9
  1 Simpleks metoda, standardni problem maksimuma (nenegativna desna strana nejednakosti) P roblem 1 0 , 12 84 4 3 32 2 ) 80 50 max( 2 1 2 2 1 2 1 2 1  x  x  x  x  x  x  x  x  x  Kanonski oblik 0 , , , , 12 84 4 3 32 2 ) 80 50 max( 3 2 1 2 1 3 2 2 2 1 1 2 1 2 1 u u u  x  x  u  x u  x  x u  x  x  x  x   x    strukturne varijable, u    dodatne varijable Primijetimo da ovakav sustav ima besk onačno rješenja (ukoliko rješenje postoji) jer je broj nepoznanica (n = 5) veći od broja jednadžbi ( m = 3).  Bazična rješenja se dobivaju rješavanjem sustava u kojem je n    m varijabli postavljeno na nulu. Ona odgovaraju točkama presjeka svih ograničenja problema, uključujući i uvjete (20,6) (8,12)  (28,0)  (12,0) A1 A2

03vjezbe-simpleks

Embed Size (px)

DESCRIPTION

operacijska istrazivanja

Citation preview

  • 1

    Simpleks metoda, standardni problem maksimuma

    (nenegativna desna strana nejednakosti)

    Problem 1

    0,

    12

    8443

    322

    )8050max(

    21

    2

    21

    21

    21

    xx

    x

    xx

    xx

    xx

    Kanonski oblik

    0,,,,

    12

    8443

    322

    )8050max(

    32121

    32

    221

    121

    21

    uuuxx

    ux

    uxx

    uxx

    xx

    x strukturne varijable, u dodatne varijable

    Primijetimo da ovakav sustav ima beskonano rjeenja (ukoliko rjeenje postoji) jer je broj nepoznanica (n = 5) vei od broja jednadbi (m = 3). Bazina rjeenja se dobivaju rjeavanjem sustava u kojem je n m varijabli postavljeno na nulu. Ona odgovaraju tokama presjeka svih ogranienja problema, ukljuujui i uvjete

    (20,6)

    (8,12)

    (28,0)

    2)

    (12,0)

    A1

    A2

  • 2

    nenegativnosti. Nas zanimaju samo bazina MOGUA rjeenja, dakle ona koja pripadaju skupu moguih rjeenja problema linearnog programiranja. Simpleks metoda iterativni proces, kretanje (Gauss Jordanov postupak) po bazinim moguim rjeenjima (vrhovima) pri emu se u svakom koraku poboljava vrijednost funkcije cilja (ovdje poveava).

    U svakoj simpleks tablici je jedna baza (gledamo koji vektori su jedinini).

    Varijable koje pripadaju bazi zovemo bazine i njihove vrijednosti itamo iz tablice.

    Preostale varijable zovemo nebazine i sve imaju vrijednost 0 (postavljene su na nulu).

    Simpleks metoda pomou programa WinQSB

    1. Ukucajte program u Winqsb.

    2. Napravite prvu iteraciju. Ispiite prvi vrh simplex metode: (X1,X2) = (0,0)

    3. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 0

    4. Ispiite odgovarajuu bazu programa u prvoj tablici: I1, I2, I3

    A1 A2 I1 I2 I3

    u1

    u2

    u3

  • 3

    5. Koji vektor ulazi u bazu? A2

    6. Zato? max{cj-zj} = max{50,80} = 80 (uzimaju se samo nenegativne vrijednosti nebazinih varijabli)

    7. Koji vektor izlazi iz baze? I3

    8. Zato? min{16,21,12} = 12 (najmanji kvocijent desne strane)

    9. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite drugi vrh simplex metode: (X1,X2) = (0,12)

    10. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 960

    11. Ispiite odgovarajuu bazu programa u drugoj tablici: I1, I2, A2

    12. Koji vektor ulazi u bazu? A1

    13. Zato? max{cj-zj} = max{50} = 50

    14. Koji vektor izlazi iz baze? I1

    15. Zato? min{8,12,} = 8

    16. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite trei vrh simplex metode: (X1,X2) = (8,12)

    17. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 1360

    18. Ispiite odgovarajuu bazu programa u treoj tablici: A1, I2, A2

    19. Koji vektor ulazi u bazu? I3

    20. Zato? max{cj-zj} = max{20} = 20

    21. Koji vektor izlazi iz baze? I2

    22. Zato? min{,6,12} = 6

    23. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite etvrti vrh simplex metode: (X1,X2) = (20,6)

  • 4

    24. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 1480

    25. Koji vektor ulazi u bazu? Niti jedan.

    26. Zato? Nema pozitivnih vrijednosti koeficijenata nebazinih varijabli (onih koji nisu u bazi).

    27. Ispiite optimalno rjeenje: (X1*,X2*) = (20,6)

    28. Ispiite optimalnu vrijednost funkcije cilja: 1480

    29. Odaberite non stop to finish pod simplex iteration i provjerite jeste li dobro odredili optimalno rjeenje.

    Problem 2

    0,

    22

    6

    2

    )44max(

    21

    1

    21

    21

    21

    xx

    x

    xx

    xx

    xx

    1. Ukucajte program u Winqsb.

  • 5

    2. Napravite prvu iteraciju. Ispiite prvi vrh simplex metode: (X1,X2) = (0,0)

    3. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 0

    4. Ispiite odgovarajuu bazu programa u prvoj tablici: I1, I2, I3

    5. Koji vektor ulazi u bazu? A1 (moe i A2)

    6. Zato? max{cj-zj} = max{4,4} = 4 (uzimaju se samo nenegativne vrijednosti nebazinih varijabli)

    7. Koji vektor izlazi iz baze? I3

    8. Zato? min{2,6,1} = 1

    9. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite drugi vrh simplex metode: (X1,X2) = (1,0)

    10. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 4

    11. Ispiite odgovarajuu bazu programa u drugoj tablici: I1, I2, A1

    12. Koji vektor ulazi u bazu? A2

    13. Zato? max{cj-zj} = max{4} = 4

    14. Koji vektor izlazi iz baze? I1

    15. Zato? min{1,5,} = 1

    16. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite trei vrh simplex metode: (X1,X2) = (1,1)

    17. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 8

  • 6

    18. Ispiite odgovarajuu bazu programa u treoj tablici: A2, I2, A1

    19. Moe li se vrijednost funkcije cilja jo poveati? Ne, jer nema pozitivnih cj-zj. No, postoji alternativno rjeenje! Jo jedno koje je optimalno (sa istom vrijednou funk. cilja).

    20. Koji vektor moe ui u bazu? I3

    21. Zato? max{cj-zj} = max{0} = 0 - postoji alternativno rjeenje, znai i vrh iz tekue iteracije je optimalno rjeenje i sljedei vrh e biti alternativno rjeenje) (uzimaju se samo nenegativne vrijednosti nebazinih varijabli)

    22. Napravite sljedeu iteraciju tako to pod simplex iteration odaberete choose entering variable i tamo odaberete varijablu I3 (Slack_C3) za ulazak u bazu.

    23. Ispiite etvrti vrh simplex metode: (X1,X2) = (0,2)

    24. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 8

    25. Ispiite odgovarajuu bazu programa u etvrtoj tablici: A2,I2,I3

    26. Koji vektor ulazi u bazu? Niti jedan jer smo nali optimalno rjeenje i alternativno rjeenje pa je postupak gotov.

    27. Ispiite optimalno rjeenje: (X1*,X2*) = (1,1)

    28. Ispiite optimalnu vrijednost funkcije cilja: 8

    29. Ispiite alternativno optimalno rjeenje: (X1*,X2*) = (0,2)

    30. Ispiite optimalnu vrijednost funkcije cilja: 8

  • 7

    31. Odaberite non stop to finish pod simplex iteration i provjerite jeste li dobro odredili optimalno rjeenje.

    Mogue je da problem ima dva optimalna rjeenja, no tada e optimalna vrijednost funkcije cilja biti u oba rjeenja jednaka, no razlikovat e se vrijednosti varijabli. U tom sluaju optimalna su sva rjeenja na pravocrtnoj spojnici dva dobivena optimalna rjeenja. Program WINQSB oznai da postoji alternativno rjeenje na nain prikazan na gornjoj slici. Da biste pogledali alternativno rjeenje potrebno je odabrati results pa zatim obtain alternate optimum.

  • 8

    Problem 4

    0,

    5

    622

    4

    )max(

    21

    1

    21

    21

    21

    xx

    x

    xx

    xx

    xx

    1. Ukucajte program u Winqsb.

    2. Odaberite solve the problem pod solve. Uvjerite se da problem nema rjeenja te utvrdite ogranienja zbog kojih nema moguih rjeenja (eng. problem is infeasible).

    Problematini su 1. i 3. ogranienje jer zbog da je 51x nije mogue da bude 421 xx .

    Znai, problem nema moguih rjeenja tj. skup moguih rjeenja je prazan skup.