Graditeljstvo Egipta

Egipat = Crna zemlja

Uska traka plodne zemlje uz Nil

Nakon poplave trasiranje parcela

Hieroglifi

Vjera u prekogrobni ivot (Bog mrtvih preparira mumiju za vjeni ivot)

Paleta kralja Narmera (I dinastija)

Rekonstrukcija grobnice iz I dinastije u Sakkari

Mastabe u Sakkari

Prividna vrata iz Itijeva groba u Sakkari (Stara drava VI dinastija oko 2300 pr.Kr., vapnenac). Prividna vrata predstavljaju spoj izmeu ovog i onog svijeta.

Sjedei lik kralja osera iz Sakkare (vapnenac)

Stepenasta oserova piramida III dinastija (2500 pr. Kr.).

Visina 63metra. Grobne komore ispod piramide. Prva graevina sagraena potpuno od kamena.

Piramide u Dahuru

Grupa piramida u Gizi: Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova (IV dinastija).

Tel-el-Amarna

Tel-el-Amarna

Pogled na Kefrenovu piramidu.

(Pyramidion vrh piramide izraen od najtvreg kamena)

Presjek kroz Keopsovu piramidu

Tlocrt 230x230 metara, visina 147 metara. 2 000 000 blokova od 2,5 tona.

Ulaz u Tetijevu piramidu, VI dinastija, Sakkara

Divovska sfinga (vjeni uvar groba)

Pogled na dolinu kraljevskih grobnica zapadno od Tebe.

Tu su se dali sahranjivati na mjestu nepristupanom i za pljakae. Padina orijentirana prema zapadu da bi se u smrti ponovo nali s bogom.

Kraljevske grobnice u Tebi

Mumijska maska Tutankamona iz njegova groba u dolini kraljeva kraj Tebe.

Najvee blago Egipta potjee iz tog groba jer je otkriven tek 1922. god.

Komora s lijesom u Tutankamonovu grobu u Tebi (Nova drava XVIII dinastija oko 1340 pr. Kr).

Grad i grobite radnika na nekropoli u zapadnoj Tebi

Posmrtni hram kraljice Hatepsut Deir el Bahariju (XVIII dinastija, 1475 pr. Kr., vapnenac).

S druge strane je Dolina kraljevskih grobnica zapadno od Tebe.

Hram u Karnaku

Horusov hram, Edfu

Posmrtni hram Ramsesa II, Teba, 1303 -1213

Amonov hram u Karnaku.

Zapoeo Amenemhat 2466 pr. Kr. a nastavili mnogi kraljevi XII dinastije pa sve do Ptolomejskog doba.

Amonov hram u Karnaku (hipostilna dvorana138 stupova)

Amonov hram u Karnaku. Velika dvorana sa stupovima kraljeva Seta i i Ramsesa II.

Obelisk na trgu sv. Ivana u Lateranu - Rim

Kule, piloni na ulazu u Tebanski hram kraj Luksora (Nova drava, XIX dinastija oko 1290-1225 pr. Kr). Graevinu dugu 65 metara podigao je Ramses II. Drugi obelisk je u Parizu na Place de la Concorde.

Tipovi egipatskih kapitela: palma, papirus i lotus

Ulazno proelje hrama u stijeni Abu Simbel (Nova drava XIX dinastija Ramzes II). Kipovi visoki 20 metara. Hram 60 metara ukopan u stijeni.

Tipina egipatska kua Tel-el-Amarna (1400 pr. Kr.)

Presjek kroz egipatsku privatnu kuu Tel-el-Amarna (1400 pr. Kr.)

Rekonstrukcija egipatske kue na Parikoj izlobi 1889. godine

Kamenolom granita u Asuanu. Hladno kovano eljezo koristilo se u Egiptu od 4.000 pr.Kr.

Razdvajanje blokova metalnim klinovima

Vaenje kamena

Obraivanje kamena

Transport kamena

Transport kamenih blokova valjanjem

Egipatski kraljevski lakat iz vremena stare drave (bronca, duina 52.25 cm).

U prvom polju je podjela na 28 palaca (cola) a u drugom polju su oznaeni dlanovi.

Ljevaonica metala

Stolarska radnja

Hatepsut 1470. pr. Kr.

Ramzes II 1250 pr. Kr.

Neho 610-595 pr. Kr.

Darije 522-456. pr. Kr.

Trajan 98.

Napoleon 1798.

De Lesseps 1869.

Duina 160 km

Egipatska sfinga i granitni stup na Peristilu u Splitu