6
OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o Oketopa 2013 le vaitau faamanatu o gagana e fitu a le Pasefika i lenei tausaga. I lenei fuafuaga ua faaopoopo mai ai le faa-Fiti ma le faa-Tuvalu i le lisi o le lima ua mae’a ona iai. E tofu le gagana ma se vaiaso e faailoga ai. E ono ni vaimasina e aofia ai ma o le taimi muamua lenei ua faata’ita’ia ai sea faiga i totonu o le atunuu. E faapenei la lona faasologa o lenei faamanatuga: Samoa Me 26Iuni 1 2013 Atu Kuki Aukuso 410 2013 Toga Setema 17 2013 Tuvalu Setema 6Oketopa 6 Fiti Oketopa 713 2013 To’elau Oketopa 28Novema 3 Niue Oketopa 1319 2013 I vaiaso e fitu o gagana a le Pasefika o le a galulue felagolagoma’i ai faiganuu e fitu i lenei faamoemoe, e le gata e patipatia le sao a gagana ma aganuu e afua mai ai, ae faapea fo’i ona faalauiloa le taua o le galuega faaualoa mo tupulaga lalovaoa a le Pasefika. Fa’aalia e Dr Melenaite Taumoefolau, foma’i su’esu’e i gagana a le Pasefika o le iunivesite a Aukilani, le taua o le ave tutusa o le faamamafa i gagana 27 Me 2013 Vol 3 Issue 15 E le fa’atauina~Not for Sale PULETINI A’OGA e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa Laufatu a Samoa Finauga: Pe tatau ona fafaga e le malo tamaiti Ripoti o le Vaiaso Pe tatau ona faataga fualaau vaivai faasāina O le Aso Toona’i e pa’ū i ai le aso 1 o le masina o Iuni ma ua faapea fo’i ona sauniuni atu i ai le mamalu o Samoa i soo se tafa o le kelope i lona faamanatuina. O le ulua’i tausaga e amata ai le faitauga o le isi 50 tausaga, ma e taua i le faitauga o aso. Pe oo atu i le na taimi a o tumau pea le fiafia e faailoga? O se fesili e taumate sona tali. Ae mo lenei lava taimi, o loo molimauina pea le malosi o le agaga lotonuu i tagata Samoa e faailoga lea aso taua i lona talafaasolo. Pe aumau pe nofo i Samoa e le suia ai le agaga pulunaunau. O sina va’aiga lenei i le talafaasolo o Samoa i le 50 tausaga ua mavae, i nisi o mea tutupu iloga: 1962 Tuto’atasi Samoa 1963 Suiga i le faavae e faaopoopo ai ni sui 1966 Osofa’ia Samoa e se afā malosi 1967 Toe osofa’ia e se afā malosi 1970 Malo o Tupua Tamasese Lealofi le IV 1971 Samoa i le Fono Pasefika i Saute 1976 Malo o Tupuola Efi; ulufale Malo Aufaatasi 1979 Faavae le vaega faaupufai HRPP 1980 Vaeluaina EFKS i pulega e lua 1981 Ulua’i solotete’e tagata faigaluega i Samoa tuto’atasi 1982 Malo o Vaai Kolone 1984 Faavae Faletupe Tutotonu 1985 Malo o Tofilau Eti Alesana 1990 Afā o Ofa 1991 Toe osofa’ia Samoa e le afā o Val; palota le 21 mo le taimi muamua 1992 Osofa’ia le talo e manu faalafua 1993 Ulua’i taaloga a Samoa ma le Olopeleki 1994 Lafoga VAGST 1997 Sui le igoa Samoa i Sisifo ia Samoa; tatala Le Papa i Galagala (Iunivesite Aoao) 1998 Palemia Tuilaepa Malielegaoi 1999 Ofoina le gagana Samoa o se mataupu a’oa’o i Niu Sila 2000 Meleniuma; auina leoleo galuega o le filemu i Timoa Sasa’e 2002 Faailoga 40 tausaga o le tuto’atasi 2003 Auina atu ana leoleo mo galuega o le filemu i Aferika (Liperia) 2004 Faavae le vaega faaupufai SDUP 2007 Tofia Tui Atua Ao o le Malo 2009 Faavae vaega faaupufai Tautua; osofa’ia Samoa e se sunami malosi 2011 Malo o le HRPP; Sui le taimi a Samoa 2012 Faailoga le 50 tuto’atasi o Samoa; ulufale i le taupulega malo fefaataua’i sa’oloto Talafaasolo O le fu’a na le i sisiina i le 1962 Ave faamamafa i gagana uma a le Pasefika uma ae le na o gagana o loo sili le olaola e pei o le faa-Samoa ma le faa-Toga. “E mana’omia e gagana laiti se faamalosiga, ma e auala lea i le amana’ia tutusa,” faapea mai Dr Taumoefolau. E manatu le tama’ita’i foma’i e iloa sa tatou taumafaiga e ala i le tutu faatasi. Talu ai e le i iloga ona mautu ni su’esu’ega i le gagana Fiti ma lona fa’aaogaga, la lea e le o manino sona tulaga i faafitauli o loo ua feagai nei ma isi, e pei o le mataupu i le solo i tua i le fa’aaogaga i le tautala ma le tusitusi. E lata i se 10,000 tagata Fiti auliuli mai se 37,000 o e na fananau i Fiti, i le tusiga- igoa o le 2006. O loo faaopoopoina pea lena aofa’i i tupulaga fananau i Niu Sila. E 2625 le aofa’i o tagata Tuvalu i Aotearoa i le tusigaigoa o le 2006, ae 1600 ma ona tupu (71%) e mafai ona tautatala ai. Ae le na o le pau ai lea o gagana a le Pasefika i Aotearoa. O iai fo’i faiganuu laiti e pei o Kilipati, Tahiti ma Rotuma o loo fia maua sea faailoaga aloa’ia e pei o isi. Imeli feso’ota’i: [email protected] Dr Melenaite Taumoefolau SAUNI E FAI SO LATOU SAO I LE VAIASO O LE GAGANA: O se tasi o ’au tauva a le A’oga Samoa, O le Taiala i Finlayson Park i Aukilani, i tapenaga mo le faailogaina o le Vaiaso o le Gagana 2013. O loo autilo i le fuataimi.

OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

OLA

Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

Oketopa 2013 le vaitau faamanatu o

gagana e fitu a le Pasefika i lenei

tausaga.

I lenei fuafuaga ua faaopoopo mai ai

le faa-Fiti ma le faa-Tuvalu i le lisi o le

lima ua mae’a ona iai. E tofu le gagana

ma se vaiaso e faailoga ai. E ono ni

vaimasina e aofia ai ma o le taimi

muamua lenei ua faata’ita’ia ai sea

faiga i totonu o le atunuu.

E faapenei la lona faasologa o lenei

faamanatuga:

Samoa Me 26—Iuni 1 2013

Atu Kuki Aukuso 4—10 2013

Toga Setema 1—7 2013

Tuvalu Setema 6—Oketopa 6

Fiti Oketopa 7—13 2013

To’elau Oketopa 28—Novema 3

Niue Oketopa 13—19 2013

I vaiaso e fitu o gagana a le Pasefika o

le a galulue felagolagoma’i ai faiganuu

e fitu i lenei faamoemoe, e le gata e

patipatia le sao a gagana ma aganuu e

afua mai ai, ae faapea fo’i ona

faalauiloa le taua o le galuega faaualoa

mo tupulaga lalovaoa a le Pasefika.

Fa’aalia e Dr Melenaite Taumoefolau,

foma’i su’esu’e i gagana a le Pasefika o

le iunivesite a Aukilani, le taua o le

ave tutusa o le faamamafa i gagana

27 Me 2013 Vol 3 Issue 15 E le fa’atauina~Not for Sale

PULETINI A’OGA

e fa’asoa fa’amatalaga mo a’oga i le gagana Samoa

Laufatu a Samoa Finauga: Pe tatau ona

fafaga e le malo tamaiti

Ripoti o le Vaiaso Pe tatau ona faataga

fualaau vaivai faasāina

O le Aso Toona’i e pa’ū i

ai le aso 1 o le masina o

Iuni ma ua faapea fo’i ona

sauniuni atu i ai le mamalu

o Samoa i soo se tafa o le

kelope i lona faamanatuina.

O le ulua’i tausaga e

amata ai le faitauga o le isi

50 tausaga, ma e taua i le

faitauga o aso. Pe oo atu i

le na taimi a o tumau pea le

fiafia e faailoga? O se fesili e taumate sona tali.

Ae mo lenei lava taimi, o loo molimauina pea le

malosi o le agaga lotonuu i tagata Samoa e

faailoga lea aso taua i lona talafaasolo. Pe aumau

pe nofo i Samoa e le suia ai le agaga pulunaunau.

O sina va’aiga lenei i le talafaasolo o Samoa i le

50 tausaga ua mavae, i nisi o mea tutupu iloga:

1962 Tuto’atasi Samoa

1963 Suiga i le faavae e faaopoopo ai ni sui

1966 Osofa’ia Samoa e se afā malosi

1967 Toe osofa’ia e se afā malosi

1970 Malo o Tupua Tamasese Lealofi le IV

1971 Samoa i le Fono Pasefika i Saute

1976 Malo o Tupuola Efi; ulufale Malo Aufaatasi

1979 Faavae le vaega faaupufai HRPP

1980 Vaeluaina EFKS i pulega e lua

1981 Ulua’i solotete’e tagata faigaluega i Samoa

tuto’atasi

1982 Malo o Vaai Kolone

1984 Faavae Faletupe Tutotonu

1985 Malo o Tofilau Eti Alesana

1990 Afā o Ofa

1991 Toe osofa’ia Samoa e le afā o Val; palota le

21 mo le taimi muamua

1992 Osofa’ia le talo e manu faalafua

1993 Ulua’i taaloga a Samoa ma le Olopeleki

1994 Lafoga VAGST

1997 Sui le igoa Samoa i Sisifo ia Samoa; tatala

Le Papa i Galagala (Iunivesite Aoao)

1998 Palemia Tuilaepa Malielegaoi

1999 Ofoina le gagana Samoa o se mataupu a’oa’o

i Niu Sila

2000 Meleniuma; auina leoleo galuega o le filemu

i Timoa Sasa’e

2002 Faailoga 40 tausaga o le tuto’atasi

2003 Auina atu ana leoleo mo galuega o le filemu

i Aferika (Liperia)

2004 Faavae le vaega faaupufai SDUP

2007 Tofia Tui Atua Ao o le Malo

2009 Faavae vaega faaupufai Tautua; osofa’ia

Samoa e se sunami malosi

2011 Malo o le HRPP; Sui le taimi a Samoa

2012 Faailoga le 50 tuto’atasi o Samoa; ulufale

i le taupulega malo fefaataua’i sa’oloto

Talafaasolo O le fu’a na le i

sisiina i le 1962

Ave faamamafa i gagana uma a le Pasefika uma ae le na o

gagana o loo sili le

olaola e pei o le

faa-Samoa ma le

faa-Toga.

“E mana’omia e

gagana laiti se

faamalosiga, ma e

auala lea i le

amana’ia tutusa,”

faapea mai

Dr Taumoefolau.

E manatu le

tama’ita’i foma’i e

iloa sa tatou

taumafaiga e ala i le tutu faatasi.

Talu ai e le i iloga ona mautu ni su’esu’ega

i le gagana Fiti ma lona fa’aaogaga, la lea e

le o manino sona tulaga i faafitauli o loo ua

feagai nei ma isi, e pei o le mataupu i le solo

i tua i le fa’aaogaga i le tautala ma le

tusitusi.

E lata i se 10,000 tagata Fiti auliuli mai

se 37,000 o e na fananau i Fiti, i le tusiga-

igoa o le 2006. O loo faaopoopoina pea lena

aofa’i i tupulaga fananau i Niu Sila.

E 2625 le aofa’i o tagata Tuvalu i Aotearoa

i le tusigaigoa o le 2006, ae 1600 ma ona

tupu (71%) e mafai ona tautatala ai.

Ae le na o le pau ai lea o gagana a le

Pasefika i Aotearoa. O iai fo’i faiganuu laiti

e pei o Kilipati, Tahiti ma Rotuma o loo fia

maua sea faailoaga aloa’ia e pei o isi.

Imeli feso’ota’i: [email protected]

Dr Melenaite Taumoefolau

SAUNI E FAI SO LATOU SAO I LE VAIASO O LE GAGANA: O se tasi o ’au tauva a le A’oga Samoa, O le Taiala i

Finlayson Park i Aukilani, i tapenaga mo le faailogaina o le Vaiaso o le Gagana 2013. O loo autilo i le fuataimi.

Page 2: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

Ripoti o le vaiaso:

OLA ITULAU 2 ME 2013 LOMIGA 15

Fualaau vaivai ma le finauga a le TV 3 Valaau leoleo e fai se tonu

i le tama ulavale

Na vili e le pulea’oga o se a’oga i le motu i

saute leoleo ina ua le mataofiofia se

tamaitiiti a’oga i lalo o lana vaaiga.

I le a’oga a Fernworth Primary i le taulaga

o Inivekako na faatau atu ai se talosaga a le

tama’ita’i pule i leoleo i le faafitauli ma

faapea loa ona auai atu i ai ni ona sui.

I se faamatalaga a le tama’ita’i pule o

Anne Walker na ia ta’ua ai e faapea na

faaalia ni uiga saua o le tamaitiiti 11 tausaga

i isi ma ia tau’ai solo ai mea e fai ai taaloga

a le a’oga.

Na fai lana faaiuga e vili leoleo i lo le

taumafai e taofiofi le tamaitiiti. Na ia puipui

i lana na fai i lona faapea mai o se filifiliga

ua talafeagai.

I lalo o taiala a le Matagaluega o A’oga o

loo faataga ai faia’oga e taofiofi tamaiti o se

faiga e toomaga mulimuli i ai, pe a tula’i mai

se tulaga faapea, aemaise pe afai e au ina

lavea pe faamanu’alia ai isi tamaiti poo se

faia’oga fo’i.

E taunuu ane leoleo ua maua le to’a ma

molia atu loa o ia i lona aiga.

O le faatolu ai lea ona vili e le a’oga leoleo

ona o mafua’aga faapea i totonu o se valu

tausaga ua mavae.

E le masani a’i ona vili e a’oga leoleo pe a

vaogata ni fanau a’oga.

Ae e le faigofie fo’i ona faatino le taiala, o

nisi tulagalua e leai ni faia’oga tamaloloa poo

ni e iai le poto masani e faatino moni ai sea

gaioiga.

Na faaalia ni taofi e lagolagoina ai le poto o

le faaiuga a le tama’ita’i pule na fai.

Garner, o la latou finau, e le o le taimi lenei e

tatala ai le tulafono. O lea ua manino

molimau o aafiaga o nei oloa i fanau ma

ua tatau i le malo ona faamalosi atili

tulafono i lo le faavaivaia.

Fai mai le itu tete’e ua avea dairies

[faleoloa laiti] i aai ma faoa aai ma se vaega o

le aufaatau fualaau faasāina. O i latou o le

ta’i o le afi i le tufatufaina atu o nei fualaau i

fanau. E le popole i aafiaga o tamaiti ae

popole i le tupe e maua mai. Faapea mai le

itu tete’e, e le mana’omia e a tatou fanau laiti

se fe’au sese mai le malo i lenei lava taimi.

O loo loma le iloiloga o se tulafono fou i le

palemene e talitonu o le a foia ai le faafitauli.

O i latou i le itu lagolago sa iai le alii foma’i

su’esu’e o Dr Jeremy McMinn, o ia se

faamatua i le mataupu, ae faapea fo’i Ross

Bell o le NZ Drug Foundation, ma Grant

Hall, o le sui o pisinisi e naunau e toefuata’i

tulafono e faataga ai le faaaogaga o fualaau

faasāina.

I le itu tete’e le pulenuu o Timaru, Janie

Annear. O ia o loo taulamua i le kemupeni

faasaga i faatauoloa a Timaru o loo faatauina

atu nei oloa. Faatasi ma ia se alii leoleo avea

nei ma faipule, Mike Sabin, o sē fo’i ua iloa le

potomasani i le mataupu. Atoa ma le alii o

Faamatuainu Wayne Poutoa, o se sui o le

Fono a le Taulaga o Porirua. Ua lauiloa

Wayne i lea taulaga i ana galuega lavea’i mo

fanau o loo ua mafatia ona o le tagofia o

fualaau faasaina.

Na tatala le avanoa e palota ai sui o le

mamalu lautele ma i le iuga, na malo le finau

a le itu lagolago, ua tatau ona faataga le

fa’aaogaina o fualaau faasaina o le ituaiga

vaivai. E 72 pasene na lagolagoina, i le 28

pasene na te’ena.

Fa a’oga i Kalaiesetete

o le a tapunia

E fa ni a’oga

i Kalaiesetete

na logoina e le

minisita i le

vaiaso talu ai,

e tusa i lana

faaiuga e le toe

fa’aauauina.

O Aranui High, Aranui Primary, Wainoni

ma Avondale o le a tapunia, ae se’e atu i se

laasaga fou o le tuufaatasi i se lotoa e tasi.

O lea lotoa o le a fausia lava i le tulaga o loo

iai nei le a’oga a Aranui High.

E tasi le a’oga na fuafuaina i lenei

tuufaatasiga ua sao mai, o Chisnallwood

Intermediate, lea o le a faauau pea i le

tulaga na sau ai.

Na faaalia le fiafia tele o le pulega a

Chisnallwood ma ana tamaiti ina ua faailoa

mai e le alii pule o Richard Patton le tala

fiafia.

E tusa ma se 750 tamaiti i le a’oga a

Chisnallwood.

E logo eseese le tala i lagona o pulega ma le

fanau a’oga o le a tuufaatasi. E to’atele e

faanoanoa a o isi fo’i ua sauni e faafetaia’ia

lu’i o lenei fuafuaga fou.

O loo totoe pea le isi 17 a’oga i Kalaiesetete

o loo tālia ni faaiuga mai le minisita a o le i

afu le masina.

E mautinoa e tele o le a tapunia fo’i.

O le vaiaso na se’i mavae na fofogaina ai i

luga o le TV3 se finauga i le autu, Pe ua

tatau ona aveese le vavao faaletulafono o le

faatauina ma faaaogaina o fualaau vaivai

[soft drugs]?

E lua itu na ta’ita’ia e alii faasalalau o

Duncan Garner ma Guyon Espiner, a o le

laufali o Linda Clark, o se tama’ita’i

faasalalau fo’i.

Ua le o toe po se lilo i le tula’i mai o lenei

autu e avea ma mataupu taula’i o talanoaga.

E le na o le motu i saute a o le motu fo’i i

matu o loo ua logo ai le alaga o le tete’e ma le

le fiafia i matua ona o aafiaga o fanau i nei

ituaiga oloa faatau.

O le vala’au e aga’i tonu i faipule o le

palemene mo le taofia loa o le faatauina atu o

nei oloa e ala i ni tulafono.

Ua tele ni molimau e lagolagoina ai le le

fiafia o matua ma aai, faaopoopo i ai

molimau a foma’i ma leoleo i le tuga o afaina

ua aliali mai i le faaaogaina o nei fualaau.

O lipoti mai Timaru i le motu i saute e

fetala’i ma na o Manurewa i le motu i matu.

Ae e le malaese Niu Sila, ua molimauina

fo’i i taulaga a le lalolagi lona faatupula’ia o

le faaaogaga o nei oloa faatasi ma ni aafiaga

e tula’i mai ai i tupulaga talavou.

E foliga mai e a nisi malo e faamalosia

vavao, ae a isi fo’i e toese. Lata mai nei na

pasia ai e setete Amerika o Colorado ma

Vermont ni tulafono e faataga ai.

O le ‘au a Guyon Espiner na finau e

lagolagoina le tatau ona ave ese le vavao. Ua

tatau ona faataga lo latou fa’aaogaina. O le

‘auga o la latou finau, e maumau fua le

faasasa, a o loo fa’aaoga lava e tagata nei

oloa. Pe faasa i le faleoloa, e iai fo’i isi auala e

maua ai e tagata. Ae afai e faataga i lalo o ni

tuutuuga, e sili lena i lo le tulaga moni e ono

tula’i mai.

O le tulaga moni, o le a atili ona mauoloa ai

kegi o loo latou gaosi ma faatau atu nei oloa i

tagata.

O le ‘a tele ai galuega a leoleo ae e tatau

ona lava o latou taimi e su’esu’e ai mataupu

lapopo’a ma iloga le taua.

Ua iloa Niu Sila o se tasi o atunuu o loo

malosi ai le fa’aaogaga o nei fualaau.

O le itu tetee sa ta’ita’ia e le alii o Duncan

K2 ma isi oloa faafoliga o loo faatau i faleoloa a Niu Sila

Fualaau Faasaina (Malolosi & Vaivai) Ua faaaoga upu e lua e vaevae ai ituaiga fualaau faasaina mai na e malolosi ma iloga ni aafiaga i le tino ma le mafaufau, ma isi e le afaina tele [vaivai] mo le ola maloloina. O le eseesega tele e iloa i le malosi o le pule a se fualaau i le loto ma le mafaufau o le na te faaaoga. Afai e avea le fualaau poo se vailaau ma atua, ma avea ma toomaga o se tagata, o le faailoga lena o lona malosi. O fualaau malolosi e mafai ona latou faaleagaina le tino ma le mafaufau. E iai le heroin, ava oona, P (methamphetamine), ma le nicotine e maua i le tapaa. O fualaau vaivai faasaina e aofia ai le maruana, ma isi laulaau e tali tutusa. O se solitulafono le faaaoga o le maruana i le tele o malo, se’i vagana nisi malo e faataga ai mo togafitiga faafoma’i. O nei fualaau e masani ona toe vaevaeina i lalo o

ni lisi e faatulaga ai lo latou malolosi. Ua tofu le malo ma ni poloaiga e faatatau i lo latou faaaogaga. O le Ecstacy poo lea e aofia i le ta’u faa-Peretania ‘party pills’ ua gaosia e faatatau tonu i tupulaga talavou. O se fualaau e faataga i Niu Sila ae manatu nisi foma’i o se fualaau malosi. O le kofe o se fualaau fo’i e lavea i le lisi o vailaau malolosi. Peita’i o loo faatagaina e pei fo’i o le tapaa ma le ava oona. Faaopoopo i le lisi le a’e mai o oloa nei ua ta’ua o oloa faafoliga i mea moni [synthetics], lea ua faatau atu i igoa nei: K2, Spice, Bath Salts, ma isi. O oloa nei e manatu foma’i e sili le afaina. I Niu Sila nei o loo faatau atu ai le K2 ma le Spice i faleoloa laiti faatasi ma isi ituaiga.

Page 3: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

O le faasoa:

“mafaufauga o le vaiaso”

Editors:

Levi Tavita MPS, BTheol, BA, Grad Dip Tchg

[email protected]

NIUPAC PUBLICATION

Muliagatele Vavao Fetui MA, BA, Dip TESL, Dip Tchg

[email protected]

ITULAU 3

All rights re-

served. This bulletin and its

content is protected by

copyright laws of New Zea-

land and inter-national

convention. Except for edu-

cational purposes, any other

activity pertaining to its use

is prohibited. NIUPAC 2011

Email: [email protected]

Tel: (09) 269-6186

Postal Address: 4 Magic Way,

Randwick Park, Manurewa

Saili Aukuso MA, BEd, Dip TESL, Dip Tchg

[email protected]

O iai i lima o matua le malosi e fai ai suiga

Amuia le tagata e le savali i le filifiliga a e amioleaga Tusi o Salamo 1 f.1

E iloa le tautai i aso afā Muagagana a Samoa

Se maliega fou i totogi o faia’oga Ua maua le autasiga i le va o

le malo ma le Iuni a Faia’oga

(NZEI) e tusa i totogi o

faia’oga e 27,000 i le tapulaa

maulalo (primary).

I lenei maliega o le a maua ai

e faia’oga se siitaga e 2.55

pasene fua faatatau i totonu o

le 30.5 masina, amata i le tausaga fou.

E aofia i le maliega se alauni faapitoa mo se

vasega, e $5000 i le tausaga, atoa ma se siitaga e

3.03 pasene mo i latou ua aulia le sitepu pitoaluga

o o latou totogi.

E atoa le 10 masina o faia ni feutaga’iga i le va

o le NZEI ma le matagaluega, e iai le iuga ua

faailoa mai nei.

O loo maua e le faia’oga tulagalua a Niu Sila le

totogi e $69,660 i le tausaga aofia ai ma alauni.

Otootoga talamua vaiaso:

ME 2013 LOMIGA 15

“mafaufauga o le vaiaso”

E le i mamao atu se taimi na faaalia ai se

finagalo o le minisita o a’oga e faatatau i le

mataupu i komiti faafoe o a’oga ma so latou

sao i le faaleleia o a’oga a le fanau.

I lea faaaliga na siligia ai e le minisita auala

o loo filifili ai sui o komiti, ma tiute o komiti

faafoe, e aofia ai suiga o ausiga a tamaiti.

Ne’i sese le mate, ae o le taimi muamua lea

ua ta’utino ai e se minisita i se siuleo manino

le sootaga tuusa’o o le komiti faafoe ma le sini

maualuga o soo se faamoemoe faalea’oa’oga:

ia siitia ausiga a fanau uma.

O le fe’au la e ala mai i le faaaliga, e tali le

komiti faafoe i le lelei po o le leaga o ausiga a

a latou tamaiti a’oga.

Na ia faaalia fo’i e faapea o le a iai se

fuafuaga e toe fuata’iina ai faiga o loo iai. O se

sea fuafuaga o loo tālia pea.

Ua le o toe tauilo, o se tasi o faamoemoe

taua o lenei vaiaso o le palota mo sui o komiti

faafoe a a’oga. O le aso 30, Aso Tofi o le vaiaso

nei e faagata ai le palota.

Ona goga ai lea se’ia aulia fo’i le amataga o

le isi tolu tausaga.

I le vaiaso ua te’a na agiga ai i auala o

faasalalauga se faamanatu mai le Asosi Aoao

o Sui o Komiti Faafoe, i matua, ia tautuana le

palota.

E taua le faamanatu, o le palota a matua e

faalagolago i ai se ta’ita’iga manuia o a’oga i le

isi tolu tausaga o lumana’i, po o le valu

tausaga o le olaga faalea’oa’oga o fanau, pe

afai o se tulagalua.

E le o se taimi umi le tolu tausaga. Afai o le

tamaitiiti faato’ā amata e uma ane lea taimi

ua tu lata i le ‘afa o lana malaga faalea’oa’oga

i le tapulaa maulalo.

Afai o se teine i le Tausaga 6, e uma ane lea

vaitausaga ua sauni e ulufale i le kolisi. O le

mea lea e taua ai le anoa o le sao a sui ua

ulufale i se komiti.

O le fesili, o le a ni suiga i le taumafai o le

fanau e ala i se galuega faalelei a sui o se

komiti faafoe? Po ua siitia ausiga?

E faigofie ona lafo le tuua’iga i le pule ma

lana pitolaau pe a le aulia e le fanau tapulaa

moomia, a o lea ua toe faamanatu mai e le

minisita, e tali fo’i le komiti faafoe i le

faaletonu o ausiga.

E fia ni komiti faafoe ua molimauina ni

ausiga mata’iina i fanau talu lo latou sogasoga

e faataoto faiga faavae e uuna’i ai ausiga?

Pe poloa’iina malosi pulea’oga ma faia’oga e

faatino la latou pitolaau?

Fai mai le taofi e le lava tupe ma alaga’oa e

lagolago ai le fe’au. O le lape lea e pei ona

faailoa i se tasi su’esu’ega.

O le to’atele o sui, faapitoa a’oga o iai fanau

a Samoa ma le Pasefika, e mana’omia le

fesoasoani i le faaleleia o tomai faapitoa, ma

tulaga faapea. E oo lava i le gagana Peretania,

o le gagana lona lua mo nisi, o se tomai e

tatau ona faaleleia fo’i.

Faapea mai fo’i le fautuaga a le Asosi Aoao

e taua le filifili o se komiti malosi, o ni sui e

Ua pulunaunauina e le asosi o komiti faafoe a

Niu Sila matua uma e faaaoga a latou aia tatau e

filifili ai mo ni sui lelei e taitaiina a latou aoga i le

paeaiga fou o loo tālia se iuga.

O le aso 30 o Me, Aso Tofi o le vaiaso lenei, e

faagata ai le palota.

O le palota a matua o le a faalagolago i ai se

lumana’i manuia ma sologa lelei o a’oga a le

atunuu mo le isi tolu tausaga.

O se avanoa taua mo matua e palota ai mo ni

sui agavaa, saunoa mai le fofoga o le Asosi,

Elaine Hines.

Faapea mai Hines e taua tele le iai o se komiti

faafoe malosi, o e e mautomai ma iai ni agavaa

faapitoa i le pulega o a’oga ma tagata faigaluega.

“E tatau i matua ona palota mo sui e mafai ona

fesili, mafai ona galulue faatasi ma isi . . . “

saunoa mai Hines.

E tusa ma se 15,000 le aofa’i o ni sui e fia maua

mo le silia ma se 2400 komiti faafoe o a’oga a le

atunuu.

E iloa le iuga i le aso 5 o Iuni, 2013.

mautomai ma iai ni agavaa faapitoa i mea

taupulega.

O nisi upu nei o le tima’i: “E tatau i matua

ona palota mo sui e mafai ona fesili”.

E foliga o se faailoaga o le tasi vaivaiga (po o

se uiga fo’i faa-Pasefika) e masani ai o tatou

tagata, e fiafia e faalogo ae augatā e fesili.

Leaga e faigata le va fealoa’i ma le pule ma isi,

ona taofi ai lea o sona sao aogā i le talanoaga

ma avea ma se sui nofonofo. Afai e tolu tausaga

o nofonofo, talofa i le fanau.

Fai mai fo’i se faitioga ua feleiloga’i tiute. O le

pitolaau a le komiti ua fai e le pule a o le tiute

o le komiti ua fai e faia’oga.

Ona avea lea o le komiti ma se tino o pulega e

le ese ma se faamaufaailoga e pau lona aogā o

le faamaonia o mea e mana’o le pule e fai. Ma

tula’i mai ai se atagalue sili le vaivai i mea

taupulega.

E le ese naua le pulega o se a’oga ma lena o se

malo. E faamoemoe le faatinoga o le fe’au a le

malo i le pitolaau a le Itu Agai, o iai fo’i le pule

a le faamasinoga e agaia le palemene, ma

faapea ona maua ai le mea amiotonu. E maua

ai tali faamaoni o faafitauli.

E faapea fo’i i faalapotopotoga, e aofia ai a’oga.

O iai le komiti faafoe e agaia le pule ma lana

vasega, e iai fo’i le itu a faia’oga ma lona sui e

faaleoina so latou leo tuto’atasi i totonu o

upufai a le komiti.

Tatou te iloa ua iai le faaletonu pe a le gaoioi

lena fesaga’iga o malosi. Auā e tutusa uma le

taua o na vasega, pau le eseesega, o tiute.

Afai e iai ni a’oga e pule le pule i le komiti

faafoe, pule i faia’oga toe pule i matua, o se tala

faanoanoa lea mo fanau a’oga, aemaise fanau a

le Pasefika o loo pito i lalo i ausiga! E le o se

sese o le pule a o le vaivai o isi vasega.

Fai mai o le fofo o le faafitauli o le totogi lelei

o sui o komiti faafoe. O le auala lea e faatosina

mai ai sui agavaa i le komiti.

A o le fofo sili e toomaga pea i ai, o lena e

auala i le filifiliga poto a matua. E auala i le

malosi o i o latou lima e ala i le palota, e filifili

ai ni o tatou sui agavaa, ua naunau e fai ni

suiga moni mo se manuia o le fanau.

Faalauiloa faia’oga iloga le tautua E tusa ma se 800 faia’oga ua folafola i ai e le

matagaluega se faalauiloaga o le tautua e ala i ni

taui tauseleni i se taimi o i luma.

I le maliega na ta’ua i luga, e aofia ai lenei

faalauiloaga o i latou ua manatu le malo e iloga so

latou sao i a’oga e ala i tomai faapitoa ua latou

ofoina atu.

O i latou nei o le a mauaina se alauni, faaigoa o

le ACET (Advanced Classroom Expertise Teacher)

e $5000 i le tausaga, ma e amata ona totogiina atu

i le 2015.

O le faamatalaga o le ACET e faapea o se faia’oga

ua aloa’ia ma amana’ia sona tomai

faapitoa.

Ta’ua e faapea e le faigofie lona sailia ma le

su’esu’eina o i latou nei.

E tatau i lea faia’oga ona faaalia e ala i lana galue

ma mea e fai ni fua lelei o na tomai ma agavaa, ma

faaalia fo’i e ala i ausiga a tamaiti o lana vasega poo

le a’oga fo’i o loo galue ai.

Matua e fa’aaoga aia tatau e palota

ai mo ni sui o komiti faafoe

“Pole, o le a se tala a lou tamā, e toe fia tuu

lona igoa i le palota?”

“Fai mai lo’u tamā leai faafetai, e le o ia o se

office boy a le komiti faafoe ma lau susuga.”

Page 4: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

[Finauga vaiaso o le gagana]

2 (Tetee)

Oka oka so’u faanoanoa i lenei mataupu ua faatula’i

mai! Fai mai e fafaga e le malo tamaiti a’oga!

O anafea na liliu ai pepa fanau o tamaiti i le malo e

o latou matua? Oi, ua galo le tiute o matua i le fanau

o le fafaga ma tausi ma faatonu ma a’oa’o seia

matutua?

Talofa! Talofa lava, o lo’u igoa o Salevalasi Vatau.

Ae na ona nuunuu atu faatini o tausala o outou paia

ma mamalu. Ae usi maia lau faafofoga ae se’i ou liliu

ane e fai se tatou tali e te’ena ai lenei manatu sese

ua tau faaofiofi mai. E tolu ni mau e lagolago ai la’u

tetee:

Muamua, matua Samoa, e le o se tiute o le malo le

fafaga o le fanau (tulou le faafofoga). O loo manino

mai lava upu o le afioga paia a le Atua, o le fanau o

le tofi lea mai le Atua—o matua. Ae le o faapea mai

o le tofi o le malo. Auā ana faapea, po ua faai’u uma

tamaiti ia Malo. Aisea o le a e lafoa’i ai lou tiute i le

malo na te faia! E le i fanauina e le malo tamaiti, o

matua lava na fanauina (tulou le faafofoga). E le

fanau e le isi tamā le tamaitiiti ae totogi e isi tamā le

mea’ai e fafaga ai. E tatau lava ona totogi e le tagata

e ana le fanau. Auā a poto ma faigaluega lelei lau

tama, o oe lava e te faasoaina lona totogi, ae le o le

malo poo nisi.

Lua, e le manaia lea mea ia matou le fanau. Auā e

alu aso sau aso ae matou iloaina e le i tigaina o

matou matua ia matou a’oga. O le a la le manaia o le

inu i le susu e le i tigaina ai? E lelei lava le tigaina o le

matua ia i lana fanau auā e suamalie fo’i le tofo i le

taimi e selesele ai i faamanuiaga e maua mai.

O le isi mea, o le a faamalosia ai le ola faalagolago i

le malo. O lona uiga o le a le toe popole se matua i

se mea’ai a se tamaitiiti, ae o le a mua ona popole i

lana sikaleti ma le apa uliuli. Ona ola a’e fo’i lea o

matou le fanau ma faaa’oa’o fo’i i lena faiga o le ola

faalagolago. E leai se olaga lelei e maua i le ola

filemu ma le faalagolago i isi.

Ma lo’u manatu mulimuli, e taua le filifiliga a matua

ma fanau i le mea e fai. E leai se matua e mana’o e

pule mai le malo i sana fanau. Auā o le mea e tula’i

mai, o le pule mai fo’i o le malo i isi mea e le tatau

ona oo i ai lana pule. E i’u ina faapea mai le malo e le

toe iai se pule a matua ia latou fanau. O le mea lena

e tupu pe a tatou so’ona faalagolago i le malo.

Le mamalu e o le aufaitau, o si o’u sao lena i le

finauga. E ui ina itiiti, ae faitau ane ai se sao o le itu

tetee. Matua, manatua lou tofi, o lau fanau e tausi.

O le mea lea ou te matuā te’ena ai le taofi, e tatau i

le malo ona fafaga tamaiti. Soifua ma ia manuia.

Salevalasi Vatau OLT 7

OLA ITULAU 4 ME 2013 LOMIGA 15

Laufatu a Samoa Laufatu a Samoa

SOLO: TATALO

ATA O SE TAMA SAMOA I ASO LA

1 (Lagolago)

Fai mai le faamau na ou tau ane ai i le puletini a le

OLA, e tusa ma se 80,000 tamaiti a Niu Sila e o fia

aai i le a’oga. Na ou toe tilotilo atili. Ou te le

talitonu. Ina ua ou fesili i lo’u faiaoga na faamaonia

ai, e sa’o lava, e le o Aferika o loo tupu ai lenei

faaletonu, o Niu Sila. Oka oka se faaletonu!

Fai mai fo’i o le nuu e tafe ai le suasusu ma le meli,

a o lenei e o fia aai tamaiti i le a’oga!

Talofa lava le mamalu o le aufaitau. Malo le

soifua maua. Ae usi maia le faafofoga, ae o le a ou

taumafai e faaali se taofi i le autu ua filifilia. Pe

tatau i le malo ona fafaga tamaiti a’oga? O la’u tali

e faigofie lava, E tatau. E tolu ni manatu ua ou

filifilia e lagolagoina ai la’u finau.

Manatu muamua, e tatau auā o loo fausasaga tupe

a le malo. O fea le mea e alu uma i ai le isi vaega o

le totogi o tamā ma tina? O le tali, e alu i lafoga e

tipi e le malo. E tatau fo’i la i le malo ona

fesoasoani mai i matua i le tausiga o tamaiti. E ta’i

miliona tala e maua e le malo mai oloa e faatau atu

i isi atunuu. O nei tupe e tele e tatau ona

faasoasoa lelei i le tausiga o le fanau auā o i latou o

le lumana’i o le atunuu.

Manatu e lua, e le tutusa uma le malolosi o aiga. E

to’atele nai aiga e limavaivai, e le faigaluega

matua, e faalagolago i le tupe mai le malo. O isi

aiga e to’atele tamaiti a’oga ae na o tamā poo tina

e faigaluega. O lo’u manatu o le tiute lea o le malo

o le fesoasoani i nai aiga matitiva, ina ia aua ne’i

mafatia se tamaitiiti ma ta’uvalea ai le igoa o le

atunuu.

O lo’u manatu lona tolu, e tatau i le malo ona

fafaga tamaiti ina ia taofia ai i latou mai faama’i e

mafua i mea’ai e le lelei mo le ola maloloina. O le

tele o mea’ai taugofie e faatau i faleoloa e le o ni

mea’ai e aogā i le tino. Peita’i o mea’ai nei e mafai

ona faatau e matua auā e taugofie, a o mea’ai lelei

ma maloloina e fai si taugata. Ae afai e faatau e le

malo mea’ai, o lona uiga na o mea’ai lelei e aogā i

le tino ma le mafaufau. O le mea’ai e ‘ai ai le

tamaitiiti maumea e ’ai ai fo’i le teineitiiti mativa.

Manatua, o fanau o le lumana’i o aiga, nuu ma

malo. A lelei le amataga e lelei fo’i le taunuuga.

Ua i’u so’u manatu. Ta’ita’i e o Niu Sila, ia e tu i lou

tiute na tofia ai oe e le atunuu. E pei ona ou

faaalia, e le tutusa uma aiga, ae afai e tutusa le

faiga o tamaiti uma, ona avea lea o lenei atunuu

ma se atunuu lelei ma fiafia tagata uma.

O le mea lea ou te lagolagoina ai le finau, e tatau

lava i le malo ona latou fafagaina uma tamaiti.

Tusia e Irae Aki OLT 7

O a’u o le sogaimiti veape

O a’u o le sogaimiti veape Samoa moni

E Upolu le tina a o le tamā e Savaii mao’i

Ou te mana’o e faaali atu ia oe mamanu o

la’u tatau

Ma le faaaloalo tele ne’i e faapea ou te le

mafaufau.

Mamanu muamua, lona igoa o ‘galuea’iina’

‘Ua tatao e Brian le polo’, mo se faata’ita’iga

Mamanu lona lua o lona igoa o

‘lē galuea’iina’ -

‘E malo tatou’, e faapena si ona faiga.

Mamanu lona tolu o ‘augalua’ lona ta’u:

‘Na ou pasia ia Brian le polo’, alu atu lava

faapalasi

‘Soo’ o le mamanu e le so’ona lavelave:

‘O lo’u igoa o Brian’, se’i aumai se patipati.

O le tasi mamanu o ‘galuea’iina atili’

E faaaliali a’u i taimi o lipoti ma

faasalalauga

‘Ua malo le Manu Samoa i lana taaloga ma

Fiti’

Ioe, e talamea faapena le uiga o si alii.

Mamanu mulimuli ua ta’u o ‘faailonauna’

‘Vaai ia Brian’, lale ua tolopu le polo, auoi

ua ova.

A e fesili mai, ioe, na ta lava i Samoa la’u

tatau,

I le salu tuaniu a le faia’oga lea ua ou tau

feoloolo ai.

Siitia mai le tusi: Lau Amata. Veape, Fuiupu Veape, Soaveape, Upega Soaveape, Evaleon 2010 Ata tusia e John La Farge, o se tusiata Amerika

O SE SOLO I LE KALAMA SAMOA

Page 5: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

29

2000 Taunuu i Faleolo le sulu

Taaloga Olimipeka

1992 Maliu tama’ita’i pese,

Mavis Rivers, i lona 63

1841 Tuua Samoa e Misi Mare

ma a’oa’o e to’aiva (Tataio,

Taniela, Tavita, Fuatauese,

Simeona, Samuela, Apela,

Iosefa, Mataio) asia galuega

motu Melanesia

30

1906 Aso fanau Frank Solomon

ulua’i Samoa i le Olopeleki

1894 Siitaua soofaatasi a Atua–

Aana i le malo ta’ita’ia e

Malietoa

31

1972 Tatala le falefono fou i le

Malae i Tiafau, Mulinuu

01 IUNI

1962 Faailoga le Tuto’atasi

LOU TALAFA’ASOLO

26 ME—1 IUNI

26

2000 Tuua Fiti e fanau a’oga

USP ona o le vevesi o upufai

a lea malo

1948 Faaali le ulua’i fu’a a

Samoa. E fa fetu

1928 Iva sui o le Mau manunu’a

i lima o leoleo

1927 Ulua’i lomiga a le pepa o le

Samoa Guardian

27

2002 Ipu Kirikiti Peretania a le

Pasefika i Samoa

2002 Tuua le malo e Mataia

Visesio, Sui Tofia

2000 TNS. Taunuu le Small

Manu i Niu Sila

1915 Tatala lala Faletupe a

Niu Sila (BNZ) i Apia

Sponsored by Evaleon Books

SAMOA IN HISTORY

OLA ITULAU 5 ME 2013 LOMIGA 15

ASK FOR OUR Latest publications

EVALEON BOOKS &

NIUPAC PUBLISHING

Lau Amata: (i tusi e tolu) 2011, 2012

O se folasaga o vaegamea o le gagana, leo, upu ma uiga i sona

aotelega. Fa’atasi ma galuega e su’esu’eina ai le fanau a’oga.

All our books are distributed by the University Bookshop Ltd,

Auckland City. Contact: www.ubsbooks.co.nz/

& Wheelers Books NZ. Contact: www.wheelersbooks.co.nz

Telefoni (09) 269-6186.

Tautua e ala i le gaosia o alaga’oa mo a’oga (tusi mo le a’oa’oina o le

faitau i le gagana Samoa, tusi e a’oa’o ai gagana, kalena, posters,

yearbooks, brochures. E tautua fo’i i le fa’aliliuga o gagana, ma le

tapenaina o ni tusi e fia lomia i so’o se sionara o fatuga.

(o se taaloga e fai i le vave; taumafai e tali ia le silia se 1 pe 2 minute)

AUTU: Samoa Tuto’atasi

Galuega: Tali mai i le Sa’o poo le Sese 1. Na tuto’atasi i le 1962.

2. Sa pulea e Siamani.

3. Na ulufale i Malo Aufaatasi i le 1976.

4. Na pulea e Amerika.

5. O Iuni 1 na tuto’atasi ai Samoa.

6. O Mata’afa le ulua’i Ao o le Malo.

7. E to’alua i laua na avea ma Ao o le

Malo i le 1962.

8. Ua ta’uta’ua Samoa i lana Manu

Samoa.

9. O loo pulea Samoa e le vaega

faaupufai a le HRPP

10. Sa pulea Samoa e Ausetalia.

TALI: 1. S 2. S 3. S 4 . SS 5. SS 6. SS 7. S 8.S 9.S 10. SS

Tulimanu

o Fesili

& Tali

Ia Me 26 i le 1948 na ulua’i faaaliali ai le fu’a e ta’u ai le igoa o Samoa. E fa fetu ma lanu e lua i le mamanu e leai se eseesega ma lena ua tatou masani ai nei. E 9 masina mulimuli ane ae toe suia i le fu’a ua iai nei, na o le tasi sina suiga, o le fetu laitiiti e faaopoopo i le va o fetu e fa. O le suiga lena ua avea nei ma tagavai tumau a Samoa e oo i le faavavau. O le tala i fetu e fa e faapea o le ata e nono mai i le fu’a a Niu Sila, lea e fa ona fetu. O lona uiga o se faata’ita’i, faapei lava o nisi fu’a na ta’u ai le igoa o Samoa i taimi o Siamani, e faata’ita’i fo’i i le ata a Siamani. Aisea ua toe sui ai? Ua le maua se faamatalaga i le mafua’aga o le suiga—e mafai ona fesoasoani mai se tasi i se tala poo se molimau tusitusia, ae pau se manatu e faapea, atonu na saili le tofa ma le faautaga i tamā o le atunuu i se mamanu e tulaga ese. E ta’u atu ai i le lalolagi ua sauni Samoa e tu na o ia, ua le toe fia avea ma sē e faata’ita’i fua i ona matai papalagi ia latou faatusa ma uiga. Lenei e talitonu tamaiti Samoa uma o fetu e lima o le faatusa o le satauro o Keriso na maliu mo Samoa. Ua le o se faatusa o le Fetu i Saute po o se faata’ita’i ia Niu Sila ma lana fu’a. O le mamanu a Samoa lava ia o se nuu ua faa-Kerisianoina. O lena faauigaga fou e talitonu na limata’ita’iina ai le teuteuina o le Vii o le Saolotoga mulimuli ane, ina ua sui le “vaai i na fetu o loo ua agiagia ai, o le faailoga lea o Samoa ua mafai ona tautai,” i le, “vaai i na fetu o loo ua agiagia ai, o le faailoga lea o Iesu na maliu mo Samoa”. Ia Fepuari 24, 1949 na filifilia ai le ’fetulima’ o le fu’a a Samoa ina ua se’e atu i lalo o le faamalumaluga a Malo Aufaatasi. E le i toe suia e aulia le taeao o le saolotoga ia Ianuari 1, 1962, na sisi aloa’ia ai.

O le fu’a na le i sisiina i le taeao o le saolotoga

: frank solomon

Page 6: OLA · 2018. 10. 8. · OLA Afua atu ia Me 26 e aulia le 19 o

UILI FAU UPU

T

A

F

Saili tali o fesili o lo’o i lalo.

Pule oe pe sipela i luma

(clockwise) po’o tua

(anticlockwise).

E sa le feosoosofa’i.

1. O le upu tala o se

homokalafi (tasi le sipela

tele uiga) tusi uma mai

ona uiga eseese i le

Igilisi:

________________________

________________________

________________________

2. Saili le upu (7 mt) o

lona soa i le Igilisi o le

roadside:

________________________

3. Su’e le upu faalata, ma

tusi sona faamatalaga:

________________________

________________________

________________________

Fa’atumu le paso i upu Peretania. Fill the crossword

with English words—unless directed otherwise.

PASO SAMOA GAGANA E LUA

Fa’alava~Across 1 make (5) 4 responsibility (5) 7 tree (4) 8 MOE Pasifika: Glen Faavale Who? (5) 9 photo (3) 10 ocean (4) 11 Boaz in Samoan (5) 12 interfere (3) 14 a village in Savaii (4) 17 root (2) 18 one (4) 19 the (2) 20 x-factor Maka Who? (5) 21 music: Che Who? (2) 22 shiny (4) 23 respect (3) 28 letter sound (2) 29 Rugby: Karina Who? (8)

4. Tusi uma upu/ fuiupu

e ta’i 4-7 mata’itusi,

ma o latou soa i le

Igilisi (English).

Lelei atoa = 12 upu

Lelei tele = 9 upu

Lelei = 7 upu

___________________________

___________________________

___________________________

___________________________

___________________________

___________________________

Fa’atumu

pusa numera

(tama’i

sikuea) i

fuainumera

1 i le 9.

Ia uma ane le

galuega ua

maua atulaina

ta’itasi

(tu, fa’alava)

o iai le 1

i le 9. E tofu le

atulaina

ma lona

fa’atulagaga

e ese mai

le isi

OLA ITULAU 6 ME 2013 LOMIGA 15

l

A

Lalo~Down 1 Netball: Sulu Tone- (11) 2 Rugby: Fiaoo Who? (10) 3 prawns (6) 4 cared for (6) 5 end (2) 6 Netball: Maria Who? (6) 13 mocking (4) 15 praised, commended (4) 16 goods (4) 21 four (5) 24 music: Rosita Who? (3) 25 any (2) 26 if (2) 27 pregnant (2)

TALI SUDOKU #14

UILI FAU’UPU 1. malu—be safe, shelter, safety; malū—soft, calm of weather; mālū—cool, soothing, refreshing 2. outrigger—ama 3. lutia: mai le veape luti, faapopoleina pe faalavelaveina i ni mea e tutupu. Ua lutia le malaga i matagi malolosi. Isi upu: luluti, lutitau

TALI PASO # 14

an ambush, tree name; itula—hour; malutia—protected. TA’U MAI: Aai o Kisipone (Gisborne). Faatagata Kapeteni Kuki (Cook).

Ae faafefea si tamaloa o Popo lea e sau soo ma tatou kapisi? ©

Paso

Sam

oa, 2

013

A

SUDOKU #15 (TAALOGA I NUMERA)

a

TA’U MAI LE IGOA O LE AAI I NIU SILA e IAI LE VAAIGA LENEI MA LE IGOA O LE TOGALAAU

Ou te palota i si fafine foi lele o Supo, lea e aumai soo ai a tatou soko

© Sudokuessentials.com

4. luti—vex; utia—bitten, wedged; aitu—ghost; malu—be safe; malu—soothing; malu—calm, soft; tula—hill; lama—fish by torchlight, set

POLE ma PAPA Papa, o ai e te palota i ai mo le komiti faafoe?

R M U A L E A F A

O V A S A E A

P S O O A T O A

A P O S A V E A F

T E K A E F O E

I A A M A T U A

T U H O E A U K

U U U L U A I I

L E L I S I V A I

U A E A A S E

A E F A L E O L O A

1 2 3 4 5 6

7

8 9

10

11 12 13

14 15 16 17

18 19

20 21

22 23 24

25 26 27

28 29