrijebiti svoje vrijeme?

Zapiši kako bi efikasnije mogao upotrijebiti svoje radno vrijeme u UBM.


75

Ime i prezime: Datum: Naziv radnog mjesta:

Jedinica/Služba:

1 DIO: SPISAK ZADATAKA

Zadatak/odgovornost Vrijeme u min i

učestalost izvođenja

Ulazne informacije, izvor ulaznih informacija

Rezultat zadatka/odgovornosti (izlazna informacija),

nosilac izlazne informacije, primalac izlazne informacije

1c

(1,2,3,4)

1a.

…

Zadatak/odgovornost Vrijeme u min i

učestalost izvođenja

Ulazne informacije, izvor ulaznih informacija

Rezultat zadatka/odgovornosti (izlazna informacija),

nosilac izlazne informacije, primalac izlazne informacije

1c

(1,2,3,4)

1b.

…

2. DIO: TRI NAJBITNIJA POSTUPKA

Postupak Zadaci/odgovornosti koji čine postupak

1.

2.

3.

3. DIO: KAKO BOLJE UPOTRIJEBITI SVOJE VRIJEME?

Ako je Sapačeva (2002.) zapisala da se u UBM primijenila matrična organizacija u kojoj se podsistem stručnih referenata prepliće sa podsistemom rada sa korisnicima, podsistemom nabavke i obrade bibliotečke građe te podsistemom kadrovskih i finasijskih djelatnosti, sada bi mogli dodati da je područje digitalnih sadržaja i upravljanje njima kao novi podsistem koji se prepliće sa svima. Pojavom elektronskih izvora na fizičkim nosiocima (baze podataka na npr. CD-Romovima) je za biblioteke predstavljao savladljiv zalogaj, dok je sa pojavom interneta broj elektronskih informacijskih izvora dostupnih na daljinu narastao do nesavladljivih količina, kojim putem tradicionalnog načina nije moguće upravljati. Pored toga je bitna i digitalizacija vlastitih zbirki i njihova ponuda na daljinu, izgradnja institucionalnih repozitorija te uspostavljanje i izgradnja otvorenog pristupa na univerzitetu


76

(Izhodišča, 2011.). Sve to, i još šta je dovoljan razlog da biblioteka razmisli i uspostavi novu organizacijsku strukturu za visokoškolsku biblioteku 21. stoljeća.

Slika 11: Uloga digitalne biblioteke u organizacijskoj strukturi UBM

UBM mora osigurati organizacijsku podršku digitalnoj biblioteci, gdje pripada sistemska podrška procesima u biblioteci i usluga za korisnike, kupovina e-izvora i licenciranje, organizacija pristupa do elektronskih informacijskih izvora, institucionalni repozitorij eUBM za arhiviranje pisane kulturne baštine, koju čuva UBM i Digitalna biblioteka Univerziteta u Mariboru za arhiviranje znanstvene baštine Univerziteta u Mariboru, digitalizacija itd. te povećavati broj zaposlenih u tom aspektu, posebno informatičara. Stručni radnici biblioteke – bibliotekari smo ponovo pred izazovom usvajanja novih znanja, jer nam okolina diktira savladavanje novih vještina. Ako smo se u prošlosti strogo specijalizirali, danas okolina i korisnici očekuju od nas veliku mjeru univerzalnosti. I tu su izazovi nove organiziranosti sa skraćivanjem komunikacijskih puteva i u bržem protoku informacija. Pri tome ćemo poseban istaći planiranje i rast stručnog potencijala zaposlenih.


77

5. Zaključak

Visokoškolske biblioteke su danas izložene neprestanim promjenama. Specifičnost današnjeg vremena je trgovanje idejama, kreativnošću, novim znanjem i informacijama. Visokoškolsko bibliotekarstvo kao osnovna djelatnost obrazovanju i istraživanju na univerzitetima predstavlja kapital, kojeg na univerzitetima često ne uključujemo u svoje strateške ciljeve razvoja. Ali biblioteke su ipak te koje bi sa svojom djelatnošću i stručnim potencijalom morale biti jednakopravan partner prilikom dostizanja ciljeva univerziteta u obrazovanju stručnjaka, koji će sa svojom kreativnošću i inovativnošću biti dodana vrijednost društvu (Čuš, 2009.) Kao što se danas mijenja visokoškolski prostor i način podučavanja na univerzitetima, mora tome slijediti i promjena visokoškolskih biblioteka. Za današnje vrijeme je tipično da u centru pažnje nije više bibliotečka građanego korisnik. Autorice Ambrožič etal. (Izhodišča, 2011., str. 29) su zapisale da je zbog promijenjenih zahtjeva korisnika (dostup do elektronskih izvora 24/7 u cijelom tekstu), prijelaza visokoškolskogobrazovnog i istraživačkog procesa u internet okolinu, ekspanzije informacijskih izvora u elektronskoj formi, smanjivanja bibliotečkih proračuna i ograničenih bibliotekarskih prostora, potrebno planski pristupati upravljanju bibliotečkih zbirki, posebno elektronskih. Pomak djelatnosti visokoškolskih biblioteka u virtualnu okolinu se odražava u svim radnim procesima bibliotekarstva, od nabavke do virtualnog kontakta sa korisnikom. Otvoreni pristup predstavlja novi model osiguravanja pristupa do informacijskih izvora i biblioteke su institucije koje istraživaču mogu olakšati objavljivanje i pristup informacijama. Ipak, Univerzitetska biblioteka Maribor je svjesna značaja biblioteke kao fizičkog prostora, koja postaje prostor za studij i slobodno vrijeme. Promjene u visokoškolskom prostoru zahtijevaju promjene i u bibliotekarstvu i one su u današnjem vremenu hitne. Insistiranje biblioteka u osnovnom poslanstvu vodi u stagnaciju i ako biblioteke ne budu slijedile razvoju, onda će korisnici informacije naći negdje drugdje.

Citirani izvori i literatura

2010 top ten trends in academic librariries. (2010.). College & Research Libraries, 71 (6), 286-292.

2012 top ten trends in academic librariries. (2012.). College & Research Libraries, 73 (6), 311-320.

AMBROŽIČ, M. et al. (2011.). Izhodišča za strokovne standarde in priporočila za visokošolske knjižnice. Ljubljana: Narodna in univerzitetna knjižnica. Pridobljeno 19.1.2013. sa web stranice: http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-PDPPHGPR

Božič, M. (2012.). Ali so slovenski visokošolski in specialni knjižničarji pripravljeni na spopad z izzivi nove tehnologije? V Izzivi sodobnih tehnologij (str. 275-289). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev Slovenije.

Breeding. M. (2009.). Uporabniški vmesniki naslednje generacije. Organizacija znanja, 14(4). Pridobljeno 29.1.2013. sa web stranice: http://home.izum.si/cobiss/OZ/2009_4/Html/clanek_06.html

Čuš, F., Kurnik Zupanič, S., Legat, D. (2009.). Visokošolsko knjižničarstvo - dodana vrednost Univerzi v Mariboru. VKnjižničarji in knjižnice (str. 55-88). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev Slovenije.

Higa, LM et al. (2005.).Redesigning a Library’s Organizational Structure. 1. College & Research Libraries, January 2005. Pridobljeno sa web stranice 29.1.2013.: https://repositories.tdl.org/utswmed-ir/bitstream/handle/2152.5/1151/41.full.pdf?sequence=1

Moss. M. (2009.). The library in the digitale age. V: Nicholas, David (ur.). Digital consumers. London: Facet publishing, str. 69-91.

Nicholas, D. (2001.). Implications of the digital transition for libraries. Pridobljeno 29.1.2013 sa web stranice: http://www.old.zbds-zveza.si/dokumenti/2011/2_1_Nicholas_2011.pdf.

PETERMANEC Z. et al. (2010.). Projekt reorganizacije knjižnične informacijske dejavnosti na Univerzi v Mariboru: strateški razvojni program UKM 2011-2015 : verzija 1. Maribor: Univerzitetna knjižnica.

Poročilo o delu UKM (2011.). Maribor: Univerzitetna knjižnica.


78

Samoevalvacijsko poročilo Univerzitetne knjižnice Maribor: študijsko leto 2011/2012. (2013.). Maribor: Univerzitetna knjižnica Maribor. Pridobljeno 25.1.2013.sa web stranice: http://www.ukm.si/UserFiles/641/File/Samoevalvacijsko_poroilo_UKM_2011_2012_priloga_Strokovni_svet.docx.pdf

Sapač, I. (2002.). Univerzitetna knjižnica kot dinamični sistem. Knjižnica 46 (4).

Strategija na področju zagotavljanja kakovosti UKM. (2006.). Maribor: Univerzitetna knjižnica. Pridobljeno 22.1.2013. sa web stranice: http://www.ukm.si/podrocje.aspx?id=629&langid=1060.

Zakon o knjižničarstvu. (2001.). Ljubljana: Uradni list. Pridobljeno sa web stranice:http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlid=200187&stevilka=4446.

Zakon o obveznem izvodu publikacij. (2006.). Ljubljana: Uradni list. Pridobljeno 3.8.2009 sa web stranice:http://www.uradni-list.si/_pdf/2006/Ur/u2006069.pdf

Modern Trends is a Necessity in an Academic Library (The Case of the University of Maribor Library)

Abstract

The University of Maribor Library set its basic direction, i.e. being closely connected with the mission and goals of the university and the library's goal is to participate in all the processes of the university's strategic planning. The 21st century demands of the libraries to constantly check the realisation of its basic values, goals and mission, though we must not forget the preservation of the heritage for the next generations. The article discusses the world librarianship development trends that the University of Maribor tries to implement in its activities. The support role of a library for the educational and research work at the university, where the role of a subject specialist is changing, is presented. The article also presents a subject specialist’s help with the information literacy; the digital library and permanent archiving of the academic heritage as well as the promotion of the open access to information. A library as a social space, designed for the library services’ users, is also discussed. Precondition for the professional changes is a flexible organisational structure, which is in the University of Maribor Library being introduced at the moment.

Keywords: strategic planning, academic librarianship, information literacy, digital library, open access, organisational structure

Documents

Savremeni trendovi su potreba visokoškolskih biblioteka (primjer Univerzitetske biblioteke