002 Sura El-bekare

7/24/2019 002 Sura El-bekare

1/43

POGLAVLJE: 2

POGLAVLJE BEKARE

OBJAVLJENO U MEDINI, 40 DIJELOVA, 286 AJETA

SADRAJ:

Poglavlje Bekare je Hazreti Muhammedu poslije hidreta objavljeno u Medini. Poslije hidreta uMedini muslimani su doli u dodir meu ostalim i sa idovima. Arapska plemena u Medini vs iHazred ivila su pod zatitom idovskih plemena. Poto su idovi bili pristae jedne monoteisti!kevjere" uspjeli su meu ovim Arapima u Medini zadrati vode#i poloaj.

Prije pojave $slama idovski rabini su Arapima govorili" da #e do#i jedan novi pejgamber" koji #e meuArapima idolopoklonstvo istrijebiti. %ad su Arapi iz Medine saznali" da je u Mekki Hazreti Muhammedpo!eo pozivati u $slam" povjerovali su ovim rije!ima idovskih rabina" da #e do#i taj Boji Poslanik.$na!e idovi su o!ekivali da #e do#i jedan poslanik" koji #e njihovu mo# i snagu u!vrstiti. Poto suidovi vidili da ovaj novi poslanik ne#e ispuniti njihovih tenja" i da im ne#e sluiti" po!eli su mu seopirati i zali su s njim u rasprave. &astojali su da ga stave u kunju sa raznim pitanjima iz njihovesvete knjige" dizali su se protiv njega i sudjelovali su u svim pothvatima" koji su bili makar od kogaprotiv &jega poduzimani.

Poglavlje Bekara govori o idovima i o njihovim neprijateljskim pothvatima protiv $slama" kao i opropisima po kojima se $slam i idovstvo razlikuju" te pobija sve zamjerke" koje su idovi Muhammedalejhisselamu !inili.

' prvom dijelu ovog poglavlja nam se objanjavaju glavni osnovi $slama kao i posljedi(e kojenastupaju njegovim primanjem ili neprimanjem. ' drugom dijelu se i govori o onim li(ima" kojaislamsko vjerovanje dre samo na jeziku. ' tre#em dijelu govore#i o tome" da su osnovi $slama ivjerovanje u Boje jedinstvo jedna nepore(iva istina" iznose se kao dokaz ovome veliki nepromjenljivizakoni u prirodi" koje je )vemo# Boja uspostavila.

*etvrti dio ovog poglavlja govori o velikim !ovje!ijim sposobnostima. ' ovom dijelu nam seobjanjava kako !ovjek radi toga to propusti zgodnu priliku udara na razne poteko#e. +va ta!ka jeobrazloena sa zgodama iz ivota o(a ljudi Hazreti Adema. Peti dio govori o zavjetu $zraeli#ana i onagovjetanjima" koja su objavljena u knjigama $zraeli#ana" a koja su sa objavom %ur,ana ispunjena.-esto i sedmo poglavlje govori o onim velikim blagodatima" koje su $zraeli#anima darovane i o tome

kako su prema tim darovima bili nezahvalni. +smi" deveti i deseti dio govori o propadanju $zraeli#ana"o njihovoj okrutnosti i neizvravanju i krenju preuzetih / obaveza" dok jedanaesti i dvanaesti diogovori o njihovom neprijateljstvu prema Hazreti Muhammedu i o pokretima" koje su protiv &jegapoduzimali.

0rinaesti dio govori o dizanju propisa onih knjiga" koje su prije bile objavljene i o $slamu" kaonajsavrenijoj vjeri" koja je objavljena" !etrnaesti dio objanjava kako je $slam u vjerovanjunajsavreniji od svih vjera. ' petnaestom dijelu se $zraeli#ani upu#uju na obe#anje" koje je dano$brahimu" i prema ovome obe#anju #e se u potomstvu $brahimova sina $smaila pojaviti jedanpejgamber. $za toga se govori o tome" kako je Hazreti $brahim podigao %a,bu" a u slijede#a dva dijelase govori o novom duhovnom preporodu" koji #e nastati i o %a,bi kao %ibli mjesto 1erusalema2%udusa3.


2/43

4evetnaesti dio ovog poglavlja govori kako #e muslimani prije nego postanu gospodari %a,be"toga sredita muslimanskog" u kome se nalazi po Bogu odabrani

$ hram" pretrpiti mnoge nevolje i poteko#e" ali #e u svakom slu!aj,u nestati i idolopoklonstva" a vjera ujedinstvo Boje #e kona!no izvojevati pobjedu" a dvadeseti dio to poblie objanjava. Poto suizloene sve sporne ta!ke" koje postoje izmeu idovstva i muslimanstva" dokazano je da idovskovjerovanje nije pravi monoteizam. ' slijede#ih jedanaest dijelova se govori o raznim propisima kao5oporu(ivanju" odmazdi" ratu" haddu" pi#u i igri" siro!adi" bra!nim dunostima" razvodu braka ipropisima za udovi(e. ' slijede#a dva dijela se iznose propisi kojih se moraju muslimani u borbi dratikao i zabrana pokolja" te se donose primjeri iz ivota $zraeli#ana.

' slijede#em trideset!etvrtom dijelu se govori o Bojoj mo#i i preporu!uje se muslimanima da radinevolja" koje su zbog vjere pretrpili od svojih neprijatelja" ovima se ne osve#uju i ne zlostavljaju ih. 'jednom dijelu" koji iza ovih slijedi" iznose se primjeri iz ivota Hazreti $brahimova i $zraeli#ana" koji nampredo!uju" kako $ se narodi iz mrtvila diu i napreduju. 0ridesetesti i sedmi dio govori" da napredakjednog naroda i njegova snaga ovisi o rtvama i portvovnosti i pou!ava" da svaki trud" koji budeu!injen za pobjedu pravde i istine" i nova(" koji se utroi u tu svrhu" donosi sedmerostruku" pa i ve#u

korist.

Poto su ovako jasno izloene posljedi(e portvovnosti" koje muslimanima mogu donijeti uspjeh" uslijede#em dijelu se musliman6 upozoravaju da se !uvaju lihvarstva. 7ilj muslimana u ivotu nije dagomila imetak i od njega vu!e samo korist. ' tridesetdevetom dijelu ovog poglavlja se preporu!ujemuslimanima da sve poslove svravaju pred ispravnim i vjerodostojnim svjedo(ima i da sve zapisu" azadnji dio nagovjetava" da kona!no $stina mora pobijediti.

Poglavlje Bekara je meu prvima to su u Medini objavljena" a najve#i dio ovog poglavlja je objavljen udrugoj godini po Hidretu.

1 Elif, L!, Mi!"1# "O M$%!!&' 2 () 4 T* +& -+i. * *+*+ -i/&$!-+&"2#-&! O- +& $3* 5*.*5*+-i!,"#*+i /+&7$+$ $ -&/i&-*,"4#l-++$ -!, 'i+&l& i *!9$ '7$.& *-i! 3* !* i! '7*/li I *-i!*+i /+&7$+$ $ *-* 3* +& *5+/l+&-* T&5i i $ *-* 3* +& *5+/l+&-* 7i+& T&5&, i*+i $ *' /*. G**'7 $$;&-i - 7/i $3 T* $ *-i, *+i $ &-i i*+i $ '* /*. "O-i!, *+i -& l$+$ i -& 7$!i+$ 7/$ Ri+&?# S7


3/43

DIO 2 ) KOJI VJERUJU RIJEIMA I PRETVARAJU SE

8 N&i l+$'i .*/*7& i * -i +&$ /+&7-i#i **/i3& *-& 5*.*/&, *+& !+&3*B*. *5*9/3& ' /! *!*.-$, * $ /& 3/7'-+& i3i-i3&, *-' i%$3/7'i3& "' +& K$7- M$%!!&'*/* '+&l*# 24 Ali * */* -& $?i-i3&, i.$7-*$?i-i3i -&;&3&, *-' & ?$/+3& /37& *+ +& -&/+&7-i& 7i7&&-, ?i+& +&./7i/* l+$'i i !&-+&8#2C "M$%!!&'&@# O5+/i 7'*-$ /i+&3 *-i!, *+i/+&7$+$ i '*57 '+&l ?i-&: -+i% i!+$ /73*/i i*' *+i% 7i+&& 3&$ I 'l*'*/& 3i% /73*/ 5$'$ +&li i $9i/%, 7&


4/43

7i!+&7 7$9i *!7i


5/43

7&?&: =7 /! -i +&! 7&* ' J !* -! /& 3+-& - -&5$ i - &!l+i i*-* 3* /i *3/*7&-* ?i-i3& i 3* 7i/3&F1>#4 K' !* 7&li !&l&i!:$?i-i3& &'9'$ A'&!$@ "*l*-i3& & A'&!$#18# /i $ & *l*-ili *i! I5liO- & $3&.* i *%*l* & *-i*, +&7 +& '* !&$ -&%/l-& i -&/+&7-i&1#I !i !* 7&li: O A'&!&: N3-i & /*+*! '7$9i


6/43

nastao ovaj Ademov zaborav o kome je rije!.9


7/43

9F3 Muslimani su oni" koji ruku, !ine. +vim se ajetom idovima nareuje da u vjerovanju slijedemuslimane.

DIO 6 ) BLAGODATI KOJE SU I=RAELIANIMA DAROVANE

4> O i-*/i I7il*/i@ S+&3i3& & M*+i% 5l.*'3i, *+& ! /! *'7i*, +&3i3&&, ' ! / *'li*/* i $'i.* -' '7$.& -7*'&@0# 48 $/+3& & *-*.'-, ' /i& -i* -&;& !*;i 3$&. 7/ i$-i3i, ' & /i& -i?i+i .*/*7-&;& 7i!i3i, ' & *' -&/+&7-i% -&;& !*;i $&3i *3&3 $?i-+&- -il+ i-&7/'& i ' & /i& -&/+&7-i# C6 P *3* 3& 5ili $ -&/+&-*! i *l$!73/*!3-+$, Mi !* / *&3 *9i/ili,' 5i 3* %/l-i 5ili C> S+&-$ i %l' !* /!

-7/ili *5l


8/43

duboko kao to je danas. More je tada bilo plitko" a nastupanjem oseke" voda bi se potegla i tako je$zrae6li#anima bilo mogu#e bez ikakve opasnosti more pregaziti. a njima su se dali u potjerugip#ani" ali dok su jo bili na morskom tlu" nastupila je plima i to je bio uzrok da su se gip#ani umoru podavili 2)ejjid Ahmed han5 0uma! %ur,ana3.


9/43

B*9+& $5i+li 44#O/* i! & '&il*, +&7 $ 5ili -&**7-i i 7&*7?ili $.7-i


10/43

>0 O&3 !$ -7*' -+&.*/ 7&?&: M*li 3/*. G**'7 $ -& i!&, -& -!*5+-i, / +* 3 7/ !*7 5i3i, +&7 !i /i'i!* !-*.* 7/, *+& $ */*+li?-& i *+& -! & /i+$ i -*& -, * B*. ', -;i ;&!* 7/$ *+& 5 9&li >1 M$ 7&?&: T* +& 7/ *+*! & -i+& *7l*, -i -3l*, *+- &5i -&! -i/i% !- i *+ +& ?i3& i +&'i-3/&-& 5*+& O-i 3' 7&*&:

S' i -! /& '*57* *5+-i* =lli $ +&, li $ & -+i/liC1#

=?3 )abej(i su po pri!anju slijedili $brahimovu vjeru. ' :n(iklo6pedia Britanika; se kae" da su oniivili u Babilonu kao neka polu6kr#anska sekta i da su u vjerskim obredima sli!ili sljedbeni(imaHazreti 1ahja,a. &eki komentari govore da je i saibeizam kao i kr#anstvo i idovstvo u prvim svojimpo!e(ima se zasnivalo na monoteizmu 2jednobotvo3" ali ve#ina komentatora ih smatraidolopokloni(ima.

=@3 idovi sebe smatraju izabranim narodom i tvrde da #e samo oni biti spaeni. +vaj ajet potpunoovu njihovu tvrdnju zaba(uje i kae da #e biti spaeni svi" koji vjeruju Allaha i dobra djela rade.

=3 )tari zavjet govori" da su sinovi $srailovi obitavali pod brdom 2%njiga $zlazak 8F583. Pri!a kojakae da su po kur,anskom objanjavanju $zrael(i obitavali pod brdom 0urom" koje je u zraku visilo"prava je bajka i nema nikakva oslon(a u %ur,anu.

=C3 idovima je bilo nareeno da u subotu ne rade" nego da se taj dan posvete molitvi. %r#anima jeto bilo nareeno u nedjelju. %od muslimana petak nije ovakav praznik. Muslimani preko dana vremolitve rade#i svoj posao" a petkom i prije i poslije dum,e6namaza #e raditi. idovima je bilo strogonareeno" da se subotom posvete molitvi" to oni nijesu !inili.=F3 '!enjak $mami Mudahid ovako tuma!i ovu zgodu5 :+ni nisu bili pretvoreni u majmune" nego sesa ovim ho#e da prikau njihove prilike. $z ovoga se razumije da su im se preokrenula i okrutnula sr(a"ali nema ni govora o tome" da su se oni pretvorili u majmune;. +vo nam potvruju i ajeti" koji #ekasnije do#i. 20aoerija" 0uma! %ur,ana3.

?3 ' )tarom zavjetu se govori o klanju krave. ' :0esniji; 2akoni ponovljeni3 se kae kad ,bi senaao netko ubijen i ne bi se mogao ubi(a na#i" onda bi se u nekoj dolini zaklalo gove!e" koje nije ujaram uprezato. )tar(i bi peru#i u dolina ruke govorili5 :nae ruke,nisu prolile ove krvi" a nae o!i nisuvidjele;. +vako ,bi krvna osveta bila oprotena 2akoni ponovljeni 9858KF3. +vako isto objanjenjenalazimo i u :%njizi Brojevi; ..28F58KF3.

%ur,anski navod nema nikakve veze sa ovim obrazloenjima iz )tarog zavjeta. %ur,an nam prikazujekoliku su panju i potovanje idovi iskazivali gove!etu" to se naro!ito vidi iz onog dijela" koji govori ozlatnom teletu" koga su oboavali" kao i to da su neku vrstu gove!eta naro!ito pazili i iskazivali muvelike po!asti. ' $ndiji i danas ovu vrstu gove!eta potuju" koju su i $zraela#ani potivali. Hazreti Musanareuju#i" da se ovaka goveda kolju" htio je da ukloni oboavanje gove!eta" to je veliko ponienje za!ovjeka kao razumno bi#e.

?83 +vi nam ajeti pokazuju da je krava" koju je Musa traio da je zakolju" smatrana kod $zraeli#ana vrloskupo(jenom. 0rebala je biti lijepa i da se gledao(ima svia. idovi je nije.su htjeli zaklati. )va svojstvaopisane krave su ih podsje#ala na zlatno tele" koje su oni oboavali. Gadi toga je Musa ustrajnozahtijevao," da se ova krava zakolje.

DIO ) OKRUTNOST SINOVA ISRAILOVI

>2 S+&3i3& & ' 3& +&'-*. ?*/+& $5ili, 3& & 7'i -+&. 7&i7li i/li T' +& B*. *37i* /& 3+-&C2#> Mi !* 7&li: U'7i3& . +&'-i!'i+&l*! l-& 9i/*3i-+& E3* 3* B*. !73/& *9i/l+/ i *$+& /! /*+&


11/43

-*/& ' 5i 3* %/3ili "N+&.*/$ !*; i /&li?i-$#C#>4 I 3*. $ /7


12/43

?=3 %ur,an ovdje govori da idovi i kr#ani nijesu sa!uvali pravu !isto#u ranijih Bojih objava" koje subile sadrane u 0e vratu i $ndilu. 4a su ove knjige iskrivljene danas se prima kao apsolutno utvrena inepobitna !injeni(a. apadni kriti!ari nakon dugotrajnog ispitivanja i istraivanja doli su do potpunoguvjerenja" da ovo u!enje %ur,ana o izmjeni i promjeni prijanjih objava" koje je prije toliko stolje#aizneseno" odgovara potpuno istini.

??3 &eki su idovi muslimane izvijestili da su u 0evratu nali napisano" da #e Hazreti Muhammed do#ikao Boji Poslanik" a drugi su ovo pred muslimanima krili i prve su radi toga prekoravali.

?@3 idovi su vjerovali da dehennemska kazna ne#e biti via od jedne godine dana" a kr#ansko jevjerovanje bilo da oni uop#e ne#e biti kanjeni deliennemskom kaznom 2$zlazak 95#/i ;&3& li+&* *3$3i i '*57* ?i-i3i /*+i!7*'i3&l+i!,C8#7*'5i-i, i7*?'i i 5i+&'-i


13/43

8> Mi !* M$$ K-+i.$ 'li, i -+&. *l-i& +&'-*. + * +&'-*. lliIH$ i-$ M&7+&!i-$ !* 'li +-& i *3/*7&-& '*& i $3/7'ili . R$%$l($'$*! "'$%*! /&3i!62#K*+i .*' /! +& *l-i "i'*/i@# '*-i* -&3* 3*& /! -i+& /il*, 7 & /i -i3& *%*l* i7ili i -i3& %3+&li /+&7*/3i, 3&

i% -&& !37li l9i/#"7*i& i */i+&'i# O-i $.*/*7ili: !i !* ?$li i -&*l$-i !* 5ili R'i -+i%*/*. -&/+&73/, 7


14/43

@@3 idovi ni jesu htjeli primiti %ur,ana" jer nije bio objavljen po poslaniku od roda $srailova" ali oni suta vie ubijali Boje poslanike" koji su propovijedali zapovijedi 0evrata i pripadali rodu $srailovu.

@3 +vdje se prikazuje stanje i prilike idova kad su se udaljili od prave vjere i postali neposluni.

DIO 12 ) IDOVSKO NEPRIJATELJSTVO PREMA BOJEM POSLANIKU

> ) 8 R&


15/43

%ur,an ove izmiljotine odbija" a ovo potvruju i sva znanstvena istraivanja. ' engleskoj en(iklopediji)vetog pisma od 0. %. 7heSne6a se iznosi da )ulejman nije nikada pripadao poganima" pa govore#i otome kako su ove izmiljotine mogle do#i u )tari zavjet doslovno kae5:Moe se primiti da je )ulejmanimao ena koje su pripadale $zraeli#a65 nima" a koje i nisu njima pripadale" ali nikada nije slijedioobi!aje i / vjerski prava( svojih ena" koje su pripadale dragim vjerama;. 2neS6/ klopedia Bibli(a3.93 idovi su nau!ili od Perzija(a pri!u o dvoji(i meleka5 Harutu i $ Marutu. %ur,an ovu pri!u pobija i

upozoruje da su u Babilonu bila dva meleka" koji u !arolijama nisu bili pou!eni" i ova dva melekanijesu nikoga nau!ili !arolijama" a onima koji bi se njima obratili da ih ovo nau!e govorili bi" da samoiskuavaju i upozorili bi ih da ne skrenu s pravog puta i da nevjerstvo ne po!ine. $z ovakog kur,anskogobrazlaganja se ovo razumije5 idovi su bez ikakva oslon(a Bojoj +bjavi 20evratu3 dodali stvari kojesu neistinite i obij.ed.ili su Bojeg poslanika )ulejmana i me6leke Haruta i Maruta da su se bavili!arolijama. %ur,an Hazreti )ulejmana pere od ovih podvala" a i pobija one tvrdnje o Harutu i Marutu"da su oni svojim nekakvim !arolijama rastavljali mua od ene. idovi su nastojali da Bojeg Poslanikao!araju" ali im %ur,an kae da ovaj njihov postupak Pejgamberu ne#e nikakve tete u!initi. ' ?Cpoglavlju 8 ajet nailazimo na sli!ne rije!i" koje nas upoiznaju sa tajnim idovskim udruenjima" kojimaje bio (ilj sruiti $slam 2Mevlana Muhammed Ali3.

DIO 1 ) DI=ANJE I MIJENJANJE STARI KNJIGA

104 O /+&7-i


16/43

+vaj nam ajet pokazuje" do koje je mjere ilo neprijateljstvo idova prema Bojem Poslaniku. +ni se ni jesu obazirali ni

na najosnovni6ja na!ela pristojnosti.+vaj ajet muslimanima daje pouku da se klonu upotrebljavanja rije!i" koje mogu

imati runa i nelijepa zna!enja" pa ih i zabranjuje.

=3 Gije!i5 milost i dobro" koje se u ovom ajetu upotrebljuju zna!e Boju +bjavu. 0o je ono dobro koje bi idovi i pogani

elili da ne dolazi muslimanima" ali je Bog muslimane odlikovao sa ovim dobrom i ovom milosti 2bu Hajjan3.

?3 +p#enito je primljeno da se ovim ajetom kae" da se neka kur,6anska ajeta zamjenjuju drugima. Mi se ovome

miljenju ne priklju!ujemo. Ako se ovaj ajet pomno prou!ava sa prethodnim ajetima vidje6#emo" da sadri mnogo dublju i

obimniju mudrost. 4olazimo do zaklju!ka da idovi odbijaju prihva#anje kur,anskih propisa" jer %ur,an die ranije propise

sadrane u 0evratu. &ismo mogli vidjeti ni jednog pejgamberova hadisa" koji bi nam izloio" koji je kur,anski ajet

odstranio propise nekog drugog ajeta. '!enja(i ne mogu#i zna!enje jednog ajeta s drugim povezati" po!eli su dijeliti

miljenje da se zna!enja dvaju ajeta sukobljnju i odatle je nastala teza da neki ajeti odstranjuju propise drugih ajeta. +

tome koji bi ajeti po svom sadraju dizali propise nekih drugih ajeta" nema saglasnosti miljenja. %od nekih su neki ajeti

smatrani da je njihov propis dignut" dok ih drugi takovim ne smatraju. Prema jasnom tuma!enju poglavlja =5C8" izmeu

dva kur,anska ajeta ne moe biti nikakva spora. Prema tome iz ovog ajeta se razumije da se govori o dizanju propisa

ranijih Bojih knjiga;

@3 idovi su u svoje vrijeme Musa,a obasipali raznim pitanjima. %ad je doao Hazreti Muhammed i prema njemu su naisti na!in postupali.

3 Arapi radi svoga neznanja ni jesu htjeli pristati ni uz koju vjeru" koja propisuje da se !ine dobra djela. idovi i kr#ani

su bili jedni protiv drugih. Muslimanima se preporu!uje da ne govore o tome" da su druge vjere bez ikakvih propisa o

vrenju dobrih djela.

DIO 14 ) SAVRENI PUTOKA=I ISLAMSKOG VJEROVANJA

11 U?&;i "+&'-$ 3& i3$ -+i.$# i'*/i 9$: 7;-* /+&7*/-+& -i+& -i3, 7;-i 9$: i'*/* /+&7*/-+& -i+& -i3 O-i .*/*7& * i *-i *+i -i3 -&-+$ B*. ;& - S$'-+&! '-$*-?-* i7&;i *$'$ $ i3-+i! $ *+i! &*-i -i$ l.li 114 M*9& li 5i3i /&;&. il-i *' *-*., *+i 57-+$+& i7&?/ ' & $ B*9+i! %7!*/i! i!& N+&.*/* *!i-+& i *+i -3*+i ' i%*7$i>8#O-i !* i 37% $ %7!*/& "'9!i+ $l& "' 5i & *' -&7&;&ili# 11C N+i% - */*! /i+&3$ ?& *-i9&-+&, $ /+&?-*3i ;& i% 3i.-$3i3& i /&li - 116 B*9+i +& i3* i ', - *+$ .*' 37-$ &*7&-&3&, 3* +& B*9+ 37-, "7&!H *+*+ & !*9& /7i3i *5*9-*3# =i3 +&B*. !il*3i/ i /&-+$;i 11> O-i "7;-i# 9$: B*. +& 7*'i* i- B*. +&*' 3*. "*' 3i% *3/7-+# ?i3 S/& 3* +& - -&5$ i - &!l+i N+&.*/* +& S/&& N+&.*/i! *'7&'5! **7/>#

118 O- +& +&'i-i T/*7< -&5 i &!l+& K*+$ .*' 3/7 *'7&'i ' 5$'&, !*9&: 5$'i i *- & 3/7 i 5i/ 11 N&i *+i -& -+$ .*/*7&: = 3* -& 5i -! B*. .*/*7i* ili 3* -! -&5i *' N+&. / - '**F I *-i, *+i$ 7i+& -+i% 5ili, i3* $ 3* .*/*7ili K*li* li li?-*3i $ -+i%*/i! 7


17/43

7/< !* *-+ 7/i 7/ K' $ I57%i! i I!il *3/ili 3&!&l+& %7! "5*'i9$;i . !*lili $: N B*9&@ 7i!i */* "-& '*57* '+&l*# 3* *'i9&!*@ Tii *-+, *+i ?$+& "!*li3/ i - "-!+&7 128 N B*9&@ $?/73i - *5*+i


18/43

C83 ato to je Hazreti $brahim Boje zapovijedi najsavjesnije ispunio" Bog ga je za nagradu u!iniovoom svijetu. Muslimani" idovi i kr#ani smatraju Hazreti $brahima svojim duhovnim voom. Poto je%ur,an opirno objasnio da #e od roda $smailova do#i jedan Boji Poslanik" izloio je da su i knjige$zraeli#ana nagovjetavale dolazak poslanika iz njegova roda" pa je ovo upotpunio sa izlaganjem ozavjetu $brahimovu. ' ovom dijelu se isti!e da se idovi nisu zavjetovali $srailu" nego $brahimu i$smailu" pa je zato i $smailovo i $shakovo potomstvo na jednakom stupnju i jednako blagosloveno. +vo

nam potvruje i )tari zavjet i %njiga o Postanju svijeta 28959 i


19/43

oponiinjati i oni #e radi izvravanja istine !uvati prava( svoga Nospodara i izvri#e ono to je Bog$brahimu govorio.C=3 +vi ajeti objanjavaju vjerovanje muslimana. Muslimani ne samo da vjeruju Boje poslanike" kojisu bili upu#ivani $zraeli#amima" oni vjeruju i sve ostale poslanike" kojima je od Boga +bjava data. &aovaj na!in $slam dobiva zna!enje sveop#e vjere i svi poslani(i koji su se na svijetu pojavili dolaze uovaj krug6. %ur,an ovaj sveop#i zna!aj islamske vjere iznosi i objavljuje u !asovima kad su idovi i

kr#ani zajedni!ki nastojali da ga unite.

C?3 +vo njihovo okretanje je posljedi(a tjesnogrudnosti i krutog nevj erstva.C@3 +vim ajetom )vemogu#i Bog6 kae )vome Poslaniku da #e ga tititi od svih nasrtaja njegovihneprijatelja. 2bu Hajjan3.C3 ' ovom ajetu rije! :)abg; zna!i obojiti" odraziti boju" u vodu smo!iti. Gadi toga :)abg; moezna!iti i !i#enje. %r#ani stavljaju#i !ovjeka u vodu vre !i#enje" koje nazivaju :kr#enjem;. +vajajet upu#uju#i na ovo isti!e boansko !i#enje. %ao posljedi(a toga je da su Boji poslani(i svihvremena i svih naroda iznosili pravu i istinsku vjeru i tuma!ili je !ovje!anstvu odbijaju#i to navodnosimboli!no !i#enje vodom" nazvano :krtenjem;. ahvaljuju#i samo ovom pravom !i#enju saprimanjem istinske vjere" !ovjek dobiva svoju pravu boju" preporaa se ipostaje sposoban da mu sena jasan na!in otvore pogledi i primi istinu" koja se u vjeri nalazi. )r(e se puni ljubavlju i u !ovjeku seta ljubav razbukti i probudi u tenji da !itavom !ovje!anstvu slui. 0o je ono Pravo Boje !i#enje" to jeboanska priroda" koju je Allah !ovjeku podario" to je prava duhovna boja.CC3 Allah kae da $brahim nije bio ni idov ni kr#anin" nego naj!i#i jednoboa(.

D9$ : 2

DIO 1> ) NOVO DUOVNO SREDITE

142 N&& ;& l$'& !&$ l+$'i! 7&;i: 3 +& -+i% "!$li!- *7&-$l* *'Ki5l&8#*+$ $ 5ili 7i%/3iliF R&


20/43

CF3 %ibla je po vjerskom u!enju strana" kojoj se ljudi okre#u kad vre molitvu 2namaz3. +va zgoda kojase iz ovog ajeta razabire dogodila se 8@ mjese(i poslije hidreta Hazreti Muhammedova" a do togavremena okretalo se prema hramu u 1erusalemu" jer su tada u. Mekki bili idolopokloni(i. Poto je uMedini idovski elemenat bio vrlo jak" iza hidreta se po!elo okretati prema #abi. *injeni(a" da je #abapostala %iblom bila je predznak muslimanima" da #e Mekku osvojiti. $z ovoga razumijemo koji suuzro(i i (iljevi doveli da je Taba napravljena %iblom.

F3 >ijesni(i prave i istinske staze su oni" koji su naukom i saznanjem doli do prave $stine i druge toj$stini pou!avali. Boji Poslanik pou!ava muslimane kako #e ovu veliku dunost vriti.

F83 Bojeg Poslanika je titilo to se Mesdidi6haram" taj statri hram u kome se samo Allahu klanjalo"nalazi u rukama idolopoklonika. +vaj ajet mu kae radosnu vijest da #e on naskoro postati gospodarMekke" pa da se ne treba radi toga uznemirivati.F93 1o i prije smo naveli da je Hazreti Muhammed rekao5 :1a sam onaj za koga se $brahim molio;.)ljedbeni(ima ranijih Bojih +bjava je bilo poznato da je $brahim molio" da od potomstva njegova sina$smaila doe jedan Boji poslanik" a osim toga su znali da je potomstvu $smailovu obe#an blagoslovBoji. Prema tome sljedbeni(ima ranijih Bojih +bjava je moralo biti poznato" da #e hram koga je

$brahim podigao i oko koga se nastanilo potomstvo $smailovo biti sredite obe#anog poslanika" odakle#e on propovijedati pravu Boju vjeru.

F


21/43

nevjerni(ima. &a ovaj na!in je %ibla simbol Bojeg jedinstva" a onda predstavlja ideju sveljudskogjedinstva. 'z ovo treba dodati da #aba kao takova ne sadri u sebi nikakve svetosti. &ijedan jojmusliman ne moe ovako ta pripisati. &jena je vrijednost u ovome to smo izloili.

DIO 1 ) MUKE, KOJE SE MORAJU TRPITI

1C O 7/*/+&7-i@ T7&;i "7&' /i! -&/*l+! *+& / 3i.-$# i l-++$;i,379i3& $ B*. *!*;i B*. +& *-i! *+i 37& 1C4 N& .*/*7i3& *-& *+i $5*7&;i & - B*9+&! $3$ B*l+& ' $ !73/i N&, *-i $ 9i/i, li /i 3* -&-3&>#1CC S/* ;&!* Mi / 3/i3i - $-+$ !l* 37%*! i .l$, $!-+i/-+&! i!&3, ?&l+'i Tl**/ "' / 3* i/&'&!* - 7/i

$3# R&


22/43

je dovoljno da nam pokae vezu ovog ajeta sa prethodnim ajetom.83 &a breuljku :)aa; bio je postavljen kip 'sa" a na Mervi &aile. Arapski pogani kad bihodo!astili Tabu" klanjali bi se ovim idolima. Poslije osvojenja Mekke su neki muslimani po!eli kolebatiu vrenju ovih dunosti" koje su propisane da se vre izmeu )ae i Merve.

883 +vdje se misli ono prokletstvo" to ga je Hazreti Musa prorekao $zrael(ima5 Ali ako ne uzasluaVglasa Nospodina Boga svojega da dri i tvori sve zapovijedi njegove i uredbe njegove" koje ti jadanas zapovijedam" do#i #e na tebe sve ove kletve i stignu#e te. Proklet #e biti u gradu" i proklet #ebiti u polju. Prokleta #e biti kotari(a tvoja i na#ve tvoje. Proklet #e biti plod utrobe tvoje i plod zemljetvoje" mlad goveda tvojih i stada ova(a tvojih. Proklet #e biti kad dolazi i proklet #e biti kad polazi.2Peta knjiga Mojsijeva ili akoni ponovljeni 9C58?K8F3.

DIO 20 ) POBJEDA BOJEG JEDINSTVA

( 164 B& $!-+& $ 3/7-+$ -&5 i &!l+&, $ 3l-*+ !i+&-i '- i -*;i, $ li*+ "/+&37*! .*-+&-# !*7&! l*/i, "-3*/7&-# *-i! *' ?&. ;& l+$'ii!3i *7i3i, $ ii *+$ B*. i *5l $3, -+*! *5!7l$ &!l+$*9i/l+/, $ 3*!& 3* $ & 7-*/7-& 9i/*3i-+& * &!l+i 737l&, $ 7*!+&-i/+&37*/ i $ *5l$ *+i & *'/7.* "!*;i B*9+*+#, & /i+ i!&$ -&5 i&!l+&, i! -*/ i '* *-&, *+i $ *3$-* 7$!-i 16C M&$l+$'i! i! 3i%, *+i *i! B*. '7$.& *5*9/+$ i -+i! & l-++$ i l+$5& i%* 3* & B*. l+$5i i /*li102# O-i, *+i /+&7$+$ B*., -+i%*/ +& l+$5/ 7&!B*.$ -+?/7; i -++? D /i'& 7-i+& *-i *+i 7&! &5i -il+& ?i-&"*5*9/+$;i i l-++$;i & i*/i! !+&3* All%$#, -& ' i% - -&,' / !*; i -. !* B*.$ 7i' i ' O- 37-* i 3&* 9-+/

"i.$7-* 5i & 5ili *+li#,166 T' ;& & *'7i


23/43

*-*, 3* /i -& -3& 1>0 K' & -+i! "*+i B*.$ '7$. !il++$# 7&-&:li+&'i3& *-* 3* /! +& B*. *5+/i*, *-' *-i *'.*/7+$: !i li+&'i!* *-*,3* $ -i *?&/i li+&'ili A %*;& li *-i 3* i *-' ?i-i3i, ' -+$ ' -+i%*/i*?&/i -i+&$ -i3 %/;li, -i3i $ 5ili $$;&-i 7/i! $3&! 1>1 S3-+& +&*-*., *++ -&/+&7-i& *i/ - 7/i $3, * i 3-+& 3i7, *+i & +/i

33'$ /*!&, 3'* !$ !* .l i /i$ ?$+&, li 7i+&?i -& 7-+& O-i $.l$%i, li+&i i -i+&!i O-i -& !*.$ -i3 ' %/3& 10C# 1>2 O /+&7-i B*. /! +& 57-i* ' +&'&3&!7l+i-$, 7/, /i-+* !&* i 3* +& l-* $ -&?i+& '7$.* i!& *i!B*9+&.106#K*. 5i -&/*l+ -3+&7l ' */* +&'&, -i+& 7&*7?i* .77$?&*-*. 3* +& '*/*l+&-*, -+&!$ -&;& .7i+&% 5i3i B*. *73 i !il*3i/ +& 1>4O-i, *+i 7i/+$ -+i.$ *+$ i! +& B*. *l* "!7 *+i 'i*# i 7i/+$;i 3*,9&l& -&$ !l$ i -&-3-$ *7i3 ' 3&$, 37+$ /37$ $ /*+& 3*!& i 9'&7$+& B*. - S$'-+&! '-$ -&;& -+i! 7.*/73i, -i3i ;& i% "*' .7i+&%#*?i3i3i N+i% ?& .*7 i 37- - 1>C T* $ *-i, *+i $i!+$ 5l$'$

!+&3* 7/*. $3, 3-+$ !+&3* *7*(3&-+ K* li & ?i-& 37l+i/i! 7&'3i!, 3* ;& 5i3i $ * 5?&-i@ 1>6 E3* 3* B*. +& *5+/i* K-+i.$ i-*&;iI3i-$ $ -+*+ O-i, *+i +&'- 'i* K-+i.& /+&7$+$, '7$.i 'i* *7i?$, i *+i 7&;$ 7/*. $3, $ 7*3$l*/l+ '+$ O-i $ /7l* 'l&* *' I3i-&

8=3 Poto je vjerovanje u jedinstvo Boje u prolim dijelovima opirno izloeno i objanjeno" sada seiznose druga vjerovanja. +vaj ajet sadri dva propisa. ' prvom se kae da se mogu jesti samodozvoljene i !iste stvari. )tvari koje su nedozvoljene smatraju se da su po eriatu zabranjene. +simtoga stvari koje su po eriatu dozvoljene ako se (io njih doe kraom" mitom i drugim nedozvoljenim

sredstvima" postaju po eriatu zabranjene. Potrebno je bilo da se idove na ovo upozori" jer su onipridavali vanosti samo vanjskoj ormi vjere" a nisu posve#ivali panje tomu da i svoju unutranjosto!iste. Gadi toga su oni poprimili ne samo one dvije stvari koje im je vjera zabranjivala" nego su sesluili prevarama i drugim nedozvoljenim sredstvima.4rugi propis ovog ajeta pou!ava" da se ne idestopama sataninim" a onda" da se ne upotrebljuje zabranjena jela. 0jelesni i duevni ivot !ovjekovstoji u meusobnoj vezi. &eosporno je da na mozak i sr(e hrana vrlo mnogo utje!e. Gadi toga %ur,anhrani i na!inu ishrane daje veliku vanost i nareuje da se jedu samo !iste" lijepe i zdrave stvari.

8?3 +vaj ajet prispodoibljava Bojeg Poslanika onome" koji svakoga istini pozivaV ali nevjerni(i suslijepi" gluhi i nijemi i radi toga ne !uju njegova glasa. +ni su kao oni koji !uju glas pastirov" ali rije!i nerazuWmiju. Gadi toga kad se nevjerni(i pozivaju da istinu prime" govore kako to prednji ajet izlae" daslijede o!eve svoje. 8@3 ivotinja koja bi uginula ili bi je naklala i razdrla kakva zvijer bila je

zabranjena jesti i u Hazreti Musaovu vjerozakonu. 20re#a knjiga Mojsijeva ili Ievitska 8?583. Po istomvjerozakonu je bila i krv zabra6njena 2%njiga Ievitska 5983. $sto tako je bila i krmetina zabranjena25883. ' vanelju ima mjesta koja se odnose na svinju iz kojih se razumije da se Hazreti $sau gadilasvinjetina. ' ovom pogledu ne nalazimo nita u !emu bi se Hazreti $saov vjerozakon razlikovao odHazreti Musaova.

DIO 22 ) O ODMA=DI I OPORUI

1>> D*57*?i-3/* i 7/i $3 -i+& $ 3*!&, ' /i *7&;&3& li


24/43

'-, -&l&,108# K-+i.$10# i *l-i& *+i i!&3, 3* !$ +& 7 O 7$!-i i !&3-i@ Vi ;&3& 9i/*3/*+ $ *'!'i *i.$73i ' 5i & ?$/li "*' -&7/&'-*. 7*li+&/-+7/i#112# 180 N7&$+& /! &, ' & -&*! *' / !73 7i$?i, * i!&3*3/l+, '. **7$?-* *3/i 7*'i3&l+i! i 5li9-+i! ./*+i!, * +& 3* li*5i?+$ O/* +& '$9-*3 5*.*5*+-i%11# 181 K* i!i+&-i */+&' *3* 3*

?$+&, /&lii .7i+&% ' - *-&, *+i 3* 5$'$ !i+&-+li B*. /& ?$+& i /& -182 K* & 5*+i ' ;& **7$?i3&l+ " /*+*! **7$*!# 3i $ *7&$ ili.7i+&% *?i-i3i, -&;& 5i3i .7i+&- * 5$'& -3*+* ' i% i!i7i "*-& *+i% &**7$ 3i? B*. *73 "*-i! *+i '$9-*3 /7 i "**7-i!# +& !il*3i/

83 +vim ajetom %ur,an sti!e pohvalu i priznanje i najve#ih svojih neprijatelja. Prevodila( i komentator%ur,ana UherrS govore#i o ovom ajetu kae5 :+vaj ajet je od najglavnijih kur,anskih ajeta. +vaj ajet donajve#e mjere jasno i otvoreno dijeli ormalno i stvarno u!injeno dobroW!instvo i uz klanjanje ioboavanje Allaha kao glavni temelj vjere postavlja dobro!instvo prema ljudima. 8C3 ' po!etku ovogpoglavlja je istaknuto da vjerovanje meleka ih anela spada u osnove vjere" pa se to i u ovom ajetu

isti!e da je to vjeWrovanje temeljna vjerska dunost. +vo vjerovanje meleka moda nije onako kao toje to vjerovanje Bojeg jedinstva. Ali u svim jednoboa!kim vjerama nailazimo na ovo vjerovanje. %aoto se u svekolikom islamWskom vjerovanju nalazi jedno dublje zna!enje" tako isto se ono nalazi i uvjerovanju meleka. %ako materijalne snage ljudi ne mogu do#i do puWnog izraaja bez vanjskepodrke i utje(aja" na pr. o!ima ne moemo viWdjeti ako nema svjetla" koje ih stalno podravaju i dajuim nove snage" tako isto i duevne snage ne mogu se zadovoljiti same sobom. Gadi toga naeduevne snage trebaju podrke od izvjesnih nadprirodnih bi#a" !ija je opstojnost i bitak neovisan isamostalan.' !ovjeku vidimo dvostruku sposobnost njegovih duevnih primanja i stremljenja. 4uevna stremljenja!ovjekova su ili upu#ena viem duWevnom obliku dobra i visokih moralnih vrlina" ili su upu#ena niskimi ivotinjskim strastima. +vdje dolaze do izraaja vanjski utje(aji. Mi kaWemo da !ovjeka na dobradjela poti!u mele#i" a na hrava djela avoli ili satane. Prvi slijede :ruhul6kudusa; ili Boanski duh" a

drugi slijede satanu. 7ilj" koji se eli posti#i vjerovanjem meleka je" da u !ovjeku razvije naklonostidobru i da se tim osje#ajima i naklonostima !ovjek bez sustezanja pokorava. Gadi toga nam senareuje vjeruju#i meleke da nae dunosti najsavjesnije ispunjavamo i da ne dopustimo da satanamogne vriti utje(aj na naa duevna osje#anja i da nas zavede stranpuWti(ama u nevjerstvo. Prematome vjerovanje u meleke zna!i pokoriti se glasu due" koji !ovjeka vodi dobru i sre#i.8F3 +vdje se govori" o vjerovanju u :knjige; i :poslanike;. %njiga je spomenuta u jednini" a poslani(iu mnoini. 'zrok je tomu" to je %ur,an sabrao sve ranije knjige ili Boje +bjave. %o vjeruje %uran tajvjeruje i sve ranije knjige" koje su bile objavljene.l83 $slam je jedina vjera" koja svojim sljedbeni(ima preporu!uje i . nareuje da svoj imetak rtvuju idijele ratnim zarobljeni(ima" kako bi se mogli rijeiti ropstva. Muslimani su prema ovoj odredbi dunida za svoga zarobljenoga neprijatelja i imetak rtvuju da se on otkupi. +vako visokim !ovje!anskimpropisima nema primjera ni u jednoj vjeri. Ha6zreti $sa je rekao5 :Ijubi neprijateljaE; &ije mogu#e ne

priznati veliW!inu ovoga propisa" ali neprijatelja koji je u ratu zarobljen ostaviti sloWbodna" pa onda uBoje ime rtvovati i imetak da se taj zarobljenik otWkupi" kako to %ur,an nalae" to je najve#a sluba


25/43

!ovje!anstvu i najkoriWsnija zapovijed i propis koji je postavljen.8883 $slam je u ovom pitanju odmazde u!inio znatne izmjene prema Hazreti Musaovu eriatu2vjerozakonu3 i odmazdu skratio samo u slu!a6+vaj ajet ne daje vanosti tome to #e se neko okrenuti istoku ili zapadu" nego trai da djela buduiskrena i proeta pravim vjerskim duhom" a ako taj istinski vjerski duh ne bude vladao tim djelima"onda od tih djela ne#e biti koristi. jevima ubistva ili, umorstva. Musaov vjerozakon je propisivao

odmazdu u svim slu!ajevima tjelesnog6 ranjavanja" dok $slam odmazdu nareuje samo za ubijene" tojest uboji(e treba smr#u kazniti. Poto je %ur,an ovo pravilo iznio u op#oj ormi" propisuje" da se ubi(aima smaknuti" pa bio slobodnjak" rob ili ena. %ad bi kod Arapa prije pojave $slama bio u nekomplemenu ubijen kakav plemi#" onda bi nastojali da radi njega ubiju to vie ljudi radi osvete" a ako biubijeni bio rob ili ena" onda bi se zadovoljili sa samim ubijanjem uboji(e. %ur,an ovaj obi!aj dokida 2ovome opirne podatke daju bu Hajjan i Gazija3.8893 4o objave ovog ajeta muslimani su podnosili najve#e muke i nevolje i nisu od sebe glasa putali.Mnogo je muslimana na najkrvolo!niji na!in ubijeno. &eprijatelji muslimanstva su se bavili milju dasve muslimane uzmu pod sablju i na to su se bili najozbiljnje pripremili. +vaj propis odmazde potakaoje muslimane na obranu i stavio im u dunost da svoje ivote !uvaju. +sim toga ako ovo pitanje saop#eg stanovita razWmotrimo dolazimo do zaklju!ka" da .sigurnost i napredak ne mogu bitizaWjam!eni ako se ljudima ne osigura ivot i sloboda kretanja" te zlo!in(i" koji na pravdi Boga ubijaju"ne budu kanjeni odgovaraju#om kaznom.88


26/43

-+i! T* B*. l+$'i! 3$!?i -*/& i '*& S/*+&, ' 5i i% 3* "*'-&/l+l3i-# ?$/* 188 N& +&'i3& +&'-i '7$.i% i!&3& - -&'*/*l+&- -?i- i-& i'i3& $'i +! i $7/-i


27/43

893 Arapi su narod" koji je naro!ito odan mitologiji i vjerovanju u razne bajke. %ad bi zapo!eli nekiposao nebi htjeli ulaziti na vrata svojih ku#a sve dotle dok ne bi polu!ili kakav uspjeh" nego bi u ku#uulazili sa stranje strane. +vako bi !esto puta i po !itavu godinu ustrajali i ne bi htjeli na vrata ulaziti.Muslimani" koji su ivjeli u jednoj silni!koj i tiranskoj sredini i koji su sebi postavili za zadatakuspostavljanje vjerWske slobode" morali su prije svakoga" da se rijee ovih glupih bajki. Gadi toga imse nareuje" da se oni u prvom redu !uvaju svih nevaljaltina. &eki komentatori %ur,ana tuma!e da

ulazak na ku#na vrata zna!i slijeWditi pravi put" a ulazak sa stranje strane zna!i i#i stramputi(om.&eki misle" poto je u Arapa bio obi!aj kad bi stupili u ihrame da ulaze u ku#u sa stranje strane" da seovim ajetom ho#e da dokine taj stari poWganski obi!aj.8983 +vo je prvi ajet koji doputa ratovanje. -est ajeta se bavi ovim pitanjem i zavravaju" .se sa 8F?ajetom. +vim ajetom se nareuje musliWmanima da stupe u borbu sa onima" koji ih napadnu. $z ovogajasno razabiremo da rata moe biti samo u slu!aju obrane i da je propisan bio zato jer su muke ipatnje muslimana postale nesnoljive.$z ovoga ajeta razumijemo da se muslimanima doputa borba samo s onima koji ih napadnu i dignu seprotiv njih. Gadi toga vidimo da se ne dozvoljava da se u borbu stupi sa drugim osim onih koji sunapali" pa prema tome muslimani nisu istupali u borbu protiv dje(e" stara(a" ena i onih koji nisu uborbi sudjelovali i !uvali su mirno gradsko i seosko stanovnitvo.4ruga ta!ka ovoga ajeta sadri propis da se u ratu ne smiju preWkora!iti grani(e onog to jedoputeno. Borba koja sadri ove uvjete naziva se :borba na Bojem putu;. ' (ijelom %ur,anu nemanijednog ajeta" koji bi doputao rat u (ilju irenja vjere. +no to se govori da %ur,an doputa ratovanjeradi irenja vjere su proizvoljna naklapanja neprijatelja $slama. $z ovoga je posve jasno da jemuslimanstvo neprijatelj ratovanja" a doputa ga samo u krajnjoj nudi" kada muslimnima prijetiivotna opasnost.>elika je razlika u propisima o ratovanju koje je postavio $slam i u propisima koje je postaviloidovstvo" idovstvo ratuje do istrebljenja jednog naroda i tei da ga sa njegove grude protjera. $slamdoputa samo obranbene ratove.8993 Prirodna je posljedi(a ratovanja kad je ve# borba zapo!ela" da se neprijateljski ratnik gdjegod sezate!e ubije.89


28/43

16 I/7i3& %'9'9 i $!7$ 7'i B*.10# A* /! 5$'& 57-+&-* i 5$'&3&7i+&?&-i11# "' */* i/7i3, *-' 3&'$9-i ' '*7i-&&3& 973/$12# N&57i?i3& /& .l/& /& '* 973/& - !+&3* -& '*-&&3& K* *' / 5$'&5*l&3-, ili . 5$'& .l/*5*l+ ili '7$. / -&/*l+ -l, * !+&-$ 3* 37&5 ' *3i, ili !il*3i-+$ *'i+&li ili $75- "973/$# *l+& K' 5$'&3&

i.$7-i,1# * & 5$'& !*.* *7i3i3i $!7*! '* %'9'9,14# -&*l+& 973/$, *+$ i /$ !*9& K* -& !*.-& -;i "973/$ ili $75-# /7i+&!&%'9'9 ;& *3i3i 37i '-, &'! '- ' & */73i i 3* ;& i$-i3i'&&3 '- T* +& *-&, ?i+& & *7*'i


29/43

Had je najzadnja dunost islamska" koja se mora izvriti. +va dunost je zadnje duhovno uto!iteovog svijeta. +bla!enje ihrama je uvod u vrenje ove dunosti i treba da nam predo!i kidanje veze saovim ivotom. $hram zna!i ogrnuti se sa dva !ista komada platna i odba(iti svu onu vrijednu inevrijednu odje#u. *ovjek na taj na!in s ljubavlju rtvuje sva ovo,svjetska dobra da Boju ljubav imilost ste!e. 4ruga dunost je oba#i %a,bu" a tre#a izmeu )ae i Merve potr!ati samo za ljubavBoju" odstranivi sve druge elje i prohtjeve" te tako savrenu ljubav u sebi prema Bogu odnjegovati.

+ve kretnje i postup(i treba da predstave" da se vjernik potpuno predaje svome Bogu" i da za &jegovuljubav rtvuje sve dobro ovoga svijeta.8


30/43

21C O-i 3& i3+$ 3 ;& 37*i3i "*!& ;& 'i+&li3i#F R&


31/43

%7!, 3-*/-i& M&'9i'i(%7! 7*.-3i i $'l+i3i *' -+&., *' B*. +&+* 3&9i .7i+&% S!$3-+ "ili 7'i /+&7& ?i-i3i -il+ 3&9& +& -&.* $5i3/* O-i ;&-&7&3-* /! 73*/3i, '* / -& *'/73& *' /& /+&7&, * 3* !*.-$$?i-i3i K* & *' / *'7&-& /*+& /+&7& i -$3i +& $!7& * -&/+&7-i,3' ;& !$ / '+&l -+&.*/ *33i 5&/7i+&'- i - */*! /i+&3$ i $

/+&?-*3i O/* $ 3-*/-i


32/43

*+i $$;$+$ *+-+ N+&!$ i *+i $ ?i3i 22 V& $ 9&-& * i -+i/& /&"*'l& ;& /! / '+&ele da je bilo ljudi koji su se zakleli da ne#e u!initi nikakva dobra" pa kad bi se od njih zatrailo darade za dobro svoje zajedni(e odgovarali bi" da oni to ne mogu" jer siu se zakleli" pa da ne smiju kritisvoje zakletve.)a ovim ajetom se takva zakletva zabranjuje i ajet bi u tom slu!aju imao ovo zna!enje5 :aklinju#i se"nemojte Boje ime !initi zaprekom" da ne radite dobra djela" da se ne !uvate grijeha i da meu ljudemir ne unosite. Bog sve !uje i sve zna;.

8?@3 Arapi su se prije $slama !esto zaklinjali" da se ne#e priku!ivati svojini enama" pa kako ovo priku6!ivanje nije bilo ograni!eno" ene su !esto ivot provodile kao zarobljeni(e. Poloaj ovakih ena jebio teak5 niti su smatrane da su u braku" a niti da su udovi(e ili pu#eni(e" pa da bi se moglepreudati. %ur,an je ovo teko stanje dokinuo i ostavio roka = mjese(a" u kome je roku mu mogaoenu ponovno vjen!ati" ili je ona poslije toga roka mogla se preudati za drugog mua.

8?3 )a ovim ajetom se ulazi u pitanje razvoda braka. Gazvod braka se obrazlae u ovom dijelu ovogpoglavlja i u slijede#im poglavljima. Propisi" koje je $slam zaveo u pitanju razvoda" mnogo odska!upred idovskim i kr#anskim propisima o ovom pitanju. $slam je eni dao pravo da se razvede" dokHazreti Musa i Hazreti $sa ovo pravo uskra#uju. %asnije je $slam ograni!io uzroke za razvod braka" jeruzro(i za razvod braka nijesu u svakoj sredini jednaki. 'zro(i za razvod braka u zakonima raznih

zemalja nijesu jedni te isti. 'za sve to je razvod braka Bogu najmra stvar" koja je dozvoljena.8?C3 4oba" koje mora ena provesti u !ekanju poslije putanja" je privremena rastava. ' ovome roku


33/43

se mogu obnoviti bra!ne veze. 7ilj je ove privremene rastave da se razvod sprije!i. Ako izmeu mua iene postoji ljubav" ona #e se u ovoj privremenoj rastavi obnoviti i do#i do izraaja" te #e se tako objestrane mo#i sastati i odstraniti nesuglasi(e" koje su meu njima nastale.

8?F3 $z ovoga se razumije da su prava i ene i mua na istom stupnju. +vo visoko kur,ansko izlaganjene samo da je u Arabiji dovelo do velikog preokreta" nego se to odrazilo i u !itavom ostalom svijetu.4o tada nijedan reormator" niti ijedan narod nije htio primiti i priznati ravnopravnost ene samukar(em.8@3 +vo je zato" to mukara( stoji na !elu porodi(e. +vo je obrazloeno u


34/43

Muhammed je na njen zahtjev ovaj brak razveo uz uvjet" da ona )abitu povrati mehr" koji joj je bio dao2Buharija3. ena" koja se moe razvesti od svog besprikornog mua samo zato" jer ga ne voli"razumljivo je da se moe razvesti i od mua" koji s njom loe i hravo postupa ili radi ne!ega nije snjim zadovoljna. +vo se u senatskom pravu naziva :el6hul,u;. $z ove odredbe kur,anske :ako se vibojite da ne#e biti izvrene odredbe Boje; razumije se da dravna vlast ima pravo da se umijea upitanje razvoda braka. +vo bi bila sedma ta!ka" koja se odnosi na razvod braka. 4ravna vlast ili sud

ima pravo da se umijea u ovo pitanje" da ispita stvari i sprije!i zakonske povrede.

8@?3 1edan mu nakon tre#eg putanja ne moe vie svoje ranije ene vjen!ati. 4a bi je mogaoponovno uzeti" ona treba da se svojom voljom vjen!a za drugog !ovjeka" pa ako bi je ovaj pustio iliumro" onda bi se taj brak sa starim muem mogao sklopiti.Prije su se Arapi sluili varkom. &alo se ljudi" koji bi po tre#i put rasputene ene vjen!avali" pa bi ihkasnije putali" da bi se mogle ponovno vjen!ati. $slam je ovaj nemoralni postupak dokinuo. BojiPoslanik je ovake ljude prokleo" ena poto je rasputena od svog mua treba da se u. istinu vjen!a iliraspusti. +vo je osma ta!ka" koja se odnosi na razvod braka. 7ilj je ovoga ograni!iti bra!ne razvode.8@@3 $z ovoga se razumije" da mu" koji svoju enu zlostavlja ne moe je povratiti i da se ona moeraspustiti.

8@3 +vaj ajet nam pokazuje kako je vano ovo pitanje razvoda braka i kako treba o njemu povestinajozbiljnije ra!una.

DIO 0 ) UDOVIE I PUENIE

22 K' $;3& /& 9&-&, *-& i$-& 7* 7i?& "i''&3#, -&!*+3& i%7&?/3i ' & /+&-?/+$ /*+& !$9&/&, ' !&$ -+i! 5$'& 5il*'*/*l+3/*, * +& 3* '*/*l+&-*168#S */i! & '+& *$ *-i! i!&$/, *+i /+&7$+$ B*. i S$'-+i '- O/* /! +& !-*.* *7i-i+& i !-*.* ?i;&B*. - "3 /! +& *' *7i3i#, /i 3* -& -3& 2 M+& ;& '*+i3i '+&


35/43

8@C3 +vo je deveta ta!ka koja se odnosi na razvod braka. Ganije smo rekli da jo za vrijeme dok trajepri!ek mu i ena se mogu ponovno vjen!ati. $z ovoga ovdje razumijemo" da moe do#i do novogvjen!anja" poto je isteklo vrijeme prvog ili drugog brakorazvodnog pri!eka.

8@F3 Ako ota( umre nasljedni(i #e nastaviti izdravanje djeteta.83 $ddet ili pri!ek udovi(e traje !etiri mjese(a i deset dana" pa da bude slobodna za sklapanje novogbraka. Ako se eli saznati svrha ovog propisa" to #emo vidjeti u !etvrtom ajetu esdesetpetogpoglavlja.883 +vim se kae da se ena po isteku roka za pri!ek moe ponovno udati.893 Brak sklopljen za vrijeme trajanja pri!eka je nezakonit.

DIO 1 ) OPSKRBE =A ENE

26 N&! /! .7i+&% * $3i3& 9&-& '* *+i% & -i3& '*3i#2> A* /i -+i% $3i3& 7i+&-&.* '*&3& -+i! $ '*'i7, " 5ili 3& *'7&'ili !&%7#, *-' ;&3& *l*/i4# 2 A* 3& $ 37%$ ili *-*3i,*-' -! l-++3& i'$;i +&& ili +$;i - *-+$, ' 3& i.$7-i, +&;+3&& i *!i-+i3& B*. *-*, * / +&-$?i*, 3* -i3& -li1>C# 240 O-i, *+i*' / $!7$ i *3/& 9&-&, 7&*7$?$+& & "-l+&'-i


36/43

24 J&i li 3i /i'i* %il+'& *-i% *+i i 37% 5*+&;i & !73i, -$3+$ '*!*/&/*+& All% i! 7&?&: U!7i3&@ =3i! i% +& 7*9i/i* B*. +& l+$'i! '*57 i!il*3i/, li -+/&;i 'i* l+$'i $ -&%/l-i1>6# 244 B*7i3& & i 73$+3& -B*9+&! $3$ i -+3& ' B*. /& ?$+& i /& -1>># 24C K* "B*9+i! 7*5*/i!

5& 7i.*/7-+ i !$?&-+ '*57* ?i-&;i# B*.$ *+!i +&'- li+& +!, B*.;& -+&!$ /i&37$* $/73i3i B*. "-&?i+ 7


37/43

8C=3 Pod kov!egom se misli sr(e" a sigurnost i smirenost zna!i znanje koje dolazi iz sr(a. 0alutovdolazak je zna!io da #e se sr(a $zraeli#ana napuniti saznanjem i u njima se ustaliti odlu!nost idostojanstvo. Poto je kov!eg i prije 0aluta dolazio sinovima $srailovim" to se bez sumnje misli ovodrugo zna!enje.' Prvoj knjizi )amuelovoj 285F3 se kae5 $ kad se "okrete da ide od )amuela" Bog mu dade drugosr(eV i svi se oni zna(i zbie ovaj dan. 4alje se u istoj knjizi 28583 kae5 $ kad dooe na hum" gle"

sretoe ga gomila proroka i doe na nj duh Boji i prorokova meu njima.

DIO ) NUNOST BORBE

24 P *3* +& Tl$3 7&-$* /*+*! 7&?& i! 3': B*. ;& / *$3i +&'-*! 7i+&*! K* & 5$'& -i* i */& 7i+&& -& ' !&-i K* +& -& *$i"/*' *- ' !&-i *i! *-i%, *+i *! .75&186# S/i $ ili *i!!l*. 57*+ i!&$ -+i% P ' +& Tl$3 *-i!, *+i $ -+i! /+&7*/li,7&* 7&* 7i+&&, *-i 7&*&: Mi '- -&!!* -.& ' & 5*7i!* D9l$3*!18># "G*li+3*!# i /*+*! -+&.*/*! R&*& *+i $ /+&7*/li ';& $7&3i /*. G**'7: K*li* +& -&-3-i% i !li% .7$i


38/43

B*.*!, -&i! +& *l*9+ $'i.-$3 I Mi !* 'li I$ i-$ M&7+&!i-$ +-&'*& i $?/73ili !* . R$%$l($'$*! "'$%*! ?i3i!#11# A ' +& B*.%3i* -& 5i & *-i "-7*'i# i -+i% !&$*5-* 5*7ili i 73*/li, *3* $ i! 5ili+-i '*i $$;&-i Ali *-i $ & 7ili "$ /+&7!# N&i $ /+&7*/li, -&i$ *3li -&/+&7-i


39/43

& ' 7*'i N&/+&7-i +& - 3* -i+&!i*B*. il-i& -&;& $$3i3i -7/i $31C# 2C I ' li i /73i* **7-*3 - *-*. ?*/+&, 3* +& 7***7+ +&'-*. .7', 7*/*/i i i'*/i $; $ !$ 5ili *7$&-i R&* +&:K* ;& */& 7*9i/i3i All%, ' $ /&; *!7li P !$ +& All% 9i/*3 *'$&* 3*3i-$ .*'i-, 3i! . 7*9i/i* i 7&* !$: K*li* i /7&!&- *3* "!73/#

O'.*/*7i* +&: O3* ! +&'- '- ili -&3* !-+& B*. !$ +& 7&*: N&, 3i i3*3i-$ .*'i- !73/ l&9* P*.l&'+ $ +&l* 3/*+& i $ /*'$ 3/*+$, -i$ & -i!l*7*!i+&-ili, *.l&'+ i $ !.7


40/43

DIO 6 ) RTVOVANJE IMETKA NA PUTU ISTINE

261 O-i *+i /*+ i!&3 - B*9+&! $3$ 973/$+$, li?& 7-$ i *. +& i7l*&'! l*/, $ /*! l$ * 3*3i-$7- B*., *!& %*;& $!-*9i"'*57 /*+# N+&.*/ $ '*57*?i-3/ i7* O- /& -18# 262 O-i, *+i/*+ i!&3 973/$+$ - B*9+&! $3$, -i+& -& 5$'$ 7'i 3*. 7i.*/7liili 7'95& *i/li, -+i% ?& -.7' *' G**'7 -+i%*/ O-i -&;&*+&;3i "$ 9i/*3$# -i 37% -i 3$.& 26 Li+&$ 7i+&? 7&;i i *.7&& *733i +&5*l+&, -&.* !il*3i-+$ 'i+&li3i i 3* 'i+&l&-+& !$?&-+&! *73i3i B*. -i+&*37&5- "*/& !il*3i-+&, *+ & i7*!%$, !$?&;i ., '+ i 5l. +& "-& 9$7i -*!# 264 O /+&7-i ) KORISTI OD UINJENI DOBROINSTAVA

26> O /+&7-i


41/43

S&5& *5&;+& *7*3 i 5l.*'3i "B*9+& 5l.*'3i# $ /&li& "i $ *+& /7%&i!&3 37*i3 O- - 26 "B*.# *!& %*;&, !$'7*3 '+& K*!& 5$'&!$'7*3 '-, *l$?i;& /&li* '*57* S!* *3$-* 7$!-i %/;+$ i7$!i+&/+$ 2>0 S/& 3* 5$'&3& 973/*/li ili /+&3*/li ' ;&3& 3* $?i-i3i, 3*/& B*. - Sil-i1 A* 5$'&3& !il*3i-+$ +/-*

'i+&lili, 3* +& li+& 3/7, li * +& 7i/&-* i7*!i! '+&3&, 3* /! +& +*5*l+& S */i! ;& /! & +&'- 'i* .7i+&% *7i3i B*. 73i i - 3 /i7'i3&204# 2>2 Ni+& 3* 3/*+&, ' i% */&'& - 7/i $320C# B*. *. %*;&,/*'i - 7/i $3 = *-* 3*3& 973/*/li, -.7' ;& / 3i.-$3i 73/$+3&!* 3*, ' 5i !il*3 B*9+$ 3&li N.7&-i ;&3& 5i3i /& '*57* 3* 3&973/*/li i -&;& /! & -&7/' $?i-i3i 2> Mil*3i-+ 7i' *-i!i7*!i!, *+i $ &5& 973/*/li - B*9+&! $3$ O-i -&!+$ -.&, ' 3i?$i 7$+$ - &!l+i206# N&-li> K*+i/+&7$+$ i '*57 '+&l ?i-&, l-++$ -! i 'i+&l& &3, ?& i% -.7' *'G**'7 -+i%*/ O-i -i3i ;& 37%*/3i, -i3i ;& 3$9-i 5i3i 2>8 O /+&7-i


42/43

;&3& & $ -+&!$ */73i3i All%$, ;& & 3i! /*!& '3i /& 3* +&7'i*, -&7/' i -il+& -&;& 5i3i ?i-+&-*

93 &a )udnjem danu #e se ovi ljudi teko iz grobova dizati kao oni" koje je satana svojim zabludama

potpuno upropastio.9C3 Arapska rije! :riba; zna!i kamata" lihva. %ur,an u prvom redu trai od ljudi da paze#i na pravo i!uvaju#i ga jedni drugima" !ine dobro i budu dareljivi. $sti!e da samo na ovaj na!in mogu pobijeditiistine $slama i $slam izvojevati pobjedu. ato se zabranjuje kamata i lihva i oni koji kamatu uzimajusmatraju se da su potpuno zavedeni od satane.$slam trai da se jedan dio imetka odijeli i zapovijeda da se siromasi tim nov(em obezbijede. Bogatimase zabranjuje da svojim postupkom siromahe mu!e i da ne bi postali nasrtljivi" zabranjuju se kamate.

DIO ) OBAVE=E I UGOVORI

282 O /+&7-i


43/43

284 S!* B*.$ 7i' /&, 3* +& - -&5&i! i - &!l+i A * /i *3/*7&-*?i-i3& 3* / 7

Documents

002 Sura El-bekare