-Socijalna Politika- Prema knjizi Prof. Vlade Puljiza

8/10/2019 -Socijalna Politika- Prema knjizi Prof. Vlade Puljiza

1/65

By Lunac

1


2/65

Stari klasini socijalni rizici

UVOD SOCIJALNA POLITIKA: DEFINICIJE I PODRUJA

SOCIJALNA POLITIKA

Socijalna politika je vrlo sloen i prijeporan pojam. To je i razumljivo budui da se naslijee i praksa socijalne politike bitno razlikuje od jedne do druge zemlje, pa se razlikuju i terminikojima se oznaavaju sadraji koje socijalna politika uvjetno reeno, pokriva. Postoji znatnarazlika izmeu poimanja socijalne politike u Velikoj ritaniji i kontinentalnim zemljamaeurope. Tradicionalno britansko poimanje socijalne politike je vi!e individualistiko. "ilj jesocijalne politike dobrobit #welfare$. % europskom kontinentalnom krugu pogotovo unjemakoj, poimanje je vi!e kolektivno.Socijalna politika je organizirana djelatnost drave i drugi& dru!tveni& imbenika koja za ciljima'1. Prevladavanje socijalni& rizika( )ocijalni rizici su oni dogaaji u ivotu ljudi s kojima se mnogo ljudi suoava i koji moguugroziti nji&ovu egzistenciju i nain ivota, i mogu izazvati poremeaje u ivotu, a to su'

a) starost b) bolest c) invalidnost ili hendikepd) nezaposlenost e) nezaposlenost mladih ( prije toga nije bilo) f) narkomanija g) delikvencija i nasiljeh) bespomona starost (prije su se obitelji

brinule o svojim starima i bolesnima)*. Pomo siroma!nim i iskljuenim pojedincima i socijalnim skupinama+. zjednaavanje ivotni& !ansi, te openito-. %napreivanje socijalne dobrobiti graana te podizanje opeg blagostanja

)ocijalna politika u svom djelovanju polazi od dru!tveni& vrijednosti kao !to su'1. solidarnost . socijalna pravda

!. jednakost ". socijalna sigurnost#. socijalna kohezija

$zvori financiranja su ' 1. doprinosi ili kontribucije#izdvajanja iz plaa#bruto plaa$$, *. porezi#socijalna politika se sve vi!e oslanja na poreze #to je razlika od doprinosa$, +. stalitrans eri

%aini intervencije #instrumenti$' 1. novana ili naturalna davanja, *. usluge ili socijalniservisi # sve i& je vi!e / veliki soc servisi su zdravstveno i obrazovanje, a manji su starakidomovi, djeji vrtii, jaslice0+. egulacija ( zakonima se reguliraju odnosi u dru!tvu irje!avaju socijalni problemi

nstrumenti socijalne politike su zakoni i drugi propisi, kao i razni programi i mjere za njenu

praktinu primjenu.

*

& novije vrijeme govori se onovim socijalnim rizicima koji seu velikom broju odnose na mlade


3/65

% anglosaksonskim i skandinavskim zemljama u istom ili srodnom znaenju koristi se pojam2 politika dobrobiti3#'elfare olic $. % Velikoj ritaniji uz pojam soc politika se koristi i pojam 2 socijalna administracija3 # social administration$.% 4jemakoj je u upotrebi terminSozialpolitik . 5n ima !ire znaenje od srodnog termina uVelikoj ritaniji. )am termin socijalna politika je prvi put upotrijebio nijemac 6.7. ie&l kao

naslov knjige.% 8rancuskoj se pojam socijalna politika #la politi*ue sociale$ koristi tek nedavno podutjecajem europske unije. 5na je neka vrsta pojma ki!obrana #notion umbrella$, za nekoliko podruja javne politike. 9ato se tamo koristi i pluralni oblik / 2socijalne politike3.% ):; / u se termin gotovo i ne koristi, nego se koristi social welfare sistem / sustavsocijalne dobrobiti. Vi!e se govori o programima, manje o procesima i kontekstu nji&ovastvaranja.

SOCIJALNA DRAVA#welfare state). stoljea poeli upotrebljavati takozvani katedarski

socijalisti. % vrijeme ismarckovi& re ormi 1@@= / i& pojavio se terminSozialstaat . 4akondrugog sv. rata termin'ohlfahrstaat dobiva negativnu konotaciju te se napu!ta u koristterminaSozialstaat .% rancuskom jeziku za socijalnu dravu se koristi neobian termin 2 +,etat providance3.;oslovan prijevod je 2drava / providnost3, a u slobodnijoj interpretaciji 2 skrbna drava3.;anas u ustavima neki& zemalja stoji da su one 2socijalne drave3. % ustavu 7 # lanak 1.stavak 1. $ zapisano je da je na!a zemlja socijalna drava. Prirodno je stoga da se priklanjamoterminu soc drava, a ne recimo drava blagostanja, drava dobrobiti 0

SOCIJALNA PRAVA

)ocijalna prava su odredbe, propisi kojima se de iniraju prava i obveze graana vezane uznji&ove egzistencijalne uvijete, vi!e se de iniraju obveze drave prema graanima, negoobratno.)ocijalna prava su prava de inirana zakonima i propisima omoguavaju zadovoljavanjesocijalni& potreba pojedinca i skupina, te promiu socijalnu ko&eziju i solidarnost.5dnose se na socijalnu za!titu, stanovanje i zaposlenost, zdravstvenu za!titu i obrazovanje.Postoje + generacije socijalni& prava /1. gra-anska ( 1 st) . politika (1/ st) !. socijalna ( 0 st)


4/65

)ocijalna prava jame graanima zadovoljavanje temeljni& egzistencijalni& potreba, odnosnokori!tenje civilizacijski& tekovina dru!tva u kojem ive.


5/65

SOCIJALNA KOHEZIJA

Podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar dru!tva kao cjeline. 5nanaznaava sposobnost dru!tva da'

1.osigura odre-enu razinu dobrobiti svim svojim lanovima

. smanji socijalne rizike i!. izbjegne polarizacijeEo&ezivno dru!tvo predstavlja solidarnu zajednicu koju ine slobodne individue kojedemokratskim metodama ostvaruju svoje zajednike ciljeve.To je postmodernistiki koncept koji je nastao kao svojevrsna reakcija na proces globalizacijei intenzivni& dru!tveni& promjena koje su segmentirale dru!tvo i dovele u pitanje klasineoblike socijalne integracije.Aane Aanson izdvaja pet dimenzija socijalne ko&ezije'

1. pripadni:tvo nasuprot izolaciji. ukljuenost nasuprot iskljuenosti

!. participacija nasuprot pasivnosti". priznavanje nasuprot odbacivanju#. legitimnost nasuprot nelegitimnosti

)ocijalnu ko&eziju je mogue ostvariti polazei od jednakosti ljudi kao temeljnog naela.

SOCIJALNA SIGURNOST, SOCIJALNA ZATITA I SOCIJALNO OSIGURANJE

)ocijalna sigurnost ima dva znaenja /% !irem smislu podrazumijeva stanje u dru!tvu u kojem se graani osjeaju sigurnim predrizicima s kojima se mogu suoiti.9a socijalnu sigurnost vani su'

1. zaposlenost . obitelj!. socijalna mre;a". dr;avna akcija

% uem smislu podrazumijeva sustav odravanja do&otka i zadovoljavanja osnovni&egzistencijalni& potreba graana.5snovni elementi socijalne sigurnosti su'

1. socijalno osiguranje / obavezno ili dobrovoljno, koje dobivaju zaposlenici kodnastupanja socijalnog rizika

*. socijalna pomo / davanje koje od drave ostvaruju graani suoeni s ekonomskimte!koama, a koji nemaju druga davanja ili su im ona nedostatna za podmirenje

osnovni& egzistencijalni& potreba, dodjeljuje se nakon provjere pri&oda, a inancira porezima+. univerzalna davanja / koja pripadaju svim graanima temeljem statusa dravljanstva

ili boravka u odreenoj zemlji ili se pak radi o pripadnicima posebni& , socijalnorizini& skupina

Vrste #ne$sigurnostiFdimenzije #ne$sigurnosti'1.usmjerena k okruenju'

a$ ekonomska nesigurnost / nesigurni izvor i egzistencija, ovjek ovisi o zapo!ljavanju b$ politika / ratovi, terorizam i drastine promjenec$ vrijednosna / mijenjaju se vrijednosti u dru!tvu, mnogi stariji ljudi su ivjeli u vrijeme

drugi& vrijednosti kada su se npr, po!tivali stariji, stjecanja znanja bula su drugaija,danas oko *1G ljudi ivi sami u 7d$ socijalna / obiteljska

H


6/65

e$ tehnolo:ka / nove te&nologije, stalno treba uiti, mladima je to lako, starijima tee*. usmjerena unutra!njoj strukturi ovjekaSocijalna za:tita pokriva !iri sadraj od socijalne sigurnosti. To su mjere koje obu&vaadrava s ciljem za!tite od glavni& ivotni& rizika s kojima se suoavaju pojedinci i nji&oveobitelji. To su bolest, materinstvo, nesrea, smrt, starost, nezaposlenost, nesigurnost0

Socijalno osiguranje je ui pojam od socijalne sigurnosti i za!tite. 5bu&vaa prava nanaknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno plaanjem doprinosa odstrane osiguranika ili poslodavaca u ondove osiguranja odreeni& socijalni& rizika.

SOCIJALNA I EKONOMSKA POLITIKA

( u nekim se svojim aspektima preklapaju funkcija se socijalne politike kroz povijest svodila na E232 42D8$8%$?2 znai da drava na sebe preuzima zadatak sigurnosne za!tite pojedinca koji je ranije pripadao eudalcu.9adatci drave su' proizvoditi sigurnost i smanjiti nesigurnost ;rava !titi pravo na ivot individue i pravo vlasni!tva !to poveava sigurnost pojedinca.Coe se rei da je nastanak drave / za!titnice povezan s roenjem graanske individue, te snjezinim slobodama i pravima.aste javno siroma!tvo koje nadilazi mogunost "rkve te drava postupno preuzima skrb ikontrolu nad skitnicama i prosjacima.S7?$@2+%2 > E232 / se javlja kao pro!irenje klasine drave za!titnice. Pro!irenjedravni& unkcija pojavljuje se u 1> st. Eada se pojavilo industrijsko dru!tvo i kada su se poveali socijalni problemi. 4o, intelektualni korijeni soc drave seu u ranije razdoblje uvrijeme rancuske revolucije.% naelnoj se razini razvijaju socijalna prava kao +. generacija prava uz civilna i politika.5na znae pravno upotpunjavanje graanskog statusa.% novoj koncepciji drave, srednjovjekovno milosre se zamjenjuje pravom na dravnu pomo.

DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE DRAVE I POLITIKE

1. B7>6 %$42?$@2 / pod modernizacijom se podrazumijevaju procesi industrijalizacije,deagrarizacije i urbanizacije koji su uzrok promjena u nainu proizvodnje i ivotu ljudi.

Te su promjene dovele do razaranja tradicionalnog dru!tva te do !irenja industrija i gradova ukojima su se pojavili socijalni problemi koji su za&tijevali uplitanje drave, odnosnouspostavu socijalne politike.ndustrijalizacija je potisnula oblike primarne solidarnosti kao !to su pro!irena obitelj, lokalnazajednica, "rkva0)P se javlja kao neutralna djelatnost koja je vezana uz stupanj razvijenosti ekonomije kojiuvjetuje dravnu socijalnu intervenciju. 9a )P nema vanost tip politike vladavine, negote&nolo!ki i ukupan razvoj. F&%=?$7%2+$S8$G=7 7$B2%@6 > &D832 / Tri!te se ne moe rije!iti neprimjerenenejednakosti meu ljudima, probleme obrazovanja i zdravstvene za!tite. Tri!te slui zadistribuciju dobara, te je u nekontroliranom obliku !tetno za soc solidarnost i prijeti raspadu

dru!tva.ndustrija uzrokuje proleterizaciju stanovni!tva, pa nastaje problem zbrinjavanja ljudi. %tradicionalnom se dru!tvu ljudi zbrinjavaju unutar obitelji, a u ind dru!tvu pomou ormalni&me&anizama socijalne sigurnosti.% prvom azama ind, rudniko je radni!tvo svoju soc sigurnost poku!avalo nai u raznimoblicima sindikalizma i mutualizma.:mbiciozni socijalni programi prije se javljaju u manje razvijenim zemljama# njemaka$ ili unerazvijenim kakve su bile pred kraj 1> st / skandinavske.

.S7?$@2+%2 B79$+$42?$@2 / polazna je pretpostavka ovo pristupa da )P slui onima kojisu siroma!niji. it socijalne drave nalazimo u odgovoru na pitanje'kome ona ini dobroDDVano je razlikovanje tri!ni& i politiki& procesa. Tri!te proizvodi neravnomjernuraspodjelu pri&oda u usporedbi s raspodjelom glasova na izborima. )toga se graani slabije

@


9/65

imovine snage politikim procesom koriste kao prilikom za posredno uveavanje svogdo&otka kroz sekundarnu, dravnu redistribuciju putem )P.Posredstvom parlamenta siroma!ni slojevi nastoje ostvariti soc prava koja potiskuju granicekapitalistike moi.)ocijalna se drava moe javiti kao aktor mobilizacije radnika dajui im snagu na tri!tu

moi. 9aposleni u iju korist djeluje soc drava interesno su strati icirani i raspr!eni na tri!tu,!to bitno ograniava nji&ovu mogunost akcije. 9ato oni esto ovise o odlukama imbenikaizvan nji& sami&, meu koje spada drava i njezine institucije.Povijest !vedske soc politike otkriva znaenje politiki& koalicija u utemeljenju razvoja socdrave. %spostavlja se koalicija izmeu radnika i seljaka#crveno zelena koalicija$ koja postie prve pobjede u borbi za soc prava.)oc katolicizam#tzv. mala tradicija$ se udaljava ili je ak u oporbi s vatikanskim soc uenjem.% !vedskoj je socijaldemokracija uspostavila crveno zelenu alijansu koja je postala promotorsolidaristike soc politike.:ustrijski su socijalisti ostali u politikom getu, a austrijsko je selja!tvo u!lo u desne politikekoalicije, koje su podupirale konzervativno / korporativistiku )P. 4akon drugog svjetskog rata selja!tvo se na 9apadu smanjilo, izgubilo je prija!nju snagu irelevantnost soc partnera. )ocijaldemokrati su u Kvedskoj u!li u novu koaliciju s naraslimsrednjim slojevima#bijelim ovratnicima$, podiui razinu i obu&vat socijalne drave kako biudovoljili nji&ovim interesima.Tzv. e ekt sv. mateja' onaj koji ima, tome e se i dati i on eimati jo! vi!e# u dru!tvima u kojima najvi!e pol moi imaju vi!e klase$

!. > E232 $ S7?$@2+%$ 6F7 B287 $ / povijest )P prua dokaze o naizgled neovisnojintervenciji drave u soc polju i dravnim mjerama koje su predstavljale temelj socijalnesigurnosti.Prve vane korake u )P ne ine demokratski, nego autoritarni monar&ijski reimi, kaoiscmarckov u 4jemakoj, a prve mjere soc univerzalizma poduzete su u malim zabaenim,manje autoritarnim monar&ijama skandinavskog sjevera.9a!to se soc drava postupno izdigla iznad poetnog intervencionistikog minimuma i unekim se zemljama razvila do razine preraspodjele treine nacionalnog do&otka te uspostavila!iroko razgranatu mreu socijalni& slubiD5dgovor treba traiti u kasnijem pritisku nii& socijalni& slojeva koji su uvidjeli korisnost )P iotkrili njezino znaenje za pobolj!anje svog soc poloaja.% odreenom smislu moemo govoriti o smanjenoj vanosti soc klase i porastu znaenjadravne birokracije u soc politici.6ebb, ubin, CLrdalovi, everidge, JaroMue / pridonijeli razvoju )P.

". 6+$5$@2 $ 28 =27 F2=87 $ 2437@2 S7? 7+$8$=6 6+$5$@2 ima temeljnu ulogu u razvoju dru!tva, izvor je vrijednosti koje orijentirajudjelovanje ljudski& zajednica, skupina i pojedinaca. itno je kod milosra da dunost bogatogda daje milosre nikada ne prerasta u pravo siroma!noga da je prima.% protestantskoj interpretaciji kr!anski spas se ne postie gomilanjem dobri& dijela.Protestantska predestinacija ne uzrokuje atalizam, nego svjetovni asketizam i postignue, !to pogoduje razvoju du&a kapitalizma. Eod nji& siroma!tvo nije vrlina, nego !tetna socdevijacija.)P se bre razvijala u protestantskim nego u katolikim zemljama zbog razliitog odnosareligije prema industrijalizaciji, kapitalizmu i ulozi drave.% luteranstvu je naglasak na steenom poloaju unutar dru!tva #stand$, dok kalvinizam potie

individualno dostignue # ac&ievement$.

>


10/65

Juteranske su zemlje sklonije socijalnom osiguranju pod nazorom drave, a u kalvinistikim je zemljama nagla!eniji individualizam, a u )P prevladava liberalni soc rezidualizam. 28 je veliki pokreta soc re ormi, osobito nakon prvog i drugog svj. ata.% kategoriju temeljni& dokumenata koji u ratnim okolnostima promoviraju )P spada i:tlanska povelja iz 1>-1. god, u ratu se u pravilu jaa soc ko&ezija i razvija Bel are state, a to

utjee na jaanje soc drave. 9akljuak je bio da se svijet treba osloboditi od bijede jer bijedaraa diktature.azvoj )P, utjecaj'

1. razvoj kapitalistikog i ind dru:tva. demokratizacija i radnika mobilizacija

!. autonomno djelovanje dr;ave i pod elita radi legitimiranja vlasti

RELIGIJE Velike religije'

1. @udizam/ Eidovstvo / speci ina je po tome !to se odnosi samo na jedan narod / nacreligija

*. =r:anstvo / obiljeje / personalizam, obraanje pojedincu a ne narodima!. $slam". 9udizam

Er!anstvo i slam su univerzalne / obraaju se svim ljudima, u sukobu su, jer obje pretendiraju na obu&vaanje cijelog svijeta, na !irenje.Pro etizam / baziranje na proprocima# kr!anstvo / sus, slam / Cu&amed, Nidovstvo / mojsije$

KRANSTVO I NJEGOVE PODIJELE IZVORI KRANSTVA To su )tari #zajedniko sa idovima$ i 4ovi 9avjet, ali i knjige crkveni& otaca, poslanice i sl.Prvotno je to bio pokret siroma!ni&.+1+. god, se prestaje progoniti i ubrzo postaje dravna religija imskog "arstva # ubrzo i padcarstva$.askol za 9apadnu # katoliku / univerzalnu$ i stonu # pravoslavnu / ortodoksnu$.

1=H-.godine. azlike izmeu nji& su u obredu, jeziku, te u nekim elementima doktrine.;o raskola je do!lo zato !to je Eonstantin, senat, te cjelokupna svj vlast preselili uEonstantinopolis#"arigrad, nstanbul$. 9ato je pravoslavna vjera nacionalna, srpska pravoslavna crkva, ugarska i sl. : u imu je Papa i du&ovna vlast. 786S82%8$42B 1#1H. 57>Cartin Jut&er, sveenik, suprotstavlja se nekim akcijama "rkve, pogotovo nji&ovom

bogaenju, do!lo je do protesta #zato i ime$. 4apisao je i objavio >= teza protiv crkve. 4e postoji jedna protestantska crkva, vi!e i& je # Jut&eranska / 4jemaka, :nglikanska,Cetodisti, aptisti$. 4e razlikuju se meusobno, nemaju nekakav centar.9a pojavu protestantizma neki sociolozi veu kapitalizam # zbog naglaska na individualizmu ikod nji& je i uspje& cilj, jer im je to dokaz da su izabrani za raj, zbog toga je kod nji& okusstavljen na ovaj svijet$. %2@32E%$@6 6%?$=+$=6 42 S7?$@2+%& 7+$8$=& erum novarum 5 novim stvarima, 1@>1, papa Jav 1+, najvanija enciklika"rkva prvi put otvoreno priznaje da mora mijenjati neke stavove, poinje brigu o radnicima,rade sa sindikatima # od tada socijalni nauk "rkve$Iuadragesimo anno -= godina nakon prve enciklike, 1>+1. godine, papa Pio 11. Ponovno

se raspravlja o socijalnim problemima i dalje razrauje, prvi spomen supsidijarnosti.2?entesimus annus sto godina od prve enciklike, 1>>1. godine, papa van Pavao .

1=


11/65

5stale enciklike 'Cater et magistraOpopulorum progressiOlaborem e ercens 24+$=2 $4B6J& 786S82%8$4B2 $ =287+$?$4B2% protestantizmu za spas nije nuno milosre kao u katolicizmu, tako nauavaju Jut&er i"alvin. Protestantizam inzistira na akciji drave za pomaganje siroma!ni&. 9emlje'Pruska,Kvedska, ;anska, V .

8ilantropija'bogati ljudi smatraju svojom graanskom, a ne vjerskom duno!u, pomagatisiroma!ne, za ope dobro. 8ilantropija najizraenija u anglosaksonskim zemljama.Pravoslavlje / podjela obveza, drava je duna pomagati, zajedniko s protestantizmom. =7 $@6%$ $S+2B2Cu&amed / prorok, roen H?= godine, u Ceki. ano ostao bez rodielja, putovao okolo skaravanama,upoznao se s kr!anstvom# to je mje!avina kr!anstva i stare arapske tradicije$.oja poruka sadrana je u Euranu / temelj slama.mao je 11 ena, najvanija je prva / 7atida i njena ker :i!a / dvije svete ene slama.

4akon bijega u Cedinu, tamo postaje vlast # tipa gradonaelnik$ i ulazi u sukob s Nidovima / tako je poeo taj rat.!ao je u ratove / tako je !irio islam.

BekaK Bedina i @eruzalem / + sveta grada.7bjava / arkanel . godine Lid;ra / bijeg pred poganima u Cedinu I**.godine, poetak slamaPovratak u Ceku, osvajanje, I*>. godine, smrt I+*. godinePodijela / suniti i !iiti#* sekte$. )uniti su veina @=G, dok su !iiti veinski u raku i ranu.Kiiti inzistiraju na izvornom islamskom zakonu, misle da bi Cu&ameda trebao naslijeditinetko iz obitelji, a suniti su za to da se nasljednik bira.%nutar islama postoji mnogo struja i podjela. $437 $ $S+2B2 =uran sveta knjiga, zbirka moralni& normi, vjerski& dogmi, uputa, praktini& odredbi. HH==ajeta / odredbe. 5n je kombinacija vjerskog i pravnog dokumenta # problem im stvarazabrana kamate$ Ladise / izjava i odobrenja :la&aSuneti / zbirke Cu&amedovi& izreka i mi!ljenja&lmete / suglasna mi!ljenja islamski& pravnikaS7?$@2+%6 7> 6>%$?6 $S+2B2&mmah / zajednica islamski& vjernika / kod nji& nije bitne nacionalnost nego vjerska pripadnost / za razliku od 9apada 4ekat / obvezno davanje za soc potrebe, i!enje imovine, zato !to su i drugi sudjelovali utom bogaenju, pa im na taj nain vraaju dug. Prvotno moralna, ali sada i zakonska obveza#*(+G imovine u ke!u$. To je jedna od glavni& H obveza islama.

Sadak / milostinja bogati& siroma!nimaSadak al fitra M podjela namirnica siroma!nima za vrijeme ajrama =lanje kurbana / podjela &rane3akuf / zadubina

II .SIROMATVO I MILOSRE U SREDNJEM VIJEKU !"#$% & '&". U '". V()#*+

)iroma!tvo je staro koliko i ljudsko dru!tvo.4alazimo ga u starim civilizacijama, u srednjemvijeku, na kraju dvadesetog stoljea. 5no !to se mijenja je de inicija siroma!tva, i odnos ljudi prema njemu.luzije o pobjedi nad siroma!tvom'

11


12/65

( socijalizam#neslavno propao$( A.E. >H, Eopen&agen / bavio se borbom protivnezaposlenosti, iskljuenosti i siroma!tva. )iroma!tvo je danas veliki problem drave i

dru!tva te velika tema dru!tveni& znanosti.)iroma!tvo u srednjem vijeku'(ovaj tip siroma!tva se javno mani estirao, pa je bio predmet panje "rkve i dr. institucija( razdoblje koje see od poetka drugog milenija do 1- st., to je vrijeme milostinje, skrbni!tva"rkve i openito, blagonaklonog stava prema siroma!tvu( od 1- st. odnos prema siroma!tvu bitno se mijenja i ono se tretira kao nepoeljna dru!tvena pojava

SIROMATVO KAO VRLINA% srednjem vijeku dru!tvom je dominirala crkva # ona je imala monopol nad socijalnom skrbiu srednjem vijeku, kasnije se udruuje sa dravom, da bi u konanici drava preuzela$, ona jeosiguravala ko&eziju medijevalne civilizacije i bila je prisutna u svim porama ivota. "rkva jede inirala odnos dru!tva prema siroma!tvu.Poimanje siroma!tva kao vrline nalazimo u samim poetcima djelovanja kr!anske "rkve / kr!anstvo je i poelo kao religija siroma!ni&. 5no se poima kao du&ovna vrijednost, znak jevjere u oju milost i konano ispunjenje ljudske egzistencije. Prva kr!anska zajednica u jeruzalemu je bila siroma!na i za svoje je lanove predstavljala neku vrstu slobodnog izbora.

-FUGA MUNDI I ASKETSKO SIROMATVO% biblijskoj terminologiji i patristikim spisima, pauperitas#siroma!tvo$ vezano je uz&umilitas#poniznost$ / poniznost i slabost koji proizlaze iz siroma!tva predstavljaju vrlinekoje se uzdiu.)iroma!tvo se slavi kao svjestan izbor, !to znai odbacivanje materijalnog bogatstva i moi. %igri nije antinomija bogatstvo / siroma!tvo, ve monik / siroma&.Vano je razlikovati prisilnu materijalnu bijedu i 2smisao za siroma!tvo3 kao svjestan izbor.)iroma!tvo samo po sebi nije vrlina ve je vrlina opredjeljenje za njega kako bi se sluiloogu i pokazivao primjer drugima. Panja je usmjerena na :)EQT)E5 #elitno$ siroma!tvo,njemu pribjegavaju samo izabrani. ;obrovoljno je siroma!tvo praeno napu!tanjem svijeta, tjodlaskom na njegove margine#sv. :ugustin i sv. 8ranjo$.8%


13/65

1. tro!kove za odravanje &rama*. sredstva za uzdravanje sveenika+. pomo siroma!nima)vjetovno pokroviteljstvo nad distribucijom pomoi siroma!nima se u prvoj polovici drugogmilenija gubi, da bi u 1I st, s razvojem gospodarstva i politike moi zapadnoeuropski&

gradova oivjelo.Cilosre i dobroinstvo cvjetaju u 11, 1* i 1+ st.4ije sluajno da je veina bolniki&institucija, kao posljedica dobroinstva bogati& ljudi, u zapadnoeuropskoj regiji osnovano u1* i 1+ st. olnice su bile rezervirane za siroma!ne, bogati su se lijeili kod kue.Cilosre i dobroinstvo nisu usmjereni samo na siroma!ne po izboru, nego i na siroma!ne ponudi.


14/65

nstitucije osiguravaju stalnu brigu i pomo bolesnima, starima i siroma!nima. adi se o bolnicama, ubonicama, azilima, siroti!tima koje se grade kraj samostana, crkvi i katedrala.9ovu se milosnice,boje kue, bolnice, &oteli, otvorene su i &odoasnicima. 4amjene institucija su'

a) siroma:nima i hodoasnicima

b) za prehranuc) za prijem staracad) siroti:ta za napu:tenu djecu

III.REPRESIJA NAD PROSJACIMA I SKITNICAMA I GRADSKE REFORME

Promjene dolaze u 1- st / represijama, nastavljaju se u 1I st. re ormama% srednjem vijeku o siroma!nima gotovo je uvijek brinula crkva, a blagonaklon stav su imali prema asketskom nainu ivota. Postojali su brojni crkveni redovi koji su siroma!tvo

prakticirali kao vrlinu, a crkva je razvila praksu milosra.% 1I. st su se dogodile kljune promjene u odnosu dru!tva prema siroma!nima. )krb i nadzor nad njima poinju preuzimati svjetovne vlasti koje su se do tada drale po strani smatrajui da je pomo siroma!nima u crkvenoj nadlenosti.%zroci promjena su u svezi nesta!ica radne snage i velikim porastom radniki& najamnina usvim zapadnoeuropskim zemljama. Poinje se razvijati manu aktura i obrtni!tvo, tj djelatnostikojima treba stalna radna snaga, a koja se prije svega regrutira od skitnica i prosjaka,otpu!teni& slugu, protjerani& seljaka koji& su do tada bile prepune sve europske zemlje.

DEMOGRAFSKA KATASTROFA U 01 ST % europi je vladalo sedam zala'1. kuga / nekoliko je epidemija bolesti no kuga je bila najjaa / zvali su je kuga ili crna smrt.ila je to ljezdana bolest koja je napadala krvni sustav i plua, a vrlo je brzo odvodila u smrt.;onijeli su je mornari u )iciliju 1+-? godine iz Ee e s Erima. 1+H= se zaustavlja, da bi se preselila u usiju, i tamo ostavila pusto!. 4ajvi!e su umirali siroma!ni, no i neki bogati islavni. 4e zna se toan broj poginuli& / smatra se da i& ima negdje oko *= ===,=== / 1F+europe.. rat / 1++?(1-H+ / stogodi!nji rat koji se vidio izmeu 8rancuske i Qngleske je po&araozapadne dijelove. 4a drugoj strani kontinenta / Turska osvajanja na alkanu.! . porezi". lo:a uprava#. razbojni:tvoN. bunaH. raskol u ?rkvi ( dva pape M im i 2vignon)

NESTAICA RADNIKA I REPRESIJA NAD SKITNICAMAPosljedice kuge su bile brojne. 4ajvi!e su stradale male ruralne i urbane zajednice. pak, kada je kriza pro!la ljudi se vraaju i zasijavaju polja. Nivi se od etve do etve, dolazi do poremeaja u zali&ama &rane, porasle su cijene ita. 9a&tjevi za veim nadnicama bili sunajvei potres nakon kuge, nastupilo je zlatno doba radniki& nadnica. Poduzimale su semjere blokiranja plaa i represijom nad prosjacima i skitnicama. 5snovni cilj je bio da sedoe do je tine radne snage, a odbijanje rada od strane zakonodavca tretira se kao delikt.adno se sposobne skitnice prisiljavaju na rad. )kitnice postaju javni neprijatelji, a skitnja

postaje delikt koji se progoni i kanjava.

1-


15/65

% 8rancuskoj van ;obri / 1+H1., izdaje naredbu kojom se osuuju skitnice koje odbijajuraditi i pri&vatiti raniju plau.% Qngleskoj / QdBard 1+->., objavljuje 25rdinance o Jabeurs3, kojom svima sposobnimado I= godina namee obavezu rada. Coraju pri&vatiti plau iz 1+*H ( razdoblje prije kuge.% Kpanjolskoj / kralj Petar :ragonski 1+->., osniva posebno povjerenstvo koje ima zadatak

da prouava plae zaposlenika, a potom odredi nji&ov maksimalan iznos. )lino radi iPortugalski kralj :l ons V.epresija je prvo poela u Qngleskoj, a zatim se pro!irila i na ostale zapadnoeuropske zemlje itrajala je vi!e od + stoljea. Kpanjolska je jedina zemlja koja nije zabranila prosjaenje. )troekazne bile su / odsijecanje u&a, ruke, obiljeavanje usijanim ezlom, tortura pa i smrtnakazna. % 8rancuskoj su slali na galije.9a!to su ljudi odbijali raditi u manu akturama, nego su se radije odavali pro!nji i skitnji iizvrgavali kaznamaDD ad tada nije predstavljao naj bitniji element ivota ovjeka kao !to je tosluaj u dana!nje vrijeme.

GRADSKE REFORME I KONTROLA SIROTINJE kriza. 9a razliku odPariza, "rkva je bila ukljuena. 5tvaraju se azili u koje moraju svi prosjaci, javna se pro!njazabranjuje, za odravanje azila upnik skuplja poseban porez. )iromasi izbjegavaju azile jer jeu njima bijedan ivot i velika smrtnost.;rugi zakon o siroma!nima sadri zabranu ulaska u grad, podjelu siroma&a na sposobne iinvalide. )posobni idu na brodove, a nesposobni dobivaju stalnu pomo no ne smiju prositi.Rpres' 8lamanski grad u kojem se proizvodilo platno.;o!lo je do spora izmeu "rkve isvjetovne vlasti. "rkva je optuila vlast da im otimaju nadlenost nad sirotinjom i da na tajnain vr!e jedan oblik &ereze. 5bratili su se za savjet teolozima u Parizu koji presuuju ukorist vlasti. To je bio znak i drugim gradovima da krenu u re orme.)ocijalnom re ormom zabranjuje se prosjaenje, organiziraju pomo stvarno siroma!nima,

protjeruju skitnice, osnivaju blagajne za inanciranje administracije koja brine o siroma!nima.Eao rezultat niza okolnosti promijenila se etika rada i ukupna dru!tvena klima, a ona jenalagala drugaiji odnos prema skitnji, pro!nji i pojedinim kategorijama ubogi& i siroma!ni&.

/RITANSKI ZAKONI ZA SIROMANE azlika je !to u Qngleskoj re orme provodi centralna vlast. 9ato je re orma provedena

e ikasno i ko&erentno.7enrik V / 1H+1., naruuje popis stvarno nesposobni& za rad. 5ni dobivaju dozvolu za pro!nju na odreenom teritoriju. )vi radno sposobni se kanjavaju kao i oni koji im dajumilostinju.)tatut iz 1HH+., odreuje da lokalne vlasti zbrinjavaju nesposobne siroma&e, a daju posla sposobnima. ;jeca prosjaka se !alju kao !egrti u zanatske radnje. 5d graana se trai da

dobrovoljnim prilozima prikupe sredstva za pomo siroma!nima. zvan organizirane pomoimilostinju mogu dati samo plemii i samostani.

1H


16/65

Easniji statuti, naroito iz doba Qdvarda V i Carije Tudor, inzristiraju da se od stanovni!tvatrai da se daje pomo u ondove za siroma!ne.Qlizabeta nalae obvezu plaanja poreza za siroma&e.7+> 77 +2' / 1I=1., donosi Poor JaB, koji regulira poloaj + klase siroma!ni& / sposobni, nesposobni i djeca. Pomo je organizirana u lokalnoj zajednici, a zasniva se na

posebnom porezu. Eombinacija represije i ekonomije.;jeca i invalidi dobivaju novanu pomo, a radno sposobni siroma!ni trebaju raditi podkontrolom lokalni& vlasti. Paralelno se a irmira i pravo na pomo i obaveza rada. 5snivaju sedomovi za rad #6ork&ouses$, u kojima se okupljaju radno sposobni siromasi. 42=7% 7 97 23$D8& $4 1NN ., :ct o )ettlement odreuje teritorijalnu organizacijusustava i zabranjuje lokalnim vlastima da se oslobaaju svoji& siroma&a, a njima zabranjuje promjenu boravi!ta. %6' 77 +2'K slubeno Poor JaB :mandement iz 1@+-, ukida se naelo teritorijalizacijei domicila za siroma&e. 4o, inzistira se na mnogo strooj selektivnosti pomou koje seomoguuje ormiranje radne snage na tri!tu rada.

IV.MUTUALIZAM ILI ORGANIZACIJE UZAJAMNE POMOI B&8&2+$42B M pokret meu radnicima koji je u 1@ i 1>. st. doveo do stvaranja organizacijauzajamne pomoi# mutualne udruge, bratov!tine$. io je posebno prisutan meu radnicimaopasni& pro esija kao !to su bili rudari i eljezniari.Cutualistike udruge ormirale ondove uzajamne pomoi novcem prikupljenim od lanarinaradnika, donacija i drugi& oblika pri&oda. % sluaju da se lanu udruge dogodila nesreadobivao je pomo iz zajednikog onda udruge.Cutualistike udruge su bile pretee drave organiziranog socijalnog osiguranja.

$437 $D82 B&8&2+$4B2Eorijene mutualistiki& udruga nalazimo u srednjem vijeku, tj u vrijeme kada su pojedinaudruenja djelovala na &umanitarnom i socijalnom planu dopunjujui aktivnosti "rkve koja je bila glavni nosilac socijalne skrbiPrvi oblici mutualistiki& udruga bili su vezani uz bolesti i sa&rane. 4ji&ovo je polazi!te biloreligiozno / karitativno#kao u sluaju bratov!tina$, ekonomsko#gilde i ce&ovi$, i socijalno#razna udruenja$.udimentalne mutualistike udruge ne nalazimo samo u srednjovjekovnoj Quropi, nego iizvan europe u ruralnim dru!tvima kakva su kinesko, indijsko i indonezijsko. 32 $%>&S8 $@S=2 637+&?$@2koju prati nagli razvoj gradova, dovela je do pokretamutualizma. aspadaju se stari oblici primarne solidarnosti vezane uz seljako dru!tvo, a

istovremeno nema dravne intervencije koja bi popunila nastale praznine u potpori ugroenimgraanima.Cutualistika se udruenja javljaju kao orme pro esionalnog i graanskogsolidarizma.% poetku prema njima postoji ambivalentan stav drave, koja ne zna dali da i&tolerira ili da i& zabranjuje. % poetku su imale * unkcije' asistencijalnu i revandikativnu. > &52 $%>&S8 $@S=2 637+&?$@2 pred kraj 1> st., mijenja strukturu radnike klase.%vodi mase koje se politiki organiziraju. ;olazi do snanog poleta politiki& partija isindikalizma koji u prvi plan stavlja revandikativnu unkciju radniki& slojeva. %2S82%2= ' kada nije bilo socijalnog osiguranja, onda je za ugroene pojedince i obitelji bilo malo mogunosti za prevladavanje rizika# traiti milostinju, obratiti se za pomo rodbiniili prijateljima, traiti neku vi!u socijalnu instituciju, npr. eudalca$. Postepeno je izrasla potreba za stabilnijim sistemom osiguranja od rizika na osnovi uplata u zajedniku kasu veeg broja lanova, s tim da u sluaju rizinog dogaaja iz prikupljenog novca moe se datiodreena pomo.

1I


17/65

G+2%73$ ' radilo se o radnicima iste pro esije koji su ivjeli na odreenom podruju pa su seuzajamno poznavali. Sesto je bio presudan etiki ili religiozni kriterij, za lanstvo su bilivani spol i dob. %druge su imale od 1= do 1== lanova.%7S8$ M demokratska struktura i meusobno poznavanje, !to je omoguivalo

socijalnu kontrolu lanova. %6>7S828?$ M

a$ lanovi su bili iste struke pa su bili izloeni istim rizicima b$ dob lanova # sve je bilo dobro dok su lanovi bili mladi$, generacijsko

separiranje dovodi do propasti udrugac$ prostorije, dranje novca, pona!anje blagajnikad$ udruge su bile osjetljive na gospodarsku konjukturu # nezaposlenost$e$ prostorne restrikcije # ako bi se lan odselio, gubio bi prava koja je imao u

udruzi i nije i& mogao prenijeti na drugo mjesto$

KONKURENTSKE ORGANIZACIJE 1. S$%>$=2+%6 &> &56 M5snovni cilj je bila revandinacija bolji& radni& uvjeta.

)indikati !ire svoje aktivnosti razvijajui materijalno potpomaganje svoji& lanova.

Pojavio se problem namjene prikupljenog novca, bilo je te!ko odvojiti asistencijalnu irevandikativnu unkciju.. 9+252@%6 & 7>&46C$B2 M 5snovna namjena je poveanja privrenosti radnika

poslodavcima, glavninu sredstava davalo je poduzee. 4edostatak je bio !to su blagajne u potpunosti bile pod kontrolom poslodavca.

DRAVA I MUTUALIZAM 1. 2S$32% S823 Mznai samo posredan nadzor nad aktivnostima udruge. 2=8$32% S823 M znai direktno nuenje socijalnog osiguranja i preuzimanje unkcija

koje su obavljale mutualistike udrugeOa) %65$ 2@&C$ M kao sluaj negiranja moe se navesti jakobinska diktatura

nakon 8rancuske revolucije koja je raspustila mutualistike udrugeO u 4jemakoj se u vrijeme kancelara iscmarcka vodila indirektna borba

1?


18/65

spontano stvoreni& radniki& blagajni 7 J8E:))Q4 i obvezni& blagajni96:4E:))Q4

b) $%865 $ 2@&C$ M ritanski zakon o socijalnom osiguranju 1>11. godine kojiuvodi obavezno osiguranje primjer je integracije dravne socijalne akcije i postojei& mutualistiki& udruga

!. %@$L732 =7B9$%2?$@2 st., kada se u znatnojmjeri razvilo industrijsko, graansko dru!tvo. 5ni su pristizali sa sela gdje je vladala primarnasolidarnost. Pomo "rkve vi!e nije dostatna.Cutualizam se javlja kao oblik organiziranja zanatski& i industrijski& radnika koje nezadovoljava !ire potrebe ljudi za socijalnom sigurno!u.Aavlja se dravna intervencija u podruju zbrinjavanja i za!tite. Aavlja se potreba za dravnim!kolama, javnim zdravstvom, socijalnim slubama. )ocijalna politika je dio dravnogme&anizma.Prve znaajne mjere u socijalnoj politici biljeimo u 4jemakoj @= / i& godina 1> st u vrijemevladavine kancelara 5tta von ismarcka.

NJEMAKI DUH DRAVNOG PATERNALIZMA 4jemaka nakon ujedinjenja 1@?1. godine, postaje snana industrijska zemlja. % gradovima je1>1=. godine ivjelo I= G ljudi, u proizvodnji elika koji je bio indikator gospodarske snagenadvisila je 8rancusku, a kasnije i Veliku ritaniju. 4jemaka je uz ):; bila i kolijevkadruge industrijske revolucije. 4jemaka je razvila monu administrativnu elitu, a njeno vrijednosno izvori!te treba traiti uluteranskom poimanju rijei Q %8 # dunost, prema dravi$, !to podrazumijeva predanost pro esionalnom pozivu.;ok se kalvinistika etika sastoji u tome da stalno kreira novi rad i dostignue, !to uzrokujestvaranje nestabilne elite, koja se stalno mora potvrivati novim uspjesima, luteranska elitaini odreeni socijalni sloj )T:4;, koji obavlja tradicijom pro iliran pro esionalni rad uslubi nekom autoritetu. Vr&ovni autoritet je kralj koji je redove aristokracije otvorio i pripadnicima drugi& slojeva. 4ajvei doprinos konceptu jake drave dali su takozvani katedarski socijalisti # pro esoriekonomije i prava$, u prvom redu 6agner, )c&ae e i )c&moller. ntelektualci iz tog krugaosnovali su %druenje za socijalnu politiku.;rava je progla!ena velikim moralnim uiteljem ovjeanstva.;akle / brza industrijalizacija koja uzrokuje promjenu strukture stanovni!tva i urbanesocijalne probleme, tradicija snane paternalistike drave koju utjelovljuje carskaadministracija te du&ovna klima, tako i meu glavnim strujama socijalista, pogodovali sudravnoj socijalnoj intervenciji koja se osamdeseti& godina ispoljila u 4jemakoj.

/ISCMARCKOVE REFORME

1@


19/65

% 4jemakoj je u 1> st bilo razliiti& poticaja za rje!avanje socijalni& pitanja. 4eki su poduzetnici poduzimali mjere u korist radnika. 9naajnu ulogu je imala i crkva.% razdoblju izmeu 1@-@ / 1@?= vodila se indirektna bitka izmeu dobrovoljno utemeljeni& blagajni # 7il kassen$ i obavezni& blagajni # 9Bankassen$. ;obrovoljne su bile prisutne uzapadnim pokrajinama, a obavezne u istonim, pruskim dijelovima zemlje. Vladalo je

obavezno mutualno osiguranje.Prije sami& iscmarkovi& re ormi bilo je dravni& mjera koje se mogu svrstati u zaetkedravnog socijalnog intervencionizma. 4jemaki termin 6o&l a&rstaat je oznaavao najpozitivnije aspekte policijske akcije koje suse ticale kontrole ita i borbe protiv skupoe0Pruska je prva uvela obavezno osnovno !kolstvo 1?I+ godine. 1@+>., godine je zabranjen raddjeci mlaoj od > godina, a ogranien je maksimalno na 1= sati za adolescente izmeu > i 1Igodina. 1@H+ zabranjen je rad djece mlaa od 1* godina, a limitiran na I sati djeci izmeu 1* i1I godina. 4jemaka je nakon ujedinjenja 1@?1 godine, pod vodstvom kancelara 5tta von iscmarcka,ubrzala industrijalizaciju i ukupan gospodarski razvoj. 4astao je i njemaki radniki pokret, akasnije je do!lo do ujedinjavanja radniki& partija.1@?@ godine, vlada zabranjuje socijaldemokratske novine te u&iuje socijaldemokratske prvake. iscmarckovi zakoni su svojevrstan komplet zakona protiv socijaldemokracije.epresivne mjere protiv nji& upotpunjuju se obveznim mjerama socijalne za!tite

najugroeniji& kategorija radnika. adnici se tako dovode u poloaj ovisnosti o dravi.1@@1 "arski proglas i prijedlog zakona o nesrei na poslu / najavljen je zakon kojim se &tjeloobavezati poslodavce da osiguraju svoje zaposlene za sluaj nesree na poslu. Poslodavci bi po tom prijedlogu zakona trebali plaati doprinos osiguranju kojim upravlja drava i koje onasubvencionira.1 ! M &veden je 4akon o obveznom osiguranju za sluaj bolesti. %vedeno je obveznozdravstveno osiguranje, ali samo za industrijske radnike iji godi!nji pri&od nije prelazio *===maraka. adnici su morali plaati *F+, a poslodavci 1F+ doprinosa. 8ondovima su upravljalenezavisne institucije, ali koje su bile pod kontrolom drave. % savjetima ondova je bilo *F+radnika, a smo 1F+ poslodavaca.8ondovi su imali + oblika'

1. poduzetnike blagajne' +(-G doprinosa koje su plaali radnici*. pro esionalne blagajne' +(-G doprinosa koje su plaali radnici+. komunalne blagajne' 1,H / *G doprinosa koje su plaali radnici

1 " M izglasan je 4akon o nesrei na radu. Poslodavci su bili obavezni plaati u zajednikekorporativne blagajne iz koji& su isplaivane naknade za invaliditet nastao zbog nesree naradu. adnik koji je postao potpuni invalid dobivao je rentu u visini dvoje treine plae. %

sluaju smrti na poslu, udovica je dobivala *=G njegove plae, i 1HG za svako dijete. 4ajveiiznos je bio I=G od plae.1 /. 4akon o mirovinskom i invalidskom osiguranju. PolaFpola doprinosa su plaali poslodavci i radnici. Prvi takav zakon u svijetu.)va tri zakona su 1>11 ujedinjena u Eodeks )ocijalnog osiguranja.8 $ 2 8$42B / oznaka iscmarckovog sustava.% poetnom razdoblju nije bilo dravni& inancijski& subvencija, no ipak je njena drava bilaznaajna. 5na je obvezivala na osiguranje radnika, a istodobno nadzire cijeli sustav.adnici su bili za socijalno osiguranje, ali ne i za iscmarckove zakone, zato !to'

1. morali su plaati doprinose na koje nisu bili naviknuti*. socijalna davanja su bila niska da bi im bila privlana

Cali i srednji poduzetnici koji su bili izvozno orijentirani bili su protiv,a vea dravnoza!tiena poduzea za socijalno osiguranje.

1>


20/65

4jemaki su liberali bili protiv osiguranja od nesrea na radu, ali su podravali mirovinsko jer se time olak!avao teret pomoi siroma!nima.;ruge zemlje nisu &tjele pri&vatiti te zakone jer su dolazili iz 4jemake, a kasnije i& je iusija preuzela, a 4jemaka i usija su bile nepopularne.

SOCIJALNA POLITIKA POSLIJE /ISCMARCKA1>1+. osiguranjem je obu&vaeno 1@ milijuna osoba / pro!iren je na sve zaposlene, a ne samona siroma!ne.Tijekom .sv rata pojaava se intervencija drave u radno socijalnoj s eri.6Q C: )E: QP% J E: 4akon . sv rata 4jemaka postaje republika. 4a razini dravne utemeljene su slube zazapo!ljavanje i pro esionalnu orijentaciju.1>*?. uvedeno je osiguranje nezaposleni& radnika.1>+=. kraj 6eimarske republike zbog velika ekonomske krize, in lacije, i nezaposlenosti.1>++. na vlast dolazi 7itler i nacionalsocijalisti #prekida s 5ttovom socijalnom politikom$,donose 9akon o ukidanju bijede naroda i drave koji vladu ovla!uje da bez obzira na ustavdonosi zakone. %kida se parlamentarna demokracija i sustav steeni& liberalni& i socijalni& prava. %kidaju se sindikati, pravo na !trajk, tari na autonomija, savjeti poduzea. %temeljujese 4jemaki ront rada, a na podruju socijalne skrbi, umjesto dotada!nji& veliki&&umanitarni& organizacija nastaje "arska radna zajednica slobodne skrbi 4jemake.Ta je politika imala uspje&a u zapo!ljavanju, izgradnji in rastrukture i kontroli cijena. 4akon sv rata 4jemaka se vraa iscmarckovskim zakonima , drava usvaja koncept tri!ta,

razvoj socijalne pomoi i socijalne skrbi.

VI. FRANCUSKA:RADIKALIZAM REVOLUCIJE I SPORNI

USPON SOCIJALNE DRAVE ZAOSTAJANJE FRANCUSKE %zroci'

1. 8rancuska je dugo bila zemlja obiljeena selja!tvom, ruralnim nainom ivota imentalitetom. 5uvani su mali parcelni posjedi na kojima je ivjelo autarkinokonzervativno, tradicijski okrenuto selja!tvo, otporno na progres, 4a selja!tvo senaslanjao brojan i utjecajan sloj sitne buroazije, obrtnika, trgovaca i mali& poduzetnika.

*. Vrijednosna orijentacija rancuske dominantne klase. % Velikoj ritaniji vodeisocijalni sloj bili su poduzetnici, a u 8rancuskoj buruji. uruj rijetko uzima kredit,!tedi postupno i dugo, uva se rizika, njegov ideal nije poduzetni!tvo, nego ivot odrente.

+. Sesti ratovi i revolucije koji su u 1> st &arali 8rancuskom.

JAVNA POMO SIROMANIMA8rancuska je revolucija proklamirala ideje koje dravna vlast u s eri javne pomoi nije mogla promijeniti.olnice i dobrotvorni uredi prepu!teni su lokalnim, municipalnim vlastima. % revoluciji su

bolnice i pripadajua im dobra nacionalizirani, odnosno oduzeti od "rkve.;rava se povlai iz neposredne socijalne akcije. Cunicipalne su vlasti pri&ode namicalelokalnim porezima, donacijama, ali je bila presudna pomo "rkve.;rava je neznatno intervenirala u pomoi siroma!nima, a ne!to veu odgovornost drava preuzima u odnosu na napu!tenu i siroma!nu djecu bez roditelja.

*=


21/65

PATRONSKI MUTUALIZAM adnike su organizacije u 8rancuskoj po utjecaju i snazi osjetno zaostajale za srodnimorganizacijama u Velikoj ritaniji i )kandinaviji. %zrok je mentalitet mali& seljaka i sitne buroazije koji je pogodovao rancuskom individualizmu.

9akon Je "&apelier iz 1?>1 osuuje radnike asocijacije.z ;ru!tvenog ugovora A.A. ousseaua poristekao je stav unesen u Eonstituciju iz 1?>+. premakojem je drava duna brinuti o svim svojim graanima osiguravajui im rad i sredstva zaivot, kada ve ne eli da to ine druge organizacije koje bi graani mogli stvoriti.9akoni protiv organiziranja radnika i pro esionalnog dru!tva ometali su stvaranje mutualni& isindikalni& udruenja u 8rancuskoj. %nutar poduzea, mutualizam je neka vrsta susretaradniki& potreba i interesa poslodavca koji ima moralnu i ilantropsku osnovu.)ocijalna se intervencija u cilju dobrog unkcioniranja proizvodnog kolektiva ograniava natvorniki krug, a vlasnik pokazuje dobar smisao za uspje!no poslovanje ako pomae radnike.5vakav tip patronskog mutualizma, koji nije ukorijenjen u radnikom pokretu, rancuskiliberali i konzervativci tijekom druge polovice 1> st i u prvim desetljeima *= st suprotstavljate svim inicijativama uvoenja osiguranja ivotni& rizika radnika.% uplitanju drave oni e vidjeti opasnost za poslodavaku autonomiju i slobode liberalnedemokracije.

OSIGURANJE OD NESREE NA POSLU 0232 I MIROVINSKO OSIGURANJE 0304. 4ekoliko dogaaja nagovje!tava promjene u socijalnoj politici'

1. u Parizu je odran P V CQ %4: 5;4 E54< Q) A:V4Q P5C5U*. de iniraju se principi supsidijarne obveze lokalni& kolektiviteta poduprti& dravom da

potpomognu siroma!nima, nesposobnima za rad+. usvaja se 9akon o pro!irenoj pomoi zapu!tenoj djeci-. osniva se socijalni muzej i prve socijalne medicinske !kole

9akon o nesreama na poslu izglasan je 1@>@.Tee nego osiguranje od nesree na poslu bilo je uvesti starosno mirovinsko osiguranje.Cirovina podrazumijeva osiguranja za ivotno razdoblje kada je ovjek izvan rada.9akon o radnikim i seljakim mirovinama usvojen je 1>1=. Cirovinu je uspjelo dosegnutitek HG radnika.Prilikom usvajanja zakona raspravljalo se o dilemi' neposredna raspodjela ili kapitalizacijamirovinski& ondova. %svojen je princip kapitalizacije.)indikalni voa Aou&au bio je protiv kapitalizacije jer je smatrao da radniki novac uplaen umirovinske ondove ne mije sluiti za ekspolataciju radnika.

SOCIJALNO OSIGURANJE 0354. I POMO O/ITELJI 0356. 4akon sv rata bilo je lak!e primijeniti nacionalnu solidarnost na socijalnom planu.9akonom o socijalnom osiguranju 1>+= osigurani su sljedei rizici' bolest, materinstvo,starost, invalidnost i smrt. 5siguravanjem su pokriveni industrijski i trgovaki radnici plaeniispod odreene razine. 5siguranici su mogli sami birati blagajnu osiguranja.deja o pomoi obitelji potjee iz socijalnog katolicizma. Pokazalo se da brojne radnikeobitelji jednostavno ne mogu ivjeti od jedne plae pa je obiteljski dodatak postaoegzistencijalna nunost.9akon o obiteljskim dodacima usvojen je 1>+*, nametnuo je obavezu poslodavcima uindustriji i trgovini da se pridrue blagajnama kompenzacije koje su dijelile obiteljskedodatke.

OSIGURANJE ZA SLUAJ NEZAPOSLENOSTI

*1


22/65

% odnosu na susjedne zemlje, 8rancuska je najvi!e kasnila u obveznom osiguranju odnezaposlenosti. ;obrovoljno je osiguranje bilo mogue i po njemu i rancuska prednjaila.5siguranje za sluaj nezaposlenosti uvedeno je tek poslije sv rata zbog / 1. slabostirancuskog radnikog pokreta i *. nezaposlenost je bila manje izraena jer 8rancuska nije bila

proleterska zemlja.

Prve mjere za za!titu nezaposleni& poduzete su poetkom H=(i& godina.1>H@. stvorena je :)5" A:" A: 9: :9V5A 9:P5)JQ45)T % 4;%)T A T


23/65

Traili su re orme socijalne pomoi siroma!nima koja je do tada bila na teret lokalnimzajednicama / preteno seljacima, traili su subvencije drave i olak!ice ve postojei&iskalni& nameta. Eao izvoznici nisu mogli tro!kove prebaciti na strane potro!ae.je!enje se na!lo u novim porezima za pivo. To je znailo prebacivanje novi& socijalni& teretana gradsko stanovni!tvo, a slabljenje iskalni& pritisaka na armere.

)trateg je bio Carcus ubin / odbacio je iscmarckovski model jer su plae u ;anskoj bilemale, predloio je uz socijalnu pomo i mirovine starim siroma!nim ljudima, iz poreza za pivo. 4ije rije o svim starim ljudima, ve onima koji su i prije primali socijalnu pomo. Tajzakon je usvojen 1@>1. godine, ( 9akon o mirovinama za stare siroma!ne ljude.Eonsenzus u ;anskoj slian ovom oko mirovinskog osiguranja, nije postignut u sveziosiguranja nesrea na poslu.Jiberalno orijentirani armeri su smatrali kako je poljoprivreda manje rizina od industrijski& pro esija.eguliralo se osiguranje radnika kod mali& poduzetnika i radnika u sektoru krupnog biznisa.Erupna industrija, u kojoj su radnici bili najvi!e izloeni rizicima od nesree na poslu, morala je na sebe preuzeti inanciranje te vrste osiguranja, dok je za nezavisne poslodavce # armeri$uveden poseban sustav osiguranja na naelu mirovina iz 1@>1.9a starosne se mirovine postiglo univerzalno, a za nesree na poslu socijalno di erenciranorje!enje.

VEDSKA: NARODNE MIROVINE 0305. GODINE Put do univerzalistikog mirovinskog osiguranja u Kvedskoj bio je ne!to duzi i drugaiji negou ;anskoj.% !vedskoj je dravna birokracija bila razvijenija, sposobnija i otpornija. Kvedska jeadministracija avorizirala socijalno osiguranje biscmarckovskog tipa, di erencirano sobzirom na plae i statuse te ogranieno na radnike i dravne inovnike.Kvedska agrarna klasa nije bila politiki jedinstvena. Kvedski su armeri uivali blagodatidravnog protekcionizma, a isto je bilo i s dravno za!tienom industrijom.ogatiji su armeri i industrijalci mogli pri&vatiti nove doprinose zato !to su istodobno bili u

prilici prevaliti i& na potro!ae svoji& proizvoda na domaem, za!tienom agrarnom tri!tu.9a porezno inanciranje mirovina opredijelili su se mali armeri i nezavisni poduzetnici, koji& je bio veliki broj, ali su bili neorganizirani, pa i bez potrebne politike moi.)ocijaldemokrati su se prvotno usredotoili na interese radnike klase, bili su za kontributivnemirovine jer su se bojali porezne raspodjele tereta sa seljacima.9akon o narodnim mirovinama usvojen je 1>1+ godine. Cirovine se nisu u potpunostiinancirale iz poreza, nego je mali dio prikupljen iz doprinosa.%vedena je podjela u + mirovinske klase za koje su propisani obvezni doprinosi u postotke

ostvarenog pri&oda. Cirovine su bile obvezne, obu&vatile su sve ljude iznad I= godina# nijei& bilo puno, ali bilo je znaajno$. Kvedski je sustav prvi u svijetu uveo obvezne mirovinskeondove.1>1* / osnovana prva !kola za socijalni rad.

VEDSKA: PRODU/LJIVANJE SOCIJALNOG SOLIDARIZMA 547IH GODINA 64. STOLJEA 4a ideolo!kom je planu !vedska socijaldemokratska partija, koja je napustila marksistiku ineoklasinu ekonomsku politiku u korist kenezijanizma.% vrijeme vladavine !vedski& socijaldemokrata bile su na dijelu dvije osnovne ideje'1. 4: 5;4A:KTV5 / podrazumijeva traenje mandata za vladanje u !irokim slojevima te

koaliciju i kompromis sa socijalnim skupinama koje nisu pri&vaale socijalizam.

*+


24/65

*. )5" A:J 9:C / znai razvoj ekonomske demokracije, socijalni& jednakosti, i promoviranje interesa radnike klase.5snovni ideolo!ki elementi koji de iniraju polazi!te !vedske dravne dobrobiti, + naela'

1. odnosi se na narodnu kuu, dobro dru!tvo, dru!tvo mora biti kao dobro domainstvo ukojem vlada jednakost, obzirnost, suradnja i pomo

*. univerzalizam / govore o narodu, ne misle samo na radniku klasu, nego i na drugesocijalne slojeve s kojima su u savezu+. ideja solidarnosti znai ogranienje #smanjenje$ nejednakosti, a u socijalnoj politici

ogleda se kroz univerzalna i jednaka socijalna davanja svim graanimaKvedska je socijalna drava koja inzistira na punoj uposlenosti, osigurava najbolje socijalneusluge # !kolstvo, zdravstvo, stanovanje$ te univerzalnim davanjima i za!titu od glavni&socijalni& rizika kao !to su starost, bolest, nezaposlenost, nesrea na poslu i siroma!tvo.

O/ITELJSKA POLITIKA: KONCEPT /RANOG PARA M8RDALKvedska se politika prema obitelji naslanja na liberalistiku tradiciju.zvanbrana djeca izjednaena su sa branom 1>1?., a liberalizacija razvoda braka uvedena je1>*=., pobaaj je takoer bio slobodan#prvi ga legaliziraju$.zmeu dva svjetska rata #+=(i&$ Kvedska je dospjela do najnie stope ertiliteta u Quropi.Kvedski pronatalizam nikad nije odbacio kontrolu raanja, nego je pri&vatio parolu da svakodijete mora biti eljeno dijete.Poziciju socijaldemokrata u pogledu razvoja stanovni!tva i obitelji najbolje su de inirali brani par :JV: +-., u knjizi E 9: 5 ;QC5< :8)E5CP T:4A%."ilj socijalne politike treba biti *HG porasta nataliteta te podr!ka obiteljima srednje veliinekoje mogu osigurati kvalitetu ivota svojim lanovima. 4ji&ov projekt obiteljske politike sadri univerzalne mjere socijalne dobrobiti, usredotoenisu na djecu, brani se pravo ena na zaposlenost#1>*1 pravo glasa$.5biteljska politika +=(i& godina *=.st proiza!la iz koncepcije CLrdalovi& podrazumijeva besplatnu porodnu njegu, posebne stambene aranmane, najamnine prema veliini obitelji,djeje dodatke, enidbene potpore samo&ranim majkama, za!titu zaposlenosti za majke.1>-@. uvedena su univerzalna djeja davanja.Kvedska danas ima najvi!u stopu nataliteta u Quropi#liberalizam$, s druge stranetradicionalna F konzervativna kr!anska dru!tva danas imaju nizak natalitet, pr. talija.

VIII .VELIKA /RITANIJA: OD ZAKONA ZA SIROMANE DO LA/URISTIKIH SOCIJALNIH REFORMI Povijesni koncept'

1. zemlja koja je uvijek bila malo po strani Qurope, na distanci, jednim je dijelom gledalana Quropu, a jednim na :meriku

*. pobijedila je re ormacija, odvojila se od katolike crkve u 1I st / protestanti( podlogaza individualizam i liberalizam

+. rano je krenula u prekomorska osvajanja i iseljavanja-. prva je na svijetu postala industrijska zemlja

Prva zemlja na svijetu u kojoj je dravna vlast organizirala sustavnu politiku premasiroma!nima. ritanske su vlasti donijele nekoliko zakona o siroma!nima # Poor laBs$ kojimasu regulirale nji&ov status, razvrstavale i& u kategorije, odreivale im domicil i kretanje, propisivale vrste i nain pomoi nesposobnim siroma!nima, te obvezu rada onima koji su bilisposobni.

*-


25/65

4akon + stoljea primjene zakona o siroma!nima, usvojeni su prvi britanski zakoni o socosiguranju. Velika je re orma izvr!ena neposredno nakon * sv rata na temelju prijedloga lordaeveridgea.Qtape vladavine zakona za siroma!ne'

1. etapa takozvanog )tarog zakona za siroma!ne # 5ld poor laB$ i akata kojima je

dopunjen, a traje od 1I=1 / 1@+-.*. etapa takozvanog 4ovog zakona za siroma!ne # 4eB poor laB$ koja traje od 1@+- / 1>=@., kada je donesen zakon o mirovinama starim ljudima, a potom i drugi zakonikoji su oznaavali kraj zakona za siroma!ne.

OLD POOR LA9 0 40.To je vrijeme dinastije Tudor.Aedna od opasnosti koja prijei normalno unkcioniranje drave su prosjaci i skitnice koji&nakon kuge ima jako puno. )matra se da je kraljica Qlizabeta . prvi zakon za siroma!neaktroirala iz stra&a od prosjaka i skitnica jer se bojala socijalni& nemira koje su oni mogliizazvati.Cilostinje nisu zadovoljavale potrebe sve veeg broja siroma!ni& ljudi koji& je bilo posvuda uzemlji. Aavljaju se novi socijalni slojevi koji su vezani uz rastuu trgovinu i manu akturu.Prema puritanskom s&vaanju rad je dobar za pojedinca i za naciju, a nerad i lijenost su !tetnii nedopustivi, milostinju treba zasluiti. )matraju da je bijeda rezultat grije&a.5J; P55 J:6 iz 1I=1, stari zakon za siroma!ne # slubeno poor laB$ / sredi!nje pitanjeovog zakona je kako sposobne prosjake i skitnice natjerati na radDD Eombiniran nainrepresije i ekonomija, de iniraju se tri kategorije siroma!ni&' 1. nemoni siroma!ni u kojespadaju stari, kronino bolesni, slijepi i umobolni. 9a nji& je predviena pomo uubonicama. )lian status imaju i *. siroma!na djeca dok ne odrastu i postanu sposobna za rad# !alje i& se u !egrte$.+. kategoriju ine radno sposobni prosjaci i skitnice koji su obvezani raditi. ad se organizira'a$ izvan institucija, a ako ta metoda nije uspijevala i!li su u b$ radne domove # Bork&ouses$, a ako bi pobjegli dospijevali su uc$ popravne domove # alm&ouses$)iroma!tvo se poku!avalo suzbiti propisivanjem plaa, kontrolom cijena ita i kvalitete proizvoda nuni& za ivot.Primjena zakona za siroma!ne organizirana je u paro&ijama, a potrebna sredstva prikupljenasu posebnim lokalnim porezima.9akon o domicilu # :ct o )ettlement$ / propisivao je teritorijalno primjenu sustava kontrole iza!tite siroma!ni& / zabrana kretanja, ne smiju u gradove


26/65

%kinuo je naelo teritorijalnog domicila, koje je prijeilo pokretljivost. %spostavljen jecentralizirani sustav kojem je pomo siroma!nima uni icirana, a postaje i selektivnij .)iroma!nima se upravlja u veim regijama umjesto u malim paro&ijama. Prilike u radnimdomovima su postale tee nego !to su prije bile. "ilj je bio da se siroma!ni prisile da samitrae posao.

4ovi zakon predstavljao je pobjedu liberalizma.FA/IJANSKO DRUTVO I SOCIJALNO PITANJE % 1> st. Velika ritanija, za&valjujui industrijalizaciji i trgovakoj ekspanziji doivljavaveliki gospodarski napredak. To se ogleda u rastu broja stanovnika. 5d 1@==(1@+1 naraslo je s1= na 1I milijuna. Ceutim raste i bijeda. ;ok prije bijeda nije bila toliko vidljiva, sada seoni koncentriraju u gradovima. st u britanskom dru!tvu raste svijet o te!kom poloaju radnika.Evali icirani radnici u britaniji su se ve ranije sindikalno organizirani, a pred kraj 1> st javljaju se organizacije nekvali icirani& radnika.1@@+ / mala skupina intelektualaca osniva 8abijansko dru!tvo. ije je o istraivakoj skupinikojoj pripada nekoliko slavni& ljudi tog doba / )idneL 6ebb, njegova ena eatrice 6ebb teernard )&aB. 4a poetku si imali oko 1H= lanova. Publikacije izdavali u asopisu 8abianQssaLs.5snovni im je cilj, bez revolucionarni& metoda, preobratiti kapitalistiko dru!tvo. rzoostvaruju veliki utjecaj na javnost, posebno na sindikate i nie slojeve.Pod nji&ovim utjecajem je 1>=I., osnovana Jaburistika partija, koja se bori za pobolj!anjeivotni& uvjeta britanski& radnika.

SOCIJALNE REFORME G. LLO8DAPrve znaajne socijalne re orme potakla je liberalna vlada koja je do!la na vlast 1>=I., a u njoj je za to najvee zasluge imao 11.5siguranje je bilo obavezno i obu&vaalo je sve radnike koji su zaraivali manje od

+*= unti godi!nje. ;oprinose su plaali poslodavci, radnici i drava.9akoni koji pripadaju ovom paketu britanski& socijalni& re ormi su i / odredba o objedima za!kolsku djecu iz 1>=I, o medicinskoj kontroli !kolske djece iz 1>=?, te popis o minimalnim plaama u selekcioniranim industrijama 1>=>.

IZVJETAJ LORDA /EVERIDGEA I LA/URISTIKE SOCIJALNE REFORME 4ajznaajnija socijalna re orma je nastala nakon drugog sv rata i vezana je za ime 6illiama7. everidgea.everidge je poetkom *=.st bio tajnik povjerenstva za re ormu sustava socijalne pomoi ukojem su djelovali abijanci )idneL i eatrice 6ebb. %oi sv rata izabran je u ;onji dom parlamenta.

*I


27/65

1>-1, kada je V bila u totalnom ratu s nacistikom 4jemakom postavljen je na elo parlamentarnog povjerenstva koje je trebalo pripremiti prijedlog re orme britanskog sustavasocijalne sigurnosti.1>-* / u ?H= tisua primjeraka objavljen je izvje!taj povjerenstva kojeg je priredio lordeveridge pod naslovom )ocial nsurance and :llied )evices koji je postao temelj kasnijeg

britanskog sustava socijalne sigurnosti.Titmuss navodi + naina putem koji& je rat utjecao na britansku socijalnu politiku'1. pojaana je socijalna solidarnost, pred opasno!u od zajednikog neprijatelja*. obitelji srednje klase u provinciji preko evakuirane djece iz bombardirani& gradova

upoznali su se sa siroma!tvom gradski& radniki& slojeva+. vlada je morala dati odgovor na ratnu situaciju budui da je &tjela imati zdravu ,

na&ranjenu i zadovoljnu nacijuzvje!taj lorda everidga poinje razotkrivanjem H veliki& zala britanskog dru!tva'

1. prljav!tina*. bolest+. neznanje-. besposlica iH. siroma!tvo

% njemu se predlau rje!enja za ova zla. Pojam socijalne sigurnosti je sredi!nji u njegovomkonceptu. "ilj sustava socijalne sigurnosti je da ovjeka oslobodi nude tako da mu jamisigurnost pri&oda. zvje!taj nije bio zakon, ali je pri&vaen u parlamentu.Eao socijalni rizici navode se svi oni dogaaji koji predstavljaju opasnost za redovan pri&od pojedinca, a to su' bolest, nesree na poslu, starost, materinstvo i nezaposlenost.. predlae globalni i ko&erentan koncept kojeg obiljeavaju - naela'1. naelo univerzalizma / obu&vaa cijelu populaciju*. naelo jednostavnosti i jedinstvenosti / jednim se doprinosom pokrivaju svi rizici+. naelo uni ormiranosti / socijalna su davanja svima jednaka-. naelo koje se odnosi na centralizaciju cijelog sustava / nagovje!tava staranje jedinstvene javne slubePredlae da drava pomae obitelj putem obiteljski& do&odaka, da se javno zdravlje pobolj!autemeljenjem 4acionalne zdravstvene slube, da se organizirano prie zapo!ljavanju.Eljuna je politika zaposlenost, smatra kako je nezaposlenost glavni socijalni rizik. Aednakesu naknade bile mogue s obzirom na veu demogra sku &omogenost britanije u odnosu naeuropske kontinentalne nacije te se time znatno pojednostavljuje administracija koja bi primjenjivala socijalne zakone.9dravstvena za!tita i manji dio socijalni& davanja inancirani su putem poreza. Predvienesocijalne naknade bile su relativno niske i zadrale su se na granici egzistencijalnog

minimuma.9anemario je zaposlene ene i nesposobne za rad.5dgovor' 9aposlene udane ene nisu bile izjednaene s mu!karcima u plaanju doprinosa i usocijalnim primanjima. Polazio je od pretpostavke da se radi o manjem broju ena, dok i&veina ostaje kod kue. adno nesposobni graani su bili diskriminirani u odnosu na invaliderada

1. tako se osiguravaju radnici na opasnim poslovima*. zaposleni rade po zapovijedi poslodavca

Jaburisti u V do!li su na vlast 1>-H te su proveli ogranienu nacionalizaciju u nekimgranama rudarstva, industrije i bankarstva.


28/65

1>-H. uvedeni su obiteljski dodaci1>-I. nacionalno zdravstveno osiguranje1>-@. 9akon o socijalnoj pomoi1>->. 9akon o stanovanju%spostavljanjem je poslijeratne britanska socijalna drava koja se nalazi na pola puta izmeu

skandinavskog socijaldemokratskog i amerikog rezidualnog modela.

I;. SAD: LI/ERALIZAM, FILANTROPIJA I ROOSEVELTOVE SOCIJALNE REFORME

)ustav socijalne sigurnosti u ):;(u se bitno razlikuje od onog u europskim zemljama. Taj jesustav jae obiljeen idejom liberalizma, isticanjem individualne odgovornosti iregionalizmom, poduzetni!tvom, malom intervencijom drave u socijalnu s eru.5ve razlike se mogu objasniti znaajkama ):;(a kao velike zemlje, sa speci inom

povije!u, masovnom imigracijom tijekom posljednja dva stoljea, te otvorenimmogunostima rada i poduzetni!tva.

SAD VELIKA ZEMLJA MIGRACIJAaspolae s ogromnim teritorijem koji ini *F+ povr!ine cijele Qurope. 4ije imala povijesnonaslijee eudalizma, indijsko je stanovni!tvo prorijeeno u ratovima s doseljenicima, potisnuto u rezervate, uni!teno alko&olom.ndustrija se nametnula kao dominantan nain proizvodnje #imali su sirovine i tri!ta za

plasman industrijskog proizvoda$.% temeljima amerikog gospodarskog razvitka bila je poljoprivreda koja je porezima idoprinosima inancirala razvoj industrije, a ameriki su armeri predstavljali prvo velikotri!te za industrijske proizvode. Prometno su se povezivali jezerima i rijekama, a kasnije suizgraene eljeznike pruge.):; je imala visoke nadnice zbog oskudnog broja radne snage !to je privlailo europskedoseljenike.1@I*., 9akon / svaki je mu!karac mogao dobiti I* &ektara zemlje, kasnije 1*-, *-@ do kraja1> stoljea;oseljavanje Quropljana krenulo je u 1? st. Prvo naselje AamestoBn u Virginiji nastalo je1I=? godine / britansko naselje 4aseljavanje :merike odvijalo se u etnikim valovima'

1. prvi i najvaniji su bili doseljenici s britanskog i irskog otoja i oni su dominirali dosredine pro!log stoljea

*. u drugoj polovini 1> st, brojne su njemake imigracije+. kraj 1> st i poetak *= st / talijanska imigracija-. dalje / slavenski val, ostale zemlje #


29/65

1. obiteljsko poduzetni!tvo / armeri na sjeveru*. velike lati undije sa zemlji!nom aristokracijom i crnim robovima na Augu

Talijanski i slovenski doseljeniki val se razlikuje od anglosaksonskog i njemakog vala.adilo se o siroma!nim seljacima, nepismenim radnicima, uglavnom katolicima koji su te!koadaptirali na amerike prilike. 7tjeli su popraviti svoj materijalni poloaj i vratiti se u Quropu

Qtnika !arolikost prijeila je razvoj radnikog pokreta i jedinstvenosti. Qtnike i rasne predrasude bile su prepreka klasnoj solidarnosti.):; nije imala razvijene dru!tvene strukture kao u Quropi.

PRIMJENA /RITANSKOG POOR LA9A I RAZVITAK FILANTROPIJE

ritanski su doseljenici donijeli praksu elizabetanskog Poor JaB / a iz 1I=1. godine, koji jenastao iz potrebe za kontrolom prosjaka i skitnica na prijelazu iz agrarnog u industrijskodru!tvo. Puritanski kalvinizam donekle inovira pristup sirotinji i istie potrebu kako svimoraju raditi. 4ema socijalne &ijerar&ije, a vana je vjera u jednakost. Pauperizam se s&vaakao bolest i nesposobnost doseljenika da se snau i iskoriste !ansu u novoj zemlji rada istvaranja. 5vdje su otpori laissez / aire ilozo iji mnogo slabiji nego u Quropi.% 1> st popularan je socijalni darvinizam prema kojemu se socijalni napredak odvija kroz bespo!tednu konkurenciju u kojoj preivljavaju samo najsposobniji. 4agla!ava se !tetnostorganiziranog dravnog pomaganja sirotinje.)tanovni!tvo je raslo, poveali su se gradovi i socijalni problemi. 4astaje potreba zasmje!tanjem neadaptirani& pojedinaca u posebne institucije iji je cilj briga za ovisne osobe ida i& se osposobi kako bi se brinuli sami za sebe.To su siroti!ta #alm&ouses$ u kojima se provodi praksa indoor reli # pomo unutar institucije$umjesto prakse outside reli # pomo izvan institucije$.)redinom 1> st u prvi plan izbija naelo za!tite od neugodni&, socijalno devijantni& individua.5ko 1@*=., poinju se razvijati specijalizirane institucije za djecu, mentalno retardirane,slijepe, glu&e, kao i korektivne ustanove za delikvente.Veina je institucija utemeljena od strane bogati& pojedinaca, drava je preuzela odgovornostza tek mali dio marginalni& skupina.je!avanje socijalni& problema prepu!taju inicijativi bogati& i obrazovani& pojedinaca kojitako slijede kr!anska naela milosra koja je u Quropi prakticirala crkva.8 J:4T 5P A: se razvila u 1> st te je zasluna za nastanak i razvitak mnogi& institucijasocijalne dobrobiti namijenjeni& siroma!noj i &endikepiranoj populaciji.To je dobrovoljna pomo bogatim siroma!nim graanima i raspodjela dobara putemdonacijskog davanja. % !irem smislu rijei obu&vaa ilozo ska gledi!ta i praktina djelovanjakoja odraavaju individualnu i institucionalnu 2ljubav prema ljudskom rodu3.

Takve su institucije' !kole, knjinice, bolnice, siroti!ta, staraki domovi.Prednosti ilantropije' individualni pristup, usredotouju se na sluaj 4edostatci' ne moe se svima pomoi, jaa se klasna kultura, siroma!ni se socijalnostigmatiziraju, problem prenagla!enog pro esionalizma i elitizma;vije vane organizacije ilantropije'

1. "&aritL organization societies / "5) / koje je pretea dana!nje organizacije 8amilL)ervice :merica. 8unkcionirala je kao tzv. 2prijateljski posjetitelji3 # riendlL visitors$,radilo se o enama iz vi!e klase koje su posjeivale siroma!ne ene s ciljem da i&motiviraju na aktivnosti radi postizanja boljeg naina ivota # davale su im savijete$.Pristup se temeljio na uvjerenju kako je siroma!tvo posljedica pogre!nog nainaivota, lo!eg kori!tenja novca, pijanstva i nemorala. 4ovac se siroma!nim obiteljima

davao samo iznimno. Cetoda je poznata kao 2 znanstveno milosre3, te se moe reikako su to poeci socijalnog rada kao pro esije.

*>


30/65

*. )ettlement &ouses / radilo se o kuama u siroma!nim naseljima u koje su se useljavali bogati ljudi. deja je bila briga iz susjedstva za dobrobit siroma!ni& ljudi koji se nisusna!li u novim prilikama. )iroma!ne su susjede pozivali u )ettlement &ouses gdje suza nji& organizirali klubove i skupine za razne aktivnosti. )matraju kako okolinanegativno djeluje na siroma!ne.

%kratko' britanci su donijeli poor laB samo !to je on postroen u amerikim prilikama / svatko ima mogunost i uvjete da uspije stoga se mora brinuti sam za sebe, ali naravnokasnije, rastom stanovni!tva, gradova i problema, moraju malo mijenjati ilozo iju, pasiroma!ne prvo smje!taju u siroti!ta i azile, kasnije se otvaraju institucije za razne kategorijeneugodni& i problematini& skupina, i preteno od strane bogati& pojedinaca, drava malointervenira.

SINDIKAT I SOCIJALNA SOLIDARNOST RADNIKA

Eraj 1> st., vrijeme je organiziranja ameriki& radnika koje nastaju sporije i s vi!e otpora negou Quropi. Prepreka je bila amerika ilozo ija individualizma i samo pomoi.1@?@. nastaje radnika organizacija koja trai usvajanje radniki& zakona koji bi propisivali @sati rada te zamjenu za obveznu arbitrau od !trajka."ilj je bio okupljanje svi& vrsta radnika.1@@I. pokreu !trajk za postignue @ / satnog radnog dana. Tijekom !trajka, u "&icagu,ubijeno je nekoliko radnika, organizacija slabi.;ogaaji su bili povod za progla!enje 1. svibnja kao dana radnika.:CQ ":4 8Q;Q :T 54 58 J: 5% kojoj je cilj za!tita interesa kvali icirani& radnika,tzv. pro esionalaca. 5rganizacija je konzervativna, pripadaju joj bijelci, mu!karci ikvali icirani koji nemaju niske do&otke, bar do 1>+=. 4emaju namjeru mijenjati socijalni sustav, nego se bore za pobolj!anje poloaja radnikaunutar kapitalizma.)vakom sindikatu pridrueno je udruenje uzajamne pomoi kojem radnik plaa kotizaciju pomou koje je ivotno osiguran, ima pravo na mirovinu nakon odreene dobi, naknadu usluaju bolesti, pomo u sluaju nezaposlenosti kao i pomo iz !trajka!kog onda.5ve prednosti koje radnik stjee dre ga u sindikatu, jer i& gubi u sluaju da ga napusti.Eotizacije su visoke, pa ako i& radnik ne moe platiti, plaa i& poslodavac na osnovikolektivnog ugovora.

ROOSEVELTOVE SOCIJALNE REFORME: SOCIAL SECURIT8 ACT 035


31/65

Pokrenuo je seriju mjera kojima je bio cilj zapo!ljavanje. %mjesto da uvede britanski sustavosiguranja od nezaposlenosti, nastojao je zaposliti nezaposlene.8ormira se " V J :4 "54)Q V:T 54 "5 P) koji angaira desetine tisua mladi& ljudina po!umljavanju i izgradnji cesta.8ormirana je P% J " 65 E :;C 4 )T :T 54 koja raspolae kreditom namijenjenim

za javne radove.Trai se od drave usvojenje kodeksa pona!anja u gospodarstvu kojim e se sprijeitinelojalna konkurencija, za&tijeva se za!tita plaa i smanjenje radnog dana,1>++. stupa na snagu 4:T 54:J 4;%) :J Q"54)T %"T 54 :"T koji predsjedniku daje pravo da za svaku industriju donese kodeks lojalne konkurencije.9abrana rada djeci ispod 1I godina, odreuje se minimalna plaa, ogranieno trajanje rada, priznanje kolektivni& ugovora.8ilantropske donacije gotovo su i!ezle jer su i pripadnici srednje i vi!e klase materijalnonazadovali.-. 1>+H. usvojen je )5" :J )Q"% TR :"T koji sadri odredbe o starosnim mirovinama teosiguranju za sluaj nezaposleni& oni& koji su radili u industriji i trgovini.znosi mirovina su mali, vezani su za iznos plaa, inancirana je porezima na plae s jednakimudjelom zaposleni& i poslodavaca.z mirovinskog su sustava iskljueni samozaposleni, poljoprivrednici i usluni radnici te

privremeni radnici.:mandmanom na )5" :J )Q"% TR :"T iz 1>+>. osiguranje se pro!iruje na uzdravanjesupruge i djece. st. ili su na snazi ugotovo svim europskim zemljama. 4aglasak je vi!e na kaznama i ogranienjima nego nasamoj pomoi.*. 8aza pret&istorije socijalne politike ( liberalni prekid. 1> st. 9a razliku od pret&odne aze,kada je u prvom planu podloni!tvo sirotinje i obveza njenog pomaganja od strane eudalni&monika, liberalizam inzistira na slobodi i samopomoi. %pravo je to pogodovalo nastajanjurazlika u rje!avanju socijalni& pitanja u pojedinim zemljama. 4adalje 7. 7eclo navodi daljnje - aze / eksperimentalna, aza konsolidacije, razdobljeekspanzije i razdoblje re ormulacije socijalne politike'

+1


32/65

1. Qksperimentalno razdoblje / 1@?=(1>+=. ;esetljea intenzivne industrijalizacije iurbanizacije koja je za&vatila razvijene zemlje svijeta. Vrijeme je to druge industrijskerevolucije, prednjaile ):; i 4jemaka. Quropske vlade na novu masovnu radniku,gradsku bijedu reagirale dono!enjem zakona kojima na niskoj razini i za ogranienu populaciju uvode osiguranje od glavni& egzistencijalni& rizika s kojima su se suoavali

siroma!ni radnici i nji&ove obitelji. Takoer se uvodi obavezno osnovno !kolskoobrazovanje, poetci zdravstvene za!tite, poduzimaju se prve mjere u podrujustanovanja i slino. 4ajvanije dostignue iz tog razdoblja je utemeljenje sustavasocijalne sigurnosti.

*. azdoblje konsolidacije / +=(-= godine *=.st., velika ekonomska kriza u zapadnimzemljama, posebno ):; te drugi svjetski rat. at i poraa vrijeme su nastankaopseni& programa ekonomske i socijalne rekonstrukcije pod vodstvom drave. )vekljune zapadne zemlje usvajaju zakone o socijalnom osiguranju kojima pokrivajuosnovne socijalne rizike. azvijeni su obavezni mirovinski sustavi. )lino je i sazdravstvenim osiguranjem, potporom obitelji i socijalnom pomoi.

POSLIJERATNI USPON SOCIJELNE DRAVE azdoblje razvoja socijalne politike nakon drugog sv rata dijeli se na dvije aze'

1. 8aza zavr!ava sredinom sedamdeseti& godina. 5snovno obiljeje je / snaan usponsocijalne drave, porast dravne redistribucije i vi!a razina socijalni& prava. 4eki gaautori nazivaju zlatnim dobom.

*. poslijeratno razdoblje obiljeeno je restrikcijama i rekonstruiranjem socijalne politike.8rancuski ga autori nazivaju te!kim razdobljem.

Qkspanzija socijalne drave se dogaa poetkom pedeseti& do sredine sedamdeseti&. Postavljase pitanje' Kto je to utjecalo na tu dotada nezabiljeenu ekspanziju europski& socijalni&zemaljaDDDTo je zbog toga !to'

1. ;o!lo je do neoekivano brzog ekonomskog rasta, koji je utjecao na osjetno pobolj!anje standarda !iroki& socijalni& slojeva. % strukturi socijalni& tro!kovanajznaajniji su izdaci za starosno osiguranje i zdravstvenu za!titu, zajedno su inilioko dvije treine.

*. To je bilo doba intenzivne modernizacije i !irenja dru!tva masovne potro!nje. % tovrijeme automobil i televizor, dva simbola masovne potro!nje, praktino preplavilizapadna dru!tva.

+. Trei simbol dru!tva masovne potro!nje je naglo pro!irena praksa odlaska na godi!njeodmore izvan grada. Paralelno s porastom standarda poveala se i snaga radnikeklase, koja je dobro organizirana u sindikate i radnike partije.

-. Valja upozoriti na posebnu ulogu obiteljskog modela jednog &ranitelja, te dominantnu

ulogu konjugalne obitelji, koja jo! nije za&vaena procesima dezagregacije. Takva jeobitelj pouzdan oslonac socijalne drave u rje!avanju socijalni& problema. ;ogodila sesnana demogra ska ekspanzija / babL boom.

4eke re orme koje su obiljeile to razdoblje /1. koncept socijalnog tri!ta njemake kr!anske demokracije s kraja -=(i& godina*. poslijeratno !irenje sustava socijalnog osiguranja u 8rancuskoj+. program socijalni& re ormi( Cedicaid i Cadicare u ):;(u sredinom I=(i&-. univerzalna socijalna davanja u nordijskim zemljamaH. laburistiki zakoni u V

Pojavljuju se znaajni meunarodni socijalni dokumenti, osnivaju se meunarodneorganizacije.

+*


33/65

UZROCI KRIZE SOCIJALNE DRAVE 1.


34/65

8leksibilizacija i prekarizacija rada destabiliziraju klasine sustave socijalne sigurnosti,razvijene u poslijeratnom zlatnom dobu socijalne drave.Eriza modernizma i nastupanje postmodernizma.Coderni je svijet poivao na racionalizaciji i znanosti, na ekonomiji modernog kapitalizma,moralnom redu i dravi. Posljednji su ratovi, ekonomska kriza i represivnost urbanizacije

devaluirali znanost, a dru!tvene je ideale uni!tio znanstveni socijalizam i liberalistiko tri!te.;vije su posljedice koje se re lektiraju na socijalnu dravu. % prvi plan dospjele su drugedimenzije socijalni& podjela, a to su' rod, &endikep, etnicitet, prostorna segregacija i sl.)ocijalne znanosti postmoderne inzistiraju na konceptu socijalne ko&ezije, kao nainu prevladavanja socijalni& interesa.

KRIZA I REFORME SOCIJALNE DRAVE E T EQ'

1. tro!i prevelik dio nacionalnog do&otka, sve su vei porezi i doprinosi*. neuinkovitost socijalne drave(zdravstveno(pristup je ormalno jednak za sve, ali je

dostupnost i kvaliteta usluga neujednaenaO obrazovanje / ne smanjuje nejednakostinego i& potie

+. pretjerana regulacija i birokratiziranost socijalne drave;emokratske su vlade sklone pretjerivanju u nametanju socijalni& programa, pa ugroavajuindividualne slobode i gube podr!ku.Eritike su dobile na snazi nakon ekonomske krize koje je zaustavila svijet poslije na tnog!oka sredinom ?=(i& godina *= st.Q;%E" A: P Q)T %ET% :4AQ )5" A:J4Q ; N:VQ5snovno obiljeje ovog pristupa je ograniavanje ili rezanje #retrenc&ement$ socijalni&tro!kova. Cnoge re orme iz tog vremena 1>@=(1>>= koje su imale za cilj smanjenje socijalni&tro!kova, imat e svoje e ekte u buduem razdoblju.%vid u restrikcije u socijalnu politiku mogue je dobiti kroz promjene u zakonima koji suusvojeni u pojedinim zemljama.1. C 5V 4)E )%)T:V #mir.sustav i re orme$D 4a mirovine se tro!i najvea rakcija javni& socijalni& izdataka. Cirovinske su re ormekoncipirane u oekivanju osjetnog porasta broja umirovljenika u narednom razdoblju.;ugorone mjere'

1. prijelaz od mirovinske s&eme de inirani& davanja #de ined bene its$ na s&emude inirani& doprinosa #de ined contributions$ / ta operacija dovodi do smanjivanjadravni& subvenicija mirovinskim ondovima, koji doprinosima osiguranika ne mogu

pokrivati mirovinska davanja.*. prijelaz sa s&eme tekue raspodjele #paLgo$ na s&emu kapitalizirane mirovinske!tednje #capital ounded$, odnosno na mirovinski sustav s vi!e stupova #pillars$.

*. 9; :V)TVQ4: 9:KT T:# visoki tro!kovi$e orme su usmjerene u + pravca'

1. bolje kori!tenje zdravstveni& resursa*. kontrola cijena zdravstveni& usluga i lijekova+. prijenos dijela zdravstveni& tro!kova na korisnike

5snovni problem zemalja s dravno kontroliranim sustavom je odravanje kvalitetezdravstveni& usluga, a u zemljama s klasinim socijalnim osiguranjem to je kontrolazdravstvenim tro!kova.

ilo je redukcija naknada za bolovanje i smanjenje prava invalida.;ekomodi ikacija / besplatno zdravstveno osiguranje.

+-


35/65

ekomodi ikacija / plaanje participacije i sl.+. 4:E4:;Q 4Q9:P5)JQ4 C:stovremeno se tretiraju kao mjere ekonomske i socijalne politike. ;aleko su manje

znaajnije, nego mirovinski i zdravstveni tro!kovi. 4apori su bili usmjereni na ukljuivanje nezaposleni& u svijet rada # Bork are u ):;(uO

Bel are or Bork u V O C u 8rancuskojO le icuritL u ;anskoj$Kirenje socijalni& prava koja se odnose na zadovoljavanje novi& socijalni& potreba iosiguranje novi& socijalni& trendova # skrb o starim ljudima, obiteljska politika$.

T Q4;5V )5" A:J4 7 Q85 C '1. trend privatizacije / koji je dijelom uzrokovan nezadovoljstvom javnim uslugama

imunijeg dijela populacije*. trend trans era / dijela socijalne nesigurnosti s drave na pojedinca / najjasnije je

izraen u mirovinskom sustavu.Proces smanjivanja ovisnosti o tri!tu,


36/65

Q%'( povelja o temeljnim pravima radnika 1>@>( socijalni protokol 1>>1( amsterdamski sporazum 1>>? # nunost da se proces ekonomske integracije

kompletira adekvatnom socijalnom politikom$Quropska komisija'( tzv 9eleni papir, green paper / o europskoj socijalnoj politici

udunost europske socijalne drave nije ugroena.)ocijalna prava nisu iskljuivo determinirana na nacionalnoj razini, nego se nji&ovode iniranje i realizacija postupno premje!taju na nadnacionalnu, europsku, a dijelom i naglobalnu razinu.

DRUGI DIO SUSTAVI SOCIJALNE POLITIKE

I. MIROVINSKI SUSTAV

DEFINICIJA I FUNKCIJA MIROVINSKOG SUSTAVACirovinski sustav je skup pravni& normi, administrativni& i inancijski& aranmana kojima seregulira osiguranje starosti, invaliditeta, gubitka &ranitelja.Vanost mirovinskog sustava temelji se na injenici da se njime osiguravaju najra!ireniji inajznaajniji socijalni rizici kojima su izloeni graani.Veliki je interes ljudi i javnosti za stanje i unkcioniranje mirovinskog sustava.Povean je indeks ovisnosti umirovljenika u odnosu na zaposlene stanovnike.%dio sredstava za umirovljenike porastao je u dru!tvenom bruto proizvodu u mnogimzemljama.%mirovljenici ine znaajan dio birakog tijela.8%4E" AQ'

1. aspodjela potro!nje pojedinaca tokom ivotnog vijekaO ljudi dobivaju plau tokom jednog dijela ivota i dio te plae se uzima kako bi mogli dobivati pri&od kad prestanuraditi. Ta raspodjela odnosno odvajanje plae je obavezno.

*. Pojedinana i kolektivna !tednja / prisiljavanje dru!tva na odvajanje dijela pri&oda zaneke investicijeO mirovinski ondovi u razvijenim zemljama danas predstavljajuogromne akumulacije inancijskog kapitala koje se koriste za razna ulaganja.

+. )ocijalno / integrativna unkcija / putem mirovinskog sustava u pravilu se vr!ivertikalna redistribucija do&otka od bogatiji& prema siroma!nijim kategorijamastanovnika i tako smanjuju nejednakosti u dru!tvu. 7orizontalna redistribucija unutar mirovinskog sustava' izmeu umirovljenika iste kategorije &orizontalna redistribucijase odvija u korist oni& koji imaju dodatne potrebe i poveane tro!kove pa su im nunevee mirovine. Ver i &or redistribucija doprinose ostvarenju socijalne pravde,uklanjaju ili ublaavaju siroma!tvo, te unapreuju socijalnu ko&eziju unutar dru!tva.

Ceugeneracijska solidarnost / generacija koja radi uzdrava one u mirovini.

POVIJEST MIROVINSKOG SUSTAVA Cirovinski sustav se razvio u posljednji& 1== godina.Prvi tip starosnog osiguranja moe se ostvariti unutar obitelji ili !ire srodnike grupe, anazivamo ga ne ormalnim. Prevladava u nerazvijenim zemljama, a u odreenoj mjeri prisutno je i u razvijenim.

+I


37/65

;rugi tip starosnog osiguranja moe se ostvariti u okviru organizacija u kojima pojedinac radiili im na neki drugi nain pripada, a zove se ormalni.85 C:J4 )%)T:V 5) st, poetkom *= st, u zapadnim zemljama nastaju prvi javni mirovinski sustavi.Prvi zakon o obaveznom mirovinskom i invalidskom osiguranju usvojen je u 4jemakoj# iscmarck$ 1@@>. 8inanciran je iz doprinosa od poslodavaca i radnika, obu&vaene su nekekategorije radnika, siroma!ni radnici, mirovine su bile niske.Velika ritanija'1>=@. prve starosne mirovine, provjera pri&oda, niske mirovine, inanciranje iz poreza.1>11. 4ational nsurance :ct obavezno osiguranje svi& iziki& i drugi& radnika s pri&odomispod odreene razine. ;oprinose su plaali poslodavci, radnici i drava.8rancuska'1>1=. 9akon o radnikim i seljakim mirovinama / mirovine su bile minimalne, nisu prelazilerazinu pomoi sirotinji, dobivali su i& oni ispod IH godina, i nakon += god radnog staa.Kvedska'1>1+. 9akon o narodnim mirovinama / obvezne i univerzalistike, inancirane iz poreza, malidio iz doprinosa):;' 4akon velike gospodarske krize na inicijativu oosevelta. 9a radnike zaposlene u industriji itrgovini.1>+H. )ocial )ecuritL :ctEasnije je osiguranje pro!ireno na ovisne lanove i udovice.

Presudnu ulogu u !irenju i produbljivanju mirovinskog sustava imali su i sv rat, te velikagospodarska kriza *=(i& i +=(i& godina . Aaa se solidarnost i socijalna integracija.

MODELI MIROVINSKOG SUSTAVA;e iniraju se temeljem H osnovni& kriterija

1. mirovine osiguranja / univerzalne mirovine*. tekua raspodjela / kapitalizacija # kapitalizirana mirovinska !tednja$+. de inirana davanja / de inirani doprinosi-. javno upravljanje / privatno upravljanjeH. obvezno sudjelovanje / dobrovoljno osiguranje

1.a. % C5;QJ% 5)


38/65

zaposlene, a mirovinski se ondovi mogu ormirati za pojedine pro esionalne skupine ilisocijalne kategorije#utemeljitelj je biscmarck$.1.b. C5;QJ %4 VQ 9:J4 7 C 5V 4: / podrazumijeva mirovinska davanja starimljudima iznad odreene dobi ili invalidima, neovisno o zaposlenju i doprinosima, inancirajuse iz poreza, a uvjet za nji&ovo dobivanje je graanski status # everidge, nastale u ;anskoj i

Kvedskoj$. 4ijedan od temeljni& modela ne ostvaruje se u istom obliku # uvedene su provjere pri&oda,mirovine vezane uz plau, inanciranje iz poreza i doprinosa / poslodavaca i radnika$.9emlje koje prakticiraju model osiguranja uvele su zajamene minimalne mirovineosiguranika na osnovi provjere pri&oda izvan sustava socijalne pomoi.Programi socijalne pomoi uz mirovinski model osiguranja # mirovina se dodjeljujeadministrativnom odlukom$ / provjera pri&oda za dobivanje temeljni& mirovina. %univerzalnom modelu #mirovina je pravo$ / smanjuje se rizik izmeu jednog i drugog.)ocijalnu pomo prati stigma korisnika, temeljne mirovine.Prema nainu inanciranja i raspodjele mirovina Palier razlikuje - velike obitelji mirovinski&osiguranja'

1. )T: )C: "E5V)E C 5V 4)E )%)T:V E54 T4Q4T:J4Q Q% 5PQ( donedavno je bio na snazi u 7. )tarosno je osiguranje glavni, a uz invalidsko i jedini stup mirovinskog osiguranja. "ilj je odranje do&otka. )ustav se inanciradoprinosima radnika i poslodavaca, a unkcionira na osnovi tekue raspodjele.

*. ; %@I$

( prvi stup / beveridgeovski dopunjen obveznim pro esionalnim mirovinama koje se uokviru poduzea ili odreene privredne grane inanciraju doprinosima osiguranika kojise kapitaliziraju.

-. Q9 ;%:J4 :4


39/65


40/65

*. radikalne mirovinske re orme usmjerene na privatizaciju i ondovsku kapitalizacijumirovina.

Eada je rije o prilagodbi javni& C)(a uobiajeno se posee za 1.podizanjem dobi odlaskau mirovinu. 4uno je razlikovati zakonom odreenu dob umirovljenika

Documents

-Socijalna Politika- Prema knjizi Prof. Vlade Puljiza