Upload
creative-exchange
View
2.317
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Мирослав Грчев беше еден од говрниците на вториот Creative Exchange Meet Up (04.12.2011). . Во своето излагање тој ни прикажа дел од логоата изработени во текот на неговата долгогодишна кариера и ќе се запознавме со неговиот процес на невидливо градење на знакот со помош на бројот, размерот и пропорцијата. БИОГРАФИЈА Мирослав Грчев е роден на 1. 3. 1955 година во Скопје. Со цртање карикатури се бави од 1967 година, а самостојна книга на карикатури под наслов „Групен портрет“ објавил 1977 во издание на Студентски збор. Во 1980 година ги црта и режира своите два авторски анимирани филмови „Парабола“ и „Црно знаме“, во продукција на Вардар филм. Од 1978 година се занимава со графички дизајн. Во деведесетите години се бави со државниот графички идентитет на Република Македонија, со графички решенија за државниот грб, државното знаме 1995 година и други знаци и симболи на државните органи. 2001 година со Лазо Плавевски објавува книга на „mail art” под наслов „Картички“, во издание на Фонко дизајн. 2005 година има самостојна изложба на ликовни експонати со мотиви на знаци, симболи и орнаменти под наслов „Знаци и орнаменти“ во Музејот на современата уметност во Скопје. Од 1979 година, кога дипломирал на Архитектонскиот факултет во Скопје, се бави професионално со архитектура и урбанизам. Повеќе од две децении е професор на Архитектонскиот факултет при Универзитетот „Св. Кирил и Методиј“ во Скопје.
Citation preview
3
2
Izdava~: Muzej na sovremenata umetnost, Skopje
Za izdava~ot: Emil Aleksiev, direktor
Predgovor: Bojan Ivanov
Likovno oblikuvawe: Miroslav Gr~ev, ZIP ZAP
Grafi~ka obrabotka: ZIP ZAP
Kurator: Lazo Plavevski
Pe~ati: Skenpoint
Tira`: 500
katalogizacija
3
5
PREDGOVOR
Ona {to lesno se razbira e mo{ne te{ko da se objasni.
Taka dostapno na razbiraweto izgleda i mestoto na Znakot vo tvo-
re~kata biografija na Miroslav Gr~ev. Dovolen e pogled vo patoka-
zite postaveni dol` ovoj vpe~atliv avtorski itinerer, za da se raz-
bere deka Znakot stoi vo sredi{teto koe{to gi svrzuva razli~nite
poliwa na likovnite i oblikuva~ki iskazi, odnosno, gi proni`uva
i tematski gi obedinuva mnogustranite interesi i pridonesi na Gr-
~ev - vo arhitekturata, edukacijata i eseistikata, vo crte`ot i gra-
fi~koto oblikuvawe, vo karikaturata i fotografijata. Od svoja stra-
na, pogledot svrten kon samoto sredi{te bara objasnuvawa za na-
menata na edna apstraktna to~ka i za namerite iska`ani so eden po-
im bez sodr`ini.
76
Nedovolnosta na razbiraweto bez objasnuvawe e mo{-
ne te{ko da se prikrie. O~igledno e deka nizata od za{titni znaci,
ornamenti i idejni re{enija koja{to Miroslav Gr~ev ja ima sosta-
veno vo tekot na izminatite desetina godini, pretstavuva ne{to po-
ve}e od obi~no redewe na sredi{ta na negovata motivacija i izvo-
ri{ta na negoviot motiv. Me|utoa, taa niza na istra`uvawa vo telo-
to na Znakot, ostanuva neproyirna za sporedbenite objasnuvawa
koi{to se povikuvaat na, samo navidum istorodnata, a ve}e objasnu-
vana niza od simboli, ikoni~ni pretstavi, glosi i grafemi, nara-
tivni sklopovi i alegoriski iskazi, morfemi i partikuli od jazi-
kot na vidlivoto.
Nebre`noto preslikuvawe na sostojkite pome|u dve na-
poredni nizi, odnosno, pome|u dve linearni ustrojstva na obele-
`anata stvarnost, po pravilo go izmestuva, go odzglobuva samiot
odnos: podreduvaweto stanuva zna~ewe, a opisot se smeta za znae-
we. Ni{to drugo osven lo{a navika e prirodata na Znakot da se
razbere kako namena, a negovoto poteklo da se objasni kako namera.
Vsu{nost, da se objasni namerata zna~i da se razbere istorijata.
Razbiraweto, pak, na namenata, zna~i objasnuvawe na umetnosta. Vo
Znakot nema nitu namena - kako delotvornost dovr{ena vo celis-
hodnosta, nitu namera - kako poriv ostvaren vo `elbata. Znakot ne
mo`e da se razbere zatoa {to toj ne e umetnost tuku projava na li-
kovnoto, isto kako {to ne treba da se objasnuva bidej}i, kako neo-
dredeno minato, go nema vo istorijata. Mestoto na Znakot vo istra-
`uvawata na Gr~ev se nao|a tokmu vo toj, neopredelen i, mo`ebi so-
sema ispraznet prostor {to se protega pome|u proizvodstvoto i
tvore{tvoto.
Vo taa smisla, Znakot ostanuva nerazbirliv - se razbi-
ra, dokolku e objasnet so drugi znaci. Dotolku pove}e zaslu`uva
vnimanie nastojuvaweto na Miroslav Gr~ev, so grafi~ki sredstva,
nagledno da objasni eden poredok na stvarnosta koj{to go pravi
mo`no ona sekojdnevno, tekovno razbirawe na dvosmislenosta, ona
snao|awe vo neodredenosta, ona {to e sigurno prepoznavawe vo
odvaj navestenoto.
Pritoa, mo{ne te{ko e da se objasni somni~avosta na
Gr~ev kon isku{enijata za trajno prisvojuvawe na Znakot, {to }e re-
~e, kon primamlivite mo`nosti za sopstveno olicetvoruvawe vo
98
otelotvoreniot Znak - bilo preku prelestite na li~niot rakopis i
crta~koto umeewe, bilo preku prepoznatliviot iskaz i svojstveni-
ot likoven na~in. A takvata somni~avost, nebare e i samata somni-
telna pred pogledot na razbirawe za vistinski tvore~kata investi-
cija na Gr~ev vo maevtikata na znacite, vo dopolnuvaweto na op{te-
stvenata jazi~na norma so materijal od tekovnata upotreba na pla-
sti~niot idiom, vo igrata so kodovite i impulsite koi{to go una-
preduvaat govorot na javniot prostor.
Izgleda deka temata na razbiraweto i objasnuvaweto
ne se odnesuva na Znakot tuku na namenata na Ozna~itelot vo name-
rite kon Ozna~enoto. Jadroto na istra`uvawata {to Gr~ev gi preze-
ma vrz Znakot, obvieno e so debelata korupka od prakti~ni re{eni-
ja so koi{to se ureduva odnosot pome|u grstot mo`ni ozna~iteli i
nebroeno mnogute ozna~eni ne{ta. Tokmu pod tie i takvite, vidlivi
i ~itlivi naslojki od apotropejski motivi, tribalni amblemi ili
kolektivni sliki na identifikacijata i identitetot, se krie stvar-
niot interes na Gr~ev za zakonomernostite koi{to vladeat so gra-
deweto na Znakot - za dijagramot na osnovnite ustrojstva vrz koi-
{to se temeli i pra-proektot za gradewe na Svetot.
Zatoa e izli{na sekoja natamo{na rasprava za lesnoto
razbirawe i te{koto objasnuvawe na Znakot kako za nekakva antino-
mija na logi~ki podednakvo vredni iskazi. Poinaku ka`ano, takvata
rasprava edinstveno mo`e da se vodi za taksonomijata i tipologi-
jata na Ozna~itelot i na Ozna~enoto, toest, za ona {to Miroslav Gr-
~ev go narekuva atribucija na grafi~kite idejni re{enija. Tuka,
pred se, stanuva zbor za vnimatelno sro~enite, kusi bele{ki vo koi-
{to Gr~ev i pridava teoriski, didakti~ki i pragmati~en kontekst na
svojata tvore~ka postapka. Vo ovie atribucii, razbiraweto i objas-
nuvaweto se dobli`uvaat preku edna slikovita sporedba na dvi`e-
weto sprotivoda: od Ozna~enoto kako utoka vo Svetot, preku Ozna-
~itelot kako glaven sliv na brojnite pritoki na me~tata, do Znakot
kako izvor na ... posebnoto vo nepreglednoto mno{tvo.
Toa {to Gr~ev se obiduva da go objasni vo spojot na zbo-
rot i linijata pretstavuva hierarhija na nedorazbiraweto: tuka,
dolu, vo pe{terata na senkite, se nastojuva na preglednoto, to~no i
neprotivre~no preslikuvawe na Ozna~itelot vo Ozna~enoto; tamu
nekade, od drugata strana na idejata i nejziniot odraz vo mrtvata
tvar, se posega po izvorot na svetlinata, toest, se posega po Znakot
1110
kako objasneto, molkum prifateno nedorazbirawe. Razli~nite hori-
zonti na takvata, raspolovena stvarnost, imaat konkretni odredni-
ci vo tolkovniot re~nik na Gr~ev. Klu~nite zborovi vo atribuciite
na grafi~kite idejni re{enija, poso~uvaat kon potekloto - fito-
morfno, tipografsko, heraldi~ko - no naedno, upatuvaat i na na~i-
nite - stilizacija, regulatoren dijagram, mre`a. Vo ovaa podelba
na zna~ewa, so vakvoto podreduvawe, potekloto stanuva broitel, a
na~inite imenitel na koli~nikot koj{to go izrazuva odnosot pome-
|u Svetot i Znaeweto. Likovnoto, pak, presozdavawe na ovoj koli~-
nik e klu~niot avtorski pridones koj{to Miroslav Gr~ev go ostva-
ruva otade dofatot na proizvodstvoto i tvore{tvoto.
Znacite i ornamentite se samo izblik na mislata po-
svetena na razvivaweto instrumenti, tehniki i metodologii. Avtor-
skiot interes za ovoj me|uprostor na alatki i pomagala - vo izrazot
na Gr~ev toa e me|uprostorot na bio-protezata, na socijalnata ek-
stenzija na ~ovekovata priroda - se vrednuva niz temata na privi-
dot i senkata. Poto~no, se raboti za posebna tematizacija na zabu-
nata vo koja{to organizmot na op{testvoto gi prima i prifa}a kako
drazbi i signali onie glavni priznaci, simptomi na kulturata -
Znakot i Kodot, Ozna~itelot i Ozna~enoto. Ovde, bezvremenoto i
novoto, masovnoto i individualnoto, anonimnoto i avtorskoto, se
edno.
Sledstveno, pokraj toa {to pretstavuvaat `ari{te na
oblikuva~kiot interes na Miroslav Gr~ev, istra`uvawa vo teloto
na Znakot se i osnovno stojali{te na edna gri`livo odbrana prob-
lemska perspektiva: Znakot e nastan, sredi{te na konkretnoto, ne-
merlivo kusove~no ~uvstvo na sebeprepoznavawe koe{to treba da
se presretne i iskusi. Na tvore~ki plan, Gr~ev ostanuva zagledan vo
nastanite {to sledat, nastojuvaj}i da razbere. Vpro~em, seto ona
{to mora da se slu~i, }e se slu~i na lesno objasniv na~in.
Bojan Ivanov
1312
1514
16 17
18 19
20 21
22 23
2524
2726
28 29
1
1ϕ2
1ϕ
1ϕ
ϕ
30 31
3332
3534
3736
3938
40 41
4342
4544
46 47
48 49
5150
5352
5554
5756
5958
6160
6362
6564
6766
68 69
7170
7372
7574
7776
7978
8180
8382
8584
8786
8988
9190