037 Plus [broj 113, 26.4.2012]

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-113-2642012 1/24

Biha} • êtvrtak, 26.04.2012. • Broj 113 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Kraj nesuglasicama u SDP-u

Armija BiH -odgovor naro-da na agresiju

Javna tribina “21. aprila - Dannapada na Bosansku Krupu”

s t r. 9.

Bandi} poni{tiogolove, pabjeào u policijskoj pratnji

Prva liga Federacije Bosne iHercegovine u nogometu

s t r. 2 1

. Albin Musli}, aktuelni na~elnik op}ine Biha}, odlukom Predsje-dni{tva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine imenovan je za povjerenika u Op}inskojstrana~koj organizaciji u Biha}u.

Na ovaj na~in Musli} je i zvani~nopostao strana~ki kandidat zafunkciju op}inskog na~elnika napredstoje}im oktobarskim op}i-nskim izborima. Na press-konfe-renciji u Biha}u u srijedu, 25.

aprila, novinarima i javnosti ovimse povodom, pred brojnim funkci-onerima, ~lanovima i strana~kimsimpatizerima obratio HamdijaLipova~a, premijer i povjerenik SDP-a za Unsko-sanski kanton.

Hidrocentrala na Uncu

Struka davno rekla “ne”

Puna podr{ka

Albinu Musli}u

Sretan 1. maj JP RTV Biha}

s t r. 3.

Oìvljavanje ideje o mogu}oj gradnji hidrocentrale na Uncu vidno je iznenadilo i Amarilda Muli}a, direktora JP Nacionalni park Una, koji je rekao da u sada{njimprilikama nema zakonskog osnova da se o ovoj ideji govori, a kamo li da seide u njenu realizaciju s t r.

6. i 7

.

Obavje{tenje ~itaocima

Slijede}i broj 037Plus bi}e nakioscima u ~etvrtak, 10. maja.

Redakcija

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Tokom vikenda Biha} jeorganizirano posjetilo neko-liko ve}ih grupa turista izSlovenije i Njema~ke. Poredhistorijskih zanimljivosti ikulturnih dobara, pokazalisu zanimanje i za prirodnuba{tinu, rijeku Unu i Nacio-nalni park Una.

Ve}a grupa slovena~kih tu-rista, me|u kojima je bio i

jedan broj novinara i fotore-portera, posjetila je [trba~ki

buk, Kulen Vakuf i MartinBrod.- Ovo je prva organizirana

grupa turista iz Slovenije,koja je posredstvom Turisti-~ke agencije “Palma” stiglana ovo podru~je BiH. Tokomdvodnevnog boravka gosti suobi{li grad, gdje su se uz pra-tnju doma}ina, upoznali sa

historijskim i kulturnim sa-

dràjima, a nakon toga usli- jedio je i put prema dragulji-ma na Uni, kazao je

Amarildo Muli}, direktorNP “Una”.Na [trba~kom buku turisti-ma iz Slovenije dobrodo-{licu je poèlio AlbinMusli}, na~elnik op}ineBiha}. Tokom susreta na

[trba~kom buku, govorilo

se o promociji ekolo{kih vrijednosti ovih krajeva.Turisti su pohvalili gosto-primstvo ljudi ovog dijelaBiH, kazav{i da }e i u budu-}nosti ovo podru~je imati usvom turisti~kom raspore-du. Nakon obilaska MartinBroda, oko 70 slovena~kihturista produìlo je u Drvar.

Slovenci u NP Una

Odu{evljeniprirodnomba{tinom

Nakon obilaska Biha}a ve}a grupa slovena~kihturista, me|u kojima je bioi jedan broj novinara ifotoreportera, posjetila je

[trba~ki buk, Kulen Vakuf i Martin Brod.

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


7 dana 326.04.2012.godine

Popis stanovni{tva, prvi nakon rata, odnosnonakon 1991. godine u BiH bit }e sproveden od 1. do15. aprila naredne godine.Prvi rezultati bi trebali biti poznati nakon 90 danaod dana zavr{etka popisa, dok }e kona~ni rezultatibiti poznati do kraja 2015.Zakonom o popisu stanovni{tva, ku}anstava i stano-

va u Bosni i Hercegovini utvr|eno je da }e nas sveskupa ko{tati minimalno 42,6 miliona KM.Me|utim, u Agenciji za statistiku BiH vjeruju da }etaj iznos biti ve}i.

Na popisu stanovni{tva 2013.

Zarada od 450 do 650 KM

Izgradnja pelje{kog mosta }e ~ekati neka druga

vremena, a saobra}ajna izoliranost juga Hrvatske }ebiti rije{ena koridorom preko Neuma, odnosno auto-cestom, {to zna~i da vi{e ne}e biti potrebe za zaus-tavljanjem na carini.Koridor je Hrvatskoj ponudila BiH, a on bi jednimdijelom bio neumska obilaznica, a drugim potpunozatvoren koridor. Koridorom bi se putovalo bezpotrebe za zaustavljanjem i carinom, a financije bi seosigurale iz evropskih fondova.

BiH ponuda Hrvatskoj

Koridor preko Neuma

U periodu od 2003. do 2005. godine tri veliketrgova~ke firme utajile su najmanje 1,1 milion KMporeza. Osu|eni su pera~i njihovog novca, a veletr-govci su nastavili da razvijaju posao, neki od njih iuz pomo} vladinih kredita i javnih poslova.

Trgova~ke firme MG Mind iz Mrkonji} Grada, RobotCommerce iz Sarajeva i Diona iz [irokog Brijega su,prema presudama Suda Bosne i Hercegovine, utajilenajmanje 1,1 milion KM poreza, ali zbog toga nisuka`njene.

MG Mind, Robot Commerce i Diona

Bez kazni za utaju poreza

Hasan ef. Maki}, muftija biha}ki i Akaid ef. Boja,predsjednik Med`lisa Islamske zajednice Biha}, 19.aprila obi{li su gradili{te gradske dàmije u Biha}u.Muftija Maki}, koji je i predsjednik Gra|evinskogodbora, izrazio je zadovoljstvo dosada{njim tokomradova. Posebno ga je obradovao po~etak gra|enjamunare i montaà velike kupole. Gradsku dàmiju uBiha}u krasi}e dvije munare.

Gradili{te gradske dàmije u Biha}u

Montaà kupole

Nakon {to je Vije}e ministara BiH usvojilo Nacrtbudèta, o njemu se sada treba izjasniti Predsje-dni{tvo BiH. Prema Nacrtu budèta, najavljeno jesmanjenje pla}a za 4,5 posto dràvnim slu`benici-ma, te su uposlenici SIPA-e i Grani~ne policije naja-

vili mogu}e {trajkove.S velikom izvjesno{}u se moè o~ekivati da }e pred-sjedavaju}i Izetbegovi} uloìti amandmane na Nacrtbudèta, a @eljko Kom{i} ne}e podràti Nacrtbudèta usvojen na Vije}u ministara BiH. Kom{i}ne}e podràti Nacrt budèta bez izmjene UstavaBiH, jer ako pro|e ovakav budèt to }e zna~iti sma-njenje pla}a svima osim funkcionerima u institucija-ma dràvne vlasti.

Sporan dràvni budèt za 2012.

Ustav {titi pla}e funkcionera

andidat SDA za na~elnika op}inea} na izborima koji nas o~ekuju uobru je Emdàd Galija{evi}, aktu-

ministar poljoprivrede u VladiK.op}inske izbore SDA ide sna`noe sigurna u pobjedu, ali i hrabro iodgovorno jer je svjesna aktu-

og trenutka i spremna je preuzetit i ovom gradu vratiti ono {to muada.mdàd Galija{evi}, kandidat zanskog na~elnika, ostvari}e pobjeduatiti SDA mjesto koje joj pripada,no je, izme|u ostalog, na konfek-

za novinare u Op}inskoj organi-ji SDA Biha}.e|ivanju kandidata za na~elnikahodile su brojne strana~ke akti-sti u mjesnim ograncima i drugim

organima stranke.Galija{evi} je dobio jednoglasnu

podr{ku u svih 36 mjesnih ogranaka,pa u SDA procjenjuju da su izabralikandidata koji }e osigurati njihovupobjedu.- Pored strana~ke baze, Galija{evi}a }e

podr ati i neke druge politi~ke partije,tvrde u SDA. @elimo zajedno s gra|a-

nima, iskreno i po{teno u~initi sve da Biha} postane grad u kojem }e sedobro ìvjeti. Imamo snage, volje ikadar koji to moè ostvariti, isti~u uOO SDA Biha}.

Emdàd Galija{evi} kandidat SDA

Albin Musli}, aktuelni na~elnik ine Biha}, odlukom Predsjedni-

a Socijaldemokratske partijene i Hercegovine imenovan je zaerenika u Op}inskoj strana~koj

anizaciji u Biha}u. Na ovaj na~insli} je i zvani~no postao strana~kididat za funkciju op}inskogelnika na predstoje}im okto-skim op}inskim izborima. Nas-konferenciji u Biha}u u srijedu,aprila, novinarima i javnosti ovimpovodom, pred brojnim funkcio-ma, ~lanovima i strana~kim sim-zerima obratio Hamdija Lipova-premijer i povjerenik SDP-a zako-sanski kanton.

u{tini dao je do znanja da je Mu-evim imenovanjem za strana~kogerenika i kandidata za op}inskog

elnika ozna~en kraj doskora{njimuglasicama u SDP-u Unsko-san-g kantona. Svim ~lanovima i sim-zerima je poru~io da dignu glavu,se spreme za predizbornu kam-ju i da idu}i od vrata do vrata|ane uvjere u razloge zbog kojih

trebaju stati i ostati uz SDP.- Stavili smo ta~ku na nedoumice koje

su nas u SDP-u pratile u nekoliko zad-njih sedmica. Na{ cilj je da na izbori-ma dobijemo glasove neophodne daSDP nakon oktobra ima svoje na~e-lnike u Biha}u, Bosanskoj Krupi, Bosa-nskom Petrovcu i sigurno u Klju~u. U ostalim op}inama cilj nam je udvo-

stru~iti broj vije}nika. Kao {to vidite u Biha}u smo dali povjerenje ~ovjekukojem smo vjerovali i kojem }emo idalje vjerovati u vo|enju grada i parti-

je. Ovaj grad mora nastaviti politikuSDP-a BiH i politiku Albina Musli}a.

Bi{}anke i Bi{}ani nikako ne smijudozvoliti da Biha}em opet upravljaju

oni koji u zadnjih 20 godina u ovom gradu nisu ni{ta izgradili, a koji su u samo godinu dana u~e{}a u vlasti Platforme poku{ali sve svoje gre{ke i proma{aje prebaciti na le|a SDP-a,rezolutan je bio u tvrdnji dr. HamdijaLipova~a.Prisutnima se potom obratio AlbinMusli}, strana~ki povjerenik i kandi-dat za op}inskog na~elnika.

- Dobio sam povjerenje SDP-a BiH da vodim partiju do narednih izbora. To

je za mene kao ~ovjeka velika ~ast i privilegija, ali i velika obaveza. Sve }u podrediti interesima gra|ana i gradu Biha}u. Ovaj skup je jasna poruka svima da smo mi u SDP-u jedinstveni ida smo spremni da zajedno s gra|a-nima nastavimo sa realiziranjem svih

va`nih projekata. Pro{la godina je bila godina malih projekata. Ovo je godina velikih projekata poput Importanecentra vrijednog 55 miliona i projektaizgradnje kanalizacionog sistema vri-

jednog 17,5 miliona eura. Cilj nam je zaposliti vi{e stotina i hiljada Bi{}ana i Bi{}anki. Posebnu pa`nju }emo posve-

titi ljudima koji mogu i ho}e da rade. @elimo grad koji }e se razvijati i o ~ijoj}emo budu}nosti zajedno odlu~ivati,poruka je mr. Albina Musli}a, strana-~kog povjerenika i kandidata zana~elnika Biha}a. Na kraju SDP jepozvao gra|ane na prvomajski ura-nak koji je ovdje i drugdje u USK-u

ve} postao tradicija.S.H.

a izborima za na~elnika op}ine Biha}

Puna podr{ka Albinu Musli}uraj nesuglasicama u SDP-u

Na poseban na~in Hamdija Lipova~a u svom jera}anju poslao poruku politi~koj konkurenicji.

ovore}i o crvenoj ruì, strana~kom simbolu, rekao jesvi oni koji joj pa`ljivo pri|u veoma lako mogu da

jete njen miris i da u njemu uìvaju. Me|utim, oniji je bace i poku{aju zgaziti prvi se uvjere kako onaa ubosti. Na novinarsko pitanje o drugim imenovan-povjerenicima uvod u odgovor je bio stih: Bil mi bio

ha} osvojio i Sokolac vi{e bila Bi{}a i Golubi} kod Uneudene i sva sela oko Bi{}a grada, jer je Biha} svojajini glava. Nije slu~ajno, dakle, {to je prvo saop}eno

je strana~ki favorit u Biha}u. Imena ostalihana~kih povjerenika i na~elni~kih kandidata bi}eop}ena na posebno uprili~enoj kantonalnoj press

nferenciji, obe}ao je Lipova~a.

Bi{}e i ruà

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godineBiha}4

Japanska ènska volonterska grupa “Ipil-Ipil No Kai”svojevremeno je u Biha} donijela prve sadnice sakure,u svijetu poznatije pod imenom “japanska tre{nja”.^lanice ove volonterske grupe svake godine posje}ujuBiha} i brinu se o svojim tre{njama.Ove godine, 17. aprila, doma}in im je bio @eljko

Mirkovi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a. U imegra|ana, Mirkovi} je izrazio zahvalnost {to je Biha}izabran da bude u krugu bh. gradova i svjetskihmetropola kojima je Japan poklonio ovo drvo.Toshiko Ito, predstavnica japanske volonterske grupe,izrazila je zadovoljstvo stanjem posa|enih sadnicasakure tre{nje.Nakon razgovora, Mirkovi} je najavio sadnju jo{ 1.000stabala japanske tre{nje na podru~ju op}ine Biha}.Inicijativu o sadnji japanskih tre{anja pokrenuo jeSamir Ibradì}, Bi{}anin koji ìvi i radi u Tokiju.Delegacija je, u pratnji doma}ina na Humcima, obi{laprije dvije godine zasa|ena stabla japanske tre{nje, apotom su obi{li i druge lokalitete na kojima su zasa|enastabla sakure.

Albin Musli}, na~elnik op}ineobi{ao je porodi~no gazdinstvo

Azime i Rifeta Hodì}a u naseljuTurija-Vrsta. Musli} je izrazio bezrez-ervnu podr{ku Hodì}ima u obrtukojim su sebi i familiji obezbijediliegzistenciju. Drè koke nesilice zaproizvodnju konzumnih jaja.Porodica Hodì} pro{le godine jeodlu~ila da na vlastitom imanju za-po~ne s ovim poslom. Pored kredit-

nih sredstava dobili su i financijskupomo} op}ine. Ovo je posao kojizahtijeva predanost, ali daje optimi-zam da se istrajnim radom moè iz-graditi temelj za sigurniju budu}nost.- Op}ina èli i ho}e podràti ovakveljude, jer se dru{tvo treba okrenutiovakvim pozitivnim primjerima obrta.Vi{e ne moèmo ra~unati na neka-da{nje velike kolektive, koji su uni{teni

plja~ka{kom privatizacijom. Veliki

broj ljudi je zbog toga “na ulici”,odnosno birou za zapo{ljavanje, bez

perspektive za sebe ili svoju djecu. Ova farma koka nesilica je pozitivna poru-ka svim gra|anima Biha}a da se moèizgraditi porodi~ni biznis. Ovo su vri-

jedni ljudi koji ne èle biti na teretu, ve} korisni ~lanovi na{eg dru{tva.Samo rad i poduzetni{tvo nam daje

{ansu da se izborimo sa efektimakrize, kazao je na~elnik Musli}.

Farma Azime i Rifeta Hodì}a

Posjeta prijatelja iz Japana

Jo{ hiljadusadnica sakure

Porodi~ni obrt za primjer

Izbornoj skup{tini biha}ke podru-`nice Hrvatskog kulturnog dru{tva

“Napredak” nisu prisustvovali pred-stavnici Vedrog Polja, Vrka{i}a iKralja. Biha}ki “Napredak” okupljaoko tri stotine ~lanova, ve}inom sta-rije populacije, a aktivno ih je stoti-njak.Izabrano je novo rukovodstvo iutvr|eni pravci o~uvanja kul-turne tradicije Hrvata ovogakraja u predstoje}em ~etvero-godi{njem periodu.

Vinko [anti}, dosada{nji vr{ilac du`nosti predsjednika,tajnim glasovanjem izabran jeza predsjednika.Potpredsjednik je MarinkoTuri}, a tajnica Tanja [anti}.

Imenovani su i ~lanoviUpravnoga i Nadzornoga odb-ora, te Suda ~asti. Svi onidu`nost }e obavljati u naredne ~etirigodine.

Izbornu skup{tinu HKD “Napredak”,svojim prisustvom uveli~ali su Ljubo

Lovri} iz Jajca i Dario Juri}, ~lan“Napretkove” sredi{nje uprave uSarajevu i kantonalni ministarobrazovanja.- Na{a obaveza bi}e afirmiratidjelo pokojnog Jure Jurkovi}a,dje~ijeg pisca, ~ije smo tri knjigeizdali. Iz zaborava }emo istrgnutidjela likovne umjetnice Mare

Maàr. Ukoliko u idu}em perioduostvarimo ove i jo{ neke ciljeve,opravda}emo povjerenje, rekao je

novoizabrani predsjednik Vinko[anti}.

Porodica Hodì}pro{le godine jeodlu~ila da na

vlastitom imanjuzapo~ne s ovimposlom. Poredkreditnih sredstava dobili su ifinancijsku pomo}op}ine zaproizvodnjukonzumnih jaja.

HKD “Napredak” Biha}

Novi predsjednik Vinko [anti}

Ugovore iz programa obnove stambenih jedinica uop}ini Biha} potpisalo je {est novih korisnika, ~etiripovratnika srpske i dva lica bo{nja~ke nacionalnosti.Sredstva za ovu namjenu iznose 225 hiljada konvert-ibilnih maraka, a trajanje radova po sistemu “klju~ uruke” oko 90 kalendarskih dana. Izbor korisnika izvr{ila

je Komisija koju je imenovalo Op}insko vije}e.Op}ina Biha} je implementator programa zajedni~kihprojekata iz 2010. godine koje je odobrila Komisija zaizbjeglice i raseljene osobe, a financijski podràva Fondza povratak BiH. Monitoring nad provo|enjem cjeloku-pnog procesa vodi Regionalni centar Ministarstva lju-dskih prava i izbjeglica BiH.Korisnici i na~elnik Musli} saglasni su da je ovo jo{

jedna od dobrih poruka i primjera odr ivog povratka.- Op}ina Biha} ~ini i ~ini}e i dalje sve {to moè kako biobezbijedila odrìvi povratak svojim gra|anima, kako bi

se vratili na svoja prijeratna imanja, te nastavili ivjeti sa svojim kom{ijama, rekao je Musli}.

Novi korak u odrìv povratak

[est ku}a za

225 hiljada KM

Funkcija potpredsje-dnika povjerena jeMarinku Turi}u,a tajnica jeTanja [anti}

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine Biha} 5

U MZ Sokolac obiljeèna je

dvadeseta godi{njica formiranja iprvog postrojavanja sokola~ke~ete, koju je 19. aprila 1992.godine ~inilo 126 patriota.- Ovo je vaàn historijski datum

za sve mje{tane, a posebno za porodice poginulih boraca i {ehida, te djecu koja moraju znatiistinu i ~injenice. Cijenu slobode,~asti, dostojanstva i povratka uSokolac, mje{tani i patriote su

platili velikom cijenom bore}i se uratnom bataljonu “Ljuto~”, rekao

je Ismet Fazli}, predsjednik MZSokolac.Na ratna stradanja i herojstvo

podsjetio je Edo Durakovi}, akoliko je bitno cijeniti to vrijemenaglasio je i Albin Musli}, na~e-lnik op}ine Biha}.Obiljeàvanje godi{njice je ~uva-nje sje}anja na sve ljude koji su,brane}i dràvu BiH, voljeli svojSokolac i svoj Biha}.- Generacije koje dolaze i imaju

priliku da ìve u slobodi, trebaju po{tovati i ba{tiniti historijske i

ljudske vrijednosti koje su ostavili

iza sebe heroji Sokoca. Danas,kada se dru{tvo susre}e s drugim

problemima, svaki ~ovjek treba dau~estvuje u izgradnji bolje budu-}nosti, a da je to mogu}e

potvr|uju Soko~ani povratkom iobnovom svog mjesta, rekao jeMusli}.Prisutnim se, u ime premijeraLipova~e, Vlade i Skup{tine USK,obratio Ivan Pr{a, kazav{i da seBosna i Hercegovina u drama-ti~nim historijskim kretanjima itrenucima odràla borbom i`rtvama, ali i optimizmom koji jeljude ja~ao pred brojnim prepre-

kama.- U svojih deset vijekova, kako jekazao Pr{a, BiH je i u ovom mjes-tu ìvjela i preìvjela sve neda}e,

jer je narod bio odlu~an u odbrani svoje slobode i rodne grude,naglasio je Pr{a.Na spomen - obilje`ja {ehidima ipoginulim borcima Sokoca polo-èno je cvije}e i prou~ena fatiha.

037Plus

Preìvjeli sve neda}e i pobijedilibilej sokola~ke ~ete

rona}i vlastito, istinsko, naj-je sredi{te u ovom vremenuogu}e je ako smo zarobljenio u prolaznim odrazima,o je neko zaboraviv{i objas-

da to nije ni{ta dou}nost susretanja sa svojim

gim ja. Me|utim, odrazie Hamulke ne odstupaju odginalnog” dijela unutar nje-h slika, koje smo vidjeli naostalnoj izlo`bi u Gradskoj

galeriji Biha} proteklog ~etvrtka.Jednostavno, njegovi odrazi nisuiskrivljene slike pa je gledaocusvejedno kako je okrene{. Lijepo

je i ovako i onako.Govore}i o Hamulki i njegovomdoprinosu dru{tvenoj zajednici,

Adnan Dupanovi}, direktorGalerije, je rekao da nam se ovogputa predstavio izvrstan umjet-nik i pedagog koji je dao nem-

jerljiv doprinos u razvojulikovnog ìvota grada. Njegovodjelo i uloga su dio Biha}a,

istaknuo je Dupanovi}. Potvrdio je to i Albin Musli}, na~elnik op}ine, podsjetiv{i prisutne naporuke Hamulkinih slika iz

pro{lih vremena. Zbog toga je iova izlo`ba svjedo~anstvo oBiha}u po{to i ona govori o grad-skim simbolima, naglasio jeMusli}, dodav{i da kroz

Kapetanovu kulu, dàmijuFethiju, toranj crkve svetog AntePadovanskog i njihove odraze,

vidimo pri~u i o Uni, jer se oniogledaju u njoj. Halid ALIJAGI]

Odrazi Biha}a

radska galerija, izlo`ba Stipe Hamulke

Stipe Hamulka je ro|en 1936.godine u Velikoj Kladu{i.Zavr{io je studij na Pedago{kojakademiji, smjer likovnih umjet-nosti u Splitu i Zagrebu, u klasiprofesora Ante Ka{telan~i}a iMladena Veè. Imao je osamsamostalnih i preko stotinukolektivnih izlo`bi u zemlji i

inozemstvu. U~esnik je mnogihlikovnih kolonija i humanitarnihdonacija.^lan je Udruènja likovnihumjetnika Bosne i Hercegovine(ULUBIH). Slike mu se nalaze umnogim privatnim kolekcijama i

javnim prostorima u 25 zemaljasvijeta. @ivi i radi u Biha}u.

Djela u 25 zemalja svijeta

Njegovi odrazisu iskrivljeneke pa jeedaocu svejednoko je okrene{.epo je i ovako iakoKroz Kapetanovulu, dàmiju Fethi-

toranj crkve sve-g Ante Padova-kog i njihoveraze, vidimo~u i o Uni, jer sei ogledaju u njoj

Obiljeàvanje godi{njice je ~uvanje sje}anja na sveude koji su, brane}i dràvu BiH, voljeli svoj Sokolac ivoj Biha}

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


S obzirom da uskoro ulazimo

u mjesec prepun datuma kojihsmo se uvijek rado sje}ali i naprigodan na~in obiljeàvali, ovo

je prilika da se tim povodom,upravo sada, ne{to kaè o pred-stoje}em radni~kom praznova-nju, medijskim slobodama,Josipu Brozu i pobjedi nadfa{izmom.Budu}i da je 1. maj me|unaro-dni praznik, koji se uz malobro-

jne izuzetke, na odre|en na~inobiljeàva u svim dràvama izu-zetak ne}e biti ni Bosna i Herce-govina, njeni entiteti i kantoni.Slavit }e se uz neizbje`nu vi{e-

dnevnu radnu apstinenciju madazbog poduga~kog spiska neza-poslenih u Unsko-sanskom kan-tona tek malobrojni imaju opi-

pljiv razlog da 1. maja praznuju i“planduju”. Zbog navika izpro{lih “reìmskih vremena” tog}e dana slaviti politi~ari, radnici ineradnici, nezaposleni i zapo-sleni me|u kojima su hiljadebudètskih korisnika. Me|unjima najbrojniji su zaposleni uobrazovanju i zdravstvu.

Prepoznatljivna~in proslave

Me|unarodni praznik rada 1.maj na stari i prepoznatljiv na~inproslavit }e i vi{e od 40 hiljadanezaposlenih koji posredstvom

kantonalne Slu`be za zapo{ljavanje nastoje ostvariti svojeosnovno pravo - pravo na rad.[anse za tako ne{to u sada{njimprilikama gotovo da su ravne

nuli. Najvi{e zbog toga {to je

svakome kona~no postalo jasnoda je privatizacija bila i ostala{arena laà.

Velika prijevara i plja~ka u kojojsu se okoristili ljudi iz vlasti i oniu njenoj blizini od kojih sunajbrojniji sa kadrovskih listaSDA i ve} propale Stranke zaBiH. Osim priznanja vezanih za

vi{eslojnu proma{enost privati-zacijskog procesa i nemo}iaktuelne vlasti da na tom poljubilo {ta promijeni na bolje, neza-poslenim i razo~aranim radnici-ma jo{ su gora saznanja da ni{tanema ni od obe}anih promjena

na osnovu kojih je Socijaldemo-kratska partija dobila izbore uoktobru 2010. godine. Oni {toim je pam}enje ja~a strana jo{ se

sje}aju kako je i {ta je u Skup{tiniUnsko-sanskog kantona obe}aoprilikom inauguralnog predsta-

vljanja aktuelnog premijera iministara u sada{njoj Vladi. Unajkra}em obe}ana je ekonoms-ka obnova, investicije i novaradna mjesta. Od svega toga zasada nema ni{ta, a gore od toga

je ~injenica da jo{ uvijek nema ninaznaka kada bi moglo do}i domicanja s mrtve ta~ke. Sve usvemu 1.maj koji se ove godineslavi u neradni utorak i srijedunajvjerojatnije }e i ovaj putprote}i bez bilo kakvih mani-festacionih oblika afirmiranja

rada i radnog pregala{tva. A nekad je taj datum u Brozovom“reìmu” unaprijed bio rezervi-ran za presijecanje vrpci na kapi-

jama novosagra|enih tvornica,

asfaltiranih puteva i sli~nih kapi-talnih infrastrukturinih objekata.Nekad bilo sad se spominjalo.

Dan medija i godi-

{njica Titove smrtiKao i prethodnih godina i nare-dnog 3. maja i ovda{nji mediji inovinari u njima na prigodanna~in }e se sjetiti sebe i svojihmedijskih (ne)sloboda, a dankasnije novinski stupci i minuteu elektronskim medijima bit }epopunjeni prigodnim sadràjima

vezanim uz 4. maj, dan kada jeprije 32 godine na “drugi svijet”preselio Josip Broz Tito.Me|unarodni dan slobode medi-

ja i kod nas }e na prigodan na~inobiljeìti 19. put. Kao i u minulih18 godina i narednog 3. maja

zaposleni u medijima }e sebi idrugima ukazati na osnovnana~ela slobode medija i svakakona objektivan na~in podvu}i crtuispod dosada{njih medijskih(ne)sloboda i svakako ukazati nazna~aj medijske nezavisnosti.Priliku za novo dodvoravanjenovinarima sasvim o~ekivanoiskoristit }e i ovda{nji manje i

vi{e zna~ajni politi~ari. Me|unjima, svakako su i oni koji samo

verbalno znaju {ta u demokra-tskim dru{tvima zna~i slobodamedija. I pored toga, me|utim,upravo oni najmanje doprinose

stvaranju uvjeta za medijskufinancijsku nezavisnost bez kojenema niti moè biti bilo kakvedruge nezavisnosti i slobode. To

je klju~na ~injenica zbog koje je

u na{im prilikama mogu}e tvrdi-ti da demokratije najmanje imatamo gdje se o njoj najvi{e govo-ri. Moète misliti {ta god ho}eteali }e biti kako ja kaèm “demo-

kratsko je na~elo” ve}ine “na{ih”politi~ara koji se, uz ~asne izu-zetke, nikad ne pona{aju i nerade u skladu s onim {to misle igovore.

Ve} narednog dana mediji }e,kao lu~ono{e kolektivnog pam-}enja, u ova tegobna i turobna

vremena javnost podsjetiti da je4. maja prije 32 godine na drugii kako kaù bolji svijet u 88.godini ìvota “preselio” JosipBroz Tito. Kao i svih prethodnihgodina njega se s velikomrado{}u sje}aju stariji stanovnicinekada{njih jugoslavenskih re-publika, dana{njih samostalnihdràva. Pored njih njegovog“lika i djela” tog se datuma sjetei mediji iz drugih dijelova svijetaisti~u}i ~injenicu da se nakonnjegove smrti veoma brzo ukrvavom ratu raspala dràvaJugoslavija koja je igrala zna~a-

jnu ulogu u svjetskoj politici, a uPokretu nesvrstanih pogotovo.[to vrijeme vi{e odmi~e pripad-nici nekada{nje radni~ke klasesve se ~e{}e sje}aju ~ovjeka koje-

ga smatraju najzaslu`nijim {tose u njegovo vrijeme najvi{eznalo {ta zna~i socijalna pravdai jednakost. Pogotovo je tosje}anje vezano za aktuelni pri-

vatizacijski proces u kojem su u veoma kratkom vremenu uni-{tena i oplja~kana velika predu-ze}a koja su nakon Drugog svje-tskog rata gra|ena namjenski s

26.04.2012.godinepolitika6

OGLEDALO: Maj prepun zna~ajnih datuma i godi{njica

Me|unarodni praznik rada 1. maj na stari i prepoznatljiv na~in proslavit }e i vi{e od 40 hiljada nezaposlenih kojiposredstvom kantonalne Slu`be za zapo{ljavanje nastojeostvariti svoje osnovno pravo - pravo na rad. [anse za takone{to u sada{njim prilikama gotovo da su ravne nuli.Najvi{e zbog toga {to je svakome kona~no postalo jasno da

je privatizacija bila i ostala {arena laà.

Neizbje`na vi{ednevna rad

Hidrocentrala na Un Oìvljavanje ideje omogu}oj gradnji hidro-centrale na Uncu vidno je iznenadilo i AmarildaMuli}a, direktora JPNacionalni park Una,koji je rekao da usada{njim prilikama

nema zakonskog osnovada se o ovoj ideji govori,a kamo li da se ide unjenu realizaciju. Istog je mi{ljenja i @eljkoMirkovi}, predsjedavaju}i OV Biha}, koji ka eda za ovu ideju trebasuglasnost lokalne vlasti. Nje nema niti }e je biti mogu}e dobiti jerniko ne vjeruje da ener-getski lobi, ma ko da ga

predstavlja, moè ospo-riti argumente i ~injeni-ce s kojima raspolaù~elnici op}ine Biha}

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


em da na ovim prostorima

i nikad ne saznaju {ta zna~inezaposlen. Kako je danasdruk~ije i kako je aktuelnimtima u novonastalim drà-

ma te{ko objasniti uzrokee nesposobnosti sve se ~e{}eu~uju za historijska pod-anja i te{ko dokaziva etike-nja Josipa Broza.

an Evropepobjedead fa{izmomovogodi{nji 9. maj na ovimstorima ne}e pro}i nezapa-

o. Ne}e, jer se radi o datumuse u svijetu obiljeàva kaon pobjede nad fa{izmom, kaon Evrope i Dan Zlatnih ljilja-

logora{a F BiH. [to se nas u

Unsko-sanskom kantonu ti~e

sigurni smo da }e se tog dananajvi{e eksponirati ~lanoviUdruènja Zlatnih ljiljana i logo-ra{kih udruènja. Prilika }e bitiiskori{tena da se svi skupa pod-sjetimo na slavne dane borbeprotiv agresorskog fa{izma kojise nakon sloma 1945.godineopet pojavio na prostorimaBosne i Hercegovine. Zbog sve

tanje i sve lo{ije ekonomskedru{tvene osnove pripadniciovih i ostalih bora~kih udruè-nja ne}e mo}i, a da ne ukaù nasvoj sve gori poloàj u dru{tvu idràvi u kojoj brigu o njima isvima drugima vodi ~ak 13skup{tina i vlada u kojima evro-pske pla}e zara|uje isto tolikopremijera i na stotine ministara injihovih savjetnika.Izuzetak ne}e biti ni ovda{njiZlatni ljiljani i logora{i ni ostaliiz udruènja nastalih nakon rata

jer je i stanje u Unsko-sanskomkantonu prili~no nezadovoljava-

ju}e. Stanje je takvo jer kako im

se iza le|a radilo u ratu na isti

im se na~in radi i u miru, jer se jedno misli, drugo govori, a radine{to sasvim tre}e i samo ukorist odabranih. Ni ova se vlastkao i sve prethodne do sada,naime, u dosada{njem trajanjupostizbornog mandata jo{ nijedokazala i nije ispunila ni manjidio onoga {to je gra|anima ibira~ima obe}ala. Nema obe}a-

nih radnih mjesta, nemanajavljenih proizvodnih ka-paciteta i nema obe}anihinvesticija. Suprotno svemutome ima sve vi{e neza-poslenih i sve vi{e gladnih

usta i socijalnih slu~ajeva okojima, barem se tako ~ini,niko ne moè ili ne}e da

povede ra~una. Vi{e nego {totreba ima i politikantstva i poli-tikanata koji ne}e da znaju zahumanu stranu politike. Znaju

je, me|utim, koristiti za vlastitei interese pripadaju}ih grupa ilobija zbog ~ega nas po~estoznaju uvjeravati da grije sunceiako sami kroz prozor vidimo da

je gadno nevrijeme i da padaki{a. U takvom ambijentu i utakvim prilikama, evo, idemo ususret svim ovim datumima ~ije

je proslavljanje i obiljeàvanje

vi{e stvar navike i ste~eneprakse, a mnogo manje iskreneèlje i potrebe. S. HRNJICA

26.04.2012.godine politika 7

Kako je u politicidozvoljeno sve {to za-konom nije zabranje-no nikoga ne treba~uditi {to se u zadnje

vrijeme sve ~e{}e i sve

è{}e u medijima pri-~a ko je i kako dijelio

Bosnu. Ne slu~ajno ine bez razloga u spi-

sak poznatih djelitelja BiH, zaslugom akademika Muha-meda Filipovi}a, uvr{ten je rahm-etli Alija Izetbegovi} i njegov neka-da{nji najbliì suradnik HarisSilajdì}.

Filipovi} je, naime, 20. marta unovini opozicionog lidera Fahru-dina Radon~i}a, osniva~a i pred-

sjednika Saveza za bolju budu-}nost BiH, izri~it bio u tvrdnji da

je Alija Izetbegovi}, mimo znanja

~lanova dràvnog Predsjedni{tva,u ljeto 1993. godine potpisao spo-razum u @enevi o prihvatanju

podjele BiH na tri nacionalnedràve Srba, Hrvata i Bo{njaka. U

septembru 1993. godine, dakle umjesecu u kojem je osu|eni ratni

zlo~inac proglasio svoju paradr- àvu, u Sarajevu je odràn Svebo- {nja~ki sabor na kojem je trebalo potvrditi SDA-ovo odustajanje odcjelovite gra|anske dràve BiH i

pristajanje na muslimansku dr a- vicu na tre}ini sada{njeg dràvnog prostora. Na svu sre}u to jeonemogu}ila saborni~ka ve}ina.

Ne{to ranije doprinos Filipovi}e-

voj tvrdnji da je Izetbegovi} va neodluke znao donositi sam naodre|en na~in dao je i Miro

Lazovi}, nekada{nji~lan Predsjedni{tva

BiH, koji je otvoreno priznao da kolektivni {ef dràve nikada nijedao suglasnost da se u

@enevi 8. septembra1995. godine prizna

Republika Srpska. Lazovi} je pojasnio da je odluku o tom priz-

nanju Izetbegovi} donio pod pri-tiskom Ri~arda Holbruka uTurskoj u razgovorima koji su tra-

jali tri sata. Uvjet Holbrukovog sazivanja mirovne konferencije natraènje Milo{evi}a bio je da se

prihvati ime Republika Srpska. Da je Izetbegovi} volio politi~ko soli-ranje prvi je ukazao akademik

Filipovi}, Alijin diplomata, u tek- stu: “Fikret Abdi} u SDA-razlaz sa

strankom i Alijom”. Sve ~lanove Predsjedni{tva Izetbegovi} je, kako je napisao Filipovi}, poslao narazli~ite destinacije u Evropi “uzuvjet da mu povjere (deponiraju)

svoje glasove u odlu~ivanju, takoda osigura formalni legitimitetodluka koje je donosio sam”.

Nema sumnje da aktueliziranjeove teme ima svoju predizbornuupotrebnu vrijednost. Najvi{ekoristi od svega ovoga ima}eSavez za bolju budu}nost ~iji poli-ti~ari na sve na~ine nastoje na

svoju stranu pridobiti bira~e SDA. Posredno }e koristi imati DNZ i Fikret Abdi}. Sve je ovo, naime,

voda na njihov i mlin Saveza zabolju budu}nost Fahrudina Rado-n~i}a.

Safet HRNJICA

Komentar

Voda na mlin

Traè}i odgovor na pitanje ogu}nosti kori{tenja hidroencijala Unca stru~njaci uoj dràvi su jo{ prije vi{e odgodina proveli istraìvanja i

osnovu jasno utvr|enih pozi-nih i negativnih ~injenicaa{njim centrima mo}i iu~ivanja preporu~ili da seesto na toj rijeci hidrocen-a gradi na Uni u Kostelima.o su argumenti i stav strukea bili ja~i od argumenata i

vova politike, a pogotovog toga {to se stvarna mo}azila u institucijama sistema,e kao sada u rukama politi-h lidera i ~lanova energetskogja, Unac je onda po{te|engu}e devastacije i uni{tenja.davne 1959. godine utvr|e-e da je: “Unac prava kra{ka

ka koja od svog izvori{ta pa dortin Broda nekoliko putaire za vrijeme malih voda iovo se pojavljuje. Na cijelomu, od Drvara i dalje, Unac se

snabdijeva vodom iz stalnih i povremenih kra{kih voda, alina tom potezu ne dobiva ni

jednu povr{insku pritoku. U pogledu energetskog iskori{ta-

vanja raspored padova je vrlo pogodan. Naizmjeni~no se smjenjuju mjesta sa koncen-trisanim padom i potom kotli-ne sa znatno manjim padom.Me|utim, hidrolo{ki igeolo{ki uslovi ne do-zvoljavaju kori{tenjeovih povoljnih uslova.” Dakle, izri~ito je nagla{enoda su hidrolo{ki i geolo{kiuvjeti protiv kori{tenja rijekeUnac. Oìvljavanje ideje omogu}oj gradnji hidrocen-trale na Uncu vidno je iznenadi-lo i Amarilda Muli}a, direktoraJP Nacionalni park Una, koji je

rekao da u sada{njim prilikamanema zakonskog osnova da se oovoj ideji govori, a kamo li da seide u njenu realizaciju. Istog jemi{ljenja i @eljko Mirkovi}, pred-

sjedavaju}i OV Biha}, koji kaèda za ovu ideju treba suglasnostlokalne vlasti. Nje nema niti }e je

biti mogu}e dobiti, jer niko ne vjeruje da energetski lobi, ma koda ga predstavlja, moè osporitiargumente i ~injenice s kojimaraspolaù ~elnici op}ine Biha}.

U o~ekivanim i po svemusude}i neizbje`nim rasprava-ma o tome treba li na Uncugraditi hidroelektranu od

velike koristi bi mogao biti

primjer Masleni~kog mosta uRepublici Hrvatskoj. Poznato je, naime, da je u biv{oj dràviglavni cestovni spoj hrvatskog

juga i sjevera bio Masleni~kimost. Njegovoj gradnji pre-thodila su sveobuhvatna istra-ìvanja kako bi se utvrdilanajpovoljnija i lokacija koja }egarantirati najbolju za{titu odbo~nih udara bure. Izabranalokacija, kasnije se potvrdilo,bila je prava o ~emu svjedo~e~injenice da je taj most prije

ru{enja u Domovinskom ratuzbog vjetra veoma rijetko biozatvaran za promet.

U vrijeme obnove, Tu|manova vlast je u nastojanjima da {to vi{e napakosti tzv. jugo nostalgi-~arima dala odobrenje svom pro-

jektantu Juri Radi}u da se novi

Masleni~ki most izgradi kojihpar stotina metara dalje od mjes-ta nekada{njeg. Zanemariv{iranija stru~na istraìvanja novo-izgra|eni most je na svakoj ja~oj

buri izvan upotrebe, a prometautoputem zaustavljen. Da biispravili svoju gre{ku ista je vlastodlu~ila i na mjestu nekada{njegizgradila jo{ jedan novi Masle-ni~ki most. Njemu ni sada kao imnogo godina ranije udari bure

veoma rijetko smetaju. Onomemalo dalje krupan su razlog~estom zatvaranju i to je ~injeni-ca zbog koje ozbiljna vlast iozbiljni politi~ari ni sebi ni drugi-ma ne bi trebali dozvoliti da o

vitalnim interesima gra|anaodlu~uju bez preporuka struke inauke.Imati }ar na mostu, a kvar na

}upriji lo{a je i matematika nakoju gra|ani nikad ne bi trebali ismjeli pristati. Ovom temombavi}emo se i u narednim broje-

vima. S.H.

na apstinencija

Struka davno rekla “ne”

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godinekanton8

U pripremama za odràvanjeSkup{tine Udruènja za za{titu neza-poslenih dioni~ara Agrokomercapotrebno je sa~initi kvalitetan popissvih dioni~ara, kooperanata i radnika

Agrokomerca, po mjesnim zajednica-ma na podru~ju op}ina Velika Kla-du{a i Cazin, te inostranim zemlja-ma. Ovo je dogovoreno 19. aprila nasastanku ~lanova Izvr{nog odboraUdruènja i predsjednika mjesnih

zajednica, kojem je doma}in bio Admil Mulali}, na~elnik op}ine Velika Kladu{a.- S predsjednicima mjesnih zajednicadogovarali smo pojedinosti i detaljeoko popisa, te utvrdili pojedina~na

zadu enja, kazao je Enver Munjako- vi}, predsjednik Izvr{nog odboraUdruènja za za{titu nezaposlenihdioni~ara.

Predsjednici mjesnih zajednica }epodijeliti obrasce s potrebnim poda-cima, koje je sastavilo Udruènje zaza{titu nezaposlenih dioni~ara

Agrokomerca. Jedan od ciljeva ovogpopisa je da se navedu i podaci onasljednicima dioni~ara Agrokome-rca koji su umrli.

Na~elnik Mulali} u potpunosti po-dràva prijedlog Izvr{nog odbora, dase uradi popis dioni~ara, kooperana-ta i radnika Agrokomerca, a podrà-}e i ostale aktivnosti usmjerene karje{avanju pitanja Agrokomerca ipokretanju proizvodnje.

037Plus

S temeljnom rekonstrukcijom gra-dske tr`nice u Biha}u trebalo bi se

po~eti u ovoj godini. Ta~nije, oko-n~anje administrativne procedureoko izbora izvo|a~a o~ekuje se usko-ro, a po~etak radova planiran je udrugoj polovini godine.Partneri u projektu su Op}ina Biha} iFondacija za odrìvi razvoj Odraz.- Tender za izvo|a~a radova je u tokui o~ekujemo da on bude izabran do

polovine {estog mjeseca, nakon ~ega}emo potpisati ugovor i po~eti sa rado-

vima, kazao je Mirsad Kuri}, savje-tnik na~elnika op}ine Biha}.Glavni projekt za postavljanje monta-`ne nadstre{nice u sklopu tr`niceuradila je firma Euroing d.o.o. Biha},na ~elu sa Smailom Nuhi}em, vodite-

ljom projekta.Samir Grozdani} uradio je projektkonstruktivne faze, dok je IbrahimKomi} projektant instalacija vodovo-da i kanalizacije. Pored njih, u pro-

jektu je u~estvovala i biha}ka firmaGaus koja je bila zaduèna za

arhitektonsku fazu, dok je projektelektroinstalacija povjeren firmi IN-El tako|er iz Biha}a.Gradska pijaca je u veoma lo{emstanju i mnogo ranije je trebala bitisanirana. Prema projektu, planirano

je da se uradi infrastruktura i kom-pletna izmjena i kanalizacionog i vo-dovodnog sistema, kvalitetni slivnici iodvodi, te novi javni WC-i.Dok bude trajala rekonstrukcijagradske tr`nice sada{njim korisnici-ma prostora bi}e ponu|ene lokacijena pijaci u Hadìabdi}a mahali.Predvi|eno je i ure|enje oko tridese-tak novih poslovnih prostora uprizemlju, a sve prostorije projekto-

vane su u skladu s funkcionalnim iprostornim zahtjevima budu}ihkorisnika, me|usobno su povezaneprolazima, tako da ~ine funkciona-lnu cjelinu.

Posebna pa`nja bi}e posve}ena i ure-|enju okoli{a, koje }e definitivno bitirije{eno nakon ure|enja parcele. Uzobjekt je predvi|en parking prostor.Sredstva namijenjena za rekonstruk-ciju i adaptaciju gradske tr`nice izno-se oko 370.000 KM. Op}ina Biha}

osigurala je oko 200.000 KM, iz sred-stava IFAD-a obezbije|eno je140.000 KM, a iz vlastitih teku}ihsredstava JKP “Komrad” izdvojio je30.000 KM. 037Plus

Delegacija Vlade i Skup{tine Unsko-sanskog kantona,na ~elu sa Huseinom Ro{i}em, predsjedavaju}imSkup{tine USK-a, posjetila je Slunj. Na sastanku saIvanom Bogovi}em, gradona~elnikom Slunja, dogo-

varana je rekonstrukcija spomen-obilje ja na mjestupogibije Irfana Ljubijanki}a, ministra vanjskih poslovaRepublike Bosne i Hercegovine i ~lanova vladine dele-gacije.

Delegaciju Vlade i Skup{tine USK-a ~inili su i AnteMarjanovi}, predstavnik Ministarstva privrede, Mirsad Voji} i Dèvad Malko~, predstavnici Ministarstva zapitanja boraca i ratnih vojinih invalida i Mirsad Topi},predsjednik Saveza logora{a USK-a.Ro{i} je gradona~elniku Slunja predstavio idejni projektrekonstrukcije spomen - obilje`ja. Bogovi} je daobezrezervnu podr{ku, te obe}ao maksimalan doprinosSlunja. Rekonstrukcija bi trebala biti zavr{ena do danaUnsko-sanskog kantona.Delegacija Vlade i Skup{tine Unsko-sanskog kantonaposjetila je spomen - obilje`je i polaganjem cvije}a iu~enjem fatihe odala po~ast poginulima.

U @upnom uredu u Sanskom Mostu, SvetozarPudari}, potpredsjednik Federacije BiH, susreo se sasanskim ùpnikom fra Mijom Raji}em. U pratnjidoma}ina, obi{ao je mje{tane u selima Poljak i Kruhari,te se informisao o njihovim ìvotnim problemima.Ovom prilikom istaknuta je potreba asfaltiranjamakadamskog puta za koji su mje{tani, kako je re~eno,

ve} prikupili polovinu potrebnih sredstava.U selu Sasina, Pudari} se susreo s tamo{njim ùpnikom,don Ilijom Pili~i}em i grupom mje{tana. Tom prilikompoloèno je cvije}e na spomen-obilje`je na mjestuzlo~ina koji je po~injen nad nedu`nim civilima bo{nja-~ke i hrvatske nacionalnosti. I ovdje je prioritet asfalti-

ranje regionalnog puta Sanski Most-Banja Luka, prekoSasine, s obzirom da bi realizacija tog projekta imala

veliki ekonomski zna~aj za cijeli ovaj kraj.Pudari} je posjetio i Staru Rijeku, selo na me|uentite-tskoj liniji i mje{tane u selu Dèvar.

Udruènje za za{titu nezaposlenih dioni~ara Agrokomerca

Popis dioni~ara,

kooperanata isvih radnika

Osigurano 370.000 KM Gradska pijaca je u veoma lo{em stanju imnogo ranije je trebalabiti sanirana. Premaprojektu, planirano jeda se uradi infrastru-ktura i kompletnaizmjena i kanalizacio-nog i vodovodnogsistema, kvalitetnislivnici i odvodi, te novi

javni WC-i. Dok budetrajala rekonstrukcijagradske tr`nicesada{njim korisnicimaprostora bi}e ponu|enelokacije na pijaci uHadìabdi}a mahali.

Na mjestu pogibije Irfana Ljubijanki}a

Prioritet asfalti-ranje puteva Svetozar Pudari}, potpredsjednik Fede-racije BiH, boravio je 18. aprila u op}iniSanski Most. Susreo se s povratnicimahrvatske nacionalnosti u nekoliko sela.

Povratnicima hrvatske nacionalnostiu op}ini Sanski Most

Obnovaspomen-obilje`ja Rekonstrukcija bi trebala biti zavr{enado dana Unsko-sanskog kantona

Predsjednici mjesnihzajednica }e podijelitiobrasce s potrebnimpodacima. Jedan od ciljeva ovog

popisa je da se navedu ipodaci o nasljednicimadioni~ara Agrokomercakoji su umrli

Rekonstrukcija gradske tr`nice u Biha}u

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine kanton 9

naselju “Domet 2002” u petak,aprila, sve~ano je otvorena

ltirana prilazna cesta za {estda, koje su izgra|ene za pripad-

e bora~kih populacija op}ineski Most. Ovaj dio grada poprim-e moderni urbani izgled. Prostorzgrada oplemenjen je ukrasnimnjem.

~anom ~inu prisustvovali su pred-nici zakonodavne i izvr{ne vlastiko-sanskog kantona i op}ine

ski Most, te predstavnici bora~kihanizacija. Sve~anu vrpcu su pres-

Husein Ro{i}, predsjedavaju}ip{tine USK, Ahmet Egrli}, min-r za bora~ka pitanja u Vladi USK i

Dèvad Smaji}, direktor projekta“Domet 2002”.

Iz kantonalnog budèta obezbje|eno je {ezdeset hiljada, a stanari su priku-pili dvadeset hiljada konvertibilnihmaraka.Hadis Jusi}, direktor Fonda za

pomo} u stambenom zbrinjavanjupripadnika bora~kih populacija Uns-ko-sanskog kantona ~estitao je bora-~kim organizacijama i lokalnim vla-stima u op}ini Sanski Most na reali-zaciji cijelog projekta.Mustafa Avdagi}, na~elnik op}ineSanski Most, istakao je kako }e loka-lne vlasti u narednom periodu reali-zirati i druge sadràje za mje{tanenaselja “Domet 2002”, kako bi se jo{unaprijedio kvalitet ìvota u tom

naselju.U naselju “Domet 2002”, u planu je iizgradnja sportskog igrali{ta. Ve} jeotkupljeno zemlji{te i izra|ena pro-

jektna dokumentacija.

ovodom 20 godina od osnivanjamije Republike BiH i 20 godina odada na Bosansku Krupu, organi-

ana je javna tribina “21.april -napada na Bosansku Krupu”.

dni~ar je bio magistar Senada~evi}, koji je podsjetio na zna~aja u kojem su Krupljani pruìlior agresoru i pokvarili njegovemjere da brzo okupira cijelu

nu.ije prou~ene Fatihe pred du{eda prisutnima se obratio na~elnik ne. Halitovi} je rekao da 21. apriludu}nosti uvijek mora biti dana treba ukazivati na ~injenicu daahvaljuju}i otporu spa{en velikistanovnika Bosanske Krupe.

elnik Halitovi} srda~no je poz-

dravio gradona~elnika Branka [ala-mona i njegove zamjenike izhrvatskog grada akovca, koji su bili

posebni gosti trodnevnih mani-festacija obiljeàvanja dana otporaagresiji.O politi~ko bezbjednosnoj situaciji uSR BiH prije otpo~injanja agresijegovorio je magistar Senad Sara~evi},o operativno takti~kom razvoju JNA u SR BiH i Biha}kom okrugu generalFadil Hasanagi}, a Mujo Begi} o

velikosrpskim planovima na teritorijiop}ine Bosanska Krupa. Prvi put

javno je prezentirao i zabilje{ke koje je vodio jedan od ideologa podjeleBosanske Krupe, Miroslav Vje{tica, izkojih se vidi da je ve} septembra1990. godine postojala direktiva srp-

skom stanovni{tvu {ta uraditi da bi seprotjeralo nesrpsko stanovni{tvo sdesne obale Une.

O konkretnim doga|ajima 21. aprila1992. godine u Bosanskoj Krupi go-

vorio je Husnija Avdagi}, ratni koma-ndant 511. slavne brigade.Tribinu je obra}anjem zatvorioHusein Ro{i}, predsjednik Skup{tineUnsko-sanskog kantona. Kao pred-sjednik Odbora za obiljeàvanje 20.godina Armije BiH naglasio da je biladobra odluka da se obiljeàvanjeformiranja Armije zavr{i javnom trib-inom u Bosanskoj Krupi u kojoj je svei po~elo 21. aprila 1992. godine, {tose zapravo moè smatrati i po~etkomagresije na tada{nji Biha}ki okrug.

037Plus

vna tribina “21. aprila - Dan napada na Bosansku Krupu”

Armija BiH - odgovorObiljeàvanje 20. godi{njice formiranja Armije BiH zavr{eno je javnom tribi-

om u Bosanskoj Krupi, u kojoj je sve i po~elo 21. aprila 1992. godine, {to sepravo moè smatrati i po~etkom agresije na tada{nji Biha}ki okrug

Armija BiH - odgovornaroda na agresiju

aselje “Domet 2002”

Asfaltirana prilazna cesta Iz kantonalnog budètaobezbje|eno je {ezdeset,a stanari su prikupilidvadeset hiljada KM.

Sufinanciranjem proljetne sjetve i sadnje u 2012.godini, Vlada USK èli motivisati ovda{nje ratare dazasiju i zasade {to vi{e obradivih povr{ina. Podr{ka seodnosi na sufinanciranje kamata na kratkoro~ne kred-ite poljoprivrednicima. U sufinanciranje proljetne sjetveuklju~io se i Me|unarodni fond za razvoj poljoprivredeIFAD, a za stru~nu podr{ku zaduèn je Poljoprivrednizavod USK i projekt “Farma”. Pravo u~e{}a u ovom pro-

jektu imaju poljoprivredni proizvo|a~i koji su u tokupro{le godine dobili rje{enje za kori{tenje kantonalne idijelom federalne nov~ane podr{ke.Sporazum je potpisan sa Vakufskom bankom u Biha}u.Rije~ je o kratkoro~nom kreditu s kamatom do 7,65

posto, od ~ega kantonalna Vlada putem resornog mini-starstva sufinancira ~etiri posto, pa poljoprivrednik imakamatu od 3,65 posto. U projekt se mogu uklju~iti iostale banke, koje su spremne ponuditi sli~ne uslove.Smail Toromanovi}, direktor Poljoprivrednog zavodaUSK, kaè da je ova mjera relativno dobra i da se moèprimjenjivati, ali je treba dora|ivati, kako bi pravo da jeiskoriste imali i manji poljoprivredni proizvo|a~i, jer jeproljetna sjetva ove godine izuzetno skupa zbog viso-kih cijena repromaterijala. O~ekuje se da }e biti zasi-

jano 32.000 hektara, od ~ega najvi{e u op}inama Cazin, Velika Kladu{a i Sanski Most. Iz Poljoprivrednog zavo-da USK savjetuju poljoprivrednicima da pri sjetvikoriste samo certificirano sjeme.Zna~ajan dio nov~anih sredstava za sufinanciranje pro-ljetne sjetve i sadnje u 2012. godini osigurao je Me|u-

narodni fond za razvoj poljoprivrede, IFAD. Stru~no-savjetodavnu podr{ku poljoprivrednim proizvo|a~imapruà Projekt Farma, u saradnji sa Poljoprivrednimzavodom USK, {to zna~ajno uti~e na proces razvoja pri-marne poljoprivredne proizvodnje na ovom podru~ju.

Vlada pla}a vi{eod pola kamate

Sufinanciranje proljetne sjetvei sadnje u 2012. godini

U sufinanciranje proljetne sjetve uklju~iose i Me|unarodni fond za razvoj poljoprivrede

IFAD, a za stru~nu podr{ku zaduèn jePoljoprivredni zavod USK i projekt “Farma”.Pravo u~e{}a u ovom projektu imajupoljoprivredni proizvo|a~i koji su u toku pro{legodine dobili rje{enje za kori{tenje kantona-lne i dijelom federalne nov~ane podr{ke.

Na prvoj sjednici novog saziva Upravnog odboraFederalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranjedonesena je odluka da isplata penzija za april po~ne upetak, 4. maja.Penzije }e biti obra~unate i ispla}ene po ve} poznatimkoeficijentima 1,73 za redovne te 1,485 za penzije kojese ispla}uju iz sredstava budèta Federacije BiH.

Iznosi najniè, zajam~ene i najvi{e penzije ostajunepromijenjeni. Najnià iznosi 310,73 KM, zajam~ena414,30 KM, a najvi{a penzija 2.071,50 KM. Ukupnopotrebna sredstva za isplatu aprilskih penzija, sura~unatim tro{kovima, iznose oko 142 miliona KM.

Isplata aprilskih penzija

Po~inje 4. maja

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godineBiha}10

Vanredno odr avanje cesta -Obuhva}en je i dio radova redo-

vnog odràvanja, a isto podrazu-mijeva radove na odràvanjukolovoza, bankina, trotoara, nasi-

pa i ostalih cestovnih objekata iobavljaju se u od 15. marta do 15.novembra. Vrsta i koli~ina radovautvrdit }e se na licu mjestauvaàvaju}i tehni~ke potrebe.Radovi }e se realizirati u iznosu od60.000 KM. Redovno odràvanje horizon-talna signalizacija - Radovi naizradi i obnovi istro{ene horizon-talne signalizacije se izvode jedan-put godi{nje, najkasnije do 15.augusta. U koordinaciji sa Fede-ralnom i Kantonalnom direkcijomcesta traìt }e se postavljanje tzv.

plastike na najoptere}enijim kolo- vozima u uèm dijelu grada.Radovi }e se realizirati u iznosu od45.000 KM. Redovno odràvanje vertika-

lna signalizacija - Radovi seizvode tokom cijele godine, aodnose se na zamjenu uni{tenihznakova i ostale opreme tepostavljanja novih znakova poOdluci o regulaciji saobra}aja.Radovi }e se realizirati u iznosu od40.000 KM. Redovno odràvanje svjet-losne signalizacije - Radoviodràvanja svjetlosne saobra}ajnesignalizacije podrazumijevajuzamjenu pregorjelih lanterni nasemaforskim ure|ajima i drugeopreme u teku}em odràvanju

tokom cijele godine. Radovi }e serealizirati u iznosu od 20.000 KM. Redovno odràvanje èljezni-~kih cestovnih prijelaza - Odrà-

vanje proizlazi iz Zakona o osno-

vama bezbjednosti saobra}aja nacestama BiH (“Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine” broj:06/06), Zakona o sigurnosti èlje-zni~kog prometa (“Slu`beni list R Bosne i Hercegovine” broj: 33/95)i Pravilnika o putnim prijelazima(“Slu`bene novine FBiH” broj:42/06) te podrazumijeva potpisi-

vanje ugovora sa @eljeznicamaFBiH o zajedni~kom odràvanjuputnih prijelaza na podru~juOp}ine Biha}. Radovi se financira-

ju u jednakom omjeru, a svakastrana je du`na osigurati po35.000 KM.

Redovno odràvanje “Zimskaslu`ba” - Radovi zimskog odrà- vanja lokalnih cesta, gradskihulica i javnih povr{ina izvode se uperiodu od 01.januara. do15.marta, te od 15. novembra do31.decembra. Izvo|enje radova }ese organizirati prema Operati-

vnom programu zimskog odr a- vanja 2012./2013.godina. Radovizimskog odràvanja lokalnihcesta, gradskih ulica, dijela javnihpovr{ina u 2012. godini napodru~ju Op}ine Biha}, realizirat}e se u iznosu od 600.000 KM.

Zavod za prostorno ure|enje Biha} u 2012. godini

Program odràvanja, za{tite i izgradnje cesta

Rekonstrukcija LC Huki}i,priprema trase, skidanje postoje}ekonstrukcije, tamponiranje, rje{a-

vanje odvodnje asfalterski radovi.Plan za 2012. godinu je 35.000 KM. Rekonstrukcija LC Toplice -Poljice faza II, priprema trase, ski-danje postoje}e konstrukcije, tam-poniranje, rje{avanje odvodnje,asfalterski radovi. Plan za 2012.godinu je 30.000 KM. Rekonstrukcija LC Kazazi -

Veliko Zalo je faza III priprematrase, skidanje postoje}e konstruk-cije, tamponiranje, rje{avanje

odvodnje, asfalterski radovi. Planza 2012. godinu je 45.000 KM. Rekonstrukcija LC VrstaReki}i, faza III priprema trase, ski-danje postoje}e konstrukcije, tam-poniranje, rje{avanje odvodnje,asfalterski radovi. Plan za 2012.godinu je 40.000 KM. Rekonstrukcija LC Viki}i (krugâvnik - Viki}i - Halki}i), pripre-ma trase, skidanje postoje}e kon-strukcije, tamponiranje, rje{ava-nje odvodnje, asfalterski radovi.Plan za 2012. godinu je 120.000KM.

Rekonstrukcija lokalnih cestana podru~ju MZ Iza~i} u duìniod cca 270 metara: priprematrase, skidanje postoje}e konstruk-cije, tamponiranje, rje{avanjeodvodnje, asfalterski radovi. Planza 2012. godinu je 19.000 KM.Ukupno }e za lokalne ceste bitiizdvojeno 309.000 KM. Rekonstrukcija Krupskogputa: priprema trase, skidanjepostoje}e konstrukcije, tamponi-ranje, rje{avanje odvodnje, asfal-terski radovi. Plan za 2012. god-inu je 20.000 KM.

Modernizacija lokalnih cesta

Zaposlenici Poslovne jedinice Javna higijena izelenilo, firme “Komrad”d.o.o. Biha} zapo~eli su sad-nju sezonskog cvije}a. Prvasadnja obavljena je na

{ehidskom obilje`ju kodsata, u centru grada Biha}a.Sadnju }e nastaviti u nared-nom periodu, kako bi Biha}u~inili ljep{im.

Ure|ivanje grada

Sadnjasezonskogcvije}a

U januaru 1970. godine, ameri~ki senator i ekolo{kiaktivista Gaylord Nelson odlu~io je da se nacionalnaobuka o ìvotnoj sredini zove Dan Zemlje i da seodràva 22. aprila. Mnogi gra|ani se priklju~uju i DanZemlje kao “praznik” postaje uspje{an u Sjedinjenim

Amerièkim Dr avama.

Dan planete Zemlje slu`beno se obiljeàva od 1992.godine kada je tokom konferencije UN-a o okoli{u irazvoju u Rio de Janeiru, na kojoj je u~estvovao veliki

broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija,uskla|en dalekose`ni program za promociju odrìvograzvoja. Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godineOp}a skup{tina Ujedinjenih naroda je 22. april pro-glasila me|unarodnim Danom planete Zemlje. “Nekabudu samo mirni i veseli Dani Zemlje u budu}nosti zana{ lijepi svemirski brod “Zemlja” koji nastavlja da seokre}e i kruì u hladnom svemiru sa njegovim toplimi lomljivim tovarom vedrog ìvota”, rekao je sekretarUjedinjenih Nacija U Thant 21. marta 1971. godine.“Unski smaragdi” su obiljeìli Dan planete Zemlje bro-

jnim ekolo{kim, obrazovnim i kulturnim aktivnosti-ma. Pod motom: “Pokrenimo planetu Zemlju - Malodobre volje”, o~istili su dionicu puta M-5 od Gorjevcado Dubovskog. Manifestaciju su otvorili najmla|i~lanovi Unskih smaragda, djeca dje~ijih vrti}a UnaLogen i Prvi koraci, recitiraju}i stihove o planeti

Zemlji. Dje~iji ekolo{ki parlament je odrào ekolo{ki~as kojim je skrenuo javnosti pa`nju na potrebu {ted-nje energije, ali i smanjenju emisije stakleni~kih plino-

va zamjenom fosilnih goriva obnovljivim energetskimizvorima za 20 posto do 2020. godine. H.A.

Dan Planete

Svemirski brod “Zemlja”

Dobili k}erkuAferdita Sadiki, Neira Mahmutovi}, Anela i AdisDuli}, Aldijana i Goran Majanovi}, Arnela i HasibFesti}, Emila i Mirsad Ora~evi}.

Dobili sina

Elvisa i Emir Pirali}, Izeta Li|an i Aladin Halilovi},Anita [iljdedi}.

Vjen~ani

Arabela Pe~enkovi} i Amel Ðuvelek, Belma Voji} iEdis Muratovi}, Ðemila [u{njar i Ibraga Halilagi},Hasiba Mahmutovi} i Damir Dizdari}, Sinudina @eri}i Denis [abi}, Jasmina Jeli} i Jadranko Ivu{i}, AlisaKrupi} i Edin Kadi}, Sandra Anu{i} i Denijal Kozlica,Vi{nja Miki} i Igor Butorac, Selma Brki} i JasminDeli}, Maida Ljubijanki} i Enver Ibuki}, Rubija Ali~i}i Asmir Kulenovi}, Mersija Duli} i Almir Duli}, MirelaZuli} i Almir Hamzi}.

Umrli

Slavka [anti} (1932.), [efika Deli} (1958.), Dèmal

]osi} (1941.), Ður|ina Bubulj (1928.), MujoNadarevi} (1941.), Zlatka Rahmanovi} (1937.),[efik Amidì} (1942.), Jelena ]uri}-Marjanovi}(1920), Dara Majstorovi} (1929), Ale Vardi}(1952), Ljiljana Mihi} (1963), Rabija Horozovi}(1957), Muharem Rekanovi} (1939), Kadire Buli}(1937), Senad Bajri} (1969).

Mati~ni uredza ro|ene od 5. do 19. aprila,

za vjen~ane od 9. do 22. aprila,za umrle od 5. do 21. aprila 2012. godine

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine 11

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine12

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


1326.04.2012.godine

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine14

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine 15

U organizaciji Med`lisa isla-

mske zajednice u dèmatuBu}evci odràno je tradiciona-lno mektebsko takmi~enje zamektebe dèmata Med`lisaBuìm. U~esnici su se takmi~iliu tri kategorije: kiraet starijiuzrast, kiraet mla|i uzrast i testop}eg znanja.Prvo mjesto u kategoriji starijiuzrast osvojio je Bilal Kova~e-

vi}, d emat Zbori{te, (muallim

Be}o Kova~evi}). Drugi je bio

Remzija Begi}, dèmat StariGrad, (muallim Emin Gro{i}),a tre}a Senita Balti}, dèmatElkasova Rijeka, (muallimKenan Kaukovi}).Najbolja u mla|em uzrastu bila

je Lamija Be}irevi}, dèmatBuìm - Kamenica, (muallimSenad Alji}). Drugo mjestoosvojio je Ismail [ahinovi},dèmat Velike Luke, (muallim

Eniz Veladì}), a tre}e Dènan

Bajri}, dèmat Prokop, (mua-llim Emsad Bajri}).U testu op}eg znanja najbolja

je bila Medina Tahi}, dèmat Velike Luke, (muallim Eniz Velad i}), druga Medina Ljubi- janki}, dèmat Bu}evci, (mua-llim Emir Pori}), a te}e mjestoosvojio je Jasir Kova~evi}, Zbo-ri{te, (muallim Be}o Kova~e-

vi}).

J.P. Nacionalni park “Una” d.o.o. Biha}Kulturni centar, 502 Vite{ke brigade br. 1177 000 Biha}Broj: 02-420/12Biha}, 19.04.2012. godine

Na osnovu 8. Zakona o javnim preduze}ima (“Slu`be-ne novine Federacije BiH”, broj 8/05), ~lana 33. i 55.Statuta Javnog Preduze}a Nacionalni park “Una” dru{tvosa ograni~enom odgovorno{}u Biha} (“Slu`bene novineFederacije BiH” broj 58/09) i Odluke Nadzornog odborabroj 02-129a/12 od 03.02.2012. godine, Nadzorniodbor raspisuje:

J A V N I K O N K U R SZA IZBOR I PREDLAGANJE KANDIDATA ZAODBOR ZA REVIZIJU JAVNOG PREDUZE]A

NACIONALNI PARK “UNA” DRU[TVO SAOGRANIÊNOM ODGOVORNO[]U BIHA]

IRaspisuje se Javni konkurs za izbor i imenovanje

Odbora za reviziju Javnog preduze}a Nacionalni park “Una” doo Biha}.

IINadzorni odbor provodi postupak za odabir i ve}inom

glasova svojih ~lanova predlaè kandidate za predsjedni-ka i ~lanove Odbora za reviziju Skup{tini Preduze}a, kojaimenuje predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju.

IIIPredsjednik i ~lanovi Odbora za reviziju biraju se na

vrijeme od ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog imen-ovanja.

IV Kandidat za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju

mora ispunjavati slijede}e uvjete:

a) Op}i1. da je dràvljanin Bosne i Hercegovine,

2. da je stariji od 18 godina, a mla|i od 65 godina nadan imenovanja,3. da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disci-

plinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercego- vini u periodu 3 (tri) godine prije dana objavljivanjaupra`njene pozicije,

4. da se na njega ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne iHercegovine,

5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prijest-up, niti da se protiv njega vodi krivi~ni postupak,

6. da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno

obavljanje aktivnosti za poziciju koju aplicira,7. da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{nefunkcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosioci-ma izvr{nih funkcija u smislu ~lana 5. Zakona osukobu interesa u institucijama vlasti Bosne iHercegovine,

8. da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imeno- vanjima Federacije Bosne i Hercegovine,

9. da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili ~lanNadzornog odbora ili Odbora za reviziju u drugomprivrednom dru{tvu,

10. da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesiona-lnom odnosu s dru{tvom u kom aplicira na pozicijupredsjednika ili ~lana Odbora za reviziju.

b) Posebni1. da ima visoku stru~nu spremu ekonomskog ili drugog

dru{tvenog smjera,

2. najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva, na poslovi-ma ra~unovodstva,

3. da posjeduje znanje iz djelatnosti Preduze}a i sposo-bnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanjedu`nosti na poziciji ~lana Odbora za reviziju.

Prilikom procjene kvalifikacije i iskustava kandida-ta, kao posebni uvjeti u obzir }e se uzeti slijede}i kriteriji:a) Stru~ne i iskustvene sposobnosti za razumijevanje

poslovnih izvje{taja i vr{enje financijskog nadzora, tepoznavanje zakona i propisa na podru~ju djelovanjaOdbora za reviziju,

b) Prilagodljivost timskom radu i sposobnost zasavjesno i odgovorno vr{enje du`nosti,

c) Sposobnost odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka,d) Rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog

anga`mana i preporuka poslodavca,e) Komunikacijske i organizacione sposobnosti,f) Poèljno posjedovanje certifikata za samostalnog

ra~unovo|u.

V Odbor za reviziju obavlja poslove utvr|ene Zakonom o

javnim preduze}ima, Zakonom o privrednim dru{tvima iStatutom dru{tva.

VIPrijava kandidata treba da sadrì kra}u biografiju,

adresu, kontakt telefon.Uz prijavu je potrebno dostaviti u originalu ili ovjerenoj

fotokopiji dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta i to:

- izvod iz mati~ne knjige ro|enih,- uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 3 mjeseca),- uvjerenje o neka`njavanju za uvjete iz ta~ke IV a.),

stav 5. i 6. (ne starije od 3 mjeseca, izdato odnadle`nog suda i MUP-a),

- potpisane izjave ovjerene od strane ovla{tenog organaza uslove IV a.), stav 3.,4.,7.,8.,9. i 10. (ne starije od3 mjeseca),

- uvjerenje nadle`nog suda o ispunjavanju uvjeta izta~ke IV a.) pod 6.,

- diplomu o ste~enoj stru~noj spremi dokaz o radnom staù,- dokaz o radnom iskustvu na poslovima financija,

ra~unovodstva ili privrednog prava.

Dokumenti priloèni uz prijavu na Javni konkursne}e se vra}ati kandidatima.

VIISvi kandidati koji u|u u uì izbor bit }e pozvani na

intervju u roku od deset dana od dana isteka roka zapodno{enje prijava.Kandidati sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od

deset dana od dana isteka roka za podno{enje prijave,nisu u{li u postupak za izbor.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja.

Konkurs }e biti objavljen u “Slu`benim novinamaFBiH” i dnevnom listu “Oslobo|enje” Sarajevo, “Unsko-sanske novine - Krajina” Biha}, “037 plus” Biha} i webstranici JP Nacionalni park “Una” doo Biha}.

VIIIKovertirane prijave sa svim traènim dokumentima

dostaviti na adresu:Nadzorni odbor JP Nacionalni park “Una” doo Biha}

Ul. Bosanska 177 000 Biha}sa naznakom:

“PRIJAVA NA KONKURS ZA ODBOR ZA REVIZIJU”Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u

razmatranje.Predsjednik Nadzornog odbora

Anto Marjanovi}, dipl.pravnik

Mektebsko takmi~enje u Med`lisu IZ Buìm

U op}em znanju najboljaMedina Tahi} U~esnici su se takmi~ili u tri kate-

gorije: kiraet stariji uzrast, kiraetmla|i uzrast i test op}eg znanja

“Neka bolji pobijedi”- “This means war”

@anr: komedija, romansa, {pijunskiUloge: Reese Witherspoon, ChrisPine, Tom Hardy Sinopsis: Komedija koja }e vas

odu{eviti. Dva agenta CIA-e na|u seu bitci jedan protiv drugoga, a svezbog prekrasne djevojke u koju sezaljubljuju. Izme|u njih zapo~injeborba za njezinu naklonost. Projekcije: 19,00 sati.

“Sigurna ku}a’- “The safe house”@anr: akcija, trilerUloge: Denzel Washington, RyanReynolds, Robert Patrick, Vera Farmiga,Liam CunninghamSinopsis: Matt Weston (Ryan Reynolds) ve} godinu dana jenezadovoljan svojim neaktivnim poloàjem u Cape Townu.Sigurnu ku}u za koju je zaduèn napadnu brutalni pla}enici~im je Frost u nju stigao. U posljednjem trenutku uspijupobje}i i sad trebaju otkriti tko je poslao napada~e - teroristiili netko iznutra. Projekcije: 19,15 sati.

“Ðavo u tebi”- “The devil inside”@anr: horor.Uloge: Simon Quarterman, Ferna-nda Andrade, Evan Helmuth, SusanCrowley

Projekcije: 21,15 sati.

Program Kina “UNA”od 26.04.2012. godine

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Jusuf LONI]

Prolaze dani, promi~u k’o ban-dere, {to bi rekao Be}o Pirali},kova~ velemajstor, kova~ kojem senijedan izum u grani kovinotoka-rstva nije mogao oteti. Zlatne ruke,pa to ti je brate. Na ~ejrek hoda odBe}ine ku}e, gdje je on bio {efija,nalazila se ku}a Sulje Badnjevi}aBrke, isto tako supermajstora, ali uproizvodnji lepinja, samuna.êsto su se sastajali kod Be}e uradionici. Njihov razgovor nije to

bio, njihove pri~e nisu to bile. Da suto bile prave seanse (leksika, retori-ka, metafore, komika, tragika ine{to malo uveli~avanja, tek tolikoda ne bude posve obi~no) mogu idan-danas posvjedo~iti Pantin,Cakani, Eso Kesa, majstor Hase,Juso, Safet i jo{ desetina ostalih.

Zna Suljo za{todovodi Be}u

Helem, u jednom od tih susretadogovore se na}i u nedjelju nakahvi, a bi}e i koja ledena piva, i toispod Simetove fiskije. Zna Suljoza{to dovodi Be}u. Naumio on da

onoj tevabiji u ~okalnici pokaèkako nije ba{ sva~ije kroz selo pje-

vati i vaz dràti. Ako bude trebalo,Be}o je taj koji }e mu vi{e pomo}inego odmo}i.Kad Be}o i Suljo, ovaj novokom-ponirani duo, kad ova dva {leperaznanja u|o{e u objekat, svi seprisutni malo preseneti{e. Nisu oni~esto posje}ivali ovakva javnamjesta, jer su i previ{e imaliredovnih, svakodnevnih obaveza iteku}ih zadataka.Najmanje deset dobrih i po{tenihljudi, a uz to i odli~nih igra~a {e{-be{a se tu ve} nalazilo. Onaj sastav

od neki dan, kad Suljo nije biokadar prevesti nekoliko izraza satursko-arapskog na bosanski jezik,popunio je Dedo Zubar, koji je ba{lomio pandù sa Edom. Izgledalo

je po izrazu lica i njihovom }utanjuda nijednog zar ne sluì.-Eto, ljudi, ja vama k’o neki dan -a~kolsum. Haj, sad, {ta je to?Kako nema odgovora, Brka }e: - To

ja vama kaèm da ste sjajni, datako valja raditi, jednom rije~ju ja

vam velim bravo! Be}o onako malo“izbehutit” na ovaj Suljin vazpogledom mu dade na znanje da seon glavom i bradom s njim slaè.Odmah do igra~kog stola, za ovu

dvojicu ba{ka jabandìja, Simeobezbijedi dva po~asna mjesta.Dok su njih dvojica u po~etku}utala, igra se nastavi, i to uz maloglasnije navijanje, tako je njima

dvojici gotovo nemogu}e bilouspostaviti ikakvu govornu komu-nikaciju. Pita Suljo Be}u ne{to, a oni ne obadira. Onda Be}o Sulji ne{topriop}ava, a on ni mukajet.

Zadatak izbosanske leksike

I tako to potraja haman pola saha-ta, kad se igra zavr{i. Po ne{to

veselijem govorenju moglo se potr-efiti da je Dedo slavodobitnik. Dase ~uje i ovo. Svi su znali da se

poliglota Suljo neki dan nije mogaosjetiti {ta je to dìzlija, |er|ek i|erid i da mu je Sime dao obja{nje-nje, jer je prije petnaest dana nau-~io u Turskoj kad je bio na studi-

jskom putovanju.Taj dan Suljo Badnjevi} je nazo-~nim “li~no i personalno” obe}aoda }e im zadati takav zadatak izbosanske leksike i da zbog njegoveteìne ne}e danima mo}i vidjetisvoja le|a. - To, jaro, tako, jarane!u~ini Be}o i malo zadiè svoju fran-curezicu prema zatiljku (ovo je bila

vojni~ka kapa za koju je Be}o biozaduèn kad je bio u francuskojLegiji stranaca i to u Alìru).

Da li zbog autoriteta Suljinog iliBe}inog prisustva, da li malo odtrte ili ko zna od ~ega, uglavnomSuljo dobi privolu da istefti{i svoj

eglen. Svi su oni {irom o~i otvorili,a u{i napeli. Be}o mahnu glavom,Suljo krenu:- Evo kako je bilo. Upeko ~elopek,nogom na zemlju ne moè{ stati.

Askeri i ~arka|ije zauzeli poloàj.Bili su oboruàni hladnim oru`jem.Svaki od njih je imao demiskiju ili}ordu ili }emerliju, a poneki lazari-

ju. Svi su imali pu{ke kremenja~e spripadaju}om dèbanom i harbi-

jom. Svaki asker je imao i bodu.Zabit je naredio da se du{manimoraju nadbiti. Imao je u vidu daima dosta gazija. U boju je ra~unaona intervencije tufegdìje. @alio je

{to nema geverma{ine.ârkadìjama je rekao: “Ako ne

pobijedimo, moè nam se desiti veli-ki azab, a more biti i a`daha.” Meni

je sve ne{to alamet.Ba{ kao Otelo zavr{i svoju tiradu, aprisutni “lik-muk”.- Haj sad, ko smi, ko more? Ali neka,ne}emo danas da Be}o ne bi slu{oono {to ve} zna, a i ja malo zabora-

van pa nisam ponio tefter za ocjene.

Sutra je dan kad dolazi ono: “ Hajsad, kaì ti meni...” Ko sutra potrefi koju, od mene mu

je petnes dana na moru o svomtro{ku. (Nastavi}e se)

Ne mogu se sjetiti postojili neka knjiga, ili neki film,koji su bitno utjecali namoje razumijevanje ljubavi.

Ali, kada vlastiti film po-~nem vrtiti unazad, onda sepojave neke slike, neke sce-ne, neki stihovi, koji ne ~inekoherentnu cjelinu. Slojromanti~arskih stihova, od Pu{kina do Rilkea, sloj

francuskih filmova novog vala, pa sloj doma}egnovovalnog roka osamdesetih… Stvari su upam}e-ne, utisnute su u memoriju i svaki put kad naletimna scenu, re~enicu ili melodiju vra}a se cjelinadoìvljaja.Koliko knjiga o ljubavi smo samo pro~itali koje sunam oduzele dah. Samo se sjetite knjige koja jenakon ~itanja kod vas ostavila taj osje}aj pohara-nosti, izvukla svu snagu, ostavila prividnu emotivnupusto{, a zatim se poslije sasvim ispo~etka poslagalisvi dojmovi. Iako je osje}aj divan, to nema upori{taza direktne usporedbe, za poistovje}ivanje. O~ito seradi o ne~em drugome, ne o prepoznavanjuneposrednih sli~nosti - jer, {ta to mi imamo sli~no sa“ènskom” francuskog poru~nika, s raspu{tenicomiz devetnaestog stolje}a ili mjesnom ~udakinjomkojoj se otvara pri~a jedne nove ljubavi. U uspore-

dbi s ovim likovima nema nikakve sli~nosti, ali uparalelnom ~itanju osje}aja - sve je sli~nost. Za{toonda dolazi do tih prepoznavanja, do prijenosaosje}aja, iako u stvarnom ìvotu za to nemaupori{ta. âk i u najblesavijim ljubavnim romani-ma, u kojima je udaljenost od realiteta nesavladiva,mogu}e je pokrenuti neke mehanizme emotivnogpoistovje}ivanja. Mo`da ba{ zato {to znamo danema mogu}nosti da se ivoti preklope, da iz jedno-ga presko~imo u drugi. Mo`da ba{ zato podvla~imotu mogu}nost paralelnog svijeta. Ali to do|e kaopri~uvna stvarnost za dosadu i pusto{ svakod-nevnog. To nisu stvari koje utje~u i mijenjaju nas.Kunderin “@ivot je negdje drugdje” poti~e nas narazmi{ljanje o teoriji da je ivot negdje drugdje i da}e se ivot dogoditi jedan drugi put. Taj roman volim,

ne zbog teme ljubavi, nego zbog postavljanja togupitnika na princip da svoj ìvot odga|amo, da }e sedogoditi jednom drugi put i negdje drugdje. Pa onda

vjerovatno i nekome drugome, ne nama.Suprostavljam se staroj mudrosti da o ljubavi nebismo ni{ta znali da prije o tome nismo ~itali, te da

je na{a emotivna mre a zapravo sagra|ena od pre-duvjerenja i o~ekivanja. Prije bih rekla da i tekstovi ifilmovi izraàvaju ono {to je osje}aj vremena, ali jo{nije artikulirano u nekom obliku. Pa je tako nekimautorima uspjelo oblikovati viktorijansku junakinjuna na~in da ona bude suvremenica nas koji je~itamo ili gledamo, da s njom stojimo na lukobranugledaju}i okean, da se s njom smijemo, {e}emo kroz{umu, i onda, na kraju, patimo, ili se barem bojimoza nju. Bojimo se u stvari za sebe u takvoj situaciji.U kojem vremenu ìvimo kad volimo? Svejedno je.

U stvarnosti ili fikciji? To nije mogu}e razlikovatikad je jedno perspektiva drugoga. Zato bih se sadarado pro{etala bijelom pje{~anom plaòm, ili stajalana lukobranu i gledala valove koji se diù i donosepjenu pomije{anu s ki{om. Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (15)

Socijalni kutak

[ta smo o ljubavinau~ili iz knjiga Ne mogu se sjetiti koja je prva knjigao ljubavi koju sam pro~itala. Mislim dasu knjige o ljubavi do{le nakon ljubavi.Jo{ se od davnina postavlja pitanjebismo li o osje}ajima, posebno ljuba-

vnim, znali i{ta da o njima nismo ~italiu knjigama. Bismo li znali prepoznati“leptiri}e u èlucu” da oni nisu prijeimenovani tako...

Dvojica, ba{ka

jabandìja

Na ~ejrek hodaod Be}ine ku}e,gdje je on bio{efija, nalazila se

ku}a Sulje Badnje- vi}a Brke, isto takosupermajstora, ali uproizvodnji lepinja,samuna. êsto suse sastajali kodBe}e u radionici.Njihov razgovor nijeto bio, njihove pri~enisu to bile. Da suto bile praveseanse (leksika,retorika, metafore,komika, tragika ine{to malouveli~avanja, tek toliko da ne budeposve obi~no) mogui dan-danasposvjedo~iti Pantin,Cakani, Eso Kesa,

majstor Hase,Juso, Safet i jo{desetina ostalih

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine dosje 17

P ristupaju}i izu~ava-

nju osmanskog dru-

{tva na osnovu arhi-

vskih dokumenata svaki his-

tori~ar se ve} na samom po~e-

tku susre}e sa problemom

nastanka Osmanskog carstva.Njegov nastanak je najdublje

vezan za proces kriza koji je

zahvat io balkanske zemlje,

Vizantijsko carstvo i Seldù~ku

dràvu u Maloj Aziji. Za dru{tvo

ovog prostora od presudnog

zna~aja je sudar selja{tva i

krupnog plemstva koji je bio

pra}en anarhijom, {to je stvar-

alo {anse Mle~anima u nji-

hovom prodiranju na podru~je

isto~nog Sredozemlja. U pro-

cesu stvaranja Osmanske

dràve glavna uloga je pripala

sitnom vojnom plemi}u, koji je

postao stub njenog unutra-

{njeg poretka i nosilac njenog istupanja i {irenja. U ime klase

sitnog plemstva Osmani su

uspostavili takav oblik svojine

na zemlji da se ne moè kupi-

ti, ni prodati, ni naslje|ivati,

oblik koji je definiran mirskom

zemljom kojom u carstvu

isklju~ivo raspolaè sultan.

Mirska zemlja predstavlja

vladaju}i oblik feudalne svo-

jine. Mirska zemlja je oblik svo-

jine dràve nad zemljom, {to

zna~i da dràva ostvaruje uvid

u cjelokupnu svoju klasu i tako

garantuje da se cjelina o~uva

u rukama vladaju}e strukture sitnih plemi}a. Time i sitno

plemstvo postaje vladaju}a

klasa, pa je stoga i snaga

Osmanskog carstva po~ivala

upravo na afirmaciji sitnog

plemi}a. Na putu prema svjet-

skom carstvu Osmanska

dràva je ispoljila svoja glavna

svojstva i obilje`ja. Nagovijestili

smo ih izlaù}i zna~aj osman-

skog timarskog sistema zasno-

vanog na mirskoj zemlji. Na

tom sistemu izgra|ena je

snaga Osmanske dràve koja

se {irila ratovima na velikim

prostorima. Sadrìnu tih ratova

~inilo je razaranje proizvodnih snaga, uni{tavanje feudalaca,

~ime se iz temelja ru{ila

ekonomska osnova klasi~nog

feudalnog dru{tva.

Kad su Osmanlije osvojileCarigrad 1453. godine, hri{}a-ni su zadràli svoje crkve, slo-bodno ispovijedanje svoje vjerei pravo da sami sobomupravljaju. Sveta Sofija je, dodu{e, pretvorena udàmiju, ali su ostalecarigradske crkve podije-ljene na dva dijelaizme|u oba obreda. [to

se ti~e sve{tenstva, ononije podlijegalo nikakvomporezu, a od da`bina suoslobo|ena ~ak i njihovaimanja.Pobjednik je diktirao poli-ti~ki duh, onu carskunaredbu koja izuzima svekri{}anske redo-vnike odglavarine i jam~i im slo-bodu vr{enja vjerskih obreda.Deset godina kasnije, sutra-dan po osvajanju Bosne, su-ltan Mehmed el Fatih izdajeferman poznat pod nazivomAhdnama, koji je u stvari pro-duètak istog zakona koji se

ve} koristio u biv{em gr~komcarstvu. Tim se fem1anom iz1463. godine (28. maj) upra- vljalo katoli~kim podanicima(franjevcima) Bosne i Herce-

govine. Ovdje donosimo prijevod te neobi~ne isprave, kojase ~uva u originalu u samo-stanu u Fojnici, gdje je prvi put

i prevedena od strane jednog franjevca po imenu Sent-Marisredinom 18. stolje}a.

Prijevod Ahdname

“ Ja, sultan Mehmed-han,dajem na znanje svima da

sam iskazao svoju veliku

naklonost fratrima, nosiocima

ove naredbe. Zapovjedio sam

da ih nitko ne uznemirava i ne

ometa i neka se ne upli}e u

njihove crkve. Neka slobodno

borave u mom carstvu. Pa i

oni koji su oti{li i pob-

jegli. neka budu slobod-

ni i sigurni. Kad se kas-

nije vrate, mogu ostati u

mom carstvu i boraviti u

svojim crkvama. Izjavlju-

jem da ni ja niti bilo tko

od mojih podanika ne smije im dodi javati ,

uznemiravati ili ometati,

bilo njih osobno, bilo nji-

hova dobra i njihove

crkve. Ako dovedu i

nekog ~ovjeka izvana u

moje carstvo, neka im je

dopu{teno, jer sam im

svojom carskom nared-

bom iskazao svoju naklonost.

Kunem se sve~anom zakle-

tvom: Tako mi svoga Boga,

Stvoritelja neba i zemlje, taka

mi ~etiri knjige, taka mi na{eg

velikog proroka i 120.000

proroka, i tako mi sablje ,

kojom se pa{em, da se nitkoovom §to je napisano ne}e

usprotiviti, dokle god ovi budu

pokorni mojoj zapov jedi i

mojoj slu`bi“. Pisano ovog 28.

V godine 868. Hri{}anske ere

1463. godine.

Liberalni duhAko se uzme u obzir da je ovaisprava, upu}ena ocu An|eluZvizdanovi}u, duhovnom po-glavaru franjevaca, datirana1463. godine, mora se priz-nati da je ona bila proèta lib-eralnim duhom koji je u

suprotnosti sa tim vremenom isa legendarnim karakteromnetrepeljivosti koji se uvijek pripisivao osmanskom sulta-nu. Ove slobode odobrenepredstavnicima katoli~ke vjereu Bosni dobili su deset godinaranije predstavnici gr~kog obreda u Carigradu i od prvog dana osmanske vlasti do pos-ljednjih godina Osmanskog carstva one su sve~ano obnavljane prilikom stupanja sva-kog novog sultana na vlast.Ovdje treba spomenuti i poz-nati ferman Mehmeda I izdatmonasima manastira Margarit

u blizini Sera iz 1419. godine,koji je u stvari samo potvrdaranije dobivene privilegije odstrane sultana Murata I i Baja-zita I. /Nastavi}e se/

Analiza sloboda vjeroispovjesti u Osmanskom carstvu (2)

Ideologija za{tite podanika

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Kad su Osmanlije osvojile Carigrad 1453. godine, hri{}ani su zadràli svoje crkve, slo-

bodno ispovijedanje svoje vjere i pravo da sami sobom upravljaju Izjavljujem da ni ja niti bilo tko od mojih podanika ne smije im dodijavati, uznemiravatiili ometati, bilo njih osobno, bilo njihova dobra i njihove crkve Ove slobode odobrene predstavnicima katoli~ke vjere u Bosni dobili su deset godinaranije predstavnici gr~kog obreda u Carigradu i od prvog dana osmanske vlasti doposljednjih godina Osmanskog carstva one su sve~ano obnavljane prilikom stupanjasvakog novog sultana na vlast

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine037 extra18

Pi{e: Elvedin MUJAGI]

Da bi uop{te mogli govoriti o tome kako je elektronska muzika

izmjenila vrijeme u kojem ivimo i koliko uticaja ima na dana{nje

generacije, moramo se vratiti unazad i pojasniti odakle je do{la

ideja za ono {to danas zovemo elektronskom muzikom.

1994.Progressive houseDa li je prethodno ve} sve biloregresivno? Koliko je lukav tech-no? Mantra progresivnog house-a

je klasi~na “4-2-the-floor” formu-la, manifestovana inovativnimzvucima i novim obalamacrossover po~etka. Iz mase se izd-

vaja britanska etiketa Guerilla sasvojim frontmenima poput Spookyja i serijskim kompilacijama“Dub House Disco”.

TranceDok house i techno postaju sve ja~eg i tvr|eg zvuka, javlja sene{to sasvim novo: plemenska muzika, za koju se smatra da je

ni~ija zemlja izmedju hardcorea i ambient-a. 1994 se javlja itrancecore, jos sna`nija i brà verzija hard trancea, {to se sma-tra ukr{tanjem hardcorea i trancea.Ovu godinu karakteri{e i to {to se me|u {irim medijima po prviput spoznaju i umjetnici koji intenzivno rade jo{ od 1990. kao{to su Moby (New York), Cosmic Baby, Dave Angel, Dance 2Trance itd.

JungleNaslije|e koje je ostavio reggae zvuk, a kasnije razvila i popu-larizovala raggamuffin muzika po~etkom ’90-tih u vidu izvo|a~akao {to su Shabba Ranks, Ninja Man, Tiger i Supercat igra velikuulogu u ra|anju jungle techno zvuka - klupske underground kul-ture u Britaniji, okarakterisane kombinacijom industrijskihzvukova, urbanih kolaà i hekti~nih ragga beatova, samplova i

vokala. Za ekspanziju ovog pravca me|u najzaslu nijima suizvo|a~i poput UK Apachi, Topcat, Shy FX, DJ SS, General Levy,

DJ Dextrous, Phuture Assassins kao i epidemija jungle kompi-lacija na britanskom trì{tu.

1989-2010.Love parade

Neizostavna stavka u masovnoj popularizaciji elektronskemuzike je najpoznatiji festival na svijetu berlinska parada ljubavi‘’Love Parade’’. Prvi put odràna 1989. u zapadnom dijeluBerlina odràvala se do 2010. kada je neslavno zavr{ila svojepostojanje nakon stampeda u kojem je poginula 21 osoba, a vi{eod 500 ih je ozlije|eno.Ovaj festival je popularizirao sve stilove elektronske muzike iotvorio im vrata mainstream medija poput poznatih muzi~kih tv kanala MTV, VIVA, i odigrala je presudnu ulogu u masovnojkomercijalizaciji elektronske muzike i kulture uop{teno. ImenaDJ-a poput Tiesto, Carl Cox, David Guetta, itd. veliki dio svojedana{nje planetarne popularnosti mogu zahvaliti nastupima na

vi{e parada.Interes velikih izdava~kih ku}a poput Sony-a, BMG-a, Universal-a je drasti~no porastao za elektronskim izvo|a~ima krajem

‘90tih i po~etkom 21. vijeka jer su uvidjeli da mogu imatiitekako veliki trì{ni uspjeh izdavanjem muzike koja na jednommjestu moè da skupi preko milion ljudi. Najposje}enija parada

je bila 2008. u Dortmundu kada je bilo prisutno vi{e od milion i{est stotina hiljada posjetilaca. (Kraj)

Elektronska muzika (6)

Plemenska muzika

Brojni op}inski vije}nici izBiha}a u ~etvrtak, 19. aprila,na Odjelu za transfuziju u

Kantonalnoj bolnici dr. IrfanLjubijanki}, darovali su krv.Me|u njima bio je i AlenIslamovi}, biv{i frontmen i ~lanlegendarnih sastava “Divlje

jagode” i “Bijelo Dugme” koji je jo{ jednom potvrdio ljubav prema rodnom Biha}u.- Jo{ kao srednjo{kolac darovao

sam krv za jednog mog prijate-lja. Od tada je pro{lo vi{e od 30

godina. Evo, ponovo sam tu. Nikad nije kasno za humanu gestu. I ranije bih ja ovo u~inio,ali su me uvijek spre~avale pos-lovne obaveze, kaè Islamovi}.

- Blago onome ko dobije Alenovukrv, odmah }e propjevati, na-{alio se doktor Hajrudin Havi},direktor Kantonalne bolnice.

Alen Islamovi}

Od ponedjeljka, 16. aprila,u svim dràvama u na{oj regi-

ji po~ela je prodaja jednod-nevnih ulaznica za Exit festi-

val, kojom posjetitelji bar je-dan dan mogu osjetiti nevje-rovatnu atmosferu festivala iuìvati u sjajnim nastupimana brojnim pozornicama naTvr|avi.Za ~etvrtak, petak i nedjelju,ulaznice u Bosni i Hercego-

vini ko{ta}e 64, a za subotu68 konvertibilnih maraka.Za sve dane festivala trebaizdvojiti 118 KM. Ulaznica zaExit Village (kamp), najboljemjesto za provod i upoznava-

nje novih prijatelja iz cijelogsvijeta tokom festivala ko{tadodatnih 50 KM. Za premiumpaket treba platiti 198 KM, asadrì festivalsku ulaznicu,mjesto u kampu i prevoz.Na ovogodi{njem Exit festi-

valu, koji }e se odr ati od 12.do 15. jula na Petrovaradin-

skoj tvr|avi, do sada su nast-up potvrdili Guns N’ Roses,Duran Duran, New Order,Plan B, Gossip, Wolfmother,Little Dragon, Buraka SomSistema, Sneaky SoundSystem, When Saints GoMachine, Teengirl Fantasy Live, Lone, Pariah, The Chain,dok na svjetski poznatojDance Areni nastupaju Avicii,Richie Hawtin, Laurent Garni-er LBS, Miss Kittin, Felix DaHousecat, Totally EnormousExtinct Dinosaurs Live, Azari& III live, Art Department,

Maceo Plex, Brodinski, kao i~lanovi Cadenza etikete,Luciano, Reboot Live, Kenny Larkin, Robert Dietz i MaayanNidam. Ekstremni dio Exitaokupirat }e D.R.I., Skindred,Toy Dolls i Street Dogs.

Do Eurosonga u Azerbe- jdànu ostalo je manje odmjesec dana. Presti`no muzi-~ko takmi~enje bi}e odrànou novoizgra|enoj kristalnojdvorani u Bakuu. Rije~ je oimpozantnom zdanju na obaliKaspijskog mora - glamuro-znoj vi{enamjenskoj areni s23.000 mjesta, koja je oblo-èna staklom i kristalom.Nedaleko od dvorane bi}e

press - centar od 5.000 meta-ra kvadratnih. U èlji da sepokaù Europi u najboljemsvijetlu, doma}ini ne {tedenovac. Za ovu manifestaciju izbudèta je izdvojeno 50 mili-ona azerbejdànskih manata(pribli`no 50 miliona eura) ibi}e do sada najskuplji Euro-song.

Moskva je u organizaciju ovogmuzi~kog takmi~enja 2009.godine uloìla 42 milionaeura.

Kurt Cobain, pjeva~ igitarist benda Nirvana,pripremao je soloalbum nedugo prijesmrti, izjavio je EricErlandson, biv{i gitarist

rock grupe Hole koju jeosnovala Courtney Lo-

ve, Cobainova udovica.- Cobain je pisao i snimao pje-

sme koje nadilazile ono {to je

ranije radio. I{ao jeu super smjeru. Tobi bio njegova „Bi-

jela plo~a“, rekao jeErlandson.Istaknuo je da bi taj

album mogao je-dnog dana izi}i, te

da je ~uo da ga netko kompilira.Cobain je 1994. godine po~iniosamoubojstvo u 27. godini.

Novosadski Exit festival

Po~ela prodaja jednodnevnih ulaznica Za ~etvrtak, petak i nedjelju, ulaznice uBosni i Hercegoviniko{ta}e 64, a za su-botu 68 konvertibi-lnih maraka. Za svedane festivala trebaizdvojiti 118 KM.

Arena od kristala

Eurosong -najskupljido sad

Kurt Cobain

Pripremio solo album prije smrti

Darivanje krvi je ne{to posebno

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda26.04.2012. - 03.05.2012.

Sedmi~nihoroskop

Autor:Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Merkur se vratio u norma-lnu putanju, {to }e vam na privat-nom planu donijeti odre|enosmirenje i kvalitetniju komunikaci- ju s partnerom. Vrijeme je da

popravite sve {to se do sada uzdrmalo ilipokvarilo.Posao: Neke financijske aspekte smatrali stegotovima, no me|utim pojavili su se niotkudai po~inju vam raditi probleme. Budite fleksi-bilni i ponovno krenite u pregovore.Zdravlje: Glavobolje i mu~nine posljedicasu stresa.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Za vas nije uobi~ajenoproganjati druge, no u ovom }eteperiodu dobiti upravo takvu èlju.

Jedna vas osoba neobi~no zanima, papoku{ajte saznati {to vi{e kako biste bili sig-urni da radite ispravnu stvar.Posao: Dobro je ponekad biti i malosebi~an, a bilo bi dobro ne dijeliti ideje sdrugima, jer ne}ete blagonaklono gledati namogu}e posljedice zajedni~kih napora.Sunce je u{lo u va{ znak, iskoristite to nanajbolji mogu}i na~in.Zdravlje: Dobro, ne brinite.

Ljubav: Malo usporite zbivanja ubliskoj okolini, kako s partnerom

tako i s prijateljima koji vas videkao beskona~ni izvor zabave i

vjeruju da ste im uvijek na raspolaganju.Posao: Retrogradni Merkur napokon se vra-tio u normalnu putanju, tako da komplikaci- je koje ste u zadnje vrijeme imali na radnommjestu prestaju, i to kao posljedica kvalite-tnije komunikacije s kolegama i nadre|e-nima.Zdravlje: Mogu}e prehlade i problemi sprobavom.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Planete vas jednostavnotjeraju naprijed. Ako niste u vezi,radit }ete intenzivno na tome da

na|ete partnera, a oni koji jesu obnovit }e

vatru u postoje}im odnosima i za~initiljubavni ìvot.Posao: Kako su ve}e promjene na vidiku,postajete nestrpljivi. Dogodit }e se tek krajem ovog mjeseca, stoga ovaj periodprovedite provjeravaju}i svoje planove kakobi bili bez gre{aka i propusta.Zdravlje: Dosta ste iscpljeni, odmorite semalo.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Ovisnost partnera o vamaponekad vam predstavlja optere-}enje i dodatnu muku, no sve to

zaboravljate kada dobijete zahvalu zauloèni trud. Nemojte to zaboraviti niti kadsu zahtjevi stvarno ~udni.Posao: Smetnje koje vas povremeno uspo-ravaju nisu posljedica va{eg pretjeranog entuzijazma i samopouzdanja, nego jednos-tavno nemogu}nost okoline da prati va{eideje.Zdravlje: Odli~no, bez problema.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Ulazak Sunca u va{u opoziciju u Biku do-nijet }e isku{enja da opro-bate neko zabranjeno vo}e.

Dobro razmislite prije nego {to seupustite u avanturu, jer bi posljedicemogle biti prili~no ozbiljne.Posao: Iako se sprema oluja, nije vrijeme za privatne ratove. Bilo bidaleko bolje zakopati sjekire ipripremiti se za zajedni~ko djelova-nje kako bi poslovni planovi opstali ipreìvjeli te{ka vremena.Zdravlje: Iscrpljeni ste, pripazite naprehranu.

Ljubav: Ne samo da imateposla preko glave, ve} su sei planete postavile tako da

imaju snaàn utjecaj na va{eodnose. Budite smireni i prihvatitekritike koje su utemeljene, a onekoje nisu otklonite blagonaklono.Posao: Gomila posla koji ste nato-

varili na le|a po~inje uzimati svojdanak, i vrijeme je da neke stvari jednostavno svedete na podno{ljivumjeru. Jedino na taj na~in moèteuspje{no privesti poslove kraju.Zdravlje: Vi{e sna, vi{e zdravlja.Jednostavno.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Kolebanje kojeosje}ate u sebi iza}i }e nasvjetlo dana, tako da

budete spremni na mogu}e nesug-lasice s partnerom. Brzo }ete vidjeti jeste li napravili dobar izbor, pa }eteimati i vremena za ispravljanjegre{aka.

Posao: Pomo} u problemima moglabi do}i sa strane s koje to definitivnoniste o~ekivali, iz va{e pro{losti.Neke ste usluge ve} zaboravili, nona va{u sre}u drugi nisu i raspo-loèni su za oduìvanje.Zdravlje: Dobro.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Planete vas poti~una zabavu i uìtak, panemojte previ{e ~ekati ve}

se prepustite ritmu. Ne samo da}ete uìvati nego }ete se i napokonmalo odmoriti, najvi{e psihi~ki {to vam zapravo i najvi{e treba.Posao: Karijera i profesionalna

situacija trenutno je u rukamadrugih, no va{ dosada{nji rad daje vam pravo da se pripremite nasmje{kanje, tap{anje po le|ima ifinancijsku korist koja slijedi.Zdravlje: Dosta dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Va{ vladar Merkur krenuo je u normalno kre-tanje i nemir koji jezavladao va{im odnosima

s partnerom polako nestaje u dalji-ni. Nemojte se silom vra}ati nastaro nego poku{ajte shvatiti {to jeisplivalo na povr{inu i rije{ite to.

Posao: Te{ko da }ete napraviti nekisenzacionalni rezultat na poslovnomplanu, pa bi bilo korisno utro{iti vrijeme na ne{to konstruktivno poputobnavljanja zaboravljenih znanja i vje{tina.Zdravlje: Mogu}e manje ozljede.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Taman kad su se ukaza-le neke mogu}nosti pobolj{anjaodnosa na privatnom planu, vama va`na osoba po~ela se

inatiti i raditi probleme. Budite oprezni, jer nikad ne znate {to sve ljubomora partneraili prijatelja moè donijeti.Posao: Okolnosti jednostavno zahtijevajuod vas reviziju poslovnih planova i idejakoje ste taman krenuli provoditi. No, kakose te promjene kose s va{im sistemom vrijednosti, ili smisli te nove ideje ilipo~nite mijenjati sebe.Zdravlje: Dosta dobro, ali malo odmorane bi vam {kodilo.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Zavr{etkom zime vrijeme je zakozmeti~ke tretmane koji }e koì vratiti vla`nost, pripremiti je za topli- je dane i izloènost suncu. Svepo~inje ~i{}enjem lica, uklju~uju}ipiling i masku, {to je preduvjet zazdrav i lijep ten. Piling omogu}ujeregeneraciju povr{inskog sloja koè,pobolj{ava njezinu prokrvljenost, ipriprema je za bolje upijanje hra-

njivih sastojaka iz kreme. Zimskiuvjeti ostavljaju traga na koì kojapostaje siva, umorna, ~esto iosjetljiva. Da bi se osvjeìlo lice i vrat, smanjili podo~njaci, pove}aotonus te postigao sjaj, potrebni sutretmani, koji koù hrane, obnavljajui ~ine je glatkom i elasti~nom.

Kolagenom do glatke isjajne koèKolagen se koristi kao sezonski tret-man lica, prikladan za svaki tip koèkojoj je nakon zimskih uvjeta potre-bna revitalizacija, te kojoj nedostaje vlage.Tretman kolagenom najbolji je

lijek protiv bora na licu. Intenzivnoobnavlja koù, izgla|uje bore i finelinije. Budu}i da sadràj kolagena ukoì vremenom opada, trebalo bikoristiti kremu s djelotvornom tvari,ursolnom kiselinom, koja poti~eproizvodnju kolagena i time poja~a- va ~vrsto}u koè.

Alge za revitalizacijudehidrirane koèDehidriranu i umornu koù potrebno je njegovati preparatima koji }e jojdati dodatnu koli~inu vlage i kisika,te istovremeno obogatiti vitamini-ma, mineralima i esencijalnimkiselinama. Za takvu koù koriste se

ekstrakti algi i aloa vere. I dok suekstrakti algi bogat izvor vlage, aloe vera smiruje nadraènost koè. Algeoboga}uju koù mineralnim tvarimaiz mora, prije svega jodom, magnez-

ijem i fosforom, aminokiselinama ipolisaharidima. Ti sastojci poti~umetabolizam, {tite od djelovanja

slobodnih radikala i hidratizirajukoù zahvaljuju}i velikom kapacitetu vezivanja vode. E vitamin omogu-}uje bolje kori{tenje kisika u tkivukoè, ~ime se poti~e mikrocirkulaci- ja, metabolizam i elasti~nost koè.

ôkoladni tretmani za liceBogata vitaminima E i B, te oligoele-mentima (fosfor, magnezij, kalcij, teposebice cinkom i bakrom, koji {titei obnavljaju strukturu koè te ja~ajunjezinu za{titnu barijeru), ~okolada je pravi izbor i za njegu lica, jer hranikoù, osvjeàva je i obnavlja. Osimhranjivog djelovanja, ~okoladni tret-mani lica preporu~ljivi su i kako bi

umornoj koì pruìli mladolik izgled.

Maska od ~okolade ima lifting u~inak, poti~e proizvodnju kolagenai elastina, {to koì daje ~vrsto}u.

Hijaluronska kiselinaHijaluronska kiselina je prirodnamolekula koja je odgovorna za volu-men i oblik koè. U~inkovita je kadakoì treba vratiti izgubljenu vlagu,minerale i kisik. Starenjem stanicekoè gube sposobnost stvaranjahijaluronske kiseline, zbog ~egakoà gubi vla`nost, ~vrsto}u, te se javljaju bore. Hijaluronska kiselina jebezbojni gel koji se veè za molekule vode u koì {to rezultira bubrenjem

koè i smanjenjem bora.Preporu~uje se napraviti prije prolje-}a jer nije agresivan za koù, u~incitraju od {est mjeseci do godinu dana.

S.MUJAGI]

Tretmani za revitalizaciju koè

Zablistajte u prolje}e

Ljubav: Sunce u Biku ~inisve va{e privatne odnoses obitelji i prijateljimabitno jednostavnijim i nor-

malnijim, no u isto vrijeme }e ubrza-ti razrje{enje nekih lo{ih stvari kojihse do sada niste imali snage rije{iti.Posao: Nemojte se dati uvu}i uprojekte iza kojih ne stojite u pot-punosti, jer u ovom }e vam raz-doblju poku{ati podvaliti kukavi~je jaje, koje bi moglo zavr{iti velikimproblemima, ~ak i promjenom poslana gore.Zdravlje: Po~nite vje`bati i svi }efizi~ki problemi biti znatno umanjeni.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godinesport20

Odbojka{ki klub Domaljevac je novi ~lan premijerli-ga{ke druìne. Prvaci Federacije BiH osvojili su 53boda, devet vi{e od drugoplasirane Bosne iz Kalesije.Sarajevska Bosna osvojila je tre}e mjesto s 31 osvo-

jenim bodom.Najtu`nija ovosezonska pri~a je Odbojka{ki klub

Biha}. Nekada najbolji bosanskohercegova~ki tim,ostao je na dnu prvoliga{ke tabele. Zanemareni sport-ski kolektiv, preìvljava svoje najteè dane.Podmla|eni tim nije ni mogao bolje. Okosnicu igra-~kog rostera ~inili su igra~i iz kadetske selekcije, pa ine ~udi {to su ostvarene samo dvije pobjede. Upravakluba je dugo odolijevala neima{tini i praznoj kasi, noove godine besparica ih je u potpunosti porazila.Ovda{nja sportska frustracija nas {amara iz dana udan. Ve}ina timova osu|ena je na pogled s dna tabele.Potpuni financijski kolaps nas je uslovio na sportskemargine. Razo~arani indolentno{}u nadle`nih, ~inimo

jedino {to nam preostaje - predajemo se!S tugom i ljubomorom, posmatramo sportski uspjehDomaljevca. Novi premijerliga{ki tim je promoviranna utakmici posljednjeg takmi~arskog kola, kada suim predsjednik Odobojka{kog saveza BiH Sead

Nazibegovi} i direktor takmi~enja federalnog saveza Anel Deli} uru~ili pehare i medalje.Novi protivnik @enskog odbojka{kog kluba Biha} -Preminger u premijerliga{kom takmi~enju je Kakanj.Igra~ice kakanjskog kluba osvojile su 46 bodova. Sosam bodova vi{ka nadma{ile su u~inak Gra~anice i

Vogo{}e.

Cazin je prethodnog vikenda biodoma}in Bodybuilding prvenstvaBosne i Hercegovine. Smotra najusp-

je{nijih nacionalnih “snagatora”posluìla je selektoru reprezenta-tivnog tima Mirsadu Terzi da sastavispisak kandidata, koji }e otputovatina Evropsko i Balkansko prvenstvo uMaribor.Organizator prvenstva je bio FitnessStudio “Forma”. Za naslove najboljihnadmetalo se 50 takmi~ara u svimkategorijama. [ampionsku tituluodbranio je Bi{}anin Fikret Bosni}.^lan Bodybuilding kluba TNT una-zad nekoliko godina nema konkuren-ciju na nacionalnim prvenstvima.To se potvrdilo i u Cazinu. Izvanre-dna pripremljenost je razlog za opti-mizam pred najva`nije ovosezonske

nastupe. @elja je nadma{iti pro{logo-di{nje drugo mjesto na balkanskojbodybuilding reviji. Doma}ina supredstavljala dva natjecatelja. Aladin]emalovi} je nastupio u kategoriji do100 kilograma, dok se Isak Redì}natjecao u juniorskoj konkurenciji do

80 kilograma.]emalovi} je osvajanjem titule prva-ka Bosne i Hercegovine odu{evio svenavija~e u cazinskoj Gradskoj dvo-rani, dok je Isak Redì} natjecanje

zavr{io na devetom mjestu. Najtro-fejniji Bi{}anin Sakib Kurtovi} seoprostio od takmi~arske karijere, pa

se na ovom {ampionatu pojavio utrenerskoj ulozi.Gosti i takmi~ari su pohvalili organi-zaciju prvenstva i istakli kako je ovo

jedna od najuspje{nijih bosanskohe-rcegova~kih bodibilding manifestaci-

ja u posljednjih nekoliko godina.

Ko{arka{ki klub Biha} je pobje-dom protiv Omladinskog ko{arka-{kog kluba Zenica, nastavio utrku zaplasmanom u A1 ligu FederacijeBosne i Hercegovine. Izabranici

Bahrije Kosatice su trijumfovalirezultatom 89:59. Ogromni rezulta-tski vi{ak je uslovljen dominacijomu svim statisti~kim parametrimatokom cijelog me~a.Najefikasniji u {esnaestoj ovosezon-skoj pobjedi bili su kapiten AmirKulenovi} s 32 i Tarik Halki} s 22poena. Lider biha}kog tima Kuleno-

vi} je u vrhu ljestvice najboljihko{getera. Iskazao se i u duelu protiv Litve u Banovi}ima, kada je uspje{noizvedenim slobodnim bacanjimaobezbijedio pobjedu Bi{}anima.Ni ostatak tima nije podbacio. Kara-manli}, Juri~i} i Mlinarevi} su utak-micu zavr{ili sa po {est uba~aja.

Proti} i Pandò su dodali po petko{eva, a u listu strijelaca su seupisali i omladinci Hadì}, Alijagi} iKeranovi}.Prethodno su biha}ki ko{arka{i

uspje{no apsolvirali i neugodno gos-tovanje u Banovi}ima. Nadigrana jeekipa Litve rezultatom 85:84. Stru-~ni {tab je potcrtao va`nost ovihutakmica, budu}i da su prvotimciLitve me|u najuspje{nijim doma}i-nskim ekipama, a Zenica se znatnopoja~ala u zavr{nici sezone.Ko{arka{i iz Biha}a su s ove dvijepobjede ostali na diobi prvog mjestasa tuzlanskom Slobodom. Imajuizuzetno neugodan raspored utak-mica do kraja prvenstvenog takmi-~enja. Slijedi gostovanje u Odàku,

nakon ~ega }e se u direktnom dueluBiha}a i Slobode, vjerovatnoodlu~ivati o putniku u vi{i liga{kirang. Bi{}ani sezonu zavr{avaju uTravniku.

Kadetska selekcija @OK Biha} - Premingera osvojila

je drugo mjesto na me|unar-odnom turniru “Domàle2012” u Sloveniji. Tradici-onalni turnir se igra povodomdana op}ine Domàle i ima

zaista respektabilnu historiju.Osim doma}eg tima i Biha} -Premingera, za pobjedni~kunagradu natjecale su se jo{ekipe Kranja i ljubljanskog

Tabora.Bi{}anke su s maksimalnih2:0 nadvisile selekciju Kranja.Najneizvjesniji me~ protiv do-ma}eg sastava Domàla oko-n~an je pobjedom 2:1. U fina-lnom ogledu poraz od pobjed-

nica, prvotimki Tabora izLjubljane. Zna~ajan rezultat, sobzirom da je biha}ka ekipabila najmla|a na turniru.Izuzetni su bili i pojedina~ni

nastupi, pa je Azra Dedi}dobila nagradu za najboljutehni~arku na natjecanju.Biha}ke kadetkinje s optimiz-mom ~ekaju zavr{nicu feder-alnog prvenstva, koje je narasporedu u vikendu pred

nama. Prvakinje Unsko-san-skog kantona u Maglaju }epoku{ati izboriti plasman nafinalni turnir nacionalnogprvenstva. Mh.SADIKOVI]

Bodybuilding prvenstvo BiH

A2 ko{arka{ka liga Federacije BiH

[esnaesta ovosezonska pobjedaMe|unarodni odbojka{ki turnir “Domàle 2012”

Kadetkinje Biha}-Premingera druge

Izabranici Bahrije Kosaticesu trijumfovali rezultatom89:59. Ogromni rezultatski vi{ak je uslovljen dominaci-

jom u svim statisti~kim para-metrima tokom cijelog me~a.

Zavr{ene federalne odbojka{ke lige

Najtu`nija ovosezonska pri~a je Odbojka{kiklub Biha}. Nekada najbolji bosanskohercegova~ki tim, ostao je na dnu prvoliga{ke tabele.Zanemareni sportski kolektiv, preìvljava svojenajteè dane.

Bi{}anke su s maksi-malnih 2:0 nadvisileselekciju Kranja.Najneizvjesniji me~protiv doma}eg sastavaDomàla okon~an jepobjedom 2:1. U fina-lnom ogledu poraz odprvotimki Tabora izLjubljane. Zna~ajanrezultat, s obzirom da jebiha}ka ekipa bilanajmla|a na turniru.

Domaljevac i Kakanjpremijerliga{i

Bosni} odbranio titulu

Doma}ina su predstavljaladva natjecatelja. ]emalovi} jeosvajanjem titule prvakaBosne i Hercegovine odu{eviosve navija~e u cazinskojGradskoj dvorani, dok je Isak

Redì} natjecanje zavr{io nadevetom mjestu.

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


sport 2126.04.2012.godine

takmicu Jedinstva i Braniteljaeìle su dvije diskutabilne odlukenog arbitra Antonija Bandi}a izda. U 69. minuti, pri rezultatu

poni{tio je pogodak biha}kogzbog navodnog ofsajda.

di} je i u petoj minuti sudijskeknade bio u glavnoj ulozi. Tada

oni{ten pobjedonosni gol, jer jea vidio prekr{aj nad gostuju}imrem mreè. Kapiten Mehadì} ivi “crveno-bijelih” su se uzaludvali.

adovoljstvo biha}kih igra~a i nav-

, naàlost kulminiralo je zadnjimskim zvi`dukom. Najslabijega subotnje utakmice Bandi}a i

ove pomo}nike s travnjaka jetila policija.dio utakmice bio je skoro nezan-v. Memi{evi} je u 10. minuti

ma{io prvu {ansu za doma}i tim.timci Branitelja nisu proma{ivali.njihova opasna akcija rezultiralaodstvom. Pogodio je Bubalo,

nakon odli~nog kontranapada.Pred kraj prvog poluvremena Slomi}i Memi{evi} kreiraju jo{ jednu prilikuza Jedinstvo, no bez eljenog ishoda.Bi{}ani su bili hrabriji i odlu~niji udrugom dijelu utakmice. Kreativninapadi su uvjetovali izjedna~enje u67. minuti. Mehadì} je ubacio iz

kornera, a najvi{i u {esnaestercugostiju bio je Aldin Kova~evi}.Do kraja “viktorija” na gol sasvimsolidnog Branitelja, ali bez promjenerezultata. Je li zato kriv arbitar Ba-ndi}? O tome }e odlu~iti Disciplinskakomisija Nogometnog sveza Federa-cije Bosne i Hercegovine. Valjdaho}e?! Prvotimci Jedinstva su muo~ito ba{ zamjerili!Jedinstvo je gubitkom dva doma}a

boda ostalo u opasnoj zoni prvoli-ga{ke tabele. Slijedi neugodno gosto-

vanje u Banovi}ima kod Budu}nosti.Iz biha}kog tabora su poèljeli samosu|enje kakvo je Branitelj imao uBiha}u.Kraji{nik je pro{log vikenda uzeopuni bodovni plijen, a da nije ni puto-

vao u Mionicu. Sigurno ve} znate da je Omladinac odustao od daljnjeg tak-mi~enja. Tako se velikokladu{ki timslu`benim rezultatom jo{ malo prima-kao sigurnoj zoni prvoliga{ke tabele.Uspje{ni su bili i nogometa{i Krajine.Ekipa Muhameda Berberovi}a sa~u-

vala je “nulu” u Bugojnu. Ogled saIskrom zavr{en je bez golova, pa je isa~uvan priklju~ak s vode}im timovi-ma na tabeli.

ha}ki dùdista Harun Sadikovi}avlja s odli~nim rezultatima ugodini. Pro{log vikenda je osvo-

bronzano odli~je na Top kupupe za kadete u ~e{kim Teplica-S obzirom na zlato s zagreba-Top kupa, Bi{}anin je ve} sada

bijedio odli~an rejting za pred-}e Evropsko prvenstvo.bronzane medalje u Teplicamao je s ~etiri pobjede ipponom.a~ani su predstavnici Belgije

ajev Tamerlan, Ukrajine Chayko-Oleksandr, Litvanije Dulkis

nas i Ukrajinac Lukajenkodan. Izgubio je polufinalni me~

tile Fabiana iz Ma|arske, pregla-njem sudija nakon produètaka.ovom takmi~enju nastupilo jerdnih 630 takmi~ara iz 28alja. Jo{ jedna potvrda izuzetnog

talenta. Pred ~lanom Judo kluba Una je nastup na prvenstvu Bosne iHercegovine, te smotra najboljihbalkanskih dùdista.

Dozvole li financijska sredstva,Sadikovi} }e nastupiti na jo{ jednomTop kupu, kako bi se {to adekvatnijepripremio za Evropsko prvenstvo.

va liga Federacije Bosne i Hercegovine u nogometu

Nogometa{i Podgrme~a su zabiljeìli jo{ jednuzna~ajnu gostuju}u pobjedu. U Jajcu su sa visokih 4:0porazili tre}eplasirani Maestral. Tako su pobjedni~kiapsolvirali i 15. kolo Druge nogometne lige FBiH -grupa Zapad. Pogotke za ekipu iz Sanskog Mostapostigli su Kranti}, Habibovi}, Kari} i Seferovi}.Pobjeda je mogla biti i uvjerljivija, budu}i da su Sanjaniproma{ili veliki broj izglednih prilika. PrvotimciPodgrme~a su ovom pobjedom gotovo osigurali plas-man u Prvu ligu Federacije Bosne i Hercegovine.Osjetna bodovna prednost ispred drugoplasiranog

Viteza garantuje mirnu prvenstvenu zavr{nicu.Podgrme~ ima 13 bodova vi{ka, a do kraja je ostalo jo{

{est takmi~arskih kola. Ljubitelji nogometa u SanskomMostu ve} osam godina ~ekaju prvoliga{ki plasman.Nestrpljivi su i èle {to prije proslaviti ulazak u prvoli-ga{ki rang. Dobro do{ao je i poraz Viteza u prethodnomkolu, koji je na doma}em terenu izgubio od Vla{i}a.Izvanredan je ovosezonski bodovni bilans. Sanjani su u14 odigranih kola osvojili ~ak 43 boda. Dominacija jeizraèna s 13 pobjeda i samo jednim nerije{enimishodom. Tako|er, impozantna je i gol razlika, jer jeofanzivni red postigao ~ak 52 gola, dok je odbranakapitulirala samo osam puta..Podgrme~ ima i povoljan takmi~arski raspored, pa se

vjeruje da }e ovi statisti~ki pokazatelji do kraja biti iznatno bolji. Ve} u subotu Podgrme~ u Sanskom Mostuigra s Unom iz Kulen Vakufa, kada bi mogla biti ovjere-na i {ampionska titula.

Slovenija je biladoma}in Evropskogprvenstva utaekwondou za

juniore i seniore.Reprezentacija

Bosne i Hercegovineostvarila je zapaènrezultat, a posebnonas je obradovalabron~ana medaljaElme Draganovi} izCazina. ^lanica Taekwondo kluba Tigar iz Cazinaimpresionirala je izvanrednom vje{tinom i zasluènouzela odli~je na evropskoj smotri najboljih.Reprezentativni tim predvodio je selektor Ramo]ehaji}, koji se iz Slovenije vratio sa smije{kom na licu,budu}i da su bosanskohercegova~ki reprezentativciopravdali o~ekivanja.Drugi Cazinjanin u sastavu nacionalnog tima SemirDurakovi} nije se uspio doma}i pobjedni~kog postolja,iako je imao nekoliko odli~nih borbi.Ovo nije najbolji rezultat cazinskih predstavnika na

Evropskim prvenstvima. Pogledav{i nekoliko godinaunazad, Dijana Burzi} je osvojila zlatnu medalju. SemirDurakovi} se domogao srebrenog odli~ja, dok je ErvinBegi} bio bron~an. Elma Draganovi} je samo nastavilaniz vrhunskih rezultata. Priredio: Muhamed SADIKOVI]

Bandi} poni{tio golove, pa

bjeào u policijskoj pratnji

p kup Evrope za dùdiste

Harun Sadikovi} tre}i u Teplicama

Podgrme~ blizuprvoliga{kog statusa Izvanredan je ovosezonski bodovni bilans.Sanjani su u 14 odigranih kola osvojili ~ak 43boda. Dominacija je izraèna s 13 pobjeda isamo jednim nerije{enim ishodom. Tako|er,

impozantna je i gol razlika, jer je ofanzivni redpostigao ~ak 52 gola, dok je odbrana kapituli-rala samo osam puta.

Tabela Prve lige FBiH

FK Gradina 22 13 3 6 43:25 42NK apljina 22 12 3 7 34:22 39FK Rudar 22 11 5 6 34:24 38NK Bratstvo 22 11 4 7 48:22 37NK Vitez 22 10 6 6 36:20 36FK Krajina 22 10 6 6 27:22 36NK Iskra 22 9 6 7 29:24 33FK Budu}nost 22 10 3 9 28:28 33FK Gora`de 22 10 3 9 24:28 33 NK Ora{je 22 10 2 10 34:40 32HNK Branitelj 22 8 4 10 28:27 28FK Kraji{nik 22 9 4 9 28:28 28NK Jedinstvo 22 7 5 10 39:37 26Famos SA[K 22 6 7 9 22:26 25NK Omladinac 22 5 2 15 18:72 17 FK UNIS 22 3 1 18 19:46 10

Rezultati 22 . kola:Jedinstvo - Branitelj 1:1,Omladinac - Krajišnik 0:3,Iskra - Krajina 0:0,Bratstvo - Famos SAŠK 3:1,Buduænost - Gradina 1:1,Rudar - Orašje 5:1,UNIS - Gora`de 0:1,Èapljina - Vitez 0:2.

Parovi 23 . kola:Buduænost - Jedinstvo,Vitez - UNIS,Gora`de - Iskra,Gradina - Èapljina,Krajina - Rudar,Famos SAŠK - Branitelj,Orašje - Omladinac iKrajišnik - Bratstvo.

Druga liga F BiH u nogometu

Cazinjanka ElmaDraganovi} bron~ana ^lanica Taekwondo kluba Tigar izCazina impresionirala je izvanrednom

vje{tinom i zasluèno uzela odli~je naevropskoj smotri najboljih.

Evropsko prvenstvo u taekwondou

Do bronzane medalje uTeplicama stigao je s ~etiripobjede ipponom. Nadja~anisu predstavnici BelgijeDunajev Tamerlan, UkrajineChaykovkyy Oleksandr,Litvanije Dulkis Sarunas iUkrajinac LukajenkoBogdan. Izgubio je polufina-lni me~ od Atile Fabiana izMa|arske, preglasavanjemsudija nakon produètaka.

Jedinstvo je gubitkom dva doma}a boda ostalo uopasnoj zoni prvoliga{ke tabele. Slijedi neugodno gostovanje u Banovi}ima kod Budu}nosti. Iz biha}kog tabora supoèljeli samo su|enje kakvo je Branitelj imao u Biha}u.

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


Prodajem skoro nov madrac za bra~ni krevet, 180X200 cm. Cijena 100 KM.Mobitel: 063/281-165.

Prodajem manji cirkular MIO standard, trofazni motor; telefon: 037/220-332.

BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosobanstan sa tri lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Informacije na telefone:037/226-461 i 061/809-972.

Prodajem stan od 35m2 na Ozimicama I, renoviran. Cijena povoljna. Telefoni: 037/222-832, 062/419-641.

Prodajem novo drveno, dudovo bure od 200 litara; telefon: 037/220-332.

Prodajem platno, konce i {eme za vezenje Vilerovovih goblene;telefon: 037/220-332.

Povoljno prodajem ku}u u centru Cazina, odli~na lokacija, mogu}aizgradnja poslovno-stambenog objekta; telefoni: 037/226-461 i061/809-972.

Prodajem useljivu ku}u na ulazu u Bosanski Petrovac sa 3000 metara kvadra-tnih - zemlje i {talom. Telefon: 061/418-781.

Prodajem tri table ravnog salonita, dimenzija 3,20 x 1,20 metara kvadratnih;

telefon: 037/220-332.

Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice.

Papiri 1/1. Telefon: 061/418-781. Prodajem kamp prikolicu sa urednim papirima. Telefon: 061/833-343.

U centru Rip~a prodajem potpuno devastiranu ku}u na placu 737 m2. Nudim injivu u Zabarama.(1750m2). Telefon: 052/216-373.

Prodajem kiosk plasti~ni 2,5x2,5 za sve namjene, originalan ra~un, atest zastruju. Povoljno. Bosanska Krupa. Kontakt: 061/192-629.

Prodajem autoprikolicu u odli~nom stanju. Poja~ana nosivost plate, opruge,grani~nica. Cijena 200 KM. Zvati na broj 062/524-968.

Prodajem ko`nu garnituru trosjed, dvosjed i fotelja. Cijena po dogovoru.GSM: 061/067-956.

Prodajem ugaonu garnituru s tabureom. Dobro o~uvana. GSM: 061/067-956.

Prodajem dva ormara, dva {poreta na drva, veliki plakar za obu}u, dva niskastola. Kontakt telefon: 061/067-973.

U centru Bosanske Krupe povoljno prodajem renoviran i namje{ten stan od 44

kvadratna metra. Telefon: 037/ 471-244. Prodajem LADU-NIVU 1,7, 4x4. Ugra|en plin, 2003. godi{te, pre{la

53.000 km. GSM: 061/100-713.

Prodajem Fiat Pandu 2010.god. crvene boje, putni~ka 1.3 dizel, multijet.GSM: 062/524-968.

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

Prodajem LP-plo~e i singlice za gramofon. GSM: 063/660-199.

Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 m2 u ul. Jablanska. GSM: 061/280-110.

Prodajem rakiju {ljivovicu, kru{kova~u i jabukova~u; GSM: 062/142-767.

Prodajem satelitsku antenu /"Bira"/ ili mijenjam za motornu pilu;GSM: 062/142-767.

Prodajem harmoniku, razne knjige i bicikl 28-icu. GSM: 062/142-767 Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan

po cijeni 200 KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.

Prodajem ALFA 90, kombinovani {tednjak, proto~ni bojler, pet radijatora,ekspanzionu ponudu i pe} za centralno grijanje... Telefon: 070/243-341.

Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.

Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama uBosanskoj Krupi. Zvati na broj 037/471-244

Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.

Prodajem stan od 33 m2 u centru Biha}a; telefon: 061/806-407.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2metra; dva zidna ogledala; plave zavjese 2,6x7,5 metara; GSM: 062/710-274.

Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadra-

tnih; telefoni: 061/394-494 i 061/604-024.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente.GSM: 062/764-704.

Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama(kablovska, internet). Telefon: 061/851-897

Izdajem namje{tenu ku}u; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.

Izdajem namje{tenu ku}u u Bak{ai{u. Mobitel: 062/371-055. Cijena 150 KM.

Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjemSAT-TV, veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.

Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. GSM: 061/967-951.

Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnimulazom. Telefon: 062/857-049.

Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobeza studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.

ûvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994.

Kupujem bocu ronila~ku manju za podvodni ribolov. GSM: 062/142-767.

Traìm stariju osobu za ~uvanje, po mogu}nosti ènsku, a i mu{ka dolazi uobzir. Broj telefona: 062/710-274.

Ugledna klinika vr{i skidanje dioptrije vje`bama. GSM: 062/142-767

Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metrukvadratnom. Kontakt telefon: 062/858-191.

Traìm za siroma{nu familiju friìder i tv, po mogu}nosti besplatno. @ivjeli su 10godina bez struje i vode, a sada bi èljeli da mogu ohladiti mlijeko za trojemale djece. Kontakt: 062/394-996.

Pronalazim izgubljene metalne predmete; GSM: 062/142-767.

Traìm posao. Njega starijih osoba, rad u trgovini, pekari ili fast foodu.GSM: 061/465-589.

Demobilisani borac gra|evinske struke tra i posao. GSM 061/446-208.

ûvam djecu kod svoje ku}e. Informacije na telefon: 061/023-483.

Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

...........................................................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

26.04.2012.godine22

Tu`no sje}anje

BI[]EVI] FATIMA1927 - 2008

Da te na{a ljubav mogla spasiti vje~no bi ìvjela.

Tvoje Azra i Renea

Tu`no sje}anje

BI[]EVI] FATIMA1927 - 2008

S ljubavlju, dubokim po{tovanjem i ponosom ~uvat }emouspomene na tvoj dragi lik.

Porodica

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


26.04.2012.godine 23

8/2/2019 037 Plus [broj 113, 26.4.2012]


Documents

037 Plus [broj 113, 26.4.2012]