01. ODREDBENA OBILJEJA LJUDSKOGA JEZIKAto je jezik, a to sustav?------ Jezik je sustav. Sustav je ukupnost jedinica i njihovih meuodnosa. Kakav je jezik sustav?-----Jezik je znaenjski ili semiotiki sustav.Navedi neke semiotike sustave.---- Sustav prometnih znakova, ikone na raunalu, ivotinjsko glasanje, igre (npr. ah, nogomet) i njihova pravila, znakovni jezik gluhih, neverbalna komunikacija (namigivanje, trzanje ramenom, pokazivanje srednjega prsta) itd.

to je semiotika prema odredbi Charlesa S. Peircea?----- Nauk o naravi te o temeljnim inaicama semioze. Dakle nije znanost o znakovima, nego o znakovnim procesima ili semiozama.Tko je prvi upotrijebio termin semiotika? -----Termin semiotika prvi je upotrijebio F. de Saussure, smatravi da je lingvistika tek uvod u buduu opu teoriju znakova semasiologiju.Iz ega je iznikla semiologija?----- Semiologija je dakle iznikla upravo iz jezikoslovlja.to je semioza?----- Semioza je proces u kojemu znak razvija svoju djelotvornost, svoju znakovljivost.to je pravi predmet semiotike prema Peirceu?----- Pravi predmet semiotike prema Peirceu nisu znakovi po sebi i nije komuniciranje, nego su to procesi semioze.Navedi vrste semioze.----- Vrste semioze jesu: fizikosemiotika (o naravnome znakovlju), ekosemiotika (o okoliu), biosemiotika, zoosemiotika, antroposemiotika (koja ukljuuje jezik, neverbalnu komunikaciju i sl.Navedi nekoliko tema semiotike lingvistike.-----To su: temeljna pitanja znaenja, odnos izmeu semantike i semiotike, semiotika pitanja jezinoga razvoja, pitanja neglasovnih jezinih kodova, jezina ikoninost i odrednice jezika.to prouava zoosemiotika i kada je termin uveden?----- Zoosemiotika prouava uporabu znakova u ivotinja. Termin je uveden 1963. Interes, naravno, postoji od davnina, od Aristotela do Darwina. Tko je usustavio suvremenu zoosemiotiku?----- Suvremenu zoosemiotiku usustavili su Ch. W. Morris, Th. A. Sebeok idr.Koje su vrste prouavane?----- Mnoge su vrste prouavane (npr. dupini, konji, psi), ali najvie pele (tzv. plesni jezik), komuniciranje ptica i komunikacijske sposobnosti ovjekolikih majmuna.to je iznio Hockett?----- Hockett je iznio petnaestak odredbenih, definitornih obiljeja (engl. design features, DF), opih svojstava koja ljudski jezik razlikuju od ostalih semiotikih sustava kojima se ljudi i ivotinje slue.Koji je najvei broj DF?-----16Od koliko do koliko se broj kretao inae?----- Broj se kretao od 7 do 16.U koliko su skupina obiljeja naknadno rasporeena i koje je dodatno obiljeje?----- Naknadno su obiljeja rasporeena u pet skupina. Kao dodatno obiljeje, tada DF 17, moemo dodati sintaktiki ustrojljudskoga jezika.to je Hockettu jezik?----- Hockettu je jezik glasovno-rjeita komunikacija, odnosno ne ukljuuje pismovnu i gestiku komunikaciju, to ima posljedica i DF.Navedi I. DF koja se tiu (glasovnoga) kanala ljudske komunikacije.----- 1) Glasovno-sluni kanal2) Posvudanji prijenos (prijenos irenjem, emitiranjem)i usmjeren prijam 3) Brzo umuknue (zamiranje)

Navedi II. DF koja se tiu pragmatike, drutvenog okvira jezine komunikacije i posljedica na ljudsko ponaanje.----- 4) (Meu)razmjenljivost5) Povratna sprega6) Specijaliziranost

Navedi IV. DF koja se tiu semiogeneze, uvjeta i naina stjecanja jezika.-----16) Mogunost uenja(uljivost) 12) Tradicija(prijenos)kulturom

Navedi III. DF koja se tiu semantike ljudskoga jezika.-----7) Semantinost(referencijalnost, znaenjskost) 10) Premoivanje razdaljine(dislociranost, izmjetenost) 14) La(vrdanje, muljanje) 15) Reflektivnost 8) Arbitrarnost(nemotiviranost, proizvoljnost)

Navedi V. DF koja se tiu ljudskoga jezika kao koda.------9) Razluivost(diskretnost) 11) Proizvodnost(produktivnost) 13) Dvostruka ralanjenost

Tko prema Hockettu rabi glasovno-sluni kanal?----- Hockett istie da svi sisavci osim irafa rabe glasovno-sluni kanal, a tako i ptice.Koliko se rijei moe pojaviti u pisanim tektovima, a koliko ima razogovorna hrvatska reenica?----- U pisanim se tekstovima mogu pojaviti reenice od 50 ili 100 rijei, a prosjena govorna, razgovorna hrv. reenica ima samo 5 rijei i traje oko 3,5 s, a reenice s 3 ili 4 rijeima zajedno ine 87% svih hrv. razgovornih reenica.Jesu li prva tri obiljeja (DF 1-3) odredbena za ljudski jezik?-----Nisuto se pokazalo od 1960-ih do 1980-ih?----- Pokazalo se da je tek H. sapiens bio u stanju larinksom spustio se proizvesti glasove k, g, i, a, u.Koliko je ljudski jezik star?----- Danas se pretpostavlja da je ljudski jezik star otprilike 100 00050 000 godina.to je vana odlika odrasle ljudske jedinke?----- Sputeni grkljan, larinks, vana je odlika odrasle ljudske jedinke (u djeteta je i u drugih primata larinks podignut), kao to je to i pokretljivo meko nepce, velum, koje moemo podii ispustiti i tako proizvoditi oralne i nazalne glasove.Nema jezika bez kojih glasova?----- Sada je univerzalno stanje takvo da nema jezika bez p i t.Koje su ivotinje na neki nain uspjele dosei sintaktiki ustroj i proizvodnost?----- impanza Sarah uspjela je nauiti rjenik od vie od stotinu komada plastike, razliitih oblika i boje i povezivati ih sa specifinim znaenjima. impanza Washoe pouavana je gestikom jeziku, savladala je 132 znaka.Je li bilo sintakse?-----NijeNa to se dijeli glasovna proizvodnja ptica?----- Glasovna proizvodnja ptica dijeli se na zov i pjev.Koja je razlika zova i pjeva?----- Zov je uroen, a pjev se stjee uenjem.Navedi Jakobsonove funkcije.----- referencijalna (tie se referenta, onoga o emu se govori), ekpresivna ili emotivna (tie se poiljatelja, adresanta), konativna (tie se primatelja, adresata), fatina (tie se uspostave komunikacije, kontakta), metajezina (tie se koda), poetska (tie se obavijesti same).Na to Ch. S. Peirce dijeli znakove?----- Ch. S. Peirce znakove dijeli na simbole, ikone i indekse.Kakav je simbol Peirceu i Bloomfildu, a kakav Saussureu?----- Ch. S. Peirceu i L. Bloomfieldu visoko arbitraran, u F. de Saussurea motiviran.Kakvi su kriteriji Peirceu za simbol?----- Peirceu kriteriji za simbol nisu arbitrarnost i konvencionalnost, nego zakonitost i naviklost.to su simboli?----- Simboli su kljuna razlika zoosemioze i antroposemioze unato izvjetajima o simbolinoj uporabi u ivotinja.to je ikon?----- Znak koji svoj objekt predstavlja na temelju kakva slinosnog odnosa.emu slie obiljeja znaka kod ikone?----- Obiljeja znaka kod ikona slie obiljejima oznaenoga predmeta, odnosno veza je izmeu znaka i onoga to on predstavlja naknadno uspostavljena, nije inherentna.Tko je meu prvima ponovo prepoznao vanost ikoninosti za lingvistiku?----- O. Jespersen.to je indeks?----- Odnos oznaitelja i oznaenoga metonimian je, znak je pod zbiljskim utjecajem objekta na koji upuuje.to su indeksi u jeziku?----- Indeksi u jeziku jesu one rijei koje same po sebi upuuju na jezinu situaciju ili kontekst, npr. deikse (ovdje, sada, ja, ti).to je simptom?----- Simptom se uglavnom tretira kao podvrsta indeksa, a obuhvaa sve ono to primatelj iz govora moe zakljuiti o poiljatelju, govorniku (u kakvu je emocionalnom, zdravstvenom stanju, kojega je socijalnoga statusa).to je otkrio Karl von Frisch?----- Otkrio je i razliite pelinje dijalekte u razliitih vrsta pela.Navedi kojim nainima nastaju nove rijei.----- 1) onomatopeje (npr. kokodak), 2) simbolizam glasova (npr. i podrazumijeva neto malo, o u veliko), 3) tvorba rijei (npr. ploa~ ploica), 4) metaforizacija.to je slikovna ikoninost?----- Slikovna ikoninost u jeziku bi bila neposredna slinost kakvoe fonetskoga ili pismovnoga materijala s njegovim sadrajem. Dakle ono to imamo npr. u onomatopejama i u ideografskim pismima. Odnosi se na 1. i 2.to je dijagramatina ikoninost?----- Dijagramatina ikoninost u jeziku bila bi sklad odnosa u jezinome sustavu i jezinoj uporabi s jedne i znaenja s druge strane. Ima je u morfologiji, tvorbi rijei, frazeologiji, sintaksi, tekstu. Odnosi se na 3.Navedi primjer dijagramatine ikoninosti.----- Tipian je primjer takve ikoninosti porast fizikoga sadraja u mnoinskim oblicima ili u stupnjevanju pridjeva uvijek su fiziki vei od temeljnih oblika. npr. graanin-graani.Koji je tipian primjer u tekstu?----- U tekstu tipian je primjer takve ikoninosti Jakobsonovo veni, vidi, vici (retoriki ordo naturalis, neikoniki je ordo artificialis).Je li redoslijed jezinih komponenata arbitraran?---- DaU kojim jezicina nalazimo redoslijede VOS, OVS, OSV, odnosno OS?----- Takvi su majanski, malgaki, karipski hikarjana, brazilski avante sve redom jezici naroda koji i danas ive u kamenome dobu. (V = glagol, S = subjekt,O = objekt).to je proizvodnost?----- Ljudski je govornik sposoban i proizvesti i razumjeti neogranien broj iskaza svojega jeziku, ukljuujui one koje nikad nije uo, i to naelno tako da uope nije svjestan toga da ih nikad nije uo ni rekao.ime se kod pela naznauje smjer mjesta, a to je naznaka mjesta?----- Smjer mjesta naznauje se indeksnim znakom podatak o smjeru moe se razumjeti samo na mjestu na kojem se proizvodi. Naznaka mjesta dijagramatiki je ikon jer nudi korespondenciju izmeu razdaljine i brzine.Navedi vrste pelinjeg plesa.----- Kruni ples ukazuje na mjesto udaljeno 50100 m. To e mjesto pele nai ako slijede vjesnicu. Vijugavi ples u krugovima osmice, javlja o mjestu udaljeno 0,113 km. Brzina plesa pokazuje udaljenost (vea brzina =vea udaljenost), a smjer plesa pokazuje kut pod kojim se treba kretati prema suncu. Postoji i srpasti ples za srednje udaljenosti.to je dvostruka ralanjenost?----- Uvid je Andra Martineta (1949) kojim se eli kazati da je jezik takav semiotiki sustav kojega se jedinice daju ralanjivati, artikulirati na znaenjske odsjeke (segmente), a ti znaenjski odsjeci na odsjeke koji nemaju znaenja, ali imaju razlikovnu ulogu.Koliko je najee fonema u jezicima?----- Obino 3040, kadto 15-ak, kadto 80-ak, ali nikad 150.to tvrdi Th. A. Sebeok?----- g. 1991. pie da su svi pokuaji s primatima ist promaaj jer se nama ini, jer to elimo, da se impanze ponaaju inteligentno, a zapravo se vladaju kao dresirane ivotinje.

01. ARTIKULACIJA LJUDSKOG JEZIKAKako je artikuliran ljudski jezik?-----Artikuliran je kao sustav znakova koji se dadu ralanjivati.Kakvi su ivotinjski i ljudski krikovi i zvukovi?----- Nisu artikulirani (to je ono to se narodski misli pod neartikulirano).Kakav je krik?----- Krik se ne dade ralaniti na manje dijelove i itav odgovara cjelini osjeta (npr. bolnog). Krik se ne dade ulanavati ni u vee smislene cjeline.Koja je razlika izmeu krika i fona?----- Za razliku od krika glasovni ostvaraj fonema fon ralanjiv je na svoja izgovorna i sluna obiljeja.Kako se ljudski jezik ralanjuje?-----Na prvu i drugu artikulaciju.to je prva artikulacija prema Martinetu?----- Prva artikulacija ralanjivanje je sintagmi sloenih, kompleksnih znakova prvoga stupnja na morfeme, odnosno ralanjivanje najmanjih sloenih znakova na najmanje (nesloene) znakove, znaenjske jedinice. baka = bak-ato je morf?----- Izraz morfema.to su alomorfi?----- Dva ili vie morfa koje povezujemo s istim morfemom. Npr. [pek] u pek-ar-, [pec] u pek-i-mo, [pe] u pek-e-m alomorfi su morfema {pek}.Kakvi su leksiki, ili korijenski, ili radikalni morfemi?----- Nosioci su temeljnoga znaenja. (bak-, rad-, koko-).tu su afiksalni morfemi?----- Svi koji nisu leksiki, vezani su na leksike, obino modificiraju znaenje leksikih ili uspostavljaju gramatike odnose.Kakvi mogu biti afiksalni?----- mogubiti prefiksi (lijevo do leksikoga), sufiksi (desno od leksikoga), infiksi (unutar leksikoga), cirkumfiksi (s obiju strana leksikoga nisu osobito esti u jezicima svijeta), transfiksi (protiskuju se kroz korijenski), interfiksi (spojnici).Kako se afiksalni se morfovi dijele prema svojoj funkciji?-----Dijele se na: 1) Tvorbene ili rjeotvorne npr. prefiks pra- u prabaka, 2) Gramatike ili oblikotvorne, npr. sufiks -au prabaka.Tko je uveo termin morfem?----- Uveo ga je Poljak Jan Baudouin de Courtenay oko g. 1880.Tko je zasluan za njegovu upotrebu?----- Ameriki jezikoslovac Leonard Bloomfield.to je morfska granica, av ili junktura?----- Spoj dvaju morfova. Vana je jer na njoj dolazi do promjena fonova u sastavu morfova.to je morfonologija ili morfofonologija?----- jezikoslovni nauk o promjenama fonova onda eventualno i fonema unutar morfova koje su posljedica dodira morfova,odnosno okoline u kojoj se morf nalazi. Ili drugaije, morfonologija je nauk o morfonolokim alternacijama.Tko je uveo termin morfonologija?----- Nikolaj Trubeckoj g. 1929.Koji se termin rjee rabi?----- morfofonemika.to je druga artikulacija prema Martinetu?----- ralanjivanje najmanjih znaenjskih jedinica (morfema) na najvee neznaenjske, na foneme. {bak} /b/ /a/ /k/. Takve jedinice nemaju sadraja, imaju samo izraz fon.to su alofoni?----- Dva ili vie fona koje povezujemo s istim fonemom.Tko je skovao termin fonem?----- Kao prijevod za njem. Sprachlaut glas francuski fonetiar Antoni Dufriche-Desgenettes (1873).Tko je zasluan za irenje pojma fonem?----- J. Baudouin de Courtenay (Kazanjska kola u Rusiji), poslije F. de Saussure, L. V. erba, D. Jones, Praka kola, E. Sapir, L. Bloomfield.Koji termin za morfem ima Martinet 1960?-----Monem.Tko je prema Trasku skovao termin morfonologija, a tko ga proirio?----- H. Uaszyn ga je skovao, a 1930-ih proirili N. Trubeckoj i L. Bloomfield. Termin je Trubeckojev, a Poljak H. Uaszynov zasluan je za termin morfonem.to je trea artikulacija?----- Ralanjivanje fonema i fonova na razlikovna obiljeja. Odnosno: ralamba na razlikovna obiljeja unutar kojega fonema, dakle na sastavnice koje vie nisu linearne, susljedne, sljedbene, nego su simultane, istodobne.Kako se jo obiljeja nazivaju?----- Razlikovna obiljeja, IDO (inherentna distinktivna obiljeja), URO (unutarnja razlikovna obiljeja) i sl.to je etvrta artikulacija (ili trea)?----- Ralanjivanje je semema (a to je, rekli smo, sadraj, znaenje morfema) na manje znaenjske jedinice, semove. (Onda se i zove semska ili komponencijalna analiza).to je peta artikulacija (ili trea, a zapravo prva)?----- pojavila se kao ideja u novije doba potaknuta zanimanjem za konceptualnu, pojmovnu stranu jezika i podrazumijeva konceptualno ralanjivanje izvanjezinoga svijeta na leksije (pojmovne jezine jedinice, minimalne sintagme, odnosno minimalna oka u mrei koju jezik baca na pojmovni svijet, na izvanjezino), koje se onda dijele na morfeme.to je inkorporacija?----- Rjeogradni postupak pri kojemu se u jednom obliku rijei okupljaju dva leksika morfa ili vie njih, obino glagol i njegove dopune.01. EPILOGPo emu je poznata J. Blevins?----- Opovrgla je kao apsolutnu univerzaliju to da svi jezici imaju koronalni prekidnik (fonem /t/), to se smatralo gotovo samorazumljivim.to su kenemi?-----neznaenjski elementi.to su pleremi?-----znaenjski elementi.Tko je rabio te termine u 1930-ima?----- Danac L. Hjelmslev.Kakav stav brani Blevins?----- Da nije nuno iz dva razloga da iskazi ljudskoga jezika budu sainjeni od neznaenjskih elemenata, kenema, koji se udruuju i slau u vee, znaenjske elemente, plereme. Prvo, postoje nesloeni elementi (glasovi ili fonemi, njihova razlikovna obiljeja i prozodijske vrednote) koji imaju znaenje, koji nisu neznaenjski. Drugo, postoje sloeni elementi (morfemi) koji se ne mogu razloiti, dekomponirati na nesloene.Svi takvi sluajevi izravno naruavaju naelo dvostruke ralanjenosti ljudskoga jezika.to su ekspresivne palatalizacije?----- One su dio svega onoga to zovemo glasovnim simbolizmom ili fonestetikom, a temelje se na oito univerzalnoj ikonikoj povezanosti palataliziranih, umekanih glasova s idejama, odnosno znaenjima poput malenosti, djetinjosti, afektivnosti. U pojedinim jezicima one mogu biti izrazito plodne, primjerice u baskijskome.to su ideofoni prema Trasku?----- Rijei kojima se iskazuje, odnosno koje znae kakav osobit zvuk ili kakvu osobitu vidnu radnju, kretnju.to su ideofoni prema Newmanu?----- Posebne rijei koje opisuju osjetilni imaginarij, koje su iva glasovna slika zvukova, boja, mirisa, naina, izgleda, stanja, radnji, vizualnih, auditivnih ili mentalnih iskustava.to je fonestetika?----- Nauk o simbolizmu glasova, prouava sve korelacije zvuka i znaenja onomatopeje, fonesteme, kakvu god evokaciju znaenja zvukom.Zato su vani ideofoni?----- Za pitanje nunosti dvostruke ralanjenosti ideofoni su vani stoga to mogu imati leksiko znaenje (ne samo gramatiko, kako je to kod obiljenih afikasa) i stoga to se takvi morfemi javljaju spontano (ne kao rezultat negdanjih odsjenih morfema).to su fonestemi?----- To su konsonantski skupovi, najee CC-oblika i najee pristupni, koji se pojavljuju u znaenjski i etimoloki ne nuno povezanim rijeima ee no to bi u pojedinome jeziku bilo oekivano; zbog svoje ponovljivosti oni postaju psiholoki, intuitivno realni i u govornik evociraju kakvo god znaenje.Tko je uveo pojam fonestem?---- g. 1930. britanski jezikoslovac John R. Firth.Navedi primjere fonestema.----- engleski pristupi gl- i sn-, koji se pojavljuju u mnogim rijeima povezanima s vidom, vidljivou, svjetlou, odnosno ustima, nosom, primjerice glitter, glimmer, glisten, glow, odnosno snore, sneeze, sniff, snack. vedski pristup fn-, koji se u 100% rijei u kojima se pojavljuje povezuje s pejorativnim znaenjem.to su holofraze ili holistiki morf(em)i?----- Morfemi koji se ne daju razloiti na neznaenjske dijelove, a ipak jesu morfemi (morfovi) i ipak imaju znaenje.Kako se iskazuju u hrvatskome?----- Najlake ih je prikazati pomou izraza sa znaenjem da i ne, priem valja obratiti pozornost na fonove koji se u njima pojavljuju, a nisu dio hrvatskoga fonolokog inventara.04a. UVOD U HRVATSKU FONETIKUega se tie druga Martinetova artikulacija?----- Tie se onih jedinica koje nemaju znaenje, ali imaju mo razlikovanja znaenja, razlikovne su.to je glas ili fon prema Trasku?----- Najmanji fonetski odsjeak (segment), motren kroz svoja fonetska obiljeja, onkraj svojega fonolokog, odnosno razlikovnog statusa.to je glas ili fon prema Crystal?----- Najmanji zamjetljivi i razluivi odsjeak zvuka u govornome lancu.to je fonetika?----- Znanost koja prouava artikulacijska (izgovorna) i auditivna (sluna) obiljeja ljudskoga govora i ljudskih glasova, naelno neovisno o tome imaju li ti glasovi u pojedinome jeziku razlikovnu ulogu, lingvistiki reeno, neovisno o tome imaju li status fonema.to prouava fonologija?----- Naelno prouava kako ljudski jezik funkcionalno u smislu razlikovanja znaenja glasovni materijal iskoritava.to opisuje IPA?----- Glasove jezika svijeta prema njihovim artikulacijskim obiljejima.to su izgovorni organi ili artikulatori?----- To su dijelovi ljudskoga tijela svi oni od grkljana (larinksa) navie kojima se oblikuju glasovi. Svi oni ine govorni trakt.Kako nastaje najvei dio glasova ljudskih jezika?----- Nastaje istiskivanjem prije udahnuta zraka, zrane struje iz plua kroz dunice (bronhe) i dunik (traheja) prema grkljanu (larinksu).Na to prvo nailazi zrana struja?-----Na grkljan (larinks).to je grkljan?----- Izvana ga opipavamo i vidimo kao Adamovu jabuicu zapravo je ventil. Dok govorimo, taj se ventil otvara i zatvara, i to pomou dvokrilnih vrataaca, koja osim to hrani i slini prijee da uu u dunik, slue i pri oblikovanju glasova, pa ih zovemo glasnicama.to je epiglotis?----- On pomae pri zatvaranju grkljana. To je poklopac grkljana, koji se pri gutanju preklapa unatrag i hranu i slinu usmjerava u jednjak (ezofagus), cijev iza grkljana, i njime dalje u eludac.Kakve mogu biti glasnice?----- Glasnice pri izgovoru mogu biti priljubljene i razmaknute. to se dogaa ako su glasnice razmaknute?----- ako su glasnice razmaknute, ako je glasite (glotis) prostor izmeu glasnica otvorenije (a i to moe biti, onda to u fonetici zovemo bezvunou), zrana e struja pri izlasku naii druge izgovorne organe, na prepreke koje stvaramo jezikom, resicom, zubima, usnama i opet emo ju uiniti ujnom, oblikovat emo ju u razliite glasove.Kako se zove nastanak glasa pomou glasnica?----- Prema kariu: glasanje ili foniranje, prema Jelaski: glasnienje ili fonacija.Koji je precizniji termin?----- Glasnienje je precizniji termin jer glasanje moe obuhvaati i nejezine i nesvjesne injenice, koje nisu glasovi, npr. ljudske krikove, uzvike, smijeh, fukanje, zvidukanje, uzdisanje, kihanje, hrkanje, mrcanje i sl. sve su to oblici ljudskoga glasanja, ali nisu oblici glasnienja.to je glas ili fon prema Jelaski?----- Najmanji govorni odsjeak, ujna posljedica pokretanja i oblikovanja zrane struje u govoru.to je glas ili fon prema kariu?----- ovjeji zvuk koji nastaje titranjem glasnica u grkljanu.to je glasnik prema kariu?----- Najkrai cjelovit hotimian izgovorni pokret ponovljiv, izostavljiv, dometljiv i zamjenjiv u cijelosti.to je zvuk?----- To je poetno stanje glasa. Zvuk su mehaniki titraji (vibracije) koje ovjek moe uti - (od 16 Hz do 20 000 Hz.to je ultrazvuk?----- Zvuni valovi frekvencija viih od ovjeku ujnih.to je infrazvuk?----- Zvuni valovi frekvencija niih od ovjeku ujnih.to utvruje Edward Sapir?----- Sapir (1925) utvruje po emu se to zapravo razlikuju dva izgovorno (artikulacijski) i opaajno (sluno, percepcijski) ista ili vrlo slina zvuna odsjeka (moe se pretpostaviti da su nekad navlas ista) onoga [hw] koje nastaje kad puhanjem gasimo svijeu i onoga [hw] kojim poinju engl. rijei poput when kada, wheelkota, whiskey viski.Kako nastaje najvei dio glasova u jezicima svijeta?----- Nastaje strujanjem zraka iz plua, i to izlazno, istiskivanjem zraka.Kako se zovu glasovi koji nastaju strujanjem zraka iz plua, i to izlazno, istiskivanjem zraka?----- Plunima, pulmoninima, i to izlaznima, ili istisnima (egresivnima), ili izdisajnima (ekspiratornima). Takve glasove imaju svi jezici svijeta.Kakvi mogu biti pluni glasovi?----- Pluni glasovi mogu biti i ulazni, ili usisni (ingresivni) ili udisajni (inspiratorni).to je sound pattern?----- Prevodimo ga obino s glasovni ustroj, jer ustroj ili struktura realan je ostvaraj, a sustav ili sistem potencijalan je, ukupnost jedinica i odnos) jedan je od temeljnih termina u amerikoj fonologiji, nije stoga udno da se kapitalno djelo suvremene fonologije zove The sound pattern of English.Kakvi su nepluni, nepulmonini ili pregradni glasovi?----- Glasovi koji se proizvode nepluno, tako da se zrana struja i pritisak stvaraju pomou pregrade. Kod njih onda ne govorimo o izdisajnim i udisajnim inaicama (jer pri njihovu izgovoru ne sudjeluju plua, nema disanja), nego samo o egresivnima i ingresivnima.Kakve su pregrade pri proizvoenju glasova?----- Pregrade pri proizvoenju takvih glasova zapravo su dvije, izmeu njih stvara se dep zarobljena, stlaena zraka pri ijem onda otputanju nastaje glas.Kakvi su glasovi ako je jedna pregrada grkljan?------ Ako je jedna pregrada grkljan, odnosno glasite, a druga negdje u usnoj upljini, slina pregradi kod zapornih plunih glasova, glasovi se zovu glot(al)inima.to se dogaa pri izgovoru takvih glasova?------ Pri njihovu izgovoru pregrada se u usnoj upljini otputa, a ovisno o tome pomie li se grkljan prema gore ili prema dolje zbijeni zrak ili izbacujemo iz sebe ili ga ubacujemo u sebe.Kakvi mogu biti takvi glasovi?----- Mogu biti izbaajni ili ejektivi te ubaajni ili implozivi.U kojim jezicima nalazimo ejektive?------ Imaju ih mnogi sjevernoameriki jezici, ima ih primjerice i kabardinski (Kavkaz).U kojim jezicima nalazimo implozive?----- U vijetnamskome i u nekim nigersko-kongoanskim jezicima (Afrika).Kakvi su ejektivi, a kakvi implozivi?----- Ejektivi su bezvuni, a implozivi zvuni.Koji su u IPA-inoj tablici ejektivi?----- [p], [t], [k], [s]Koji su u IPA-inoj tablici implozivi?----- Zato izbjegavamo termine glotaliziran ili laringaliziran?----- jer ih je bolje rabiti za plune glasove s grkljanskim oblikovanjem.Kako nastaju klikovi ili kloknici?----- Ako je jedna pregrada velarna, kao kod hrv. [k], a druga negdje naprijed, primjerice usnena, zubna, nadzubna.Koji jezici imaju klikove?----- khoi-sanski jezici na jugu Afrike, npr. u hrv. pri oponaanju poljupca (cmokanje; Jelaska taj dvousneni glas zove pusnikom, bit e prema pusa, jer engl. se taj dvousneni klik kadto zove kiss click), pri negodovanju i prijekoru (coktanje, c-c-c!; Jelaska taj zubni glas zove coknikom), pri oponaanju konjskoga hoda (otprilike tl; Jelaska ga zove kljonikom).Kako Jelaska zove glas za cmokanje?----- Jelaska taj dvousneni glas zove pusnikom.Kako Jelaska zove glas za coktanje?----- Jelaska taj zubni glas zove coknikom.Kako Jelaska zove glas za oponaanje konjskog hoda?----- Jelaska ga zove kljonikom.Kakvi su klikovi i kako nastaju?----- Klikovi su ingresivni, takvi da zrana struja ulazi u vokalni trakt poto se prednja pregrada sputanjem jezika ili vilice otpusti.Koji se glasovi mogu tako izgovarati?----- Tako se mogu izgovarati samo zapornici i afrikate,druge vrste glasova ne.Kakva su tamna polja na IPA-inoj tablici?----- Zatamnjena polja na gornjoj tablici zauzimali bi glasovi koji se dre nemoguima (ovjeku neizgovorivima).Kod kojeg je glasa velika otvorenost?--- Kod glasa [a].Kod kojeg je glasa otvorenost potpuno smanjena?--- Kod glasa [p].Gdje se nalaze svi ostali glasovi prema otvorenosti?----- Svi ostali glasovi prema otvorenosti negdje su izmeu [a] i [p].Koji se glasovi najee ubrajaju u otvorene glasove?----- Glasovi od [a] do [i] [u].Koji se glasove ubrajaju u zatvorene?----- Oni neto manje zatvoreni od [i] [u] a to su [j] [w] [v] ubrajaju se u zatvorene.Kako nazivamo otvorene glasove?----- vokalima ili otvornicima.Kako nazivamo zatvorene glasove?----- konsonantima ili zatvornicima.Koji su poluvokali?----- [j] [w] koji su zapravo nita drugo doli vrlo kratki [i] [u].Kako se jo nazivaju poluvokali?----- klizni glasovi.Koji jezik ima najvie fonema i po emu je jo poznat?----- U jeziku !xoo vie od 70% rijei poinje kloknikom.Koji glas kao isisni spominje kari?-----kari kao isisni, istisni klik spominje dvousneni treptavi glasnik kao znak omalovaavanja.Kakav je sonant ili zvonanik?----- Ako je prolaz struji dovoljno velik da pri proizvoenju glasa nema primjetna uma.Kakav je opstruent ili umnik?----- Ako je prolaz struji toliko malen da se pri proizvoenju glasa javlja primjetan um (trenutan, praskovit ili trajan).Navedi opstruente.----- [p] [t] [k] [b] [d] [g] [s] [] [z] [] [f] [h] [c] [] [] [ ] [ ].Navedi sonante.----- [j] [l] [] [m] [n] [] [r] [v].Navedi vokale.----- [i] [ie] [e] [a] [o] [u].Navedi primjer gdje zatvornici mogu biti slogotvorni.----- . r s u krv, pst!Navedi primjer gdje otvornici mogu biti neslogotvorni.----- i u u dvanaest, faul.Zato glas [r] ni u jednome jeziku pa ni u hrvatskome nije samoglasan?-----Zato to on ili je [r] ili je [r], prema tomu ili je nosilac sloga uvijek [] ili je nosilac sloga [r], ne mogu to biti oba.Navedi vrste glasnienja.----- Ponajprije to su bezvunost i zvunost, a onda posebne ili sloene vrste poput hak(t)anja, dahtanja, aptanja, kripanja.to je bezvunost?----- Bezvunost je glasnienje pri kojemu je glasite otvoreno, a glasnice miruju, ne titraju, kao kad diemo.Koji glasovi tako nastaju?----- Tako nastaju konsonanti koje zovemo bezvunima.Kako proizvodimo bezvune konsonante?----- Proizvodimo ih oblikovanjem zrane struje dalje, vie u govornome traktu, jezikom, usnama, bez sudjelovanja glasnica.Na to se razvrstava bezvunost?---- Na apat, dah i nulto glasnienje.to je nulto glasnienje?----- neujan protok zraka kroz glasite (ali termin se rabi i za potpuni zatvor glasita, bez prolaza zranoj struji, kao kod glotalnog zapornika, glasa [ ])to je dah?----- ujan protok zrane struje kroz irom otvoreno glasite, s oputenim grkljanom.to je apat?-----Pri aptu je glasite malo sueno, grkljan napet, protok zrane struje bri, azbog suenja glasnica glas dobiva aptav prizvuk.to je zvunost?----- Zvunost je glasnienje pri kojemu je glasite zatvoreno, a glasnice titraju zbog subglotalnoga, ispodglasinoga zranog pritiska koji je dovoljan da ih razmakne.Koji glasovi tako nastaju?----- Tako nastaju vokali, sonanti, a od konsonanata oni koje zovemo zvunima.to je haktanje ili aspiracija?-----To je kratko razdoblje ujne bezvunosti koja prati glas prije ili poslije njegova izgovora. Prepoznajemo ju kao jako slabi glas [h], odnosno hak.Kako nazivamo aspirirane ili haktave glasove u hrvatskome?----- Zovemo ih hakta(j)nicima.to je dahtanje?----- To je glasnienje pri kojemu je zrana struja jaka, pa glasnice titraju premda se ne priljubljuju. Zapravo je to glasnienje sloeno od zvunosti i daha kao vrste bezvunosti. Tako se govori kad ovjek ostane bez daha, takvom vrstom glasnienja mogu se iskazivati i paralingvistike poruke, poput povjerljivosti, okiranosti.Kako se zovu takvi glasovi?-----Zovemo ih dahta(j)nicima.to je aptanje?----- To je glasnienje pri kojemu je glasite sueno, glasnice primaknute, pa zrana struja zbog jaka trenja, frikcije proizvodi jak um. Zapravo je to glasnienje sloeno od zvunosti i apta kao vrste bezvunosti. Bezvuni glasovi pri aptanju ostaju nepromijenjeni, a umjesto zvunih glasova dobivamo aptave, aptajnike. Tako apemo, no aptavost se moe uti i pri izgovoru drugih glasova, primjerice [h].Kako se jo zovu engl. whispery voice?-----Zove se kadto engl. murmur (hrv. mrmorenje).to je kripanje?----- Takvo glasnienje pri kojemu su glasnice ukruene i gotovo potpuno priljubljene, pa njihovo razmicanje bude ujno kao niz odvojenih pucketanja, krip (pojednostavljeno, kao kad se prstom prelazi po elju). Zapravo je to glasnienje sloeno od zvunosti i kripe (engl. creak).Kako se zovu takvi glasovi?----- Hrvatski se zovu kripnicima.Kako se oznaava bezvunost?----- Krunicom ispod slova.Kako se oznaava zvunost?----- Kvaicom ispod slova.Kako se oznaava haktanje?----- Povienim h.Kako se oznaava dahtanje?----- Dvjema tokama ispod slova.Kako se oznaava kripa?----- Tildom ispod slova.Kako se oznaava apat?----Nema poseban znak.Koje vrste glasnienja rabi hrvatski?----- apat, dahtanje i kripu, pucketav, hrapav glas.Kakvi su svi sonanti?-----Zvuni.Kakav je glas lijevo u IPA-inoj tablici?-----Bezvuni.Kakav je glas desno u IPA-inoj tablici?-----Zvuni.Kakav je glotalni zapornik [ ]?----- Bezvuni, premda je pri njegovu izgovoru glasite nakratko potpuno zatvoreno.Kakav je bengalski jezik?----- ima etiri reda okluziva i afrikate [ ] (hrv. []) bezvune, zvune, haktave i dahtave dakle ima po etiri vrste glasova [p], [t], [ ], [k] i [ ].04a. KONSONANTIKakvi mogu biti konsonanti prema nainu oblikovanja?----- okluzivi, frikativi, afrikate, nazali i aproksimanti.Kako se oblikuju nazali?----- Stoje u opreci prema ostalima jer se oblikuju sa sputenim jedrom, pa zrana struja prolazi kroz nos, ne kroz usta.Kakvi su ostali konsonanti?-----Svi ostali konsonanti orali su ili bukali, odnosno usni glasovi.Kako su oblikovani okluzivi?----- Oblikovani su zaporom koji uvjetuje prekid strujanja zraka, odatle hrv. termini koji se brzo i potpuno uklanja.Kako se jo zovu okluzivi?----- Meunarodno se zovu i (eks)plozivi (praskavci), no u hrv. praska uglavnom nema, pa radije govorimo o zaporu.Nabroji okluzive.-----b, d, g, p, t, k.Kako se u Bari et al. zovu okluzivi?----- Zovu ih pregradnima.Kako su oblikovani frikativi?----- Oblikovani su izgovornim organima tako priblienima da tvore tjesnac.Kako se jo zovu frikativi?----- Spirantima.Nabroji frikative.-----s, , h, z, , f.to su afrikate (slivenici)?----- Sloeni su, sliveni, od zapornog i tjesnanog oblikovanja.Nabroji afrikate.-----c, , , Kako se oblikuju nazali (nosnici)?----- Oblikuju prolaskom zrane struje kroz nos.Nabroji nazale.-----m, n, .Koje je jo nosni glas?----- Neodreeni glas (uzvik) koji tradicionalno biljeimo kao hm.Ima li afrikata na osnovnoj IPA-inoj tablici?-----nemato se dogaa s dentalima ispred afrikata?-----ispadajuZato dentali ispred afrikata ispadaju?----- jer na neki nain rije je o spoju dvaju dentala (npr. t+ c= t+ ts ts)Kako se oblikuju aproksimanti (priblinici)?----- tako da se pojedini izgovorni organi priblie, ali ne toliko da bi se pojavio ujan um.Gdje se aproksimanti nalaze u IPA-inoj tablici?----- aproksimant emo smatrati natpojmom za sve glasove u donjem dijelu IPAine tablice osim nazala.Nabroji aproksimante.----- j l r vNabroji prave aproksimante ili kliznike.----- [j] [v]Nabroji likvide (protonike)----- [l] [] [r]to je likvid?-----To je natpojam za laterale (glasove l-tipa) i rotine glasove, rofone(glasove r-tipa).Nabroji lateralne aproksimante (bone priblinike).----- [l] []Koji je vibrant (treptajnik) u hrvatskome?----- [r]Kako se hrvatsko [r] artikulira?----- artikulira se najee s 13 treptaja vrhom jezika, ve prema govorniku te prema poloaju [r] u rijei, je li ono slogotvorno ili nije, je li dugo ili nije.to su treptajnici?----- vrste glasa r kod kojih je treptaja jezikom vie od 1.to je dotanik?----- 1 doticaj jezika i stijenke, najee desni.Kako Jelaska zove vrstu glasa r engl. flap?----- okrznik.Ima li lateralnih frikativa (bonih tjesnanika) u hrvatskome?----- nemaKakvi mogu biti konsonanti prema mjestu oblikovanja?----- bilabijali, labio-dentali, dentali, alveolari, postalveolari (prepalatali), palatali, velari, uvulari, faringali i glotali.Kako se oblikuju bilabijali?----- oblikuju se gornjom i donjom usnom.Nabroji bilabijale.-----p b mKako se oblikuju labio-dentali (usneno-zubnici)?----- oblikuju se donjom usnom i gornjim zubima.Nabroji labio-dentale.-----v fKako se oblikuju dentali (zubnici)----- oblikuju se tako da jezik zube dodiruje ili im se pribliava.Nabroji dentale.-----c s t z dime kari smatra c s t z d?----- zubnonadzubnimaKako se oblikuju alveolari (desnici)?----- oblikuju se tako da jezik desni dodiruje ili im se pribliava..Nabroji alveolare.----- (t d) n r lJesu li u hrvatskome zubni i desniki izgovor razlikovni?-----nisu, osim u frikativa.ime se oni smatraju?----- smatraju se izgovornim inaicama i obino ovise o izgovoru pojedinoga govornika ili skupine govornika.Kako se jedinstveno nazivaju zubni i desniki?----- nazivaju se jedinstveno zubnicima (dentalima): c s t z d n r l.Ima li u hrvatskome interdentala (meuzubnika)-----nemaKoje su engleski interdentali?----- [ ] i [ ] (npr. u three tri i father otac)Gdje te glasove stavlja IPA AME?-----meu dentaleKako se oblikuju palatali?----- oblikuju se dodirom jezika s predjelom od prednepanoga grebena do granice nepca, koja se zove jedro ili meko nepce (velum).Na to se dijele palatali?----- Dijele se na postalveolare i prave, meke palatale.Kako se tvore postalveolari ili pre(t)palatali (prednepanici) i kako se tradicionalno zovu?----- tvore se na nadzubnome grebenu. Tradicionalno zovu tvrdim palatalima.Nabroji tvrde palatale.----- Kako se oblikuju meki palatali (nepanici, svodnjaci)?----- Dodirom jezika o nepce.Nabroji meke palatale.----- jGdje su navedeni alofonski glasovi [] [] na temeljnoj IPA-inoj tablici?----- na temeljnoj IPA-inoj tablici neemo ih nai, ali navedeni su meu other symbols, kao alveolo-palatali ili palatalizirani frikativi.Kako se oblikuju velari (jedrenici)?----- oblikuju se na jedru (velumu), stranjem, mekome dijelu nepca.Nabroji velare.-----k g h Kako se oblikuju uvulari (resinici)?----- oblikuju se dodirom ili pribliavanjem jezika s resicom (uvulom).Ima li uvulara u hrvatskome?-----nema, osim u gorornim poremeajima - ralavo r.Navedi uvularan francuski i njemaki rotini glas.----- [ ].Gdje se oblikuju faringali (drijelnici)?----- oblikuju u drijelu (farinksu).Gdje se oblikuju laringali ili glotali (grkljanici)?----- u grkljanu (larinksu).Kako se oblikuju retrofleksni (podvrni) glasovi?-----oblikuju se tako da se jezik prevrne unazad i podvrjem, podvrkom dodirne dio gornje eljusti negdje od desni do nepca.Koja je oznaka za retrofleksnost?----- repi udesno.to se tim znakom biljei u gramaticu Sili-Pranjkovi?----- biljei se labio-dentalni nazal, koji se prema IPA-i biljei kao m s repiem ulijevo.Kojim se dijelom jezika tvori najvie glasova?----- prednjim, najpokretnijim i najokretnijim dijelom jezika, koronom.Kako se zovu takvi glasovi?----- koronalima (okretnicima).Kako se tvore laminali (uzvrnici)----- otricom, povrinom iznad vrka jezika.Kako se tvore apikali (vrnici)----- vrkom jezika.Koji je najei termin?-----koronalKako se oblikuju dorsali (hrptenici, lenici)?----- Gornjim dijelom jezika.Koji se glasovi u hrvatskom oblikuju gornjim dijelom jezika (dorsali)----- palatali te [k] [g] [h] [o] [u].Kako se oblikuju radikali (korjenici)?----- korijenom jezikaIma li radikala u hrvatskome?-----nema, tako se obino tvore faringalni, drijelnici.Gdje se izdvajaju laterali, bonici?----- U zasebnu skupinu.Kako se oblikuje veina glasova?-----jednostavnim oblikovanjem, jednim primjetnim nainom, odnosno na jednome mjestu.Kako zovemo glasove koji se tvore sloeno, dvama nainima, odnosno istodobno na dvama mjestima?----- drimo ih suoblikovanima ili koartikuliranima.Kada je rije o o dvostrukom oblikovanju?----- Ako su dva oblikovanja ravnopravna.Kada je rije o o dodatnom oblikovanju?----- ako je jedno od dvaju oblikovanja podreeno.Gdje se nalaze hrvatski [] [] u IPA-inoj tablici to se tie oblikovanja?-----meu other symbols, kao i neki dvostruko artikulirani glasovi. Ondje se nalaze i poluvokalni aproksimanti, labijalno-velarni (usneno-jedreni) [w], i labijalno-palatalni (usneno-nepani) [ ].Koji je jo glas meu meu dvostruko artikuliranim glasovima?----- velarno-bilabijalni (jedreno-dvousneni) glas, onaj koji se u zapadnoeuropskim jezicima biljei sa qu-.to jo moe biti dodatno oblikovanje?----- labijaliziranost (ousnjenost), palataliziranost (onepenost), velariziranost (ojedrenost), faringaliziranost (odrijeljenost), nazaliziranost (onosnjenost) i sl.Kako se biljei dodatno oblikovanje u pojedinome jeziku ako je vano (eventualno i razlikovno, ne tek poloajno uvjetovano kao u hrvatskome)?----- biljei se malim slovom desno povie osnovnoga.Kako se biljee labijalizirani [t] [d]?----- [tw] [dw]Nabroji sibilante (utavce)----- [c] [] [] [ ] [ ] [s] [] [z] []Koje su zubni sibilanti ili piskavci?----- [c] [z] [s]to je sibilarizacija?----- mjena jedrenika (velara) s piskavcima, odnosno zubnim utavcima.to je palatalizacija?----- smjena jedrenika (velara) s prednepanim utavcima.to bi se moglo upotrijebiti za ono to Brozovi u jakobsonovskoj tradiciji zove povienim (dijeznim) i bemolnim (snienim) alofonima od [k], [g], [h], [l], [n]?----- podslovni dijakritici + (oprednjen, isturen) i (ostranjen, povuen).Kako se kod Jakobsona oznaava dijeznist, a kako bemolnost?----- dijeznost se ondje oznaava zarezom (npr. [k,]) ili slovom b, bemolnost kruiem (tako i Brozovi, npr. [k]) ili pak podslovnim w.04a. VOKALIKakvi sve mogu biti vokali?----- uglavnom su zvuni, rijetko u jezicima nalazimo bezvune. Dobar dio vokala oralni je (usni), no ni nazalni (nosni) vokali u jezicima nisu rijetki.Prema emu se vokali obino opisuju?----- prema visini do koje jezik u oblikovanju dolazi, odnosno prema poloaju donje eljusti (nisko ~ srednje ~ visoko), prema smjeru, poloaju dijela jezika koji artikulira (prednji ~ srednji ~ stranji), prema zaobljenosti usana te prema promjeni kakvoe glasa (ako je ima).to moe obuhvaati dodatna tipologija vokala?-----moe obuhvaati jo neka njihova svojstva, poput duine, nosnosti, tipa glasnienja.Koja opreka kod vokala predtsvlja ono to je u konsonanata opreka bezvunosti i zvunosti?----- opreka nezaobljenosti i zaobljenosti usana pri izgovoru..Navedi primjer za zaobljeno i.----- Mnchen, Dsseldorf, Jrgen.Kakvi mogu biti vokali prema kakvoi?----- jednostavnii sloeni.Koji su jednostavni vokali?----- monoftonzi (jednoglasi), hrvatski [i] [e] [a] [o] [u] i sredinji [].Kakvi su sloeni vokali?----- oni u kojih pri oblikovanju dolazi do primjetne promjene kakvoe.Koje su sloeni vokali?----- diftonzi (dvoglasi), hrvatski [ie] (jat, npr. dijete, bijeg), [ai] (npr. u dvaaest), ili [au] (npr. u aut, faul, flauta, kauguma, vjerojatno u auto), mogu biti i triftonzi (troglasi, ima ih u nekim hrvatskim dijalektima),a ima izvjetaja i o tetraftonzima (etveroglasima).Navedi diftonge u hrvatskome.----- ie (bijel, bjelina, lijep, ljepota), ai (dvanaest, etrnaestica), au (auto, autor, kauguma, alaj-au), iu (mjuzikl), ia (Mia, Diana). Posljednji je jako sumnjiv (pretpostavljeni izgovor [mja], [djana]), a popisu bi valjalo dodati ou (ou, Glasgow).Navedi triftong.-----wow! uauGdje je u hrvatskome standardu mogui troglas (u iznimci za prijeglas i/ __ o)?----- u glagolskome pridjevu radnome sjeo (sieo).Kako se oznaava promjena kakvoe sloenoga vokala na IPA-inoj tablici?-----oznaava se strelicom.Koji jezik ima i duge i kratke dvoglase?-----islandskiKako se vladaju st t zd d (ak i skupovi sk zg)?-----vladaju se u hrvatskome kao afrikate, ne kao konsonantski skupovi.Kakav je glas va []?----- sredinji, neutralni vokal, koji se u hrvatskome pojavljuje uza sve izdvojeno izgovorene konsonanteKoji termin adekvatan za va?-----suglasnikZa to slui va?----- sluite za fonetsku adaptaciju (transfonemizaciju) svih okolnih vokala iz sredita IPAine tablice, kakve nalazimo u drugim jezicima, npr.u engleskome.Koje su najei glasovi prema Maretiu?-----e a i o j s n uKoje su najei glasovi prema kariu?-----a i e o n s r uKoje su najei glasovi prema Brozoviu?-----a e i o n s j uKakav je retrofleksni izgovor?----- onaj pri kojemu se vrh jezika (apeks) prevre, savija unazad prema gore, prema prednepcu; zato u hrvatskome.05. TRANSFONEMIZACIJAKako se kod nas zove fonoloka adaptacija?-----transfonemizacijaKoji bi bio prikladniji termin?----- transfon(et)izacijaKoje tri vrste transfonemizacije razlikujemo.----- potpunu, djelominui slobodnu.Kakva je potpuna (nulta) transfonemizacija?-----Ona kad u jeziku primaocu postoje odgovarajui fonemi za foneme u jeziku davaocu. npr. ma. fityfiritty hrv. fifiriKakva je djelomina (kompromisna) transfonemizacija?-----Ona pri kojoj za foneme jezika davaoca postoje u jeziku primaocu samo djelomino podudarni fonemi (vokali se mogu razlikovati po otvoru, ali ne po mjestu artikulacije, konsonanti po mjestu, ali ne po nainu artikulacije). npr. ma. bakancs hrv. bakanda.to jo nalazimo u primjeru ma. bakancs hrv. bakanda?----- transmorfemizaciju imenica u hrvatskome pripada e-sklonidbi (ima gramatiki morf -a, kojeg u maarskome nema).Koji e glas odabrati hrvatski prema engl. bezvunomu interdentalnom frikativu []?----- okluziv [t], a ne frikativ [s].Koje foneme nema suvremeni panjolski?-----Nema /b/ i /v/, nego samo /b/, s alofonima [b] i [].Koliko fonema ima havajski jezik?-----13Ako se broje dugi i kratki vokali koliko bi imao vokala, a koliko konsonanata?-----Bio jedan od svjetskih rariteta s vie vokala od konsonanata, stoga to ima h, a nema s itd. - onda ne 13 (8 + 5), nego 18 (8 + 10).Kakav je slog u havajskom?-----Uvijek otvoren (V, ili CV, ili CVV).to e se prema tomu dogoditi s engleskim glasovima?----- Svi e se engleski zatvoreni slogovi morati otvoriti.Kakav je fonoloki sustav havajskog?-----p, m, w, n, l, k, h, ?, i, e, a, o, u.Kako glasi sretan Boi (Merry Christmas!) na havajskom?----- mele kelikimaka.06a. UVOD U HRVATSKU FONOLOGIJUto je abeceda?----- Abeceda je ustaljeni poredak grafema u latininim pismima.to je alfabet?-----To je ustaljeni poredak grafema u kojemu god pismu, odnosno hrvatski i meunarodni termin nisu posve istoznani.to je grafem?-----To je apstraktniji pojam od slova ili grafa, ili barem sloeniji. Grafem je predodba, grafem je jedinica unutar pojedinoga slovopisnoga sustava, koja se os tvaruje putem slova, odnosno grafa.Moe li se jedan grafem ostvarivati pomou vie slova (grafova)-----moe.Navedi primjer za monografe (jednoslove).-----a, b, c.Navedi primjer za digrafe ili dvoslove.-----d, lj, nj.Navedi primjer za trigrafe ili troslove.-----hrv. ije, njem. sch , fr. eau o.Navedi primjer za tetragrafe ili etveroslove.----- engl. ough u, njem. tsch .Navedi primjer za pentagrafe ili petoslove.----- njem. tzsch .Koji jezik ima heksagrafe ili estoslove?-----irski.Koliko hrvatska abeceda ima grafema?-----30.Koliko u hrvatskome ima slova?----- 27 jednoslovai 3 dvoslova (d lj nj).Koliko je jednostavnih jednoslova?-----22Koliko je izvedenih?-----5 ( ).to biljeimo slovima hrvatske abecede?----- Biljeimo foneme, ili bolje, fonove koji su tipini ostvaraji pojedinih fonema.Kako jo zovemo latinicu?-----gajicom.to je fonem prema Trasku?----- Jezina jedinica koja nema znaenja, odnosno (apstraktna) predodba o najmanjoj jedinici koja utjee na promjenu znaenja, a sama ga nema.to je fonem prema Jelaski?----- najmanja linearna (sljedbena) jedinica u jezinome sustavu koja slui za sporazumijevanje tako da razlikuje znaenja, iako je sama bez znaenja.Kakva su razlikovna (distinktivna) obiljeja?----- Budui da utjee na promjenu znaenja, za fonem su naelno kljuna akustika obiljeja, ona njegova obiljeja koja se sluhom percipiraju (opaaju) istodobno.to je kljuno za fonem?----- Opreka (kontrast) prema drugomu fonemu.Fonem je rezultat koje jezine artikulacije?-----druge.Koliko u prosjeku ima fonema u nekom jeziku?----- od 15-ak do nekoliko desetaka, ali nema jezika s 200 fonema.Kako se fonem (p)ostvaruje (realizira)?----- kao fon.Kako se fonem jo zove prema Jakobsonu?----- razlikovnim glasom; fonem je ista drugost.ime se bavi fonotaktika?----- Mogunostima i ogranienjima u nizanju fonema unutar rijei i sloga pojedinoga jezika.Na koje se naine fonem moe (p)ostvariti?----- 1) Kao svoj tipini ostvaraj: narod, strana, Ana2) Kao poloajna, kombinatorna inaica: stranka, banka, Anka3) Kao tipini ostvaraj drugoga fonema, onako kako bi se idealno ostvario drugi fonem: jedanput, nastamba (kao mama), granje (kao njak, glasanje magarca); 4) Kao poloajna, kombinatorna inaica drugoga fonema: invalid, komfor; 5) Kao nula, nita, npr. pri gubljenju: kazalitni kazalini, mjestni mjesni; 6) Neto to nije fonem moe se ostvariti kao fon, npr. pri umetanju: a Ana, bio bijoto su alofoni?----- Izgovorne inaice ili varijante pri ostvaraju istoga fonema.to su osnovni alofoni ili osnovne, temeljne inaice?----- Inaice koje su naelno neovisne o kontekstu, fonolokoj svojoj okolini, odnosno najmanje mogue ovisne o njemu i emocionalno neutralne. npr. inaice fonema /n/ u strana, Ana, narod.iji je termin varijanta?-----To je termin Prakoga jezikoslovnog kruga.Tko je skovao termin alofon?-----Prema Muljaiu: engleski fonetiar Daniel Jones, prema Trasku: ameriki jezikoslovac Benjamin Lee Whorf 1938.g.Kako nastaju poloajno uvjetovani ili pozicijski uvjetovani alofoni ili kombinatorne inaice ili komplementarne inaice (dopunske, dopumbene)?----- nastaju zbog utjecaja glasovne okoline u kojoj se pojedini fon ostvaruje. npr. ostvaraji fonema /n/ u stranka, aneo, izvannastavni.Za takve alofone kae se da su u komplemetarnoj distribuciji gdje je velarno [], ne moe biti alveolarno [n], i obratno.Koliko ima alofona u hrvatskome?-----Ima 5060 hrvatskih (alo)fona..Kakvi su slobodni ili fakultativni alofoni?----- Oni su kojima je raspodjela (distribucija) slobodna, ne ovisi o kontekstu, okolini i u tom je smislu nepredvidljiva (za razliku od raspodjele uvjetovanih alofona, koja je uvjetovana, pa stoga i predvidljiva) nego o pojedinevu dijalektalnome, regionalnome i socijalnome podrijetlu, o njegovim fiziolokim datostima, raspoloenju, zdravlju, ivotnoj dobi, spolu, naobrazbi.Izvorni govornik hrvatskoga n u strana moe izgovoriti zubno (dentalno) ili desniki (alveolarno), h u strah ~ straha moe izgovoriti jedreno (velarno) i grleno (glotalno), i to se nee smatrati odstupanjem od hrvatskoga jezika.Kakve mogu biti slobodne inaice?----- generalne i individualne.Kakve su generalne (ope)?----- Ako se ne smatraju odstupanjem od ortoepske norme i ako nisu govorni poremeaji. Kao takve u svojem ih govoru naizmjenino moe rabiti svaki govornik.Kakve su individualne?----- Ako je normi prihvatljiva samo jedna od postojeih slobodnih inaica, bilo regionalne, bilo socijalne, bilo patoloke (termin dakle treba shvatiti tako, u okviru jednoga jezika, ne kao sve bezbrojne i neponovljive realizacije svakog alofona).Navedi primjer u hrvatskome gdje je suspendirana opreka // i //.-----kraljenicai kraljenica, a u konica ili ronica to se nee dogoditi.Koliko je tipova varijanata raspoznavala praka jezikoslovna kola?----- 1015 tipova varijanata.O kojim varijantama govorimo danas?----- osnovnima, poloajnima i slobodnima.Kakve varijante razlikuje Trubeckoj?----- stilistiki irelevantne i relevantne, unutar stilistiki relevantnih emocionalnei socijalne (ima jo termine patognomskei fiziognomske).Navedi jo tri posebna tipa slobodnih alofona.----- ekspresivni, ekstrafonematski i patoloki.Kakvi su ekspresivni, ili emfatiki, ili stilistiki alofoni?----- To su zapravo (fono)stilistike inaice, nerijetko praene posebnim naglaskom i melodijom, one koje emo uti ili izgovoriti u slobodnijem familijarnom govoru, pri hotiminu oponaanju tuega govora, primjerice pri oponaanju djejega govora, u tepanju (esto umekano, palatalizirano ostvarivanje inae neumekanih konsonanata, s konotacijom umilnosti, njenosti, bezazlenosti), oponaanju dijalekata, oponaanju neijega govornoga poremeaja i sl. Npr. u suvremenome hrvatskome [r] izgovarati izrazito dugo, s vie od dva treptaja, npr. [krrrv].Kada se rabi dahtav glas (Gussenhoven i Jacobs)----- u europskim jezicima rabi se za signaliziranje povjerljivosti u govoru ili pak za komino stvaranje dojma seksi glasa.to su ekstrafonematski alofoni prema Muljaiu?----- Zovu se tako jer su izvanjski, eksterni fonolokomu sustavu jezika o kojemu je rije, u njemu ih inae u pravilu nema, a pojavljuju se u holofraznim, holistikim rijeima rijeima koje znae itave reenice, kakve su primjerice hrv. da, ne, onomatopeje, dozivi za ivotinje i sl. Takve se rijei nerijetko fonetski vladaju posve netipino.Navedi neobine alofone u hrvaskim uzvicima.----- nazalni glas koji piemo kao hm, slogotvorno s u onomatopeji pst! tiho!, jako dugo r u onomatopeji brrr! zima mi je, klikove pri dozivanju ivotinja, naglaen zadnji slog u uzviku a-ha i sl.Imaju li sve holofrazne rijei ekstrafonematske alofone?-----nemaju.Navedi primjer s ekstrafonematskim alofonom.----- rije da moe imati oblik s ekstrafonematskim alofonom, primjerice kad preko volje potvrdno ne kaemo [da], nego [nda] ili [nda] u takvu obliku ono [nd] ili [nd] ekstrafonematska je inaica fonema /d/, neke vrste prednazalizirano [d].to su patoloki alofoni?----- To su oni koje pojedini govornik iz psiho-fizikih razloga izgovara drugaije od ostalih pripadnika iste jezine zajednice. Takav izgovor zove se onda govornom manom ili dislalijom, a moe biti primjerice mucanje (ponavljanje odsjeaka ili slogova), stigmatizam (fuflanje, utanje, izoblien izgovor glasova s, z, c), rotacizam (izoblien izgovor glasa r, u nas obino stranojezini izgovor, tzv. ralanje), lambdacizam (izoblien izgovor laterala), kapacizam (izoblien izgovor velara).Koliko hrvatski ima glasova?----- 1) ima 3031, ako pod glas razumijemo razlikovne razrede glasova, tj. foneme;2) ima 5060, ako pod glas razumijemo sve osnovne, neuvjetovane, i sve poloajno uvjetovane ostvaraje razlikovnih glasova, tj. alofone, i one koji uope nemaju razlikovni status ili pripadaju kolikotoliko estim uzvicima.3) ima beskonano, ako pod glasrazumijemo apsolutno sve bezbrojne inaice svih glasova koje su govornici hrvatskoga ikad izgovorili ili to misle uiniti.to je metoda komutacije ili supstitucije?-----To je utvrivanje opreka (opozicija) iznalaenjem besprijekornih minimalnih parova, rije razliita znaenja koje se razlikuju samo jednim i to neuvjetovanim odsjekom, ili jo bolje, samo jednim obiljejem, dok su im svi ostali odsjeci i naglasna svojstva isti, po mogunosti pripadaju istoj vrsti rijei i nisu neprototipni leksemi.Navedi primjer minimalnog para.----- piti ~ biti (odsjeci se razlikuju samo u jednom obiljeju, zvunosti, lanovi para iste su vrste rijei, istoga naglaska, prototipne su hrvatske rijei).Kakva distribucija vlada meu fonemima?-----paralelna distribucija (za razliku od komplementarne, koja vlada meu alofonima).Do ega moemo doi metodom komutacije?----- moemo doi i do subminimalnih parova.Kakvi mogu biti subminimalni parovi?----- takvi koji se razlikuju: 1) u dvama odsjecima (npr. hrv. krava~ slava, kokoi~ kokoji), 2) u naglasku (npr. hrv. krava~ trva~ prava), 3) u kojima izgovor jednoga fonema nije predvidljivU nedostatku minimalnih parova to moe biti dokaz fonemskosti?-----Subminimalni parovi.to bi fonem morao imati i jesu li izgovorne pojave na junkturama besprijakoran dokaz fonemskosti?----- 1) Fonem bi morao imati slobodnu distribuciju, raspodjelu, odnosno ne bi smio biti kontekstualno uvjetovan, to odmah znai da izgovorne pojave na junkturama, morfskim avovima nisu besprijekoran dokaz fonemskosti. Npr. [c] u hrvatski (~ npr. hrvaki hrva) nije dokaz fonema /c/ jer je rezultat glasovne promjene na morfskome avu (hrvat+sk+i). 2) fonem mora imati razlikovnu ulogu - mora razlikovati jedan morfem od drugoga, jednu rije od druge, kako je u piti ~ biti.ime se bavi fonemika?----- disciplina koja se bavi fonemskim inventarom pojedinoga jezika.Koliko je fonema prema Jakobsonu u hrvatskome?-----29, bez fonema jKakav je opis hrvatskog s 30 fonema kolokvijalno reeno, koliko slova toliko fonema?----- predteoretski je i nai emo ga u starijim gramatikama (19. st.), koje i nisu znale to je fonem, govorile su o glasovima.Koliko glasova ima Mareti?-----31, on nema st t zd d, ali ima 3 (dz, npr. u lovac ga), koji pie sa .Kako je D. Brozovi dokazao da j jest fonem?----- u minimalnim parovima mn. kokoi~ prid. kokoji, zamj. mi~ imp. mij! Moemo dodati jo: im. jutro~ gl. prid. rad. utro, pril. jako~ vez. iako.Koliko je fonema u Silia-Pranjkovia?-----31 - [ie] se ne smatra diftongom, ni fonemom, nego dvama glasovima, dvama fonemima [j][e], slogotvorno r je fonem.Koji minimalni par daje Brozovi za slogotvorno r?----- Vjd. Istro [istro] (: Istra) ~ gl. prid. rad. istro [ istro] (: istrti).Koliko je fonema u Brozovia i u Bari?-----32 - slogotvorno r fonem, dugi diftong ie fonem.Koliko fonema ima Jelaska (Z. Babi)?-----32-slogotvorno r fonem, diftong ie fonem, kao takav, bez obzira na duinu.Koji opis ne nalazimo u kroatistici to se tie broja fonema?----- 31 diftong ie fonem, ali samo dugi, slogotvorno r ne.Gdje odnos jedno slovo = jedan fonem nije potovan?----- 1) Dvoslovima grafemima! d lj nj mi, dodue, biljeimo foneme 3 (npr. damija, ljubav, panj, Ajd. nju /prema Njd. ona/), ali ti dvoslovi jednaki su skupovima slov d+ l+j n+j, kojima biljeimo po dva fonema, d+ l+j n+j(npr. nadivjeti, izvanjezini, injekcija).2) Slovom r biljeimo foneme ako mislimo da su dva r i r . Razliku neslogotvornosti i slogotvornosti ni inae ne biljeimo (npr. noga~ njutn, uho~ aut, humak~ hm!), odnosno neslogotvorno i zapravo biljeimo kao j (usp. [j] u jaram, jugo i [i] u pijem, dijeta). 3) Diftong ie (jat, odraz jata) ako mislimo da je fonem, ili uope diftong biljeimo na nekoliko naina. Kad je dug, skupom slov i+j+e (npr. dijete, tijelo, zvijezda, zvijer) ili skupom slov j+e (npr. pjev, premjetati, Gmn. medvjed, Gmn. vjer.4) Diftong aj koji imamo npr. u jedanaest, etrnaestica biljeimo sa ae, dakle u tim sluajevima (u brojevima s formantom -naest-) sa e biljeimo j, drugi dio diftonga.5) Mnogi su sluajevi u kojima glasovne promjene ne biljeimo. Pitanje je onda dakle koje foneme biljeimo u jedanput, gradski, uzetati se. Je li u himba, stambeni, zelemba, komfor, infarktisti fonem kao to je u jedanput, vodenbuha, stranputica, konformist, amforaili nije?to sve moe biti slovo i?----- hrv. slovo i moe biti i oznaka za fonem /i/ (npr. u i, ili, Ivo) i oznaka za nita (npr. mlijeko [mljeko], korijen [korjen], dijete [djete] beba).Koliko je u pijem grafema, a koliko fonema?----- pet grafema, pet fonema (p+i+j+e+m) i pet fonova [pijem].Koliko je grafema i fonema u mlijeko?----- sedam ili pet grafema (ovisno o raunanju, sedam jednoslova ili etiri jednoslova i jedan troslov), pet ili est fonema (ovisno o tretmanu diftonga, m+l+ie+k+o ili m+l+j+e+k+o) te est ili pet fonova [mljeko], ili [meko], ili [mlieko], ovisno o izgovoru.Je li ije jedan grafem?-----Da, kad oznaava dugi jat.Navedi rijei s dugim jatom.----- pjev, gnjev, bescjenje, narjeje, rjenik, vjesnik.U koliko rijei prema kariu ije nije oznaka za dugi odraz jata?----- 38% je onih u kojima ije nije oznaka za dugi odraz jata vie od treine.to je neutralizacija?----- nita drugo doli suspendiranje opreke (kontrasta).ime je praka strukturalistika fonologija odgovarala na pitanje (5) kada se glasovne promjene ne biljee?----- odgovarala je pojmovima neutralizacije i arhifonema.Tko je smislio termin arhifonem?----- g. 1929. R. Jakobson.to je arhifonem?-----To je ukupnost, upravo presjek ili najmanji zajedniki nazivnik obiljej svojstvenih dvama inae razliitim, oprenim fonemima, koja se ukupnost pojavljuje se na poloajima neutralizacije, onda kad je opreka meu tim dvama fonemima suspendirana.Koje su 3 vrste poloaja u kojima se fonem moe pojaviti?----- Prva su paralelna distribucija (u kojoj su fonemi razlikovni), druga su komplementarna distribucija (u kojoj se pojavljuju alofoni), trea su neutralizacijske pozicije, takve u kojima je opreka meu dvama fonemima potrta.U kojim se jezicima na kraju rijei uvijek pojavljuje bezvuni konsonant i kako ga naziva Trubeckoj?----- U kajkavskome, u ruskome ili u njemakome. npr. kajk. bok [bok] i Bog [bok] ili njem. Rat [ra:t] kota i Rad [ra:t] savjet. Trubeckoj e rei da je rije ni o fonemu /t/ ni o fonemu /d/, nego o arhifonemu /T/, koji niti je bezvuan niti je zvuan, on je nenazalni dentalni okluziv kao takav, a ovisno o neutralizacijskome poloaju moe se ostvariti bilo kao bezvuan bilo kao zvuan (u njemakome to e biti bezvuno [t]).Navedi primjer za arhifonem u hrvatskome.----- G trupca (~ trupac) i G vrapca (~ vrabac) ne bismo imali ni /p/ ni /b/, nego bismo u genitivnom obliku imali arhifonem koji bismo odredili kao bilabijalni okluziv, /P/ ili //p// (za biljeenje e se odabrati bezvuno /p/ jer je neutralizacijska okolina bezvuno /c/).Koji je problem kod arhifonema?----- U amfora i infarkt ne bismo imali ni /m/ ni /n/, nego arhifonem koji bismo odredili kao labio-dentalni nazal, a u hrvatskome labio-dentalni nazal nije fonem! To znai Znai da arhifonem moe biti i neto to nije fonem.S ime moemo povezati arhifonem?----- s morfonemom.Na to J. Sili primjenjuje pojam morfonem?----- primjenjuje ga na hrvatski jat.to je jat?----- Morfonem koji se ostvaruje neim to nije on sam, a ostvaraj ovisi o morfonolokom okruju. Jat je ukupnost svojih ostvaraja ([j], [j], [e], [i]) i istodobno nijedan od njih, jat je jedinica druge razine.Kada arhifonem moe biti neto to nije fonem?-----U amerikom engleskom u pojavi poznatoj kao engl. tapping (ili flapping), pri kojoj se intervokalni /t/ i /d/ neutraliziraju u arhifonem // //, nefonemski alveolarni dotanik.Tko je nainio IPA AME?----- Peter Ladefoged.Kada je zasnovana IPA pod francuskim imenom i tko je utemeljitelj?----- g. 1886. u Parizu, a utemeljitelj je Paul Passy.Kako se IPA zove od 1897.?----- LAssociation Phontique Internationale.to je bio jedan od ciljeva IPE i tko su Passyevi suradnici?----- jedan od ciljeva bio je izraditi univerzalni fonetski alfabet. Suradnici: Otto Jespersen, Daniel Jones transkripcija, simboli, vokalski trapez...Kako dolazimo do fonema?----od fonova.ime se bavi fonetika?-----fonovima.ime se bavi fonologija u uem smislu rijei.?-----fonemima. U tom uem, tradicionalnom, strukturalistikom fonologiju smislu zanima percepcija, odnosno kako glasove opaamo i pojmimo, kao razlikovne ili ne, bez obzira na nain njihove proizvodnje bez obzira na to je li njihova proizvoa ovjek, papiga ili MP3-player.ime se bavi fonologija u irem smislu?----- i fonovima, i fonemima (fonemskim inventarom jezika), i glasovnim promjenama (uvjetima ostvarivanja alofona), i fonotaktikom (mogunostima i ogranienjima u kombinacijama fonova), i slogovima, i naglaskom.to je ortoepija ili pravogovor?----- izabrani i eksplicitno normirani izgovor te nauk o njemu.to je ortografija ili pravopis?----- izabrani i eksplicitno normirani nain pisanja, koji ukljuuje izabranu i propisanu grafiju ili pismo, slovopis te nauk o njima.06.a. FONEMSKA RAZLIKOVNA OBILJEJAto je termin fonem u svom prvobitnom znaenju bio?-----prijevod za glas.Koji je prvi rad koji je jasno kazao da je odgovarajua metoda u fonologiji nekoga jezika istraivanje sastavnih obiljeja odsjeaka, dakle da su odsjeci svenjevi fonetskih obiljeja?----- izlaganje R. Jakobsona na Prvom meunarodnom kongresu jezikoslovaca u Haagu g. 1928.to u tom izlaganju stoji?----- Ondje stoji da opis fonologije pojedinoga jezika prije svega mora ukljuivati znaajke repertoara bitnih razlika (razlikovnih obiljeja) meu akustiko-motorikim slikama (odsjecima) te fonoloke odnose koji se sastoje od niza binarnih, dvojanih opreka odreenih opim, za sve jezike vrijedeim naelom.to pripisujemo Jakobsonu i Trubeckoju?----- zasluge za otkrivanje razlikovnih obiljeja jezinih atoma manjih od fonema suvremenomu jezikoslovlju.to je g. 1867. u knjizi Visible Speech bio naslutio Alexander Melville Bell?----- bavei se patologijom govora bio smislio univerzalni znakovni alfabet za glasove. Znakovi su se sastojali od polukrunica i crta koje su zapravo oznaavale detalje artikulacije (prekidnost ili neprekidnost, zvunost ili nezvunost, labijalnost, koronalnost, dorsalnost i sl.), tj. upuivale na izgovorne znaajke glasova.to su razlikovna ili distinktivna obiljeja?----- Najmanje simultane (istodobne) razlikovne akustiko-artikulacijske sastavnice kojima se sluimo pri opisu fonema ljudskih jezika, svojevrstan univerzalan skup krajnjih (ultimativnih, atomskih) sastavnica fonolokih opisa.Kako se jo u nas zovu razlikovna ili distinktivna obiljeja?----- unutarnja razlikovna obiljeja (URO) ili inherentna distinktivna obiljeja (IDO).iji je termin inherent distinctive features?----- L. Bloomfielda.to se mijenja u sibilarizaciji?----- Ne mijenja se k g h (u c z s), nego velarnost (u koronalnost).Koje su vrednote obiljeja prema Georgeu N. Clementsu?----- Obiljeja su univerzalna, razlikovna, ograniavaju, gospodarna, odreuju naravne razrede glasova, obiljeenosti.Zato su obiljeja univerzalna prema Georgeu N. Clementsu?----- jer svi jezici svoje glasove odreuju pomou malena skupa obiljeja.Kakva su obiljeja prema Georgeu N. Clementsu?----- Obiljeja su univerzalna jer svi jezici svoje glasove odreuju pomou malena skupa obiljeja. Obiljeja su razlikovna po tome to uobiajeno razlikuju jedan fonem od drugoga. Obiljeja ograniavaju broj teorijski moguih opreka glasova unutar jednoga jezika i meu jezicima. Obiljeja su gospodarna jer omoguavaju to da se relativno veliki fonemski sustavi odrede pomou daleko manjega skupa obiljeja. Obiljeja odreuju naravne razrede glasova koji se pojavljuju u ponovljivim fonolokim uzorcima Uzorci obiljeenosti, dubinske jezine univerzalije, ukljuuju razliku izmeu obiljeenih i neobiljeenih fonemskih obiljeja.to kae Morris Halle u svome radu o obiljejima?-----1) Odsjeci koji tvore svaki iskaz svenjevi su obiljeja.2) Obiljeja pripadaju zatvorenu skupu, iz kojega svaki jezik izabire podskup. 3) Obiljeja imaju dvojnu narav: ona su razlikovni biljezi koji slue predstavljanju pojedinanih rijei i morfema pojedinoga jezika u umu govornik; ona takoer slue kao upute za artikulacijske radnje koje proizvode akustiki govorni dogaaj. 4) Obiljeja koja slue predstavljanju morfema u umu mogu se razlikovati od onih koja slue kao upute za artikulaciju. Odnos meu tim dvjema postavama ureen je pravilima. 5) Sve pravilnosti i ogranienja u vladanju odsjeaka moraju biti formulirana pomou obiljeja od kojih se odsjeci sastoje. 6) Obiljeja odsjeka organizirana su u obliku etke za boce. 7) U univerzalan skup fonolokih obiljeja ukljueno je est unarnih obiljeja koja pruaju obavijest o odabranome artikulatoru (izgovornom organu) odsjeka.Koja toka nedostaje u njegovu radu i o emu u njoj pie?----- ima jo i toka (8), opis palatalizacijeTko je sve pisao pionirske i kljune radove strukturalistike fonologije?----- N. Trubeckoj, A. Martinet, R. Jakobson G. Fant M. Halle.Kako je temeljen njihov opis?----- Opis je temeljen na binarnim opozicijama, dvojanim oprekama, svako obiljeje moe imati vrijednost + i , i najmanjem broju obiljeja koja se mogu predvidjeti, a koja su dovoljna da se opiu fonemi pojedinoga jezika. (opis je artikulacijski, ali metoda jakobsonovska)ime se pokazuje zaobljenost?----- Zaobljenost se pokazuje zalihosnom, redundantnom u opisu, opis u bitno razlikovnome smislu nita ne gubi ako se ona ispusti iz njega.Koja su obiljeja dovoljna za opis hrvatskih vokala?----- [visok], [nizak] i [stranji].Kako Jakobson i Halle dijele obiljeja?----- na 1) prozodijska i 2) inherentna (svojstvena, unutarnja).Navedi neka prozodijska obiljeja.----- ton, intenzitet (jaina, silina), kvantiteta (duina).Navedi obiljeja sonornosti (zvonkosti).----- vokalnost i nevokalnost, konsonantnost i nekonsonantnost, kompaktnost i difuznost (cjelovitost i rasprenost), napetost i oputenost, zvunost i bezvunost, nazalnost i oralnost (nosnost i nenosnost), diskontinuiranost i kontinuiranost (prekidnost i neprekidnost), stridentnost i nestridentnost (reskost/otrost i blagost/mekanost), pregradnost i nepregradnost.Navedi obiljeja tonalnosti.----- gravisnost i akutnost (tamnoa i svijetlost), labijaliziranost i nelabijaliziranost (zaobljenost i nezaobljenost), dijeznost i bemolnost (povienost i nepovienost).Koliko u strukturalistikom opisu ima Jakobsonovih opreka?-----12to je F. Katamba formulirao o razlikovnosti?----- S fonolokoga gledita razlikovnost je vrhovno pitanje i kao takvo najbolje ga je opisivati dvojanim razlikovnim fonolokim oprekama; jer sve se na kraju krajeva svodi na sluaoevu odluku je li govornik rekao ovu ili onu rije?Tko je dao prvi strukturalistiki opis srpskohrvatskoga fonolokog sustava?-----R. Jakobson.Tko je autorica je Fonetike i fonologije u svim izdanjima gramatike Instituta za hrvatski jezik?-----Vesna Zeevi.to je vokalnost?----- Prisutnost jasno odreene formantske strukture, visoka ukupna izgovorna energija. Zvuk prolazi bez zatvora u govornim upljinama i bez uma ili s neprimjetno uma.to je konsonantnost?----- Niska ukupna energija, prisutnost bjeline na spektru. umnost je svojstvo glasa koje proizlazi iz prisutnosti zapreke zranoj struji u govornom prolazu. Zbog zapreke javlja se mnogo uma.to se dogaa kod kompaktnosti?----- Zvuna se energija pri izgovoru grupira u nekom sredinjem dijelu zvunoga spektra.to se dogaa kod difuznosti?----- Zvuna je energija rasprena po spektru ili je grupirana na krajnje visokim ili krajnje niskim podrujima spektra. Praeno smanjenjem ukupne koliine energije.to je gravisnost?----- Svojstvo glasova koji imaju tamnu boju zvuka. Usni rezonator je vei, to i proizvodi tamnu boju. Koncentracija energije u niim frekvencijama spektra.to je akutnost?----- Akutnost je svojstvo glasova da imaju svijetlu boju zvuka. Koncentracija energije u viim frekvencijama spektra.to je nazalnost?----- Svojstvo glasova koje je posljedica sputanja mekog nepca i resice zbog toga zvuk prolazi i kroz usnu i kroz nosnuupljinu. Nazalni glasovi imaju dodatne nosne formante.to je kontinuiranost?----- U svomu trajanju takvi glasovi nemaju naglih prekida, otvaranje i zatvaranje nije naglo.Kako nastaju prekidni glasovi prema Bari?----- Kad govorni organi zaustave prolaz, nastaje zastoj, a zatim slijedi kratak prasak (eksplozija). Tako nastaju prekidni (eksplozivni) glasovi.to je zvunost?----- Zvunost je svojstvo glasova pri izgovoru kojih glasnice titraju.to je stridentnost?----- Stridentnost je svojstvo glasova pri izgovoru kojih se osjea jai i dui um.to je napetost?----- Svojstvo glasova koji se izgovaraju uz veliku miinu napetost.Kako se biljei dijeznost (Muljai)?----- obino se obiljeava zarezom iznad znaka za nedijezni.Kako se obiljeava bemolnost (Muljai)?----- Bemolnost se obino obiljeava kruiem iznad znaka za nebemolni ili sa w ispod znaka.Koji je kljuni rad generativne fonologije?----- The sound pattern of English (SPE, 1968) N. Chomskya i M. Hallea.Na koliko skupina dijele obiljeja Chomskx i Halle?-----Na 5 skupina temeljei ih na artikulaciji.to je neutralni poloaj?----- postava je u kojoj se govorni organi nalaze neposredno prije govorenja, a od postave pri muklu, tihu disanju razlikuje se ovako: velum je podignut (ime je zatvoren prolaz zranoj struji kroz nosnu upljinu; pri disanju je sputen); jezik je u srednjem poloaju, otprilike u onome u kojemu je pri izgovoru vokala [e] ili [ ], ali njegov je uzvrak i dalje sputen (pri disanju jezik lei na dnu usne upljine).Tko je sve dao generativne opise hrvatskoga?----- Z. Jelaska i M. Mihaljevi.Koja su glavna obiljeja u SPE-u?----- sonorni (hrv. zvonki), vokalski (hrv. otvorniki), konsonantski (hrv. zatvorniki).Koja su obiljeja upljine u SPE-u?----- koronalni (hrv. okretni, rubni), anteriorni (hrv. sprijedni, prednji), obiljeja tijela jezika: visoki, niski, stranji, zaobljeni, distribuirani (hrv. rasporeeni), pokriveni, glotalna konstrikcija (hrv. grkljanski zatvor), sekundarni otvori: nazalni (hrv. nosni) i lateralni (hrv. boni).Koja su obiljeja naina oblikovanja u SPE-u?----- kontinuirani (hrv. trajni), obiljeja otpusta: trenutni i zakasnjeli/odgoeni (z. primarni i z.sekundarni), dodatni pokreti - sukcija (hrv. usisnost): velarna usisnost (kloknici) i implozivnost (hrv. ubaajnost), pritisak: velarni pritisak i ejektivnost (hrv. izbaajnost), napetost.Koja su obiljeja izvora prema SPE-u?----- poveani ispodgrkljanski pritisak, zvunost, stridentnost.Koja su prozodijska obiljeja prema SPE-u?-----udar, visina: visoki, niski, povieni, uzlazni, silazni i konkavni, duina.to je generativna fonologija?----- moan, snaan i metodoloki u tanine doraen aparat za opis derivacije svih promjena koje dubinska postava prolazi pri postvarivanju u povrinskoj.Kako se prema Gussenhoven Jacobs dijele obiljeja?-----na binarna i unarna.Kakva su binarna obiljeja?----- ona koja se tiu svih odsjeaka, pa pojedini odsjeak moe imati vrijednost + ili , a svi odsjeci iste vrijednosti ine naravan razred. npr. [konsonantski]Kakva su unarna (ili univalentna, ili singularna, ili privativna)?-----Takva koja se mogu pripisati jednom skupu odsjeaka, ali ne predviaju nita o ostalim skupovima. Unarna su obiljeja mjesta. npr. [LABIJALNI].Uz koje su artikulatore vezana unarna obiljeja?----- unarna su obiljeja vezana uz est artikulatora, izgovornih organa labijalnost, koronalnost, dorsalnost, radikalnost, rinalnost, glotalnost.Kakav je glas ako ima to manje obiljeja?-----prototipnijiKoji je vokal najprototipniji?-----aKoji su okluzivi najprototipniji?-----p t kto Jakobson pie o rijeima mama i tata/papa?----- a p t m prototipni su i prvi glasovi koje dijete izgovara (jedan ima najvei otvor, drugi najvei zatvor, trei i etvrti najvei zatvor zubni i nosni).Kakvi su glasovi s najvie obiljeja?-----rubni, neprototipni.Koji se glasovi u hrvatskome usvajaju zadnji?----- r Koji su najrjei hrvatski fonemi?----- ,f, najrjei su hrvatski fonemi.Od ega se prema Jelaski sastoji vieglasni, autosegmentalni opis i koji su to?-----sastoji se od redova, vorova. 1) korijenski ili osnovni (zapravo glas), 2) grlni (mjesto glasnienja bezvunost i zvunost), 3) nadgrlni (nosni), 4) mjesni (u hrv. zapravo usni).06b. O FONOLOKOJ TIPOLOGIJI I UNIVERZALIJAMANavedi jezike s najmanje fonema.----- rotokas 11, piraha 11, havajski 13.Koji je jezik rekorder u broju fonema?----- jezik !xoo 156 ili 117 konsonanata.to je u jeziku !xoo !, a to x?----- ! u nazivu alveolarni je klik, x je velarni frikativ.Po emu je poznat tabasaranski jezik?-----Jer je rekorder po broju padea.Koliko je vokala u u abhakome i ubikome (moda i kabardinskom, ak i 0)?-----2Koji su jezici s najveim brojem vokala?----- eenski 33, ju|hoan ili !kung 46, bru 68.Koji je prosjeni broj konsonanata?----- izmeu 22 i 23.Koji je prosjean broj vokala u jezicima?----- izmeu 5 i 6. (33% (> 56) i 16% (< 56))Ima li jezika bez okluziva?-----nemaKoji jezik ima vie frikativa od okluziva?----- u alemanskome/njemakome u vicarskoj.Koji jezik ima frikative ali nema s?-----maorski ima samo f h, rotokas - samo , havajski samo h.Koji je prototipan sustav opstruenata?----- p t k sKoje je najea afrikata?----- palato-alveolarno , hrv. Koliko vokala ima francuski?----- 14 (11 oralnih i 3 nazalna, plus 3 poluvokala)Koliko vokala ima njemaki?-----15Kako glasi hijerarhija vokalskih obiljeja?----- visina > poloaj (prednjost/stranjost) > zaobljenost.Kakvi su vertikalni ili linearni sustavi?-----Oni jezivi u kojima se vokali dadu razvrstati samo prema visini, a poloaj i zaobljenost predvidljivi su iz njihova glasovnog okruja.Kakav sustav vokala ima hrv. a kakav IPA?----- hrv. trokutni, triangularni, a IPA etverokutni.Od kojih su vokala uvijek sainjeni?----- od sredinjih vokala, i a - nikad od prednjih ili stranjih.iji je rad o fonolokim univerzalijama?-----HymanU okviru kojih cjelina se raspravlja o univerzalijama?----- 1) u. koje se tiu fonolokih inventara (deskriptivne, tj. teorijski neovisne), 2) u. koje se tiu obiljeja (arhitekturne, analitike, ovisne o pojedinoj teoriji),3) uvjetovane i prekrive u., 4) dijakronijske u.Koji su najei glasovi u jezicima?---- bilabijali, koronali i velari.Navedi neke konsonantske univerzalije.----- Svi fonoloki sustavi imaju (oralne) okluzive; Svi fonoloki sustavi uspostavljaju opreku okluziva i fonema koji su odreeni drugim obiljejem; Svi fonoloki sustavi uspostavljaju opreku po mjestu artikulacije; Svi fonoloki sustavi imaju koronalne foneme.Koji je jezik Blevins pronala da je bez koronalnih fonema?----- sjeveroistoni mekeo.Navedi neke vokalske univerzalije.----- Svi fonoloki sustavi uspostavljaju opreku najmanjedvaju stupnjeva otvora; Svi fonoloki sustavi imaju barem jedan prednji vokal ili palatalni kliznik /y/; Svi fonoloki sustavi imaju barem jedan nezaobljeni vokal; Svi fonoloki sustavi imaju barem jedan stranji vokal...to je naglasak?----- Naglasak je isticanje sloga u rijei, a ta istaknutost moe biti temeljena na tonu, duljini i udaru.Kakve su apsolutne univerzalije?----- dok se ne opovrgnu, vrijede beziznimno. - Jezik moe uspostaviti opreku najvie pet razina tona, ne vie.Kakve su implikacijske univerzalije?----- jedno jezino obiljeje dovode u implikacijski odnos s drugim obiljejem, ako-onda. - Razlikovanje zaobljenih vokala prema stupnju otvora ne moe se pojaviti ako takve opreke nema u nezaobljenih vokala.Kakve su tendencijske univerzalije (statistike)?----- nisu beziznimne, ali u jezicima se pojavljuju ee no to bi bilo oekivano. - Ako jezik ima samo jedan frikativ, njegov osnovni alofon najvjerojatnije e biti [s].Koje tri opreke uspostavlja Hyman o univerzalijama?----- Neuvjetovane vs. uvjetovane: Neuvjetovane univerzalije tiu sve svih fonolokih sustava bez obzira na sve ostalo to se u njima pojavljuje; uvjetovane ovise o neemu u sustavu. Pozitivne vs. negativne: Pozitivne univerzalije iskazuju odlike svih jezika, negativne nijednoga jezika. Apsolutne vs. statistike: Apsolutne univerzalije iskazuju odlike koje se moraju ili ne smiju pojaviti (uvjetovano ili ne), statistike iskazuju odlike koje naginju tomu da se pojave ili ne pojave.Kakva je optimalnosna teorija?----- Jezik promatra ne kao skup pravila, nego kao skup ogranienja, koje manje ili vie krimo. U natjecanju meu ogranienjima u njihovu krenju nakraju kao tvorci svojega jezika odabiremo ne najbolje, nego najmanje loe, pa u tom smislu optimalno.Navedi neke fonoloke univerzalije.----- /h/ se ee pojavljuje ispred niskog nego ispred visokog vokala; Ako jezik ima duge konsonante iza dugih vokala, onda ima i duge konsonante iza kratkih vokala; Ako u jeziku ima obrisnih tonova, ima i ravnih tonova; Ako u jeziku ima stranjih konsonanata, bit e i prednjih; Ako u jeziku ima frikativa, ima i okluziva; Diftonzi postoje samo u jezicima koji imaju ili su imali duge vokale.