3

Nakon akcije naRabu slijedi

Motociklom uživot na

Grobniku

2

Broj 55/15. svibnja 2013.

PGŽ

S najrizičnijomdobi u prometu

nitko ne radi

6

�������������� ���Ž�� ����� � ��Rijeka bi nakon 36

godina čekanja

trebala napokon

dobiti kompletnu

zaobilaznicu u

nedjelju 30. lipnja, a

sutradan će Hrvatska

napokon ušetati u

Europsku uniju

preventivaPrepoznatljiva akcija će upetak 24. svibnja proslavitideveti rođendan

Prijave za akciju naGrobniku otvorene su doponedjeljka 20. svibnja

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

PREVENTIVNO-EDUKATIVNA AKCIJA MOTOCIKLOM U ŽIVOT IDE DALJE

Županijski savjet za si-gurnost prometa nacestama Primorsko-go-

ranske županije zaprimio jezamolbu moto kluba »ArbaRiders« s Raba da se preven-tivno-edukativni programpod nazivom »Motociklom uživot« održi na Rabu za nj-ihove članove i srednjoškol-ce koji tek ulaze u svijet vo-zača mopeda i motocikla.Po-ziv je prihvaćen i Županijskisavjet uputio je na Rab poz-nati tim u sastavu: predsjed-nik Županijskog savjeta i vo-ditelj Službe za sigurnostcestovnog prometa PU pri-morsko-goranske Boris Ske-ledžić, dopredsjednik Župa-nijskog savjeta i voditelj Is-pitnog centra HAK-a LivioHubička, neurokirurg u KBCSu šak prof. dr. Darko Ledićte predstavnik Primorsko-goranske županije, pokrovi-telja akcije, tajnik Županij-

skog savjeta Zdravko Lisac.

Interes srednjoškolaca

Na žalost, zbog prometnenesreće koju je doživio 23.travnja među predavačimanije bio Loris Valjan, voditelj idoajen akcije, koji svojim bo-gatim iskustvom najtrofejni-jeg motociklističkog asa Hr-vatske cijeloj akciji daje po-sebnu privlačnost za brojnekandidate. Na žalost, život jenepredvidiv. Dokaz tome je inesreća koja se dogodila na-šem Lorisu pri vožnji skuterau kojoj je teško stradao. Uvje-reni da je i to svojevrsno upo-zorenje svim vozačima moto-ra, kako se nesreće događaju inajboljima te da opreza nika-da dosta, održala se akcija spreporukom ponašanja up ro m e t u .

Predavanje je pratilo oko150 sudionika, pretežito sred-njoškolskog uzrasta. Praktič-

ni dio obuke, zbog Lorisovenesreće, nije obavljen, ali susvi zainteresirani upoznati smogućnošću obavljanja obu-ke prilikom održavanja akcijena Automotodromu Rijeka.

– Akcija »Motociklom uživot« provodi se od 2005.

godine i namijenjena jeedukaciji vozača motocika-la. Od 2009. godine osmiš-ljena je akcija i za vozačemopeda pod nazivom »Mo-pedom do cilja«. Na tu do-punu odlučili smo se zbogpoznate činjenice da M i A1kategoriju mogu polagati iosobe s navršenih 16 godi-na. Unatoč skromnim teh-ničkim karakteristikamamopeda, kroz praksu se nažalost pokazalo da su vozačimopeda podjednako ugro-ženi kao i vozači motocikla,a često zbog svoje mladosti

i neiskustva i više stradava-ju, objašnjava tajnik Župa -nijskog savjeta Zdravko Li-s a c.

O vo g o d i šnja akcija »Moto-ciklom u život« planira seprovesti 24. svibnja za moto-cikliste na AutomotodromuGrobnik. »Mopedom do cilja«se planira održati 21. lipnjana poligonu Autokluba Rijekana Preluci za mopediste.

Veliki interes

Predviđeno vrijeme tra-janja svake akcije je oko četirisata i obje akcije za sve prija-

vljene kandidate su potpunobesplatne. Zbog prostornih iorganizacijskih ograničenja,u svakoj od akcija može sud-jelovati do 30 polaznika. Svikoji zadovolje kriterije iz pri-jave postat će potencijalnikandidati, a najsretniji na iz-vlačenju će sudjelovati na za-nimljivim preventivo-eduka-tivnim akcijama. Interes uve-liko nadmašuje kapaciteteakcije. I koliko god je organi-zatorima krivo da se ne moguprimiti svi zainteresirani, sdruge strane su organizatorizadovoljni interesom jer ongovori o kvaliteti i prepozna-tljivosti akcije.

– Uz nadu da će najavljeneakcije provoditi i Loris Valjanželimo mu brz i uspješanoporavak, a svim vozačimamotocikla i mopeda sigurnu iugodnu vožnju uz preporukuda voze odgovorno uz pošti -vanje zakonom određenihpropisa, pravila sigurne vož-nje i zakona fizike kako bivo žnja motocikla bila doistavo žnja u život a ne kako čestočitamo u novinskim člancimaput u smrt, zaključuje tajnikL i s a c.

U akciji na Rabu, koja je bila uvod u glavno događanje 24. svibnja na Grobniku, sudjelovalo je150 sudionika. Simbol akcije, najtrofejniji hrvatski motociklist Loris Valjan, nije

sudjelovao na akciji zbog teške nesreće, no kolega ga čekaju na Grobniku

Prijave za akciju

Zainteresirani kandidati (A2 i A kategorija) za akciju »Mo-

tociklom u život«, odnosno vozači mopeda (M i A1 kategori-

ja) s područja Primorsko-goranske županija, mogu se prijaviti

tako da ispune prijavni listić na web stranicama Upravnog od-

jela za pomorstvo, promet i turizam:

Prijava za akciju »Motociklom u život«:

w w w. p p v. p g z . h r / m o t o _ i g r a . a s p

rok: 20. svibanj 2013.

Prijava za akciju »Mopedom do cilja«:

w w w. p p v. p g z . h r / m o p e d _ i g r a . a s p

rok: 15. lipanj 2013.

NAKON RABAslijedi Grobnik

NAKON RABAslijedi Grobnik

Gradnja prve dioniceriječke zaobilaznice počelaje 1977. godine

odbrojavanje

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

3

KOMPLETNA

ZAOBILAZNICA

JOŠ MJESEC I POL DANA DO DANA KOJI SE ČEKAO DESETLJEĆIMA

Na riječkoj zaobilaznici »skrilo«se dva i pol kilometara tunela,mostova i vijadukata

stiže u paketu s EURijeka bi nakon 36 godinatrebala napokon dobitikompletnu zaobilaznicu unedjelju 30. lipnja, a sutradan

će Hrvatska ušetati u

Europsku uniju

Da je netko 1988. godi-ne, kad je puštena pr-va dionica riječke zao-

bilaznice od Orehovice doDiračja, spomenuo da će Ri-jeka kraj izgradnje tolikoželjene ceste dočekati u ne-zavisnoj Hrvatskoj koja će bi-ti članica Europske unije vje-rojatno bi mogao birati iz-među dvije solucije. Zatvorili psihijatrija. Iz više razloga.Iz današnje perspektive, pije-tao koji je kukuriknuo u tomtonu prije 25 godina, bio jevizionar. Rijeka bi trebala na-pokon dobiti kompletnuzaobilaznicu u nedjelju 30.lipnja, a sutradan će Hrvat-ska ušetati u Europsku uniju.

Zaobilaznica se, dakle, gra-dila 36 godina. Prvi korak, do-duše u uredima, napravljen je1974. godine kad je usvojenGUP Rijeke s definiranim ko-ridorom i čvorištima planira-ne riječke obilaznice. Tri go-dine kasnije, 1977., počinje11 godina duga izgradnja pr-ve faze: dionica Orehovica –Diračje. Dionica Orehovica –Diračje dužine 8,3 kilometra,s čvorištima Orehovica, Šku -rinje i Diračje, puštena je u

promet u ljeto 1988. godine.Promet je krenuo sjevernimkolnikom, a pripremljena jetrasa za dogradnju južnogkolnika koju su dvadesetakgodina Riječani koristili zašetnicu. U rujnu 1990. pušte -na je u promet četverotračnadionica Diračje – Matulji du-žine četiri kilometra.

Ratu usprkos

U vrijeme kad je bjesnilanajžešća velikosrpska agresijana Hrvatsku, u studenom1991. godine, za promet je ot-vorena dionica Matulji – Ju ši-ći. U rujnu 2003. godine zapo-činje izgradnja zahtjevne dio-nice Orehovica – Sv. Kuzam.Samo godinu kasnije u pro-met se pušta dionica Jušići –Jurdani. Godina 2005. donije-la je otvaranje dionice Jurdani– Rupa. Nakon dvije i pol go-dine gradnje, u svibnju 2006.,prva vozila kreću dionicomOrehovica – Sv. Kuzam. Usklopu s tom dionicom otvo-ren je dio spojne ceste D-404od čvora Draga do čvora Veži-ca. Posljednje otvorenje na ri-ječkoj zaobilaznici bilo je puš-tanje u promet druge trake na

dionici Diračje – O re h ov i c a .Krajem lipnja u promet bi se,nakon mnogo muke, trebalapustiti u promet deset kilo-metara duga dionica Sv. Ku-zam – Kr ižišće, čime će se na-pokon staviti točka na gradnjuriječke zaobilaznice. Najave ogradnji prave riječke zaobilaz-nice koja bi išla od Permanana Grobničko polje vjerojatnoje priča za sljedeće generacije.

Riječka zaobilaznica s dvijetrake slovila je kao opasnaprometnica. Posebno je bilakritična dionica istočno odčvora Diračje gdje su zbogpregiba i nadvožnjaka neu-pućeni vozači imali dojam daprometnica ima četiri trake.Na tom dijelu dogodila se se-rija tragičnih nesreća, a najte-ža se dogodila 1993. godine,kada je poginulo šestero lju-di. Radi se o drugoj najtežojnesreći u Primorsko-goran-skoj županiji od osamos-taljenja Hrvatske. Nakon tetragedije presložena je signa-lizacije, čime je Diračje zbri-sano na liste crnih točaka.

Opasno Diračje

Godinama je promet tolikonarastao da je pretjecanje bi-lo gotovo neizvedivo, što jerezultiralo smanjenjem brojanesreća. Kad već spominje-mo gusti promet, spomeni-mo da je riječka zaobilaznicanakon dionice Zagreb – Veli -ka Gorica godinama najpro-metnija hrvatska cesta. Na-kon uvođenja četiri trake upromet, gotovo da i nema oz-biljnijih prometnih nesreća

na zaobilaznici.Riječka obilaznica bila je

od samog početka gradnjegrađevinski i politički složenprojekt oko kojeg su se lomilakoplja politike i struke. Kad segradila prva dionica, odOrehovice do Diračja, radilose puževim tempom. Godiš-nje se znalo probiti nekolikostotina metara. Kad je sredi-nom osamdesetih stigla di-rektiva iz Beograda o prekidusvih cestovnih investicija uHrvatskoj, tempo je dodatno

pr igušen. Tada se obilaznicačak i krišom gradila. Sve jedodatno zakomplicirao iodron u tunelu Trsat. Na kra-ju je dionica Orehovica – Di -račje duga 8,3 kilometra zgo-tovljena nakon 11 godina.Dakle, kilometar zaobilaznicese gradio oko 15 mjeseci. Isti-na, konfiguracija terena je bi-la vrlo zahtjevna, no moglo sei brže.

Dakle, još mjesec i pol. Dokraja zaobilaznice i ulaska uEuropsku uniju.

Iz tunela na most

Na dionici od Matulja do Sv. Kuzma dugoj 15,5 kilometara

smjestilo se šest tunela, dva vijadukta i most Rječina duljine

208 metara, koji je najzahtjevniji objekt na čitavoj trasi. Na ri-

ječkoj zaobilaznici je ukupno dva i pol kilometara tunela, mo-

stova i vijadukata. I nije bilo druge po toj konfiguraciji. No,

zato je zaobilaznica donijela rasterećenje Rijeci i bitno skrati-

la put od Rupe do Krčkog mosta. Danas se od Delte do Sv.

Kuzma dolazi za četiri – pet minuta. Od centra Rijeke do Kr-

čkog mosta dolazit će se nevjerojatnih 15 minuta. Toliko je

trebalo da bi se stiglo od Urinja do Kraljevice po prezaguše-

noj Jadranskoj magistrali. Dolazak zaobilaznice do Križišća

neutralizirat će gužve koje su posljednjih godina vladale iznad

Bakra tijekom turističke sezone.

Rezultati županijskog natjecanja:

TRADICIONALNO NATJECANJE U DOMU MLADIH I»SIGURNO U PROMETU«

Na državnom prvenstvu što će se održati sljedećeg tjedna uZadru, Primorsko-goransku predstavljat će Lovranac

Valneo Vitas , Leon Ostović (Kozala), Marta

Badovinac (Trsat) i Lorena Matanović (Kozala)

ZANIMLJIVO DOGAĐANJE NA PRELUCI I NA KORZU U REŽIJI AUTOKLUBA RIJEKA

preventivaNastupilo je 16 ekipa i 64učenika s područjaPrimorsko-goranske županije

Najuspješniji je bio Lovranac,učenik OŠ Viktora Cara Emina,Valneo Vitas

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*4

kultura i sigurnost u prometu

Kako izgleda prevrnuti se na krov

LOVRANCI NAJBOLJIu županiji, Trsaćani u Rijeciu županiji, Trsaćani u Rijeci

LOVRANCI NAJBOLJI

Dječaci:

1. Valneo Vitas OŠ V.C. Emin, Lovran Mentor: Radovan Trinajstić

2. Leon Ostović OŠ Kozala, Rijeka Mentor: Dolores Šegota

3. Ivan Zaharija OŠ Čavle, Čavle Mentor: Mira Fafanđel

Djevojčice:

1. Marta Badovinac OŠ Trsat, Rijeka Mentor: Neven Jerčinović

2. Lorena Matanović OŠ Kozala, Rijeka Mentor: Dolores Šegota

3. Ivana Linić OŠ Čavle, Čavle Mentor: Mira Fafanđel

Rezultati gradskog natjecanja:

Dječaci:

1. Leon Ostović OŠ Kozala, Rijeka Mentor: Dolores Šegota

2. Nikola Milošević OŠ V.Gortan, Rijeka Mentor: Venelin Mehić

3. Nikola Francetić OŠ Trsat, Rijeka Mentor: Neven Jerčinović

Djevojčice:

1. Marta Badovinac OŠ Trsat, Rijeka Mentor: Neven Jerčinović

2. Lorena Matanović OŠ Kozala, Rijeka Mentor: Dolores Šegota

3. Lucija Smaijla OŠ Trsat, Rijeka Mantor: Neven Jerčinović

UDomu mladih u Rijeci odr-

žano je županijsko i gradskonatjecanje osnovnih škola iz

poznavanja prometnih propisa i si-gurnosnih pravila te upravljanjabiciklom »Sigurno u prometu«.Natjecanje je to koje se punu 21 go-dinu održava u organizaciji Auto-kluba Rijeka u suradnji s Centromza odgoj i obrazovanje i Hrvatskimautoklubom (HAK).

Pravo nastupa na županijskomnatjecanju imaju škole koje su do19. travnja provela školska natje-canja te samim time prijavili svoje

ekipe za nastup. Tako je ove godi-ne bilo prijavljeno 16 ekipa s po-dručja Primorsko-goranske župa -nije s 64 učenika. Svaka ekipa sas-toji se od dvojice dječaka i dvijedjevojčice. Učenici su najprijepristupili pisanju teoretskog dijelaispita na računalima, a zatim prak-tičnom na poligonu koji se sastoj-ao od deset zadanih elemenata ko-je je valjalo savladati s čim manjenegativnih bodova. Nakon zbra-janja teoretskog i praktičnog djelanajuspješniji je bio učenik osnov-ne škole Viktora Cara Emina, Val-

neo Vitas.Učenici Valneo Vitas i Leon Osto-

vić te učenice Marta Badovinac iLorena Matanović predstavljat ćePrimorsko-goransku županiju napredstojećem državnom prvenstvušto će se od 22. do 24. svibnja odr-žati u Zadru. U Ekipnom dijelu nat-jecanja najuspješnija je OŠ V iktoraCara Emin Lovran ispred OŠ Trsat iOŠ Čavle. U ekipnom dijelu grad-skog natjecanja najuspješnija je bilaOŠ Trsat, ispred OŠ Kozala i OŠ Gor -nja Vežica.

�������� Š�Ć

Preluk i riječka žila kucavica,Korzo, bili su u znaku mani-festacije »Sigurno na dva ko-

tača« čiji je najzanimljiviji dio, bezimalo dvojbe, bio simulator prevr-tanja. Riječ je o prilagođenoj OpelCorsi u kojoj je veliki broj Riječanasjeo, vezao sigurnosne pojaseve i ukontroliranim uvjetima, uz znatnomanju brzinu, osjetio kako izgledakada se automobil uslijed promet-ne nezgode okrene na krov ili nabok.

Osjećaji su bili različiti, neke jeimpresionirao više, druge manje, aliono što je bilo zajedničko svima jejoš jedna spoznaja o tome što značisigurnosni pojas.

– U Autoklubu Rijeka promovira-mo prometnu kulturu i pokuša va m ovoditi sigurnost o cestovnom pro-

metu. Za ovu prigodu, u Rijeku smodoveli simulator prevrtanja u kojemse može osjetiti što znači završiti nakrovu u automobilu. Nadam se tonitko neće doživjeti u realnim uvje-tima, a ovaj simulator će na najboljinačin ilustrirati važnost sigurnos-nog pojasa i što znači biti vezan. Sta-tistike pokazuju da se više od 50 po-sto vozača ne veže u automobilu, asamo nekoliko trenutaka u ovom si-mulatoru će pokazati koliko značisigurnosni pojas, rekao je Mile Perić,tajnik Autokluba Rijeka istaknuvšida će riječki autoklub i dalje voditiračuna o prometnoj preventivi iznačajne resurse usmjeriti razvojusigurnosti na cestovnom prometu.

Među brojnim znatiželjnicima,hrabrost za sjesti u simulator prevr-tanja prva je skupila Ljiljana Kame-

nar iz AK Rijeka koja se automobiliz-mom bavi već 35 godina.

– Bilo je dobro, preživjela sam. Ni-je bilo ništa strašno jer sam očekiva-la da će to biti malo brže, ali to jemožda samo moj osjećaj zbog du-gogodišnjeg vozačkog iskustva, is-taknula je Kamenar dodavši da jeovo bila dobra prilika za uvjeriti se uva žnost korištenja pojaseva.

– Sigurnosti u prometu nikada do-sta i do toga jako držim, baš kao i nakoncentraciju jer je trenutak nepaž-nje dovoljan za nesreću. Dok se vo-zim niti ne slušam muziku već sekoncentriram isključivo na događajena prometnici, dodala je Kamenarkoja je u svojoj automobilističkoj ka-rijeri ostvarila zapažene rezultate nadržavnoj i županijskoj razini.

� ��Č�Ć

SJEDNICA SKUPŠTINE AUTOKLUBA RIJEKA

Autoklub otporan na gospodarsku krizu

SVAKI ČETVRTI VOZAČ

ne vidi kuda vozi

Kad jednom dobije dozvolu,vozač 62 godine ne morakontrolirati vid

oprez

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

5

Čak 25 posto vozača ne vidi dobro u daljinu, a 50 posto vozača ne vidi dobro na blizu. Tri posto

od 400 ispitanih ima vid na daljinu slabiji od 50 posto, kolika je zakonska granica za

upravljanje automobilom

Sigurnosti prometa pristu-pamo interdisciplinarno,zadiremo u svaki segment

ljudske psihe, pokušavamo do-kučiti gdje se sve kriju opasno-sti, godinama raspravljamot ra žeći pravi omjer preventive irepresije. I u svom tom zanosuusmjerenom ka očuvanju sva-kog života možda zaboravlja-mo na neke detalje koji ži vo tznače. Recimo, na vid vozačakoji 90 posto informacija tije-kom vožnje dobivaju vidom.Koliko puta smo nakon tragič-nih nesreća čuli: nisam vidio...

Da nas to ne treba začuditipokazalo je ispitivanje HAK-au suradnji s firmom »Essilor«otkrilo je frapantne činjenice.Čak 25 posto vozača ne vididobro u daljinu, a 50 postovozača ne vidi dobro na bli-zu. Tri posto od 400 ispitanihima vid na daljinu slabiji od50 posto, kolika je zakonskagranica za upravljanje auto-mobilom. To konkretno značida od dva milijuna vozača uHrvatskoj oko 60.000 vozačaima vid 50 posto slabiji odonoga kod potpuno zdravogvoz a č a .

Opasni kontrasti

Okulisti ističu da se diop-trijom do 0,5 može voziti bezpomagala, no da je vožnja stakvim vidom po autocesti,gdje se razvijaju velike brzinei gdje se desetine metara pre-valjuju u sekundi, već opasnaigra. Preporuka je da svakivozač shvati što može, a štone može i da se po svojoj sav-jesti odlućuje za naočale ilil e ć e.

Posebno ugrožena skupina,

kad je u pitanju vid, su vozačistariji od 40 godina koji nosenaočale ili leće. Kod muškara -ca iz te skupine 41 posto ispi-tanika nema dobar vid, a kodžena 43 posto. To znači da oninemaju odgovarajuće naočaleili leće i da im je potrebna ko-rekcija. Ispitivanje je pokazaloda vozači vrlo često zanema-ruju vid. Čak 66 posto ženanije pregledalo vid u posljed-nje dvije godine, a 17 postomuškaraca nikada nije ni bilona pregledu. Nevjerojatnozvuči da pet posto ispitanihmuškaraca nikada nije bilo napregledu vida iako nose nao-čale. Očito se vode logikom:svatko svoj okulist. Opasnomlogikom koja može stajati gla-ve. Čak 75 posto vozača starij-ih od 40 godina ima problemas kontrastnom vidljivošću, štoje osobito opasno u uvjetimasmanjene vidljivosti.

Za vožnju je važniji vid nadaljinu, ali ne treba zanema-riti ni vid na blizu, upozora-

vaju u HAK-u. Ako ne vidimodobro brzinomjer, putno ra-čunalo ili navigacijski uređaj,izgubit ćemo puno više vre-mena očitavajući informacijes takvih uređaja. Za to vrije-me nećemo pratiti što se do-gađa u prometu i zapravo će-mo ugrožavati sigurnost, isti-ču u HAK-u.

Nespretan zakon

Problematičan je i Zakonuo sigurnosti cestovnog pro-meta donešen 2008. godineprema kojem se vozačka doz-vola izdaje do 80. godine ži-vota vozača. Dobna granica,

kada se moralo pristupati li-ječničkom pregledu radi ob-nove vozače dozvole, ranije jebila 65 godina. U HAK-usmatraju da se ne radi o do-brom potezu. Teoretski, vo-zač može dobiti dozvolu s 18godina i punih 62 godine vo-ziti bez pregleda. Što se u tomperiodu može dogoditi sdioptrijom, svakome je jas-n o.

Europska unija preporuču-je da se propišu češći liječnič-ki pregledi za vozače, čak isvakih deset godina. Europ-ske države nemaju uniformi-rana pravila. U Finskoj vozači

stariji od 45 godina morajuna liječnički pregled svakihpet godina, u Italiji nakon 50.godine na liječnički pregledmoraju svake tri godine. Nje-mačka nema nikakvih ogra-ničenja jer smatra da su nj-ihovi građani dovoljno odgo-vorni i da će sami pristupitipregledu ako ocijene da ima-ju problema s vidom.

I na terenu ima problema.Primjerice, policajac ne možeutvrditi da li vozač koji moranositi optička pomagala nosileće. Potpuno je nejasno kakobi to policajac mogao provje-r iti.

Održana je druga re-dovna sjednica Skup-štine Autokluba Rije-

ka u mandatnom razdoblju2012-2016. godine. Predsje-dnik AK Rijeka dr. MarijanĆurković osvrnuo se na dje-lovanje AK Rijeka u prošlojgodini naznačivši da se gos-podarska kriza, kao i u svimsegmentima društva, odra-zila i na poslovanje Autoklu-ba. Usprkos problemima,Autoklub je održao financij-sku stabilnost i godinu zavr-šio na nuli, što je bolji rezul-

tat od HAK-a koji je zabilje-žio godišnji minus od dvaposto u poslovanju. U proš-loj godini je nešto pao brojčlanova AK Rijeka. Uz krizukoja sigurno ima svoje prsteu negativnom trendu, trebaistaknuti da je za pad brojačlanova »krivac« i kompju-terski program koji obrađu-je članstvo na nacionalnojrazini. Nije mogao signalizi-rati istek članstva pa se nijemoglo podsjetiti vozače daim je istekla članarina. Do-gađala se i »krađa« članova,

a ne treba zanemariti nitiuvođenje novog sustava čla-narina i vrijeme potrebnoda članovi prepoznaju kojiim model najviše odgovara.Dr. Ćurković je u izvješću is-taknuo da je zamjetan laganpad broja pregleda na stani-ci tehničkog pregleda, što jetakođer posljedica krize. Sdruge strane, stanica Auto-kluba Rijeka na Pagu kon-stantno bilježi povećanjebroja tehničkih pregleda,što dokazuje da je odluka ootvaranju stanice na Pagu

prije sedam-osam godinabila ispravna. Na skupštinije istaknuto da se ne možeići u veće investicije u cen-tar Autokluba na Preluku jernema smisla ulagati u ob-jekte zbog skorog pre-seljenja. Članovi skupštinedobili su informaciju o izra-di novog statuta HAK-a te supozvani svi zainteresirani dadostave svoje sugestije u AKRijeka. Na skupštini su uru-čene zahvalnice najistaknu-tijim sportašima AutoklubaRijeka.

U RASPRAVAMA O SIGURNOSTI ČESTO SE ZABORAVLJA DOBAR VID

Kod vozača starijih od 40 godinadobar vid nema 43 posto žena i41 posto muškaraca

AK Rijeka vodi računa o vidu vozača

Vođeni činjenicom koliko je dobar vid bitan za sigurnost

prometa, Autoklub Rijeka i riječka Optika Petrić ponudili su

vozačima besplatnu kontrolu vida. Partneri u promociji boljeg

vida i sigurnije vožnje poručuju vozačima da nesigurnost u

vožnji zbog lošeg vida može postati prošlost te da je razlika iz-

među dobrih i odličnih naočalnih leća osobito primjetna no-

ću. Vozači koji dođu na Stanicu za tehnički pregled vozila

Preluk Autokluba Rijeka mogu uzeti letak, s njime posjetiti

optiku i besplatno kontrolirati vid. Optika Petrić nalazi se u

centru Rijeke, na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske 4. Radi

se o jednoj od rijetkih optika u Hrvatskoj koja uz pomoć su-

vremene tehnologije, s posebnom preciznošću, određuje diop-

triju, ističu u Autoklubu.

mladi U Hrvatskoj je od 1991.do 2013. godine smrtnostradalo 14.710 ljudi

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*6

kultura i sigurnost u prometu

OKRUGLI STOL: EDUKACIJA DJECE I MLADIH U PROMETU

����� ��� ������ �Č���Ć

UBuzetu je održan većtradicionalan stručniskup o sigurnosnoj

problematici u cestovnomprometu. U formi okruglogstola vrlo meritorno se ras-pravljalo na temu edukacijedjece i mladih. Organizatorisu, kao i do sada, bili Grad Bu-zet, Policijska postaja Buzet iUdruga obitelji osoba strada-lih u prometu. Prema miš-ljenju i reakcijama nazočnihosoba i predstavnika mjero-davnih institucija skrenuta jepažnja lokalne javnosti na ovuspecifičnu problematiku. Usvojstvu domaćina i idejnogzačetnika vrlo korisne mani-festacije pozdravnim govo-rom obratio se načelnik PPBuzet Denis Merlić naglaša-vajući pozitivan primjer lokal-ne zajednice na senzibilizi-ranje cijele Istrarske županijeu promicanju načela sigurno-sti prometa na cestama. Na-ročito je to u važno u kontek-stu svjetske akcija »Desetljećesigurnost cestovnog prometa«te kontinuiteta provođenjaNacionalnog programa sigur-nosti cestovnog prometa(NPSCP) u cijeloj Hrvatskoj.

Zapostavljeni odgoj

O prometnoj odgoju djece imladih u vrtićima, osnovnim isrednjim školama detaljno je

izvjestio predsjednik Udrugeobitelji osoba stradalih u pro-metu Nebojša Čelica. Nagla-sio je ulogu nevladinih orga-nizacija kao glasnogovornikažrtava u prometu u kontekstuDeklaracije »Desetljeće akcijeza sigurnost u prometu« kojaje prezentirana na UN konfe-renciji u Moskvi, u studenom2009. godine. Autor je akcep-tirao modifikacije NPSCP, toč-nije naglasio je određene du-bioze glede njegove operacio-nalizacije, poglavito u dijelukoji se odnosi na rad s naj-mlađom populacijom. Tako-đer je istaknuo da je potrebnouspostaviti Nacionalni regis-tar prometnih nesreća s pogi-nulima, ozlijeđenima te sa se-lekcioniranim materijalnimgubicima po svim osnovama.Bez registra žrtava prometnihnesreća nema znanstvenogpristupa u izučavanju kom-

pleksne prometno sigurnosneproblematike. Naime, u Hr-vatskoj je od 1991. do2013.godine smrtno stradalo14.710 a ukupno ozlijeđeno424 tisuće osoba te evidenti-rano 17.800 osoba s trajniminvaliditetom, u čemu značaj-no sudjeluju najmlađi sudio-nici u prometu. Prometnenesreće nisu problem samoobitelji stradalih, već gubitakcijele društvene zajednice i to:demografski, duhovni, moral-ni, psihološki i materijalni.Uvođenje prometnog odgojaili sličnih sadržaja, kao obvez-nog programa u svim fazamaodgoja i školovanja, još uvijeknije u dovoljnoj mjeri prepoz-nat, a novi kurikulumi nisu is-punili očekivanja. U dječjimvrtićima egzistiraju različitiprogrami edukacije, ovisno oentuzijazmu ravnatelja i od-gajatelja. Za početne osnov-

noškolske programe predvi-đeno je dva do tri sata godiš-nje (u sklopu predmeta iz pri-rode i društva odnosno teh-ničke kulture), dok u višim ra-zredima nema dodatnih pro-grama. U srednjim školamakroz kurikulum zdravstvenogodgoja predviđena su dva sa-ta, a za najrizičniju skupinumladih od 18 do 24 godine nepostoji nikakav dopunski sa-držaj. Kampanjski pristup na-vedenoj problematici očitujese pojačanim nadzorom si-gurnosti prometa pred škola -ma početkom školske godine,a osnivanje školskih promet-nih jedinica ne odnosi se obli-gatorno na sve školske usta-nove. Dodatne aktivnosti do-laze od strane policije, HAK-a,autoklubova, županijskih sav-jeta za sigurnost prometa idrugih društvenih subjekata.Iskustva školskih sustava dr-žava EU ukazuju da se sred-stva uložena u edukaciju iprevenciju višestruko vraćajui dugoročno opravdavaju. UHrvatskoj se u tom kontekstuočekuje veći angažman rele-vantnih društvenih instituci-ja, počev od strane političkihstruktura na svim razinamau p ra v l j a n j a .

O skandinavskoj praksi i is-kustvima govorio je mr. sc.Ne b o j ša Doder, dipl. ing. izNor veške državne uprave zaceste. Tema »Prometna obu-ka djece i mladih u lokalnojzajednici« (skandinavski mo-

del) pobudila je veliki interessudionika okruglog stola sobzirom da se poboljšanjeprometne sigurnost u toj dr-žavi smatra pitanjem od na-cionalnog interesa.

Dio politike vlade

Tretira se kao integralnidio politike svake vlade, anadležni državni organ trebabiti ministarstvo prometa.Rad s najmlađima sudionici-ma u prometu temelji se naetici, znanju i podjeli odgo-vornosti svih čimbenika kojikompetentno i programira-no sudjeluju u aktivnostimaza preveniranje prometnihnesreća. S organizacijskogstajališta diferencirane su trirazine djelovanja: politička,administrativna i operativ-na. Stručni princip ogleda separticipiranjem svih rele-vantnih čimbenika u plani-ranju, građenju, održa va n j u ,kontroli i korištenju cestov-nog prometnog sustava.Primjerice, fizičke i promet-no-tehničke mjere u projek-tu »Siguran put do škole« uprvoj fazi obuhvaćaju regis-triranje postojećeg stanjaduž dionica koje djeca koris-te kao putu do škole. Slijedianaliza i procjena potrebeprovođenja fizičkih/promet-no-regulacijskih mjera kojese odnose na povećanje si-gurnosti: djece pješaka i bi-ciklista (pješački prelazi istaze), djece korisnika auto-

busa za dolazak u školu (au-tobusna stajališta), djece ko-ju dovoze roditelji automo-bilom (zaustavilišta), djecekoja koriste ostale načineprijevoza/dolaska do šk o l e.Uočljivost djece postiže sepoboljšanjem kvaliteta ras-vjete u blizini škola i dječjihi g ra l i šta, upotrebom reflekti-rajućih prsluka, pločica i os-talog reflektirajućeg materi-jala. U Norveškoj se konti-nuirano provode medijskekampanje i slične manifesta-cije usmjerene zaštiti djece imladeži u prometu uz poja-čanu kontrolu brzine vozilau blizini škola, dječjih igra-lišta i ostalih okupljalištad j e c e.

Raspravu o edukaciji djece imladih u području sigurnosticestovnog prometa na po-dručju Istarske županije po-taknuo je Eduard Samac iz na-dležne Policijske uprave, oprometnom odgoju u vrtićimagovorila je Silvana Pavletić, a oprometnom odgoju u osnov-nim školama ravnateljica OŠ»Vazmoslav Gržalja« MirjanaBl a žević i Meri Višić, mag.psych. Organizatori petog sku-pa na temu prometne sigurno-sti, u Vijećnici Narodnog domau Buzetu, nastavili su tradicijuokupljanja domaćih i gostuju-ćih stručnjaka. Uspješno, na-dasve, i s porukom da su za do-bra djela važniji entuzijazam ipozitivna energija u odnosu nauložena materijalna sredstva.

Potreban je Nacionalni registarprometnih nesreća s poginulima,ozlijeđenima te sa materijalnim gubicima

U vrtićima edukacija ovisi o entuzijazmu. U mlađim razredima prometu se daju dva do tri satagodišnje. U višim razredima nema prometa. U srednjim školama predviđena su dva

sata, a za najrizičniju skupinu od 18 do 24 godine ne postoji dopunski sadržaj

Promet u svim predmetima

Čelica smatra da se prometna edukacija može provoditi

kroz nastavne kurikulume: prirode i društva (promet–sudio-

nici, prometnice, signalizacija), biologije (posljedice promet-

nih nesreća, fizike (mehanika gibanja vozila), tehničke kultu-

re (vozila, vizualizacija prometnih znakova), tjelesnog odgoja

(vježbe spretnosti – vožnja bicikla), likovnog odgoja (crtanje,

bojanje, oslikavanje), kemije (djelovanje – alkohola, opojnih

sredstava), informatike (sustavi sigurnosti vozila, nadzor i re-

gulacija prometa), hrvatskog jezika i likovne kulture (sastavi i

radovi na teme prometa), vjeronauka (vrijednost vlastitog i

poštivanje tuđeg života, tolerancija).

S NAJRIZIČNIJOM DOBIS NAJRIZIČNIJOM DOBI

u prometu nitko ne radiu prometu nitko ne radi

porečTehnologija omogućavaizračunavanje rizika zaautomobile, motocikliste, biciklistei pješake na pojedinoj cesti

Nezamjenjiva je ulogaprostornih baza podataka priupravljanju i održavanjucestovne infrastrukture

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

7

SEMINAR CESTE 2013 PREDSTAVLJENE NOVE TEHNOLOŠKE IDEJE

I CESTE, KAO I AUTI,

����� ��� ���� ����č��ć

Savjetovanja iz područjaprometne sigurnosti jed-na su od događanja koja

doprinose razmjeni iskustava ispoznaji o najnovijim tehnolo-škim postignućima. Jedan ta-kav stručni skup zabilježen je uPoreču na Seminaru o signali-zaciji, opremi, obnovi, održa-vanju cesta i sigurnosti u pro-metu »Ceste 2013«. Ovogodiš-nji skup, 37. po redu, bio jemjesto na kojem su se rezimira-li rezultati postignuti na po-dručju razvitka, održavanja igospodarenja cestama, sigur-nosti u prometu, kao i aktual-nosti iz područja projektiranjainfrastrukture te posebnoprimjene tzv. inteligentnihtransportnih sustava (ITS). Biloje to mjesto susreta renomira-nih znanstvenika i stručnjakakao i vodećih operativaca i me-nadžera u domaćoj cestograd-nji. Ispunjen je tako i jedan odtemeljnih ciljeva stručnog sku-pa u organizaciji zagrebačketvrtke Tom-Signal, okupljanjedomaćih i stranih eksperata ko-ji svojim raspravama nastojeosigurati kvalitetnu podlogu zakreiranje strategije gospoda-renja i inovativnih iskoraka uprimjeni sofisticirane cestovneopreme. Uz uobičajena izla-ganja o primjeni opreme, ure-đaja i informatičke nadgradnjeza podršku u eksploataciji ces-tovnog prometa od strane dese-tak vodećih hrvatskih tvrtki, za-bilježeno je i više vrlo zanimlji-vih stručnih priopćenja.

WebGIS u nadzoru

U radu je opisano doku-mentiranje stanja prometneinfrastrukture video zapisomvisoke rezolucije u webGISokr uženju. Naglašena je ne-zamjenjiva uloga prostornihbaza podataka u poslovimaupravljanja i održavanja ces-tovnom infrastrukturom.Naime, ključni subjekti upra-vljanja cestovnom mrežom u

Hrvatskoj ne mogu biti »nasvakoj dionici, na svakoj sta-cionaži, u svakom trenutku«.WebGIS tehnologija podrža-na georeferenciranim vide-om transmitira realno stanjes terena u ured, gdje se oba-vljaju analize i procjenestanja te donose operativneodluke. Posljednjih godinasmo svjedočili ekspanzijiGoogleMaps aplikacija, kojesu otvorile tržišnu potrebu zaintegracijom standardnogGIS-a (geografski informacij-ski sustav) i Interneta. Rezul-tat toga je jednostavno i in-tuitivno prikazivanje prostor-nih parametara relevantnihza determiniranje određenihdijelova prometnog procesa.Korisnici su do sada imali na-viku korištenja kartografskihservisa kao što GoogleMaps iBing Maps koji imaju relativ-no suženo područje razgle-davanja. WebGIS tehnologijase radikalno razlikuje od GISimplementacije, tj. donedav-no je pregledavanje multi-medijalnih sadržaja biloograničeno samo na raznedodateke unutar Internetp re t ra živača (AdobeFlash,Microsoft Silverlight, OracleJava i dr.)

Prilika za EU fondove

Unapređenje protokola zaprikaz zadanih sadržaja (npr.praćenje prometnih tokova)bez spomenutih dodataka re-zultirao je upravo pojavomHTML5 video standarda udomeni webGIS okruženja.Prednosti navedene tehnolo-gije su: globalna dostupnost,veliki broj korisnika, kompa-tibilnost, niža cijena, jedin-stveno ažuriranje i nadograd-nja... Navedeni georeferenci-rani sustav može se prilago-diti svim razinama cestovnem re že, npr. županijskim i lo-kalnim cestama na područjuPrimorsko-goranske župani -je pa sve do nerazvrstanihcesta kojima upravljaju gra-

dovi i općine. Integracija po-dataka također je važan čim-benik upravljanja cestovnominfrastrukturom u korelacijisa statistikom prometnihnesreća, prostornim planovi-ma, organizacijom javnogprijevoza putnika, ekološkomm re žom i drugim potencijal-nim programima. U konačni-ci, zorno prikazivanje karto-grafskih podloga putem web-GIS alata može biti vrlo koris-na podrška u kandidiranjuprojekata za EU fondove, ka-da je riječ o ulaganju u ces-tovnu prometnu infrastruk-turu sa stajališta poboljšanjaprometne sigurnosti.

Pregled rizika

Stručno priopćenje »Anali-za sigurnosti prometa Euro-RAP-a na hrvatskim autoces-tama« može se smatrati naj-višim dostignućem u evalua-ciji metodologije za ocjenupostojeće razine sigurnostina prometnicama. Krajnji ciljprotokola EuroRAP-RPS(Road Protection Score) jeprocjena rizika temeljem ek-spertnog pregleda koji pred-viđa uvođenje zvjezdica. Ra-di se o sustavu ocjenjivanjaod 1 do 5 zvjezdica kojeodređuju razinu rizika odsmrtnih ili teških ozljeda uprometnim nesrećama. Ces-ta ili njezina referentna dio-nica kojoj se pripisuje 1 zvje-zdica predstavlja prometnicuvisokog stupnja rizika, dok 5

zvjezdica predstavlja niskurazinu rizika. Prilikom oc-jenjivanja uzima se u obzirvjerojatnost nastupanja ri-zičnog događaja u kontekstusvih evidentiranih objeka-ta/opreme iz domene aktiv-ne i pasivne sigurnosti ces-tovne infrastrukture. Te-meljem utvrđenih ocjena ra-zine sigurnosti dionica raz-matrane prometnice, izrađu-ju se kartografski prikazi kojideterminiraju vjerojatnost

nastanka prometnih nesrećao korelaciji njihovih promet-no-tehnoloških atributa: ge-ometrijskih i građevinskihkarakteristika, prometnihopterećenja, strukture pro-metnih tokova, regulacijske isigurnosne opreme, promet-ne signalizacije...

Lujzijana pod lupom

Snimanje prometnice oba-vlja se pomoću specijalnogvozila opremljenog videoka-

merom i GPS uređajem kojiprikuplja relevantne podatkeu realnom vremenu, pozicijui brzinu vozila. Prilikom izra-de video zapisa utvrđuju seprostorne koordinate svakepoddionice prometnice, či-me je omogućeno preciznolociranje svake potencijalnoopasne pozicije. Autori suprikazali primjer kodiranjavideo zapisa sa spomenutimatributima koji su klasificira-ni u odgovarajuće skupineprema usvojenim iRAP stan-dardima s posebnim osvrtomna cestu D-3, staru Lujzijanu.Pri tome je za potrebe izraču-na osnovnih izlaznih para-metara iRAP modela razvije-na dodatna aplikacija Toolskoja omogućava izradu: ma-pe sigurnosti i rizika za četiriskupine sudionika u prome-tu (vozače automobila, mo-tocikliste, bicikliste i pješa-ke), izvješća o postojećem iprognoziranom stanju pro-metne sigurnosti i ekonom-ski učinkovitog programa sa-nacije utvrđenih opasnihmjesta na prometnici. Kom-parativnom analizom ukup-nih troškova sanacije opas-nih mjesta i ostvarenih(ne)mjerljivih koristi zbogsmanjenja broja i posljedicaprometnih nesreća mogućeje izraditi svojevrsnu cost-be-nefit analizu kao novu kate-goriju u rješavanju slojeviteproblematike cestovne sigur-nosti.

dobivaju zvjezdice za sigurnostPrilikom ocjenjivanja uzima se u obzir vjerojatnost rizičnog događaja iz svih kuteva.Analiziraju se karakteristike ceste, opterećenje, struktura prometa, sigur nosnaoprema i sginalizacija. Na kraju se dijele zvjezdice

Kriza ne smije utjecati na sigurnost

Sve veći izazovi i složenost prometno-tehnoloških procesa

na cestovnim mrežama snažno utječu na usavršavanje ITS

alata u čemu vodeća uloga pripada specijaliziranim tvrtkama

i etabliranim institucijama koje na vrijeme reagiraju na tržiš-

ne promjene. Dokazano je to na ovoj znanstveno-stručnoj ma-

nifestaciji po nebrojeni put. Od nekoliko priopćenja koja izaz-

vala veliki interes sudionika treba izdvojiti i slijedeće naslove:

Prijedlog sustava za sprečavanje vožnje u krivom smjeru na

autocestama, Sigurnost u tunelima - Direktiva 2004/54/EC o

minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele na Transeuropskoj

cestovnoj mreži, Utjecaj zaštitnih cestovnih ograda na sigur-

nost primeta, Video-senzor za prikupljanje podataka o pro-

metu S-CCAMBK, Mjere povećanja sigurnosti pješaka u ces-

tovnom prometu u Hrvatskoj, Utovar i osiguranje tereta pri

prijevozu opasnih tvari... U konačnici, 36. Stručni skup Ceste

2013. skrenuo je pažnju da se unatoč turbulentnim gospodar-

sko-socijalnim vremenima i restriktivnim tržišnim okolnosti-

ma, ne smiju zanemarivati investicije koje utječu na pove-

ćanje stupnja prometne sigurnosti. Odnosno, kako su vrijedni

organizatori naglasili: »Budućnost veće sigurnosti prometa,

od vizije do realizacije, naša je osnovna tematika, stoga je to

područje sve privlačnije i u bliskoj budućnosti pruža dobre

mogućnosti planirane relizacije«.

priče Potrebna je temeljita redefinicija:što je zapravo Rijeka i kamo bitrebao ići njen razvoj

Polustoljetno nerješavanjeproblema rezultiralo jeposvemašnjim raspadomželjezničkog prometa

IZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Gerhard Lemp,

Zdravko Lisac, Nikola Mendrila, Mile

Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Marko Gracin, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*8

kultura i sigurnost u prometu

Mo žda će dramatično smanjivanje riječke industrijete broja stanovnika, zahvaljujući velikim

trgovačkim centrima koji su postali surogati za

Korzo, samo od sebe riješiti prometne probleme

��š� ���� Ž��

Nekad je lako bilo živje-ti u Rijeci! Sve je buja-lo: industrija, promet,

građevinarstvo, trgovina, sta-n ov n i štvo. Sve brojke bile suoptimistične i izgledalo je daje samo nebo granica. Među-tim, u posljednjih dvadese-tak godina sve je krenulo po-sve u suprotnom pravcu.Mislim da će se vrlo brzo mo-rati ući u temeljitu redefinici-ju: što je zapravo Rijeka i ka-mo bi trebao ići njen razvoj?

Imam pred sobom jedan oz-biljan tekst inžinjera Ratka Či-čin-Šaina naslovljen »Gradkroz koji se prolazi« (Dometi,br. 1, 1969.). Danas bi taj naslovmogao biti ispravljen u »Gradkoji se zaobilazi« (zbog sve bo-lje zaobilaznice) i to je pro-blem koji će bitno utjecati nadaljnje opadanje broja stanov-nika. G. Čičin-Šain je 1969. go-dine vrlo razumno iznio nekenačelne stvari vezane uz razvojgrada, te prometne probleme.

»Luka kao primarni objektprometa je svakako zaslužilada ju se prvu spomene... Uglavnoj riječko-sušačkoj luci,u riječkom bazenu, luka sadima na raspolaganju 28 vezo-va za teretne brodove, pripa-dajuće – slabije dimenzioni-rane – lučke kolosijeke, otpri-like 300.000 m2 zatvorenihskladišta i nadstrešnica imanje površine za uskladiš-tenje na otvorenom, te naj-nužnije i tijesne lučke ceste.U sastavu luke je i putničkaluka sa 6 operativnih i 3 neo-perativna veza... Ako želimorazvoj, moramo omogućitiluci da se širi. Kamo, kada,kako?

Od luke do mandraća

Planom povećanja lukepredviđeno je da se na Braj-dici izgrade dva jaka veza naotvorenom i novi bazen s 4jaka veza u produženju Delte– bazen Rječina. Na zapadu jepredviđena likvidacija petro-lejske luke i umjesto toga iz-gradnja jednog većeg gata-lu-kobrana. Time bi se dobilo nazapadnoj strani još 6 vezova.Dok je izgradnja vezova naBrajdici i Delti uvjetovana je-dino sredstvima, 6 vezova nazapadu moguće je izgraditisamo uz postupnu likvidacijustare rafinerije na Mlaki.«

Koliko god je luka vukla Ri-jeku dvije tisuće godina, toli-ko je danas, svojom zastarje-lošću, postala kamen okovrata grada! Luka je prometnimaksimum dosegla 1980. go-dine - s 20 milijuna tona tere-ta. Današnje brojke su tri pu-ta manje. Ono što posebnomora brinuti je prekrcaj130.000 kontejnera, što jeskoro pet puta manje od1969. godine nepostojeće ko-parske luke. Riječka luka, dabi imala ikakav razlog posto-janja trebala bi imati kapaci-tet od 2 milijuna kontejnera -i to ovog trenutka! Kako ganema - niti će ga imati u bli-žoj, ali ni znatno daljoj bu-dućnosti - glavni lučki bazensa zatvorenim putničkim ter-minalom, te drvenim turis-

tičkim motornim jedrenjaci-ma ili jedrilicama postao jemandrać. Ni pokušaj s ribar-skom lukom i burzom ribenije dao neke ohrabrujuće re-zultate, iako je, u stvari, biona pravom tragu.

Željeznički snovi

Davne 1969. godine željez -nica je bila veliki problem lu-ke. Tako Čičin-Šain primjeću-je:

»Već više godina, skoro idva decenija, željeznica jenehotični regulator propusnemoći luke. Stanica ne možeda izmanipulira dnevno ono-liko vagona koliko je potreb-no. Nakon više studija konač-no je prihvaćeno da će ran-žirna stanica biti u zapadnojtrećini doline Drage, oko 50metara niže od zapadnog ko-losjeka. Iz ove stanice će ićidva kolosjeka prema Rijeci, ajedan će kolosjek iznad stani-ce, obroncima brda ići izrav-no na prugu za Pivku. Timebi se omogućilo da pravac

Škrljevo-Bakar bude vezan sMatuljima mimo kolodvoraRijeka. Ovo je vrlo važan spojzbog više razloga: brža veza,tranzitiranje Rijeke bez zadr-žavanja, smanjenje gubitkavisine, oslobađanje riječkes t a n i c e. . .

Uz rješavanje že l j ez n i č k o gčvora, u posljednje vrijeme sepojavila, ponovno uskrsla, je-dnom već nedovoljno dostu-dirana varijanta veze Zagreb-Rijeka. To je tzv. kupska (rav-ničarska) pruga. To je prugabudućnosti, koja će ići iz Kar-lovca dolinom Kupe te 24 ki-lometra dugim tunelom is-pod Risnjaka probiti se naplato Krasice. I ova pruga seiz svoje ranžirne stanice naKrasici uklapa u opću ranžir -nu stanicu u Dragi, priključ-kom na sadašnji kolosjek Škr -ljevo-Draga. Zagreb time po-staje primorski, a Rijeka po-dunavski grad. Zagrebačka iriječka regija se time spajajuu jednu makroregiju.«

Naravno, ništa od ovog nije

napravljeno i to polustoljetnonerješavanje problema rezul-tiralo je posvemašnjim raspa-dom željezničkog prometa.

Putevi vode u Rijeku

I tako stižemo do legendar-nih riječkih prometnica. Či-čin-Šain je 1969. zapisao:

»Svaka od tih cesta (premaZagrebu, Ljubljani i Trstu, Pu-li, te Jadranska magistrala) jegrađena po svom planu i sva-ka je nastojala da što kraćomlinijom dođe u Rijeku. Rezul-tat je tu: sav riječki i tranzitnicestovni promet prolazi Uli-com Rade Končara (Adami-ćeva) i Ulicom Žrtava fašiz -ma. Tuda ide u glavni lokalnipromet, pa je svakom jasno, ionom koji ne živi u Rijeci, ka-ko to sve skupa izgleda s ces-tovnim prometom. O nekojbojazni od zakrčenja je bes-misleno govoriti, ono je većodavno nastupilo, naročito uljetnim mjesecima.«

Godine 1969. bilo je jasnoda se ubrzano mora izgraditi

auto-cesta prema Zagrebu tedvije gradske zaobilaznice,jedna koja ide po rubu urba-nog središta i druga paralel-na, koja omogućava dalekoširi zaobilazak grada.

»Spojna cesta od Kuka(Matulja) do Vitoševa (SvKuzma)/Krasice tvori magis-tralnu obilaznu cestu Rijeke,kičma je čitavog cestovnogprometa uže Rijeke, prima nasebe sve pravce i na 6 mjestaubacuje promet u tkivo riječ-kih cesta. Obilazna cesta ideod Kuka praktično horizon-talno preko Diračja, donjegdijela Škurinjske Drage, sje-verno od groblja Kozala,kanjonom Rječine i ispodDonje Orehovice, dolinomDrage na Vitoševo, pa na kra-sički plato.«

Grad umirovljenika

Sva urbanistička promiš-ljanja s kraja šezdesetih i po-četka sedamdesetih godinapolazila su od ubrzanog, go-tovo nekontroliranog rasta

Rijeke, baziranog na velikomrastu luke i industrije te pro-jekciji broja stanovnika izme-đu 300 i 450 tisuća do 2000.godine. Kao što vidimo, tren-dovi su nešto drugačiji, pagrad ubrzano gubi luku, in-dustriju i stanovništvo i mož-da se tu krije i rješenje pro-metnih problema. Naime, jošdavno je genijalni ColinChapman nastojao izvućimaksimum iz Lotusa ne toli-ko povećanjem snage moto-ra, koliko olakšavanjem cije-log automobila. Dakle, mož-da će dramatično smanji-vanje riječke industrije tebroja stanovnika, uz nehotič-nu policentričnost, zahvalju-jući velikim trgovačkim cen-trima koji su postali surogatiza Korzo, samo od sebe riješi-ti prometne probleme?!

Mo žda je sutrašnja Rijekapitoreskni primorski gradić, sprostranim mandraćem, ukoji će dolaziti na šk o l ova n j e,odmor i liječenje ljudi iz pr-stena uspješnih i poletnihgradova kao što su Matulji,V iškovo, Kastav, Grobnik, Ku-kuljanovo, Bakar i Kostrena...Pre d l a žem i slogan: »Rijeka -grad zadovoljnih umirovljeni-ka«. Dakle, ako se neki pro-blem ne može riješiti – moždaga treba drugačije postaviti.

Ideja o podzemnojiz 1975.

Znajući aktualnu situaciju

neobično može zvučati raz-

mišljanje inženjera Mihajla

Ku d i ša o rješavanju riječkih

gradskih prometnih problema

1975. godine – podzemnom

željeznicom?!

„Ako isključimo parametar

t ro škova (!?!) izvedbe iz kon-

teksta razmišljanja o rješenji-

ma koja daju fluidni tok grad-

skog saobraćaja, onda u slu-

čaju decidirane orijentacije

grada na podzemni javni pro-

met otpadaju sve kontrover-

zne ocjene u odnosu na solu-

ciju s gradskim auto-putom...

Planiranje takvog načina sa-

vladavanja gradskog prostora

i najatraktivnijeg njegovog

djela – centra, ukoliko se

identificira s uobičajenim

graničnim uvjetima kao što

su veličina grada i broj njego-

vih stanovnika (spomenimo

samo dva kriterija: donja gra-

nica 2 milijuna stanovnika i

kružno-koncentrični oblik

gradske aglomeracije) kod da-

našnjih saznanja o modalitetu

gradskog transporta i perfor-

mansama vozila u budućnosti

nema presudni značaj.“ (?)

( Ku d i š, M.: „Brže proći kroz

Rijeku - kako i gdje?“, Dome-

ti, br. 11-12, 1975., str.125)

Da se slučajno, u nekom

bunilu, krenulo u izgradnju

metroa, Rijeka bi danas bila

jedini grad od 120.000 sta-

novnika na Zemlji koji se

odlučio za to nevjerojatno

skupo rješenje! U tom trenut-

ku razmišljalo se o krajnjim

stanicama na Donjoj Vežici i

P reluci.

BUDUĆNOST

GRADA RIJEKE

- sumrak saga

BUDUĆNOST

GRADA RIJEKE

- sumrak saga