12
22.10.2012. 1 Katedra za informatiku Ekonomski fakultet - Zagreb Hardver i softver 2. i 3. poglavlje Pitanja za učenje Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru? Q2 Koja je razlika između klijenta i servera? Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru? Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’? Q5 Kako se razvija softver? Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru? Q7 Što će se desiti 2020? Od čega se sastoji hardver? Hardver uključuje elektroničke komponente računala i dodatne uređaje pomoću kojih se unose, pohranjuju, obrađuju i prikazuju podaci sukladno instrukcijama u računalnim programima. Von Neumannov model računala 4 Von Neumannov model računala centralna procesorska jedinica (CPU) aritmetičko- -logička jedinica upravljačka jedinica ulazno- izlazna jedinica memorija (memorijska jedinica) periferni uređaj periferni uređaj Sabirnice: podatkovne upravljačke Računalni podaci: Binarni sustav 1101 = 13 Izvor: Kroenke (2011). Using MIS. Mjerenje računalnih podataka Računalni podaci (npr. brojevi, slova ili fotografije) su skupine bitova. 1,024 = 2 10 Veličina Definicija Skraćenica Byte Broj bitova koji mogu prikazati jedan znak Kilobyte 1,024 byte K Megabyte 1,024 K = 1,048,576 byte MB Gigabyte 1,024 MB = 1,073,741,824 byte GB Terabyte 1,024 GB = 1,099,511,627,776 byte TB

02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hardve softver

Citation preview

Page 1: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

1

Katedra za informatiku

Ekonomski fakultet - Zagreb

Hardver i softver

2. i 3. poglavlje

Pitanja za učenje

Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i

hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

Od čega se sastoji hardver?

Hardver uključuje elektroničke komponente

računala i dodatne uređaje pomoću kojih se

unose, pohranjuju, obrađuju i prikazuju podaci

sukladno instrukcijama u računalnim

programima.

Von Neumannov model računala

4

Von Neumannov model računala

centralna procesorska jedinica (CPU)

aritmetičko-

-logička

jedinica

upravljačka

jedinica

ulazno-

izlazna

jedinica

memorija (memorijska jedinica)

periferni

uređaj

periferni

uređaj

Sabirnice:

podatkovne

upravljačke

Računalni podaci: Binarni sustav

1101 = 13

Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.

Mjerenje računalnih podataka Računalni podaci (npr. brojevi, slova ili fotografije) su skupine

bitova.

1,024 = 210

Veličina Definicija Skraćenica

Byte Broj bitova koji mogu prikazati jedan

znak

Kilobyte 1,024 byte K

Megabyte 1,024 K = 1,048,576 byte MB

Gigabyte 1,024 MB = 1,073,741,824 byte GB

Terabyte 1,024 GB = 1,099,511,627,776 byte TB

Page 2: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

2

7

Strojni ciklus računala

Instrukcije su osnovne naredbe kojima se računalu nalaže da obavi

kakav specifičan zadatak.

Pojedine instrukcije računalo izvodi ciklički kroz nekoliko koraka

prikazanih na slici.

Kako računalo radi?

Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.

Zašto ekonomisti trebaju znati kako

računalo radi?

Ekonomisti trebaju izabrati onakva računala koja će omogućiti

ispunjavanje radnih zadataka na efikasan način (bez frustracije

zaposlenika), te na taj način podići produktivnosti.

Ovaj cilj treba ostvariti uz najpovoljniju cijenu!

Veličina radne memorije (RAM)

Zaposlenici koji u isto vrijeme koriste mnogo programa (npr.

Word, Excel, Access, Acrobat), ili rade s vrlo velikim datotekama

(slike, filmovi ili zvukovi) trebaju mnogo radne memorije.

Zašto ekonomisti trebaju znati kako

računalo radi?

Brzina procesora (CPU) (hertz)

• Sporija osobna računala rade na1.5 Gigahertz, brža

računala rade na 3+ Gigahertz (2009).

CPUs može biti 32-bit ili 64-bit

• 64-bit CPU može raditi sa više RAMa.

• Efikasno radi sa više od 4 GB RAMa.

• Skuplji od 32-bit procesora.

• Jednostavni zadaci, kao što je obrada teksta, ne

trebaju brzi procesor (CPU), 32-bitni, 1,5 Gigahertz

CPU će biti dovoljan.

• Zaposlenici koji koriste vrlo velike datoteke ili

editiraju vrlo velike slike, zvukove ili filmove trebaju

brza računala sa 64-bitnim procesorom koji radi na

3,5 Gigahertza ili više.

Zašto ekonomisti trebaju znati kako računalo radi? Pitanja za učenje

Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

Page 3: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

3

Klijenti i serveri

Klijentska računala

Računala koja koriste pojedinci za obradu teksta,

proračunske tablice, baze podataka, igranje, obradu

slika…

Većina klijentskih računala ima softver kojim se mogu

priključiti na privatne mreže ili na Internet.

Serverska računala

Imaju specijaliziranu namjenu (npr. email, Web stranice,

zajedničke baze podataka) za više korisnika.

Klijenti i serveri

Tipičan server (2009):

Brzo računalo sa nekoliko procesora

Ima veliku radnu memoriju, najmanje

4GB

Ima veliki hard disk – često terabajt

ili više.

Najčešće im se pristupa putem

mreže ili drugog računala pa nemaju

monitor, a ponekada niti tipkovnicu.

Jedan web hosting server

Serverska farma Organizirana kolekcija servera

Serveri u farmi koordiniraju njihove aktivnosti

Primaju i procesiraju stotine, možda i tisuće klijentskih

zahtjeva po minuti.

Na primjer, u prosincu 2005, Amazon.com je

procesirao u prosjeku 41 narudžbu po sekundi kroz 24

sata – bez prestanka.

Serveri u farmi međusobno dijele zahtjeve pri čemu

vode evidenciju o statusu svakog zahtjeva.

Mogu nastaviti zadatak ako se jedan od servera u farmi

pokvari.

Sve to u stotinki sekunde…

Mreže - Grids

Mreža računala koja radi kao integrirana cijelina, čini se

da je grid jedno računalo.

Može upravljati serverskom farmom ili obavljati neke

druge složene funkcije.

Organizacije mogu iznajmiti grid na određeno vrijeme od

drugih organizacije koje upravljaju gridom.

Na primjer, IBM iznajmljuje grid za aplikacije koji su

zahtjevne za aritmetičko-logičku jedinicu.

Također, iznajmljuju grid za pohranu medicinskih

podataka

Clouds

Cloud computing

Najam softvera putem Interneta.

Za vrijeme gospodarske krize ubrzan je trend prijelaza

na taj poslovni model, koji tvrtkama omogućuje najam

tekstovnih, tabličnih, kalendarskih ili drugih programa

prema potrebi, čime se izbjegava trošak kupovine,

instalacije, nadgradnje i održavanja softvera na

uredskim kompjutorima.

Page 4: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

4

Pitanja za učenje

Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog

koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

Operacijski sustavi i aplikacijski

programi

Operacijski sustav Aplikacijski program

Klijent Programi koji

upravljaju resursima

klijentskog računala

Aplikacije koje se

koriste na klijentskim

računalima

Server Programi koji

upravljaju resursima

serverskog računala

Aplikacije koje se

koriste na serverskim

računalima

1. Određena verzija operacijskog sustava napisana je za posebnu

vrstu hardvera.

Na primjer, Microsoft Windows radi samo na Intel

procesorima ili na procesorima koji rade sukladno Intel

instrukcijskom setu (naredbama koje upravljaju procesorom).

32-bitna verzija Windowsa radi samo na Intel 32-bitnim

procesorima (ili kompatibilnim), a 64-bitna verzija Windowsa

radi samo na Intel 64-bitnim procesorima (ili kompatibilnim).

Linux koristi drugačije instrukcije i može se pokretati i na 32-

bitnim i na 64-bitnim računalima.

Važna softverska ograničenja

2. Aplikacijski programi napisani su za određene

operacijske sustave.

Microsoft Access može raditi samo na Windows

operacijskom sustavu.

Neke aplikacije mogu imati više verzija.

Windows i Macintosh verzija Microsoft Worda.

Ako nemate drugačije informacije, pretpostavite da

aplikacija radi samo na jednom operacijskom

sustavu.

Važna softverska ograničenja

Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.

Page 5: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

5

Microsoft Windows

Najvažniji operacijski sustav za poslovne korisnike.

Neke verzije Windowsa rade na više od 85% svjetskih osobnih

računala, a koristi ih približno 95% poslovnih korisnika.

Različite verzije Windowsa

Windows 8, Windows 7, Windows Vista i Windows XP pokreću

klijentska računala.

Windows Server je verzija Windowsa za servere.

Windows koristi Intel instrukcijski set za 32- i 64-bitna računala.

Windows

Operacijski sustav za Apple Macintosh računala

Trenutna verzija je Mac OS X

Macintosh računala najviše se koriste za grafičku obradu, posebice umjetničku

produkcije – statične i pokretne slike

U početku je Mac OS trebao raditi na Motorola procesorima

U 1994-oj je Mac OS prešao na IBM PowerPC procesore

Od 2006. godine se Mac OS može pokretati na PowerPC i Intel setu

instrukcija. Na Intel procesorima se istovremeno može pokrenuti Windows i

Mac Os.

Apple je vodeća tvrtka u razvoju softvera prilagođenog korisniku.

Mac OS

Operacijski sustav razvijen u Bell laboratoriju 1970-ih.

Od onda se koristi pretežito u znanstvenim i inženjerskim zajednicama

U pravilu se smatra kompliciranijim i od Windowsa i od Macintosha zbog

programskog jezika kojim se upravlja datotekama i podacima.

Međutim, većina Unix korisnika postaju fanatični obožavatelji sustava kada

jednom nauče raditi na njemu.

Sun Microsystems i drugi dobavljači računala za znanstvene i inženjerske

aplikacije su glavni promotori Unix operacijskog sustava.

U pravilu, Unix nije za poslovne korisnike.

Unix

Verzija Unixa otvorenog koda (engl. Open-source).

Zagovaratelji otvorenog koda su slabo povezana grupa programera koji volontiraju radeći na

kodu, te programiraju i razvijaju Linux.

Nije potrebno plaćati nikome naknadu za korištenje Linuxa, kao i drugog softvera otvorenog

koda.

Linux može raditi na klijentskim računalima, ali se najčešće koristi za servere, posebice Web

servere.

IBM je glavni zagovaratelj Linuxa, iako IBM nije vlasnik Linuxa.

IBM je razvio mnogo poslovnih rješenja za poslovne korisnike koji koriste Linux.

Koristeći Linux, IBM ne treba plaćati naknadu Microsoftu ili drugim proizvođaču operacijskog

sustava.

Linux

Aplikacijski softver

Obavlja uslugu ili funkciju

Neki su općeniti, kao što su Microsoft Excel ili Word

Drugi pružaju specifične funkcije, kao što je

knjigovodstvo kroz softver Adacco - domaći poslovni

i knjigovodstveni softver.

Kakve sve vrste aplikacija postoje i

kako ih organizacije dobavljaju? Horizontalne aplikacije

Mogu ga koristiti organizacije različitih djelatnosti. Obrada teksta,

grafički programi, tablični kalkulatori, prezentacijski programi su

primjeri horizontalnog aplikacijskog softvera.

Primjeri:

Microsoft Word, Excel, PowerPoint; Adobe Acrobat, Photoshop,

PageMaker…

Koriste ih različiti poslovni subjekti iz različitih industrija

Kupuje se u gotovoj verziji (off-the-shelf) i prilagodbe su moguće u

vrlo maloj mjeri (ako uopće)

Kakve kategorije aplikacijskog softvera

postoje?

Page 6: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

6

Vertikalne aplikacije

Koristi se u određenoj industriji / djelatnosti

Primjeri:

Programi za zubarske ordinacije u kojima se mogu bilježiti sastanci sa pacijentima;

automehaničarske radionice za vođenje evidencije dijelova na zalihama i programi

za vođenje zaliha u maloprodaji.

Obično se mogu prilagoditi pojedinom korisniku. Tipično će dobavljač

softvera ponuditi uslugu kvalificiranog konzultanta koji će prilagoditi softver.

Specifične aplikacije

Razvijaju se za specifične, jedinstvene potrebe

Primjer - ISVU

Kakve kategorije aplikacijskog softvera

postoje?

Kupovina gotovog softvera

Prilagodba gotovog softvera

Softver po posebnoj narudžbi

Organizacije razvijaju aplikacijske softvere za sebe ili angažiraju za to

specijalizirane tvrtke.

Razvoj softvera po narudžbi je težak i rizičan.

Zapošljavanje i upravljanje softverskih timova nije jednostavno.

Upravljanje projektom za razvoj softvera može biti zahtjevno. Često takvi

projekti traju dulje od očekivanog.

Prebačaj troška od 200 do 300% nije rijedak.

Ovu soluciju treba koristiti samo kada nema drugih opcija.

Kako organizacije nabavljaju softver?

Sažetak softverskih načina dobave i

vrsta

Izvor softvera

Vrsta

softvera

Kupovina

gotovog

softvera

Kupovina

gotovog softvera

uz prilagodbu

Izrada

softvera po

narudžbi

Horizontalne

aplikacije

Vertikalne

aplikacije

Računalni softver koji je već instaliran u opremu kao što su

printeri, print serveri i različita mrežna oprema.

Programira se kao i ostali softver, ali se instalira na specijalnu,

read-only memoriju na printer ili drugu opremu, tako da softver

postaje dio memorije uređaja.

Korisnici ne trebaju posebno brinuti o ovom softveru.

Može se nadograditi ili zamijeniti, ali to je obično zadatak

informatičkog stručnjaka. Zadatak je jednostavan, ali zahtijeva

specijalistička znanja koja obično nisu u fokusu interesa

ekonomista.

Firmware

Pitanja za učenje Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog

koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

GNU (Gnu Not Unix) – jedan od prvih softvera otvorenog koda

GNU General Public License (GPL) Agreement

Jedan od standardnih licencnih ugovora za softver otvorenog koda

Uspješni projekti otvorenog koda

OpenOffice (sličan Microsoft Office-u)

FireFox (preglednik)

MySQL (DBMS)

Apache (Web server)

Ubuntu (operacijski sustav kao Windows)

Android (softver za mobitele)

Open Source pokret i proces

Komercijalni softver

Softverski kod se pažljivo čuva i daje na uvid samo zaposlenicima od

povjerenja.

Softverski kod štiti se autorskim

pravima, patentima i licencama.

Page 7: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

7

Kroz takve aktivnosti mogu naučiti mnogo, a i zabavno

je…

Imaju slobodu raditi na projektu na kojem god to žele

Mogu iskazati svoju kreativnost dok rade na projektima

koji su im zanimljivi i korisni

Nauče dobro određene vještine, zbog osobnog ponosa,

ali i kao prednost kod zapošljavanja

Mogu osnovati ili raditi u poduzeću koje pruža usluge

vezane uz softver otvorenog koda

Zašto programeri volontiraju u radu sa

softverom otvorenog koda?

Otvoreni kod znači da je softverski kod otvoren za javnost.

Softverski kod je računalni kod kojim se pišu kompjuterski programi

Dostupan je kroz Web stranice projekata. Programeri mijenjaju i dodaju

svoje preinake softveru s obzirom na svoje interese i ciljeve

Mašinski kod

Transformira program napisan na programskom jeziku na program koji se

može izvršiti na računalu, tj. niz bitova (0 i 1)

1101001010010111111001110111100100011100000111111011101111100

111…

Ne mogu ga razumjeti ljudi i ne može se mijenjati.

Kako se radi softver otvorenog koda?

Pitanja za učenje

Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

Proces razvoja softvera

Vodopadni model

Slijedni pristup

Slijedeća faza započinje po završetku prethodne faze

Rezultat (softverska aplikacija) dostupna na kraju projekta

Evolucijski model

Kontinuirana interakcija korisnika i informatičara

Na temelju početnih zahtjeva razvija se aplikacija (prototip)

Aplikacija se razvija do konačne verzije koja zadovoljava potrebe

korisnika

Proces razvoja softvera

Izrada softvera → projekt

Planski pristup, po određenoj metodi

Definiranje projektnog zadatka

Formiranje projektnog tima …

Upravljanje softverskim projektom

Praćenje (vođenje, nadzirenje) procesa razvoja softvera kroz sve

faze njegovog razvoja

Praćenje rokova kroz terminske karte (MS Project), definiranje

kontrolnih točaka (miljokazi) projekta …

Razlozi neuspjeha u razvoju softvera

Improvizacija

Korisnik nije aktivno uključen u projekt

Dijelovi IS-a nisu usklađeni

Raspoloživa oprema je neadekvatna

Softver ne zadovoljava potrebe

Nedovoljna educiranost članova tima

Prekoračenje rokova ….

Page 8: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

8

Faze razvoja softverske aplikacije

Definiranje i analiza zahtjeva

Modeliranje aplikacije

Razvoj aplikacije

Testiranje

Verifikacija i validacija

Implementacija

Održavanje

Definiranje i analiza zahtjeva

Definiranje zahtjeva

Zahtjevi dolaze od:

Korisnika

Informatičara koji razvijaju sustav

Okoline u kojoj će se softver primjenjivati

Analiza zahtjeva Zahtjevi prihvatljivi → definiranje rokova, raspoloživih sredstava,

potrebnih stručnjaka …

Dijagram rasčlanjivanja

Dijagram toka podataka

Dijagram korištenja

Modeliranje aplikacije

Vizualizacija problema nekom od tehnika modeliranja

Klasične tehnike modeliranja

Dijagram s blokovima

Tablica odlučivanja

Dijagram toka podataka

Danas: UML (Unified Modelling Language)

Akcijski dijagrami

Page 9: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

9

ako status kupca =1 ako iznos > 500 popust=0,05 inače popust=0,02 inače ako iznos > 1000 popust=0,01 inače popust=0

ako status kupca =1 tada ako iznos > 500 tada popust=0,05 inače popust=0,02 kraj ako inače ako iznos > 1000 tada popust=0,01 inače popust=0 kraj ako kraj ako;

Akcijski dijagram Pseudokod Razvoj aplikacije

Aplikacija se može razvijati na način da se: u cijelosti programira u nekom programskom jeziku (program

= niz instrukcija; instrukcija = operacija)

u cijelosti razvija primjenom softverskog alata

kombinira programiranje i korištenje alata

koriste ranije razvijene i implementirane programske komponente

Posebno važno – razvijati aplikaciju u skladu s definiranim zahtjevima

Testiranje

Kontinuirano, tijekom stvaranja aplikacije

Testiranje:

Pojedinih komponenata

Manjih cjelina (modula)

Integracijsko testiranje

Testirati testnim podacima:

Obuhvatiti sve putove i dijelove programa

Posebno:

Dijelove koje je bilo teško programirati

Najjednostavnije dijelove programa

Verifikacija i validacija

Verifikacija: Da li se dobro gradi softverski proizvod?

U skladu s pravilima struke, sa specifikacijom poslova …

Validacija: Da li se gradi dobar proizvod?

Funkcionalno zadovoljavanje zahtjevima korisnika (statička i

dinamička kontrola), testiranje uporabljivosti, pouzdanosti softvera.

Implementacija

Pripremne aktivnosti: Instalacije opreme

Punjenje baze podataka

Edukacija zaposlenika …

Implementacija softvera: Paralelni način rada (stara i nova aplikacija)

Prijelaz na novu aplikaciju

Dokumentacija Tehnička dokumentacija

Korisnička dokumentacija

Održavanje

Zahtjev za održavanjem dolazi od:

Korisnika

Informatičara

Okoline

Zahtjev mora biti:

Dobro dokumentiran

Podliježe analizi (opravdanost, tehnička izvedljivost)

Svaka promjena se odobrava i dokumentira

Održavanje softvera do granice isplativosti

Page 10: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

10

Pitanja za učenje

Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?

Q5 Kako se razvija softver?

Q6 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q7 Što će se desiti 2020?

Većina ekonomista imat će neku ulogu u specifikaciji klijentskog

hardvera i softvera koji koriste.

Menadžeri imaju važnu ulogu u specifikaciji softvera i hardvera za

svoje zaposlenike. Kakvu će konkretnu ulogu u tome menadžer

imati ovisi o poziciji u organizaciji.

Velike organizacije imaju u pravilu informatički odjel i često imaju

vrlo formalne standarde vezano uz klijentski hardver i softvera.

U srednjim i malim poduzećima najčešće nema čvrstih pravila, niti

formalnih standarda. Menadžment ima vrlo aktivnu ulogu u odabiru

hardvera i softvera.

Kakve odluke ćete donositi?

Glavni troškovi softvera i hardvera

Hardver:

Nabavka hardvera

Održavanje hardvera – popravci

Softver

Softverske licence

Inicijalna prilagodba softvera

Održavanje softvera – prilagodbe zakonskim, poslovnim i

informatičkim promjenama

Edukacija zaposlenika – inicijalna i dodatno treniranje

Procedure – inicijalne i dodatne

Figure 4-15

Uloga menadžera kod donošenja

odluka o hardveru i softveru

Izvor: Kroenke (2011). Using MIS.

Obično standardiziraju klijentska računala, jer je

održavanje više različitih klijentskih računala znatno

kompliciranije i skuplje.

Najčešće odabiru Microsoft Windows. Ako se bave

umjetnošću ili dizajnom odabiru Macintosh, a ako se bave

znanošću ili inženjerskim poslom odabiru Unix.

Organizacije koje imaju ograničen budžet trebaju razmisliti

o odabiru softvera otvorenog koda kao što je Linux,

Ubuntu ili Open Office, ali to je ipak rjeđe u praksi.

Mala i srednja poduzeća

Specificiraju horizontalne aplikacije (npr. Microsoft Office) ili drugi

softver prikladan njihovom poslovanju.

Specificiraju zahtjeve za vertikalne aplikacije.

Obično nemaju ulogu u specifikaciji servera niti odobravaju njihovu

nabavku.

Donose odluku o kupovini softvera po narudžbi.

Surađuju sa tehničkim osobljem (ICT stručnjacima) na testiranju

softvera.

Preuzimaju gotov softver.

Uloga menadžmenta i zaposlenika

Page 11: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

11

1. ODREDITE TEMELJNE POTREBE:

Vrsta zadataka zaposlenika

Potreban hardver za vrste zadataka

Potreban softver za vrste zadataka

2. PROCIJENITE PROMJENE U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU

promjene u broju zaposlenika

Promjene u količini i vrsti posla Promjene softvera i hardvera na tržištu

3. RIPREMITE BUDŽET:

Koristite pomoć ICT stručnjaka, računovodstva, financija Odredite dodatne troškove za mrežu, servere

Odredite dodatne troškove za konzultante

4. ODREDITE REZULTATE

Odredite ulogu budžeta za hardver i softver u strategiji Vašeg poduzeća Usporedite budžet sa prethodnim razdobljem

Ako je potrebno prilagodite budžet

5. DOKUMENTIRAJTE REZULTATE

Prikupite sve dokumente i opažanja kao pripremu za izradu budžeta sljedeće godine

Odredite softver koji je nužan za poslovanje – Web stranice, email, obrada

teksta.

Identificirajte specijaliste i njihove hardverske i softverske potrebe – npr.

računovodstvo.

Odredite vrijeme i opterećenje kojim će zaposlenici raditi na klijentskim

računalima.

Uprava poduzeća treba imati pristup općem i specijalističkom softveru, često

traži pristup softveru za računovodstvo, plaće i ljudske resurse.

Koristiti prethodno iskustvo kao pokazatelj…

Koji proces treba slijediti kod izrade

budžeta za nabavku hardvera i

softvera?

Predvidite promjene – u poduzeću i okruženju

Odredite cijene hardvera i softvera

Pregovarajte za cijene

Uključite dodatne troškove za mrežu, servere i komunikacije

Služba računovodstva može pomoći u procjeni troška

Ocijenite u kojoj mjeri je budžet razuman i opravdan

Razmislite o konkurentskoj strategiji poduzeća

Pripremite razloge mogućeg povećanja troška

Koji proces treba slijediti kod izrade

budžeta za nabavku hardvera i

softvera?

Razmislite zašto zapravo trebate dodatnu opremu

Promjene u broju zaposlenika

Važne nove funkcije ili zaduženja zaposlenika ili cijele

organizacije

Nadogradnja na nove verzije operacijskog sustava ili drugog

softvera

Implementacija novog softvera koji zahtijeva novi hardver

Koji proces treba slijediti kod izrade

budžeta za nabavku hardvera i

softvera?

Ponovo analizirajte budžet

Razmislite gdje biste mogli smanjiti trošak

Odgodite nadogradnju na novi operacijski sustav

Drugačije rasporedite hardver između zaposlenika

Dokumentirajte rezultate ovogodišnjeg budžeta za

hardver i softver

Koji proces treba slijediti kod izrade

budžeta za nabavku hardvera i

softvera?

Pitanja za učenje Q1 Što ekonomisti trebaju znati o računalima i hardveru?

Q2 Koja je razlika između klijenta i servera?

Q3 Što ekonomisti trebaju znati o softveru?

Q4 Treba li u poslovanju uzeti u obzir softver ‘otvorenog koda’?

Q5 Kako možete koristiti znanje o hardveru i softveru?

Q6 Što će se desiti 2020?

Page 12: 02 i 03 - Informatika - Hardver i Softver-za Web

22.10.2012.

12

Brojne nepoznanice:

Kako će softver otvorenog koda utjecati na Microsoft?

Kako će cloud computing utjecati na ponudu softvera i hardvera?

Što možete učiniti?

Ne ignorirajte tehnologiju

Dodatno se educirajte

Pratite literaturu

Posjećujte profesionalne događaje

Aktivno sudjelujte u donošenju odluka o tehnologiji

Što će se desiti 2020?