Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OLA
Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o
Oketopa 2013 le vaitau faamanatu o
gagana e fitu a le Pasefika i lenei
tausaga.
I lenei fuafuaga ua faaopoopo mai ai
le faa-Fiti ma le faa-Tuvalu i le lisi o le
lima ua mae’a ona iai. E tofu le gagana
ma se vaiaso e faailoga ai. E ono ni
vaimasina e aofia ai ma o le taimi
muamua lenei ua faata’ita’ia ai sea
faiga i totonu o le atunuu.
E faapenei la lona faasologa o lenei
faamanatuga:
Samoa Me 26—Iuni 1 2013
Atu Kuki Aukuso 4—10 2013
Toga Setema 1—7 2013
Tuvalu Setema 6—Oketopa 6
Fiti Oketopa 7—13 2013
To’elau Oketopa 28—Novema 3
Niue Oketopa 13—19 2013
I vaiaso e fitu o gagana a le Pasefika o
le a galulue felagolagoma’i ai faiganuu
e fitu i lenei faamoemoe, e le gata e
patipatia le sao a gagana ma aganuu e
afua mai ai, ae faapea fo’i ona
faalauiloa le taua o le galuega faaualoa
mo tupulaga lalovaoa a le Pasefika.
Fa’aalia e Dr Melenaite Taumoefolau,
foma’i su’esu’e i gagana a le Pasefika o
le iunivesite a Aukilani, le taua o le
ave tutusa o le faamamafa i gagana
27 Me 2013 Vol 3 Issue 15 E le fa’atauina~Not for Sale
PULETINI A’OGA
e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa
Laufatu a Samoa Finauga: Pe tatau ona
fafaga e le malo tamaiti
Ripoti o le Vaiaso Pe tatau ona faataga
fualaau vaivai faasāina
O le Aso Toona’i e pa’ū i
ai le aso 1 o le masina o
Iuni ma ua faapea fo’i ona
sauniuni atu i ai le mamalu
o Samoa i soo se tafa o le
kelope i lona faamanatuina.
O le ulua’i tausaga e
amata ai le faitauga o le isi
50 tausaga, ma e taua i le
faitauga o aso. Pe oo atu i
le na taimi a o tumau pea le
fiafia e faailoga? O se fesili e taumate sona tali.
Ae mo lenei lava taimi, o loo molimauina pea le
malosi o le agaga lotonuu i tagata Samoa e
faailoga lea aso taua i lona talafaasolo. Pe aumau
pe nofo i Samoa e le suia ai le agaga pulunaunau.
O sina va’aiga lenei i le talafaasolo o Samoa i le
50 tausaga ua mavae, i nisi o mea tutupu iloga:
1962 Tuto’atasi Samoa
1963 Suiga i le faavae e faaopoopo ai ni sui
1966 Osofa’ia Samoa e se afā malosi
1967 Toe osofa’ia e se afā malosi
1970 Malo o Tupua Tamasese Lealofi le IV
1971 Samoa i le Fono Pasefika i Saute
1976 Malo o Tupuola Efi; ulufale Malo Aufaatasi
1979 Faavae le vaega faaupufai HRPP
1980 Vaeluaina EFKS i pulega e lua
1981 Ulua’i solotete’e tagata faigaluega i Samoa
tuto’atasi
1982 Malo o Vaai Kolone
1984 Faavae Faletupe Tutotonu
1985 Malo o Tofilau Eti Alesana
1990 Afā o Ofa
1991 Toe osofa’ia Samoa e le afā o Val; palota le
21 mo le taimi muamua
1992 Osofa’ia le talo e manu faalafua
1993 Ulua’i taaloga a Samoa ma le Olopeleki
1994 Lafoga VAGST
1997 Sui le igoa Samoa i Sisifo ia Samoa; tatala
Le Papa i Galagala (Iunivesite Aoao)
1998 Palemia Tuilaepa Malielegaoi
1999 Ofoina le gagana Samoa o se mataupu a’oa’o
i Niu Sila
2000 Meleniuma; auina leoleo galuega o le filemu
i Timoa Sasa’e
2002 Faailoga 40 tausaga o le tuto’atasi
2003 Auina atu ana leoleo mo galuega o le filemu
i Aferika (Liperia)
2004 Faavae le vaega faaupufai SDUP
2007 Tofia Tui Atua Ao o le Malo
2009 Faavae vaega faaupufai Tautua; osofa’ia
Samoa e se sunami malosi
2011 Malo o le HRPP; Sui le taimi a Samoa
2012 Faailoga le 50 tuto’atasi o Samoa; ulufale
i le taupulega malo fefaataua’i sa’oloto
Talafaasolo O le fu’a na le i
sisiina i le 1962
Ave faamamafa i gagana uma a le Pasefika uma ae le na o
gagana o loo sili le
olaola e pei o le
faa-Samoa ma le
faa-Toga.
“E mana’omia e
gagana laiti se
faamalosiga, ma e
auala lea i le
amana’ia tutusa,”
faapea mai
Dr Taumoefolau.
E manatu le
tama’ita’i foma’i e
iloa sa tatou
taumafaiga e ala i le tutu faatasi.
Talu ai e le i iloga ona mautu ni su’esu’ega
i le gagana Fiti ma lona fa’aaogaga, la lea e
le o manino sona tulaga i faafitauli o loo ua
feagai nei ma isi, e pei o le mataupu i le solo
i tua i le fa’aaogaga i le tautala ma le
tusitusi.
E lata i se 10,000 tagata Fiti auliuli mai
se 37,000 o e na fananau i Fiti, i le tusiga-
igoa o le 2006. O loo faaopoopoina pea lena
aofa’i i tupulaga fananau i Niu Sila.
E 2625 le aofa’i o tagata Tuvalu i Aotearoa
i le tusigaigoa o le 2006, ae 1600 ma ona
tupu (71%) e mafai ona tautatala ai.
Ae le na o le pau ai lea o gagana a le
Pasefika i Aotearoa. O iai fo’i faiganuu laiti
e pei o Kilipati, Tahiti ma Rotuma o loo fia
maua sea faailoaga aloa’ia e pei o isi.
Imeli feso’ota’i: [email protected]
Dr Melenaite Taumoefolau
SAUNI E FAI SO LATOU SAO I LE VAIASO O LE GAGANA: O se tasi o ’au tauva a le A’oga Samoa, O le Taiala i
Finlayson Park i Aukilani, i tapenaga mo le faailogaina o le Vaiaso o le Gagana 2013. O loo autilo i le fuataimi.
Ripoti o le vaiaso:
OLA ITULAU 2 ME 2013 LOMIGA 15
Fualaau vaivai ma le finauga a le TV 3 Valaau leoleo e fai se tonu
i le tama ulavale
Na vili e le pulea’oga o se a’oga i le motu i
saute leoleo ina ua le mataofiofia se
tamaitiiti a’oga i lalo o lana vaaiga.
I le a’oga a Fernworth Primary i le taulaga
o Inivekako na faatau atu ai se talosaga a le
tama’ita’i pule i leoleo i le faafitauli ma
faapea loa ona auai atu i ai ni ona sui.
I se faamatalaga a le tama’ita’i pule o
Anne Walker na ia ta’ua ai e faapea na
faaalia ni uiga saua o le tamaitiiti 11 tausaga
i isi ma ia tau’ai solo ai mea e fai ai taaloga
a le a’oga.
Na fai lana faaiuga e vili leoleo i lo le
taumafai e taofiofi le tamaitiiti. Na ia puipui
i lana na fai i lona faapea mai o se filifiliga
ua talafeagai.
I lalo o taiala a le Matagaluega o A’oga o
loo faataga ai faia’oga e taofiofi tamaiti o se
faiga e toomaga mulimuli i ai, pe a tula’i mai
se tulaga faapea, aemaise pe afai e au ina
lavea pe faamanu’alia ai isi tamaiti poo se
faia’oga fo’i.
E taunuu ane leoleo ua maua le to’a ma
molia atu loa o ia i lona aiga.
O le faatolu ai lea ona vili e le a’oga leoleo
ona o mafua’aga faapea i totonu o se valu
tausaga ua mavae.
E le masani a’i ona vili e a’oga leoleo pe a
vaogata ni fanau a’oga.
Ae e le faigofie fo’i ona faatino le taiala, o
nisi tulagalua e leai ni faia’oga tamaloloa poo
ni e iai le poto masani e faatino moni ai sea
gaioiga.
Na faaalia ni taofi e lagolagoina ai le poto o
le faaiuga a le tama’ita’i pule na fai.
Garner, o la latou finau, e le o le taimi lenei e
tatala ai le tulafono. O lea ua manino
molimau o aafiaga o nei oloa i fanau ma
ua tatau i le malo ona faamalosi atili
tulafono i lo le faavaivaia.
Fai mai le itu tete’e ua avea dairies
[faleoloa laiti] i aai ma faoa aai ma se vaega o
le aufaatau fualaau faasāina. O i latou o le
ta’i o le afi i le tufatufaina atu o nei fualaau i
fanau. E le popole i aafiaga o tamaiti ae
popole i le tupe e maua mai. Faapea mai le
itu tete’e, e le mana’omia e a tatou fanau laiti
se fe’au sese mai le malo i lenei lava taimi.
O loo loma le iloiloga o se tulafono fou i le
palemene e talitonu o le a foia ai le faafitauli.
O i latou i le itu lagolago sa iai le alii foma’i
su’esu’e o Dr Jeremy McMinn, o ia se
faamatua i le mataupu, ae faapea fo’i Ross
Bell o le NZ Drug Foundation, ma Grant
Hall, o le sui o pisinisi e naunau e toefuata’i
tulafono e faataga ai le faaaogaga o fualaau
faasāina.
I le itu tete’e le pulenuu o Timaru, Janie
Annear. O ia o loo taulamua i le kemupeni
faasaga i faatauoloa a Timaru o loo faatauina
atu nei oloa. Faatasi ma ia se alii leoleo avea
nei ma faipule, Mike Sabin, o sē fo’i ua iloa le
potomasani i le mataupu. Atoa ma le alii o
Faamatuainu Wayne Poutoa, o se sui o le
Fono a le Taulaga o Porirua. Ua lauiloa
Wayne i lea taulaga i ana galuega lavea’i mo
fanau o loo ua mafatia ona o le tagofia o
fualaau faasaina.
Na tatala le avanoa e palota ai sui o le
mamalu lautele ma i le iuga, na malo le finau
a le itu lagolago, ua tatau ona faataga le
fa’aaogaina o fualaau faasaina o le ituaiga
vaivai. E 72 pasene na lagolagoina, i le 28
pasene na te’ena.
Fa a’oga i Kalaiesetete
o le a tapunia
E fa ni a’oga
i Kalaiesetete
na logoina e le
minisita i le
vaiaso talu ai,
e tusa i lana
faaiuga e le toe
fa’aauauina.
O Aranui High, Aranui Primary, Wainoni
ma Avondale o le a tapunia, ae se’e atu i se
laasaga fou o le tuufaatasi i se lotoa e tasi.
O lea lotoa o le a fausia lava i le tulaga o loo
iai nei le a’oga a Aranui High.
E tasi le a’oga na fuafuaina i lenei
tuufaatasiga ua sao mai, o Chisnallwood
Intermediate, lea o le a faauau pea i le
tulaga na sau ai.
Na faaalia le fiafia tele o le pulega a
Chisnallwood ma ana tamaiti ina ua faailoa
mai e le alii pule o Richard Patton le tala
fiafia.
E tusa ma se 750 tamaiti i le a’oga a
Chisnallwood.
E logo eseese le tala i lagona o pulega ma le
fanau a’oga o le a tuufaatasi. E to’atele e
faanoanoa a o isi fo’i ua sauni e faafetaia’ia
lu’i o lenei fuafuaga fou.
O loo totoe pea le isi 17 a’oga i Kalaiesetete
o loo tālia ni faaiuga mai le minisita a o le i
afu le masina.
E mautinoa e tele o le a tapunia fo’i.
O le vaiaso na se’i mavae na fofogaina ai i
luga o le TV3 se finauga i le autu, Pe ua
tatau ona aveese le vavao faaletulafono o le
faatauina ma faaaogaina o fualaau vaivai
[soft drugs]?
E lua itu na ta’ita’ia e alii faasalalau o
Duncan Garner ma Guyon Espiner, a o le
laufali o Linda Clark, o se tama’ita’i
faasalalau fo’i.
Ua le o toe po se lilo i le tula’i mai o lenei
autu e avea ma mataupu taula’i o talanoaga.
E le na o le motu i saute a o le motu fo’i i
matu o loo ua logo ai le alaga o le tete’e ma le
le fiafia i matua ona o aafiaga o fanau i nei
ituaiga oloa faatau.
O le vala’au e aga’i tonu i faipule o le
palemene mo le taofia loa o le faatauina atu o
nei oloa e ala i ni tulafono.
Ua tele ni molimau e lagolagoina ai le le
fiafia o matua ma aai, faaopoopo i ai
molimau a foma’i ma leoleo i le tuga o afaina
ua aliali mai i le faaaogaina o nei fualaau.
O lipoti mai Timaru i le motu i saute e
fetala’i ma na o Manurewa i le motu i matu.
Ae e le malaese Niu Sila, ua molimauina
fo’i i taulaga a le lalolagi lona faatupula’ia o
le faaaogaga o nei oloa faatasi ma ni aafiaga
e tula’i mai ai i tupulaga talavou.
E foliga mai e a nisi malo e faamalosia
vavao, ae a isi fo’i e toese. Lata mai nei na
pasia ai e setete Amerika o Colorado ma
Vermont ni tulafono e faataga ai.
O le ‘au a Guyon Espiner na finau e
lagolagoina le tatau ona ave ese le vavao. Ua
tatau ona faataga lo latou fa’aaogaina. O le
‘auga o la latou finau, e maumau fua le
faasasa, a o loo fa’aaoga lava e tagata nei
oloa. Pe faasa i le faleoloa, e iai fo’i isi auala e
maua ai e tagata. Ae afai e faataga i lalo o ni
tuutuuga, e sili lena i lo le tulaga moni e ono
tula’i mai.
O le tulaga moni, o le a atili ona mauoloa ai
kegi o loo latou gaosi ma faatau atu nei oloa i
tagata.
O le ‘a tele ai galuega a leoleo ae e tatau
ona lava o latou taimi e su’esu’e ai mataupu
lapopo’a ma iloga le taua.
Ua iloa Niu Sila o se tasi o atunuu o loo
malosi ai le fa’aaogaga o nei fualaau.
O le itu tetee sa ta’ita’ia e le alii o Duncan
K2 ma isi oloa faafoliga o loo faatau i faleoloa a Niu Sila
Fualaau Faasaina (Malolosi & Vaivai) Ua faaaoga upu e lua e vaevae ai ituaiga fualaau faasaina mai na e malolosi ma iloga ni aafiaga i le tino ma le mafaufau, ma isi e le afaina tele [vaivai] mo le ola maloloina. O le eseesega tele e iloa i le malosi o le pule a se fualaau i le loto ma le mafaufau o le na te faaaoga. Afai e avea le fualaau poo se vailaau ma atua, ma avea ma toomaga o se tagata, o le faailoga lena o lona malosi. O fualaau malolosi e mafai ona latou faaleagaina le tino ma le mafaufau. E iai le heroin, ava oona, P (methamphetamine), ma le nicotine e maua i le tapaa. O fualaau vaivai faasaina e aofia ai le maruana, ma isi laulaau e tali tutusa. O se solitulafono le faaaoga o le maruana i le tele o malo, se’i vagana nisi malo e faataga ai mo togafitiga faafoma’i. O nei fualaau e masani ona toe vaevaeina i lalo o
ni lisi e faatulaga ai lo latou malolosi. Ua tofu le malo ma ni poloaiga e faatatau i lo latou faaaogaga. O le Ecstacy poo lea e aofia i le ta’u faa-Peretania ‘party pills’ ua gaosia e faatatau tonu i tupulaga talavou. O se fualaau e faataga i Niu Sila ae manatu nisi foma’i o se fualaau malosi. O le kofe o se fualaau fo’i e lavea i le lisi o vailaau malolosi. Peita’i o loo faatagaina e pei fo’i o le tapaa ma le ava oona. Faaopoopo i le lisi le a’e mai o oloa nei ua ta’ua o oloa faafoliga i mea moni [synthetics], lea ua faatau atu i igoa nei: K2, Spice, Bath Salts, ma isi. O oloa nei e manatu foma’i e sili le afaina. I Niu Sila nei o loo faatau atu ai le K2 ma le Spice i faleoloa laiti faatasi ma isi ituaiga.
O le faasoa:
“mafaufauga o le vaiaso”
Editors:
Levi Tavita MPS, BTheol, BA, Grad Dip Tchg
NIUPAC PUBLICATION
Muliagatele Vavao Fetui MA, BA, Dip TESL, Dip Tchg
ITULAU 3
All rights re-
served. This bulletin and its
content is protected by
copyright laws of New Zea-
land and inter-national
convention. Except for edu-
cational purposes, any other
activity pertaining to its use
is prohibited. NIUPAC 2011
Email: [email protected]
Tel: (09) 269-6186
Postal Address: 4 Magic Way,
Randwick Park, Manurewa
Saili Aukuso MA, BEd, Dip TESL, Dip Tchg
O iai i lima o matua le malosi e fai ai suiga
Amuia le tagata e le savali i le filifiliga a e amioleaga Tusi o Salamo 1 f.1
E iloa le tautai i aso afā Muagagana a Samoa
Se maliega fou i totogi o faia’oga Ua maua le autasiga i le va o
le malo ma le Iuni a Faia’oga
(NZEI) e tusa i totogi o
faia’oga e 27,000 i le tapulaa
maulalo (primary).
I lenei maliega o le a maua ai
e faia’oga se siitaga e 2.55
pasene fua faatatau i totonu o
le 30.5 masina, amata i le tausaga fou.
E aofia i le maliega se alauni faapitoa mo se
vasega, e $5000 i le tausaga, atoa ma se siitaga e
3.03 pasene mo i latou ua aulia le sitepu pitoaluga
o o latou totogi.
E atoa le 10 masina o faia ni feutaga’iga i le va
o le NZEI ma le matagaluega, e iai le iuga ua
faailoa mai nei.
O loo maua e le faia’oga tulagalua a Niu Sila le
totogi e $69,660 i le tausaga aofia ai ma alauni.
Otootoga talamua vaiaso:
ME 2013 LOMIGA 15
“mafaufauga o le vaiaso”
E le i mamao atu se taimi na faaalia ai se
finagalo o le minisita o a’oga e faatatau i le
mataupu i komiti faafoe o a’oga ma so latou
sao i le faaleleia o a’oga a le fanau.
I lea faaaliga na siligia ai e le minisita auala
o loo filifili ai sui o komiti, ma tiute o komiti
faafoe, e aofia ai suiga o ausiga a tamaiti.
Ne’i sese le mate, ae o le taimi muamua lea
ua ta’utino ai e se minisita i se siuleo manino
le sootaga tuusa’o o le komiti faafoe ma le sini
maualuga o soo se faamoemoe faalea’oa’oga:
ia siitia ausiga a fanau uma.
O le fe’au la e ala mai i le faaaliga, e tali le
komiti faafoe i le lelei po o le leaga o ausiga a
a latou tamaiti a’oga.
Na ia faaalia fo’i e faapea o le a iai se
fuafuaga e toe fuata’iina ai faiga o loo iai. O se
sea fuafuaga o loo tālia pea.
Ua le o toe tauilo, o se tasi o faamoemoe
taua o lenei vaiaso o le palota mo sui o komiti
faafoe a a’oga. O le aso 30, Aso Tofi o le vaiaso
nei e faagata ai le palota.
Ona goga ai lea se’ia aulia fo’i le amataga o
le isi tolu tausaga.
I le vaiaso ua te’a na agiga ai i auala o
faasalalauga se faamanatu mai le Asosi Aoao
o Sui o Komiti Faafoe, i matua, ia tautuana le
palota.
E taua le faamanatu, o le palota a matua e
faalagolago i ai se ta’ita’iga manuia o a’oga i le
isi tolu tausaga o lumana’i, po o le valu
tausaga o le olaga faalea’oa’oga o fanau, pe
afai o se tulagalua.
E le o se taimi umi le tolu tausaga. Afai o le
tamaitiiti faato’ā amata e uma ane lea taimi
ua tu lata i le ‘afa o lana malaga faalea’oa’oga
i le tapulaa maulalo.
Afai o se teine i le Tausaga 6, e uma ane lea
vaitausaga ua sauni e ulufale i le kolisi. O le
mea lea e taua ai le anoa o le sao a sui ua
ulufale i se komiti.
O le fesili, o le a ni suiga i le taumafai o le
fanau e ala i se galuega faalelei a sui o se
komiti faafoe? Po ua siitia ausiga?
E faigofie ona lafo le tuua’iga i le pule ma
lana pitolaau pe a le aulia e le fanau tapulaa
moomia, a o lea ua toe faamanatu mai e le
minisita, e tali fo’i le komiti faafoe i le
faaletonu o ausiga.
E fia ni komiti faafoe ua molimauina ni
ausiga mata’iina i fanau talu lo latou sogasoga
e faataoto faiga faavae e uuna’i ai ausiga?
Pe poloa’iina malosi pulea’oga ma faia’oga e
faatino la latou pitolaau?
Fai mai le taofi e le lava tupe ma alaga’oa e
lagolago ai le fe’au. O le lape lea e pei ona
faailoa i se tasi su’esu’ega.
O le to’atele o sui, faapitoa a’oga o iai fanau
a Samoa ma le Pasefika, e mana’omia le
fesoasoani i le faaleleia o tomai faapitoa, ma
tulaga faapea. E oo lava i le gagana Peretania,
o le gagana lona lua mo nisi, o se tomai e
tatau ona faaleleia fo’i.
Faapea mai fo’i le fautuaga a le Asosi Aoao
e taua le filifili o se komiti malosi, o ni sui e
Ua pulunaunauina e le asosi o komiti faafoe a
Niu Sila matua uma e faaaoga a latou aia tatau e
filifili ai mo ni sui lelei e taitaiina a latou aoga i le
paeaiga fou o loo tālia se iuga.
O le aso 30 o Me, Aso Tofi o le vaiaso lenei, e
faagata ai le palota.
O le palota a matua o le a faalagolago i ai se
lumana’i manuia ma sologa lelei o a’oga a le
atunuu mo le isi tolu tausaga.
O se avanoa taua mo matua e palota ai mo ni
sui agavaa, saunoa mai le fofoga o le Asosi,
Elaine Hines.
Faapea mai Hines e taua tele le iai o se komiti
faafoe malosi, o e e mautomai ma iai ni agavaa
faapitoa i le pulega o a’oga ma tagata faigaluega.
“E tatau i matua ona palota mo sui e mafai ona
fesili, mafai ona galulue faatasi ma isi . . . “
saunoa mai Hines.
E tusa ma se 15,000 le aofa’i o ni sui e fia maua
mo le silia ma se 2400 komiti faafoe o a’oga a le
atunuu.
E iloa le iuga i le aso 5 o Iuni, 2013.
mautomai ma iai ni agavaa faapitoa i mea
taupulega.
O nisi upu nei o le tima’i: “E tatau i matua
ona palota mo sui e mafai ona fesili”.
E foliga o se faailoaga o le tasi vaivaiga (po o
se uiga fo’i faa-Pasefika) e masani ai o tatou
tagata, e fiafia e faalogo ae augatā e fesili.
Leaga e faigata le va fealoa’i ma le pule ma isi,
ona taofi ai lea o sona sao aogā i le talanoaga
ma avea ma se sui nofonofo. Afai e tolu tausaga
o nofonofo, talofa i le fanau.
Fai mai fo’i se faitioga ua feleiloga’i tiute. O le
pitolaau a le komiti ua fai e le pule a o le tiute
o le komiti ua fai e faia’oga.
Ona avea lea o le komiti ma se tino o pulega e
le ese ma se faamaufaailoga e pau lona aogā o
le faamaonia o mea e mana’o le pule e fai. Ma
tula’i mai ai se atagalue sili le vaivai i mea
taupulega.
E le ese naua le pulega o se a’oga ma lena o se
malo. E faamoemoe le faatinoga o le fe’au a le
malo i le pitolaau a le Itu Agai, o iai fo’i le pule
a le faamasinoga e agaia le palemene, ma
faapea ona maua ai le mea amiotonu. E maua
ai tali faamaoni o faafitauli.
E faapea fo’i i faalapotopotoga, e aofia ai a’oga.
O iai le komiti faafoe e agaia le pule ma lana
vasega, e iai fo’i le itu a faia’oga ma lona sui e
faaleoina so latou leo tuto’atasi i totonu o
upufai a le komiti.
Tatou te iloa ua iai le faaletonu pe a le gaoioi
lena fesaga’iga o malosi. Auā e tutusa uma le
taua o na vasega, pau le eseesega, o tiute.
Afai e iai ni a’oga e pule le pule i le komiti
faafoe, pule i faia’oga toe pule i matua, o se tala
faanoanoa lea mo fanau a’oga, aemaise fanau a
le Pasefika o loo pito i lalo i ausiga! E le o se
sese o le pule a o le vaivai o isi vasega.
Fai mai o le fofo o le faafitauli o le totogi lelei
o sui o komiti faafoe. O le auala lea e faatosina
mai ai sui agavaa i le komiti.
A o le fofo sili e toomaga pea i ai, o lena e
auala i le filifiliga poto a matua. E auala i le
malosi o i o latou lima e ala i le palota, e filifili
ai ni o tatou sui agavaa, ua naunau e fai ni
suiga moni mo se manuia o le fanau.
Faalauiloa faia’oga iloga le tautua E tusa ma se 800 faia’oga ua folafola i ai e le
matagaluega se faalauiloaga o le tautua e ala i ni
taui tauseleni i se taimi o i luma.
I le maliega na ta’ua i luga, e aofia ai lenei
faalauiloaga o i latou ua manatu le malo e iloga so
latou sao i a’oga e ala i tomai faapitoa ua latou
ofoina atu.
O i latou nei o le a mauaina se alauni, faaigoa o
le ACET (Advanced Classroom Expertise Teacher)
e $5000 i le tausaga, ma e amata ona totogiina atu
i le 2015.
O le faamatalaga o le ACET e faapea o se faia’oga
ua aloa’ia ma amana’ia sona tomai
faapitoa.
Ta’ua e faapea e le faigofie lona sailia ma le
su’esu’eina o i latou nei.
E tatau i lea faia’oga ona faaalia e ala i lana galue
ma mea e fai ni fua lelei o na tomai ma agavaa, ma
faaalia fo’i e ala i ausiga a tamaiti o lana vasega poo
le a’oga fo’i o loo galue ai.
Matua e fa’aaoga aia tatau e palota
ai mo ni sui o komiti faafoe
“Pole, o le a se tala a lou tamā, e toe fia tuu
lona igoa i le palota?”
“Fai mai lo’u tamā leai faafetai, e le o ia o se
office boy a le komiti faafoe ma lau susuga.”
[Finauga vaiaso o le gagana]
2 (Tetee)
Oka oka so’u faanoanoa i lenei mataupu ua faatula’i
mai! Fai mai e fafaga e le malo tamaiti a’oga!
O anafea na liliu ai pepa fanau o tamaiti i le malo e
o latou matua? Oi, ua galo le tiute o matua i le fanau
o le fafaga ma tausi ma faatonu ma a’oa’o seia
matutua?
Talofa! Talofa lava, o lo’u igoa o Salevalasi Vatau.
Ae na ona nuunuu atu faatini o tausala o outou paia
ma mamalu. Ae usi maia lau faafofoga ae se’i ou liliu
ane e fai se tatou tali e te’ena ai lenei manatu sese
ua tau faaofiofi mai. E tolu ni mau e lagolago ai la’u
tetee:
Muamua, matua Samoa, e le o se tiute o le malo le
fafaga o le fanau (tulou le faafofoga). O loo manino
mai lava upu o le afioga paia a le Atua, o le fanau o
le tofi lea mai le Atua—o matua. Ae le o faapea mai
o le tofi o le malo. Auā ana faapea, po ua faai’u uma
tamaiti ia Malo. Aisea o le a e lafoa’i ai lou tiute i le
malo na te faia! E le i fanauina e le malo tamaiti, o
matua lava na fanauina (tulou le faafofoga). E le
fanau e le isi tamā le tamaitiiti ae totogi e isi tamā le
mea’ai e fafaga ai. E tatau lava ona totogi e le tagata
e ana le fanau. Auā a poto ma faigaluega lelei lau
tama, o oe lava e te faasoaina lona totogi, ae le o le
malo poo nisi.
Lua, e le manaia lea mea ia matou le fanau. Auā e
alu aso sau aso ae matou iloaina e le i tigaina o
matou matua ia matou a’oga. O le a la le manaia o le
inu i le susu e le i tigaina ai? E lelei lava le tigaina o le
matua ia i lana fanau auā e suamalie fo’i le tofo i le
taimi e selesele ai i faamanuiaga e maua mai.
O le isi mea, o le a faamalosia ai le ola faalagolago i
le malo. O lona uiga o le a le toe popole se matua i
se mea’ai a se tamaitiiti, ae o le a mua ona popole i
lana sikaleti ma le apa uliuli. Ona ola a’e fo’i lea o
matou le fanau ma faaa’oa’o fo’i i lena faiga o le ola
faalagolago. E leai se olaga lelei e maua i le ola
filemu ma le faalagolago i isi.
Ma lo’u manatu mulimuli, e taua le filifiliga a matua
ma fanau i le mea e fai. E leai se matua e mana’o e
pule mai le malo i sana fanau. Auā o le mea e tula’i
mai, o le pule mai fo’i o le malo i isi mea e le tatau
ona oo i ai lana pule. E i’u ina faapea mai le malo e le
toe iai se pule a matua ia latou fanau. O le mea lena
e tupu pe a tatou so’ona faalagolago i le malo.
Le mamalu e o le aufaitau, o si o’u sao lena i le
finauga. E ui ina itiiti, ae faitau ane ai se sao o le itu
tetee. Matua, manatua lou tofi, o lau fanau e tausi.
O le mea lea ou te matuā te’ena ai le taofi, e tatau i
le malo ona fafaga tamaiti. Soifua ma ia manuia.
Salevalasi Vatau OLT 7
OLA ITULAU 4 ME 2013 LOMIGA 15
Laufatu a Samoa Laufatu a Samoa
SOLO: TATALO
ATA O SE TAMA SAMOA I ASO LA
1 (Lagolago)
Fai mai le faamau na ou tau ane ai i le puletini a le
OLA, e tusa ma se 80,000 tamaiti a Niu Sila e o fia
aai i le a’oga. Na ou toe tilotilo atili. Ou te le
talitonu. Ina ua ou fesili i lo’u faiaoga na faamaonia
ai, e sa’o lava, e le o Aferika o loo tupu ai lenei
faaletonu, o Niu Sila. Oka oka se faaletonu!
Fai mai fo’i o le nuu e tafe ai le suasusu ma le meli,
a o lenei e o fia aai tamaiti i le a’oga!
Talofa lava le mamalu o le aufaitau. Malo le
soifua maua. Ae usi maia le faafofoga, ae o le a ou
taumafai e faaali se taofi i le autu ua filifilia. Pe
tatau i le malo ona fafaga tamaiti a’oga? O la’u tali
e faigofie lava, E tatau. E tolu ni manatu ua ou
filifilia e lagolagoina ai la’u finau.
Manatu muamua, e tatau auā o loo fausasaga tupe
a le malo. O fea le mea e alu uma i ai le isi vaega o
le totogi o tamā ma tina? O le tali, e alu i lafoga e
tipi e le malo. E tatau fo’i la i le malo ona
fesoasoani mai i matua i le tausiga o tamaiti. E ta’i
miliona tala e maua e le malo mai oloa e faatau atu
i isi atunuu. O nei tupe e tele e tatau ona
faasoasoa lelei i le tausiga o le fanau auā o i latou o
le lumana’i o le atunuu.
Manatu e lua, e le tutusa uma le malolosi o aiga. E
to’atele nai aiga e limavaivai, e le faigaluega
matua, e faalagolago i le tupe mai le malo. O isi
aiga e to’atele tamaiti a’oga ae na o tamā poo tina
e faigaluega. O lo’u manatu o le tiute lea o le malo
o le fesoasoani i nai aiga matitiva, ina ia aua ne’i
mafatia se tamaitiiti ma ta’uvalea ai le igoa o le
atunuu.
O lo’u manatu lona tolu, e tatau i le malo ona
fafaga tamaiti ina ia taofia ai i latou mai faama’i e
mafua i mea’ai e le lelei mo le ola maloloina. O le
tele o mea’ai taugofie e faatau i faleoloa e le o ni
mea’ai e aogā i le tino. Peita’i o mea’ai nei e mafai
ona faatau e matua auā e taugofie, a o mea’ai lelei
ma maloloina e fai si taugata. Ae afai e faatau e le
malo mea’ai, o lona uiga na o mea’ai lelei e aogā i
le tino ma le mafaufau. O le mea’ai e ‘ai ai le
tamaitiiti maumea e ’ai ai fo’i le teineitiiti mativa.
Manatua, o fanau o le lumana’i o aiga, nuu ma
malo. A lelei le amataga e lelei fo’i le taunuuga.
Ua i’u so’u manatu. Ta’ita’i e o Niu Sila, ia e tu i lou
tiute na tofia ai oe e le atunuu. E pei ona ou
faaalia, e le tutusa uma aiga, ae afai e tutusa le
faiga o tamaiti uma, ona avea lea o lenei atunuu
ma se atunuu lelei ma fiafia tagata uma.
O le mea lea ou te lagolagoina ai le finau, e tatau
lava i le malo ona latou fafagaina uma tamaiti.
Tusia e Irae Aki OLT 7
O a’u o le sogaimiti veape
O a’u o le sogaimiti veape Samoa moni
E Upolu le tina a o le tamā e Savaii mao’i
Ou te mana’o e faaali atu ia oe mamanu o
la’u tatau
Ma le faaaloalo tele ne’i e faapea ou te le
mafaufau.
Mamanu muamua, lona igoa o ‘galuea’iina’
‘Ua tatao e Brian le polo’, mo se faata’ita’iga
Mamanu lona lua o lona igoa o
‘lē galuea’iina’ -
‘E malo tatou’, e faapena si ona faiga.
Mamanu lona tolu o ‘augalua’ lona ta’u:
‘Na ou pasia ia Brian le polo’, alu atu lava
faapalasi
‘Soo’ o le mamanu e le so’ona lavelave:
‘O lo’u igoa o Brian’, se’i aumai se patipati.
O le tasi mamanu o ‘galuea’iina atili’
E faaaliali a’u i taimi o lipoti ma
faasalalauga
‘Ua malo le Manu Samoa i lana taaloga ma
Fiti’
Ioe, e talamea faapena le uiga o si alii.
Mamanu mulimuli ua ta’u o ‘faailonauna’
‘Vaai ia Brian’, lale ua tolopu le polo, auoi
ua ova.
A e fesili mai, ioe, na ta lava i Samoa la’u
tatau,
I le salu tuaniu a le faia’oga lea ua ou tau
feoloolo ai.
Siitia mai le tusi: Lau Amata. Veape, Fuiupu Veape, Soaveape, Upega Soaveape, Evaleon 2010 Ata tusia e John La Farge, o se tusiata Amerika
O SE SOLO I LE KALAMA SAMOA
29
2000 Taunuu i Faleolo le sulu
Taaloga Olimipeka
1992 Maliu tama’ita’i pese,
Mavis Rivers, i lona 63
1841 Tuua Samoa e Misi Mare
ma a’oa’o e to’aiva (Tataio,
Taniela, Tavita, Fuatauese,
Simeona, Samuela, Apela,
Iosefa, Mataio) asia galuega
motu Melanesia
30
1906 Aso fanau Frank Solomon
ulua’i Samoa i le Olopeleki
1894 Siitaua soofaatasi a Atua–
Aana i le malo ta’ita’ia e
Malietoa
31
1972 Tatala le falefono fou i le
Malae i Tiafau, Mulinuu
01 IUNI
1962 Faailoga le Tuto’atasi
LOU TALAFA’ASOLO
26 ME—1 IUNI
26
2000 Tuua Fiti e fanau a’oga
USP ona o le vevesi o upufai
a lea malo
1948 Faaali le ulua’i fu’a a
Samoa. E fa fetu
1928 Iva sui o le Mau manunu’a
i lima o leoleo
1927 Ulua’i lomiga a le pepa o le
Samoa Guardian
27
2002 Ipu Kirikiti Peretania a le
Pasefika i Samoa
2002 Tuua le malo e Mataia
Visesio, Sui Tofia
2000 TNS. Taunuu le Small
Manu i Niu Sila
1915 Tatala lala Faletupe a
Niu Sila (BNZ) i Apia
Sponsored by Evaleon Books
SAMOA IN HISTORY
OLA ITULAU 5 ME 2013 LOMIGA 15
ASK FOR OUR Latest publications
EVALEON BOOKS &
NIUPAC PUBLISHING
Lau Amata: (i tusi e tolu) 2011, 2012
O se folasaga o vaegamea o le gagana, leo, upu ma uiga i sona
aotelega. Fa’atasi ma galuega e su’esu’eina ai le fanau a’oga.
All our books are distributed by the University Bookshop Ltd,
Auckland City. Contact: www.ubsbooks.co.nz/
& Wheelers Books NZ. Contact: www.wheelersbooks.co.nz
Telefoni (09) 269-6186.
Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le
faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters,
yearbooks, brochures. E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le
tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga.
(o se taaloga e fai i le vave; taumafai e tali ia le silia se 1 pe 2 minute)
AUTU: Samoa Tuto’atasi
Galuega: Tali mai i le Sa’o poo le Sese 1. Na tuto’atasi i le 1962.
2. Sa pulea e Siamani.
3. Na ulufale i Malo Aufaatasi i le 1976.
4. Na pulea e Amerika.
5. O Iuni 1 na tuto’atasi ai Samoa.
6. O Mata’afa le ulua’i Ao o le Malo.
7. E to’alua i laua na avea ma Ao o le
Malo i le 1962.
8. Ua ta’uta’ua Samoa i lana Manu
Samoa.
9. O loo pulea Samoa e le vaega
faaupufai a le HRPP
10. Sa pulea Samoa e Ausetalia.
TALI: 1. S 2. S 3. S 4 . SS 5. SS 6. SS 7. S 8.S 9.S 10. SS
Tulimanu
o Fesili
& Tali
Ia Me 26 i le 1948 na ulua’i faaaliali ai le fu’a e ta’u ai le igoa o Samoa. E fa fetu ma lanu e lua i le mamanu e leai se eseesega ma lena ua tatou masani ai nei. E 9 masina mulimuli ane ae toe suia i le fu’a ua iai nei, na o le tasi sina suiga, o le fetu laitiiti e faaopoopo i le va o fetu e fa. O le suiga lena ua avea nei ma tagavai tumau a Samoa e oo i le faavavau. O le tala i fetu e fa e faapea o le ata e nono mai i le fu’a a Niu Sila, lea e fa ona fetu. O lona uiga o se faata’ita’i, faapei lava o nisi fu’a na ta’u ai le igoa o Samoa i taimi o Siamani, e faata’ita’i fo’i i le ata a Siamani. Aisea ua toe sui ai? Ua le maua se faamatalaga i le mafua’aga o le suiga—e mafai ona fesoasoani mai se tasi i se tala poo se molimau tusitusia, ae pau se manatu e faapea, atonu na saili le tofa ma le faautaga i tamā o le atunuu i se mamanu e tulaga ese. E ta’u atu ai i le lalolagi ua sauni Samoa e tu na o ia, ua le toe fia avea ma sē e faata’ita’i fua i ona matai papalagi ia latou faatusa ma uiga. Lenei e talitonu tamaiti Samoa uma o fetu e lima o le faatusa o le satauro o Keriso na maliu mo Samoa. Ua le o se faatusa o le Fetu i Saute po o se faata’ita’i ia Niu Sila ma lana fu’a. O le mamanu a Samoa lava ia o se nuu ua faa-Kerisianoina. O lena faauigaga fou e talitonu na limata’ita’iina ai le teuteuina o le Vii o le Saolotoga mulimuli ane, ina ua sui le “vaai i na fetu o loo ua agiagia ai, o le faailoga lea o Samoa ua mafai ona tautai,” i le, “vaai i na fetu o loo ua agiagia ai, o le faailoga lea o Iesu na maliu mo Samoa”. Ia Fepuari 24, 1949 na filifilia ai le ’fetulima’ o le fu’a a Samoa ina ua se’e atu i lalo o le faamalumaluga a Malo Aufaatasi. E le i toe suia e aulia le taeao o le saolotoga ia Ianuari 1, 1962, na sisi aloa’ia ai.
O le fu’a na le i sisiina i le taeao o le saolotoga
: frank solomon
UILI FAU UPU
T
A
F
Saili tali o fesili o lo’o i lalo.
Pule oe pe sipela i luma
(clockwise) po’o tua
(anticlockwise).
E sa le feosoosofa’i.
1. O le upu tala o se
homokalafi (tasi le sipela
tele uiga) tusi uma mai
ona uiga eseese i le
Igilisi:
________________________
________________________
________________________
2. Saili le upu (7 mt) o
lona soa i le Igilisi o le
roadside:
________________________
3. Su’e le upu faalata, ma
tusi sona faamatalaga:
________________________
________________________
________________________
Fa’atumu le paso i upu Peretania. Fill the crossword
with English words—unless directed otherwise.
PASO SAMOA GAGANA E LUA
Fa’alava~Across 1 make (5) 4 responsibility (5) 7 tree (4) 8 MOE Pasifika: Glen Faavale Who? (5) 9 photo (3) 10 ocean (4) 11 Boaz in Samoan (5) 12 interfere (3) 14 a village in Savaii (4) 17 root (2) 18 one (4) 19 the (2) 20 x-factor Maka Who? (5) 21 music: Che Who? (2) 22 shiny (4) 23 respect (3) 28 letter sound (2) 29 Rugby: Karina Who? (8)
4. Tusi uma upu/ fuiupu
e ta’i 4-7 mata’itusi,
ma o latou soa i le
Igilisi (English).
Lelei atoa = 12 upu
Lelei tele = 9 upu
Lelei = 7 upu
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
___________________________
Fa’atumu
pusa numera
(tama’i
sikuea) i
fuainumera
1 i le 9.
Ia uma ane le
galuega ua
maua atulaina
ta’itasi
(tu, fa’alava)
o iai le 1
i le 9. E tofu le
atulaina
ma lona
fa’atulagaga
e ese mai
le isi
OLA ITULAU 6 ME 2013 LOMIGA 15
l
A
Lalo~Down 1 Netball: Sulu Tone- (11) 2 Rugby: Fiaoo Who? (10) 3 prawns (6) 4 cared for (6) 5 end (2) 6 Netball: Maria Who? (6) 13 mocking (4) 15 praised, commended (4) 16 goods (4) 21 four (5) 24 music: Rosita Who? (3) 25 any (2) 26 if (2) 27 pregnant (2)
TALI SUDOKU #14
UILI FAU’UPU 1. malu—be safe, shelter, safety; malū—soft, calm of weather; mālū—cool, soothing, refreshing 2. outrigger—ama 3. lutia: mai le veape luti, faapopoleina pe faalavelaveina i ni mea e tutupu. Ua lutia le malaga i matagi malolosi. Isi upu: luluti, lutitau
TALI PASO # 14
an ambush, tree name; itula—hour; malutia—protected. TA’U MAI: Aai o Kisipone (Gisborne). Faatagata Kapeteni Kuki (Cook).
Ae faafefea si tamaloa o Popo lea e sau soo ma tatou kapisi? ©
Paso
Sam
oa, 2
013
A
SUDOKU #15 (TAALOGA I NUMERA)
a
TA’U MAI LE IGOA O LE AAI I NIU SILA e IAI LE VAAIGA LENEI MA LE IGOA O LE TOGALAAU
Ou te palota i si fafine foi lele o Supo, lea e aumai soo ai a tatou soko
© Sudokuessentials.com
4. luti—vex; utia—bitten, wedged; aitu—ghost; malu—be safe; malu—soothing; malu—calm, soft; tula—hill; lama—fish by torchlight, set
POLE ma PAPA Papa, o ai e te palota i ai mo le komiti faafoe?
R M U A L E A F A
O V A S A E A
P S O O A T O A
A P O S A V E A F
T E K A E F O E
I A A M A T U A
T U H O E A U K
U U U L U A I I
L E L I S I V A I
U A E A A S E
A E F A L E O L O A
1 2 3 4 5 6
7
8 9
10
11 12 13
14 15 16 17
18 19
20 21
22 23 24
25 26 27
28 29