. ? , , . , , (Andrew J. Bacevich) (Wahington Rules). , , (Homland security), . , - , , , , , , , , , . , , , . , , 19. . , (WASP).

, . ? - . , . ( ), ( , VII V) ( ) 19. . (The Society of Elect) . , (The Association of Helpers). , , . (Rund Table Group), , , ( , , , ). , . , . , , , (he imes) . , (h Rund bl), 1919. , . , . . , , , , .

. , , ? . , . . . 19. . , , , . , 20. . , , . , . , , . , II, 1911. .

, . , II, . , , ( ), , .

( 20. ) 1919. , . ( , ), .

, , , 1941. , , .

. , ? . : , .

. , ?Naomi Klajn pie o izazvanim ili prirodnim krizama, koje slue kao paravan za nasilnu kapitalizaciju drutva. Prema toj doktrini, vano je stvoriti kristalnu situaciju, poruiti sve to je bilo do sada i nametnuti novi tip ekonomije. Tu su rtve neminovne, ali su i prihvatljive. Zarauju se milijarde na cunamiju, pljaka po Rusiji, izrabljuje ovo je zastraujua pria o tome kako neki mlate novac dok se ostali mlate meusobno. , , . . , , . , , . , .

. , , , . ? , . . , . . - , . , . , , ( ).

, 1904. , , , . ? . , . , , . . . .

, 100 , ? , , . -, . , .

, , , . , . , . , , , , . , , . .

, , , . ? . , , . , , , . , .

, ? , , 19. , , , , . . , .

Gavrilo Princip i ubistvo prestolonasljednika Franca Ferdinanda nisu bili razlog za izbijanje Prvog svjetskog rata.To je bio dogaaj koji se iskoristio kao savren alibi za iniciranje ve isplaniranog, velikog i traginog svetskog sukoba.Gordijev vor tadanjih ekonomsko-politikih interesa velikih sila rezultirao je Prvim svjetskim ratom. Najvei problem, tada prvenstveno Britanske krune, bio je sve bolji ekonomski i poltiki odnos dvije velike sile, Rusije i Njemake. Planirana izgradnja pruge Berlin-Moskva-Bagdad-Persijski zaliv bilo je neto preko ega tadanji imperijalisti nisu mogli prei. Helford Mekinder, jedan od najvanijih Britanskih geopolitikih stratega klasine geopolitike, jo je u tom vremenu otvoreno upozoravao da se bliska saradnja Njemake i Rusije mora sprijeiti po svaku cijenu, kako ne bi bila ugroena Britanska dominacija svijetom. Ovaj britanski strateg takoe je i tvorac geopolitikog termina Heartland sredinja zemlja. Kako u svojoj knjizi navodi : Ko vlada Istonom Evropom, zapovijeda Sredinjom zemljom (Heartlandom). Ko vlada Sredisnjom zemljom, zapovijeda Svjetskim ostrvom (Evroazija + Afrika). Ko vlada Svjetskim ostrvom , zapovijeda svijetom . Postepeno slabljenje Britanske krune kao imperijalne sile i gubitak odreenih kolonija irom svijeta, a istovremeno jaanje Amerike, dovelo je do kohezije britanskih i amerikih, bankarskih, vojnih, industrijskih i raznih javno-tajnih struktura i organizacija koje su sve do danas ostale umreene i duboko povezane. Slomom Hitlerove Njemake i kasnije raspadom Sovjetskog saveza, imperijalno-globalistickim strukturama ostala su otvorena vrata za kompletnu svjetsku dominaciju Novus ordo seclorum (Novi svjetski poredak).

Navedeno u prethodnim redovima potrebno je znati da bi se dogadjaj u Ukrajini mogao pravilno razumjeti. Ukrajina, kao drava koja se granii sa Ruskom federacijom i drava biva lanica Sovjetskog saveza, svakako da za Rusiju predstavlja interesno podruje, kao to su to uostalom i Bjelorusija , Kazakstan i druge. Osmiljeni ulini dravni udar iz glava imperijalnih stratega i obavjestajnih slubi koji se dogodio na ulicama Kijeva, dobro su poznata matrica svrgavanja neposlunih reima irom svijeta. Svrgavanje legitimno izabranog rukovodstva Ukrajine , dovoenje desniarskih pro-faistikih struktura na vlast, ukidanje odreenih prava ruskom stanovnitvu , amnestiranje ulinih bandi, prodaja nacionalnog gasnog sistema (kompaniji sina visokog amerikog funkcionera), odbacivanje statusa vojne neutralnosti i tendencija ka lanstvu u NATO paktu , nisu mogla proi bez reakcije ruskog stanovnitva na istoku Ukrajine i Ruske federacije. Ulazak Ukrajine u NATO i postavljanje balistikih raketa blizu ruske granice, Rusija po cijenu nukelarnog svetskog rata nee dozvoliti.

Zaboravlja se Kubanska raketna kriza 1962. godine. Te `62 godine, svijet je bio par sati daleko od nuklearnog rata. Sovjetski savez je na Kubi instalirao balistike rakete koje na samo nekoliko minuta lete do Vaingtona. Amerika nije mogla da ivi sa takvom prijetnjom u neposrednoj blizini, na isti nain kao to Rusija ne moe da dozvoli sa nuklearne rakete na svojoj granici u Ukrajini. U tome je itav smisao sukoba u Ukrajini. Ovaj konflikt dio je veih geopolitikih pretenzija. Poznate su izjave najviih amerikih zvaninika i stratega kako prirodna bogatstva Rusije nisu samo ruska nego da pripadaju cijelom ovjeanstvu, kako Rusiju treba podijeliti u tri oblasti i sl. Ne moe se najvea zemlja na svijetu, zemlja sa najveim brojem nuklearnih bojevih glava tretirati kao regionalna sila i sistemom Anakonde okruivati dravama lanicama NATO-a. Ne moe se ruskom medvjedu staviti psea ogrlica i dresirati ga na povodac. Naravno, Rusija je daleko od savrene drave po pitanju ljudskih prava, stope kriminaliteta , graanskih sloboda i slino, ali to je pitanje ruske unutranje politike i ruskog naroda i ne moe imati veze sa ruskom meunarodnom pozicijom, koja je od raspada SSSR-a u defanzivnom poloaju.

Pozitivni koraci za izlazak iz Ukrajinske krize postoje. Prvenstveno Njemaka i Francuska pokazuju sve vei stepen nezavisnosti u spoljnoj politici od anglo-amerike. Rezultat takve politike je sporazum iz Minska, gdje nisu uestvovali ameriki predstavnici (ako izuzmemo predsjednika Ukrajine, koji je izlazio sa sastanka da obavlja telefonske pozive). Bilo bi dobro kada bi Evropa istrajala u takvoj vrsti nezavisne politike, uz sve dobro osmiljene pritiske i opomene koje joj se serviraju i podmeu.

Kao potpisnik ovih redova, duboko sam uvjeren da budunost Evrope i svijeta lei u vrstoj ekonomsko-vojnoj saradnji ujedinjene Evrope i Rusije. Samo na taj nain bi tekovine evropske civilizacije i prave evropske kulture opet zauzele svoje mjesto koje im pripada. Crna Gora, kao stara evropska drava, jedna od prvih 15 u Evropi, svoj pravi kulturoloki duh najbolje e pronai u takvoj Evropi.