1

'una gens sumus' iliti 'jedan rod'

Veze Poljica i Splita temelje se na njihovom zemljopisnom

, na njihovoj povijesti. Povezanost Poljica i Splita

na temelju pisanih dokumenata pratimo

,

sinovi hrvatskog kralja Miroslava (kraljevao od 945. do 949.) kojega je, prema Konstantinu Porfirogenetu, nas

odvelo u nedogledromanskog

isprava iz godine 1080. kojom daruju splitskoj Crkvi benediktinski samostan Sumpetru. Grga Novak nadalje pripovijeda da nisu samo splitski nadbiskupi, crkva i samostani, i splitsku eksploatacijsku zonu

, . Mnoge

spoznaje o tome Sumpetarski kartular, kronika spomenutog samostana sa 106 raznih is . Posjedovni odnosi i

kulminirati kamenovanjem splitskog nadbiskupa Rajnerija (splitska sklonost ka

ora i i pred silom, i nije

daleko od istine.

-stali , u

uzurpacijom posjeda i otimanjem

Tako je, primjerice, Poljica, pred splitskim notarom Ivanom Cove u Splitu godine 1352., svojom vlastitom

2

e interese, kod vlastite autonomije.

se za velikog kneza bira jedan splitski

st od

potrebnim su koji, prema

, zvani i hrvatsko- 1357. poslao u Poljica.

ostalih, spominju se knez Dujam

Giovannizio kao najstarija koja je u Splitu ostvarila kontinuitet. Obitelj Giovannizio, prisutna

se

Splitu i borbi protiv Turaka.

navodi

3

iz Jesenica koji se kao stanovnik Splita spominje godine 1475. Potomci njegovog sina Mate croce =

i da bez metode kontinuiteta nitko iz Della Croce ne bi mogao

1731.), arske, Josip della Croce (1726. 1810.) kanonik i primicerij, te Mate dela

Croce (1742. 1817.), kanonik s kojim ova obitelj nakon gotovo tristopedeset godina prisustva u Splitu izumire.

sko-polji

anije konstatirao, razdoblje makar formalnog priznavanja turske vlasti (1514.

96. uspio Turcima preoteti Klis ga dva mjeseca s obzirom da

nazivlju splitskih ulica. Od Ciparskog do Kandijskog rata (1645.

a, te njegove, ali i vlastite

JUNACI OBRANE SPLITA OD TURAKA

(oko 1438. 1508.), (1491. 1537.), Od Ciparskog do Kandijskog rata (1645. 1669.)

je vojno bezizglednom.

4

kontinuitet od najmanje tri generacije.

dine 1540. u grad ulaze ,

venecijanske uprave dobivaju (kupuju) titulu konta. Obitelj Ergovac je bila splitski -plo

Malo nakon Ergovaca u Split se useljava obitelj postolara koju susr

eljenih nakon kuge godine 1607. su, te je 1671. primljena u splitsko

od kojih se jedni bave

zapovjednika je zajedno s obiteljima Dumaneo, Ivellio i Milesi primljena u splits-Jankom koji umire 1759. u dobi od 69 godina, izumiru u

elije Cindro. U promatranom razdoblju (1527. 1606.) doselili

uspinj

, uvelike i koristili.

useljavanjem iz Poljica. Tako godine 1609. u Split ulaze Aljinovi

a

-

5

a znatno usporenijim tempom.

-., i 1813.,

-.

Od useljenih u drugoj

Tijardovi Smatram potrebnim napomenuti onom obliku koji je usvojen u Splitu, a koji se a. Tako su u Splitu Ivanipo Cattonari,

Novak (dijelom Markovina i Poduje, Ugrin dijelom),

tri prezimena kod kojih je prisutna talijanizacija, ostala prezimena splitsku sklonost ka i jednostavnijem izgovoru. Premda 87 nabrojenih obitelji pop o dobro ilustri

ano iskazati udjel . Tako godine 1832. 48%

a, 19% pripada snaglaskom ari Vranjic (prije 1571.), otoci sujeluju sa 7%, Italija s 4%, Zagora i Bosna sa po 2%, te svi ostali sa 4%. Prilikom proslave trist Pe ), godine 1993. napisao

(analiza se odnosi na 1882. godinu kada su )

, strana 208- , ao rodoslovlje do osme linije (256 predaka) predstavnika najbrojnijih obitelji (Dvornik, Roje, Petr - ). Nedavno sam napravio sv. ) za isto razdoblje po -

itemelju ove analize evidentno je godine 1882. imaju

Petra Kako bi analiza razvoja socijalnog s nadilazila vrijeme

6

, zadovoljit to, posve u skladu s nazivom ove

tribine: neraskidive veze .

oci sujeluju sa 7%, Italija s 4%, Zagora i Bosna sa po 2%, te svi ostali sa 4%.

godine 1609., jedna je od rijetkih koja se skoro od samog

ulaska u grad bavi ) koje se prenosi s generacije na generaciju.

Zagrebu godine 1954., u Zagrebu, ali i dil

ijanski je kipar Arthuro Ferraroni godine 1900. dao prve pouke o kiparstvu Ivanu

gotovo do kraja XIX.

splitskom kulturnom krugu ima Ante Katunari (1877. 1935.), sin pisac, novinar, humoristXX.

) . . mo

Bogdan Radica (Split, 1904. New York 1993.) diplomat, autor knjige 1899. 1987)

to (1904. 1990. ica, prva Floramye na praizvgodine 1926.

. ovo isk . Njihov Split, 1925. Zagreb, 2003.).

- dionika protufrancuske pobune (1762. 1819.) ijeme Drugog svjetskog rata od Talijana.

1831. 1905.) posebno se istakao na restauraciji

od posljednjih kojemu je Austrija dodijelila plemstvo godine 1917.

. .

7

Rim, 1967.), . do 1941. Spomenut

i - . 20, strana 213-214. - Split, 1670.

1749. U Splitu pratim -Kurir polj

stupnjeva u XX. . stoljeCourir , potpuno neutemeljeno, na francusko podrijetlo, ima podosta

Oni, naime, godine ra,

no vrijeme bio golemi socijalni iskorakovi ove druge obitelji. Nakon nekoliko generacija mjernika (agrimensore), u XIX.

kao akademski obrazova koji u skladu s austrijskom politikom migracije o izbivaju, pa i iseljavaju iz rodnoga grada. Obitelj , veliki socijalni skok pravi s Matejem Karamanom (Split, 1700. Zadar 1771.), nadbiskupom zadarskim. No trajni soci ) koji je godine 1804.

trgovce i posjednika. Pred i i posjednike koji imaju

d dr. Sre ka i njegove supruge Angele degli Alberti. S Split, 1864. Berlin, 1921.), pionira kinematografije i filma u Splitu, te Ljubu Karamana (Split, 1886. Zagreb, 1971.),

nosti i konzevatora. No ne bi bilo korek(1867. 1966.), trgovca i preparatora, opjevanog kao velikog splitskog Don Juana.

e . odnosno . , u 1927. 1996.), splitskog

godine 1963. do 1966. savezne vlade.

, . okrenuti ih

Split, 1892. Zagreb, 1959.), brodovlasnika i vlasnika tvornica cementa u Solinu i Ka 1899. 1982.),

, gotovo isk . , dali su (1864. 1938.), predsjednika Jugoslavenskog odbora u Londonu, potpisnika Krfske deklaracije 1917. i ministra vanjskih poslova Kraljevine SHS (do potpisivanja Rapalskog ugovora godine 1920.

).

8

. zidare, pomorce, postolare i konopare, bilo Poseb (1886. 1853.), arhitekt i sportski radnik, jedan od

1893. 1984. , prilikom osvajanja nogometnih prvenstava godine

1927., 1929. i 1950. Spomenuti 1890. 1944.), trgovca, narodnog zastupnika, te jednog od glavnih pred Vicko Mihal 1861. 1911.),

, premda je bio potomak roditelja , Vicko zu

ranke prava godine sve do svoje smrti godine 1911kojima je kroz stihove obradio brojne aktua m

(u zagradama su navedene godine mandata):

(1906. 1907.), (1907. 1911.), (1938. 1939.), (1942.), (1942. 1943.), (1963. 1965.),

(1982. 1983.), (2017. ...)

Split, 1895. Zagreb, 1976.), skladatelj, pred

Splitu, potomak doseljenika iz Doca

nadam) neizostavni dio splitskog identiteta.

, potomc godine 1849. nalazimo kao vije -

u narodnjaka godine 1882. spominju se Petar, dr. Edvard i dr. Sre

o-Kure,

Vrijeim jezikom. Iznijet

prisjednika (jedan je bio Gajo Bulat) izabran Ivan Mat Odvjetnik Vlado godine 1938./1939., a Dragutin , godine

1982./1983. No da ne bi mislili da su se kod po ticale samo 1880. 1941.), vrsnog opern koji je od

jedino svoj Split u on bio Noje,

knjizi ine i postojbin

u u to i na sportskome planu , uz

9

Fabjana Kaliternu, -Kure (1884. 1955.), , Luka Kaliterna. Ove godine

, (1918. 2007.) a nu i Matu Tararu (Tarara je nadimak

): (...) (...)

SPLITSKE SPORTSKE LEGENDE JETLA

Hajduka Fabjan Kaliterna (1886. 1853.) i -Kure (1884. 1955.), te ig Luka Kaliterna (1893. 1984.), i (1918. 2007.) i (1929. 2012.), vaterpolist (1935.),

(1943.), (1953.) i (1968.), Goran (1971.) i mnogi drugi.

Posebno zanimljiv bio a su se na centru prigod rukovali kapetani

Na v , spomenut Tvrdi , zatim svjetskom slavom

Tonija Od vaterpolista, u sportu u kojemu smo uvijek b

Svoj grad i svoju zemlju proslavio kojemu je nakon pobjede u Wimbledonu Split am nadu

igri parova, krenuti Goranovim putem. Na kraju, molim oprost za poneki nenamjeran ali i neminovan propust (rigolemom gradivu) zbog kojega sam korpusa

M , to na istinitost naslovne sintagme ove tribine u su Poljica i Split povezani neraskidivim vezama,

rpriliku Gradu Spzamolbi Saveza za Poljica Kulturno-informativnog centra Poljica K r a j Napomena:

, u organizaciji udruge Savez za Poljica, dali svoj obol proslavi Sudamje 2018. (redigirao,

lektorirao i opremio