20
1 8 7 1 2 3 4 6 5 A R

1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

1

8

Z

7

S

1 2

U

U

u 3

O 4

6

S

5

A

R

R

Page 2: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

2

8

Z

7

S

1 2

U

U

u

3

O

4

6

S

5

R

A

M

Page 3: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

3

Ĉovjeĉanstvo je na svom najvišem vrhuncu kada je najslobodnije. Dante Alighieri 1265 - 1321

INFORMATIVNI VODIĈ

Odabrao i uredio www.warningforseamen.info

Dugujete ispravno ţivljenje ne samo ĉovjeĉanstvu nego i samima sebi. Peace Pilgrim

U ĉitavom svijetu ljudski duh vapi za slobodom. Ljubav prema slobodi i potraga za njom su dvije osnovne teţnje ĉovjeĉanstva. MeĊu svim rasama i u svim podnebljima, u svim zemljama i u svim vremenima, osnovni moto namuĉenog, od patnji otupljenog ĉovjeĉanstva, oduvijek je bila samo - sloboda! . . . Samo je duhovna sloboda apsolutna i neograniĉena, i, kada se upornim ulaganjem napora jednom ostvari, onda je vjeĉna. Iako se ispoljava kroz svijet dvojnosti, ona je utemeljena na spoznaji o neraskidivom jedinstvu. Meher Baba 1894-1969

Prvo nekoliko izreka kao podsjetnik što je vaţno u ţivotu

Nesreća oblikuje ĉovjeka i prisiljava ga da spozna samoga sebe. Johann Goethe 1749-1832

Sve dok se ĉovjek ne uputi na ovo traganje za istinskim ja, sumnja i nesigurnost će slijediti svaki njegov korak u toku cijelog ţivota. Najveći kraljevi i drţavnici pokušavaju vladati drugi-ma, kada u svom srcu od srca znaju da ne mogu vladati ni sami sobom. Ipak najveća moć je pod zapovjedi ĉovjeka koji je prodro u najunutarniju dubinu. Postoje ljudi velikih umova koji provode cijele svoje ţivote u sakupljanju znanja o mnogim stvarima. Upitaj te ljude da li su riješili misteriju ĉovjeka, da li su pobijedili sami sebe, i oni će pognuti svoju glavu sa sramotom. Kakva je korist od toga da znamo bilo što kada još ne znaš tko si ti? Ljudi izbjegavaju ovo ispitivanje o istinskom ja, ali što bi drugo bilo vrijedno poduzeti? . . . - Ti nisi tijelo, nisi um - ti si ĉista svjest - sveproţimajuće Sebstvo. Ramana Maharshi 1879-1950

- Potraga za stvarnošću je najopasnija od svih poduhvata jer će to uništiti svijet u kojem ti ţiviš. Ali ako je tvoj motiv ljubav prema istini i ţivotu, ti se ne trebaš bojati. . . - To nepokretno stanje, na koje ne utjeĉe roĊenje i smrt tijela ili uma, to stanje ti moraš opaziti. Stvarno ne umire, nestvarno nikada nije ţivjelo. Nisargadatta Maharaj 1897-1981 - JA SAM TO

Svaki ţivot, koliko god bio dugotrajan i sloţen, sastoji se od jednog jedinog trenutka - trenutka u kojem ĉovjek otkriva, jednom i zauvijek, svoj istinski identitet. Jorge L. Borges 1899-1986 Propovijedajte Ţivot umirućima, a Smrt ţivućima. Ali onima koji ĉeznu propovijedajte oslobo -Ċenje od oba. Mikhail Naimy 1889 - 1988 - KNJIGA MIRDADOVA

Naše “društvene znanosti“, sociologija itd. imaju u vidu samo ĉovjeka. Budućnost, meĊutim, ne pripada ĉovjeku, već natĉovjeku, koji je već roĊen i ţivi meĊu nama. Viša rasa brzo niĉe iz mase ĉovjeĉanstva i izdvaja se vlastitim posebnim shvaćanjem svijeta i ţivota. Oznaka ljudi nove rase jest nova svijest i nova savjest. Prepoznat ćemo ih po tome što će oni više razumjeti, više vidjeti i više znati od obiĉnog ĉovjeka. . . . Oni nikada neće biti ponizni izvršitelji tuĊe volje, jer će imati svoju volju. Oni će prije svega od sebe zahtijevati jasnu svijest o tome što i zašto rade. . . - To će uistinu biti viša rasa - i tu neće biti moguće nikakvo krivotvorenje, podmetanje ili otimanje. Ništa neće moći biti kupljeno ili prisvojeno na prevaru ili na silu. . . I moţda će se društveni i politiĉki problemi, koje je naše vrijeme tako oštro naglasilo, riješiti na posve drugaĉijoj razini i na posve drugaĉiji naĉin nego što mi mislimo, naime, izlaskom na pozornicu nove rase, svjesne sebe, koja će suditi staroj. No, u zbilji, samo nas naša nesposobnost da osjećamo i razumijemo to "novo" odvaja od njega, jer mi ţivimo u njemu i usred njega. P. D. Ouspensky 1878-1947

Page 4: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

4

Ĉetrnaest principa poretka iz knjige "Mir je svaki korak", Thich Nhat Hanh 1. Nemoj biti idolopoklonik bilo koje doktrine, teorije ili ideologije. Svi sistemi mišljenja su vodiĉi, oni nisu apsolutna istina. 2. Nemoj misliti da je znanje koje sada posjeduješ nepromjenljiva, apsolutna istina. Izbjegavaj da budeš skuĉenog uma i vezan za naĉin na koji sada vidiš stvari. Uĉi i upraţnjavaj nevezivanje za gledišta da bi bio otvoren za stavove drugih. Istina je u ţivotu, ne u pojmovnom znanju. Budi spreman da uĉiš kroz cijeli ţivot i da stalno posmatraš šta se zbiva u tebi i u svijetu. 3. Nemoj nikada prisiljavati druge, ukljuĉujući i djecu, da usvoje tvoje poglede, koristeći pri tome autoritet, nagrade, novac, propagandu, ili obrazovanje. Ipak, kroz razgovor pomozi drugome da se oslobodi fanatizma i uskogrudosti. 4. Nemoj izbjegavati kontakt sa patnjom i ne zatvaraj oĉi pred njom. Nemoj gubiti svijest o postojanju patnje u ţivotu ovog svijeta. NaĊi naĉina da budeš sa onima koji pate, ukljuĉujući i liĉne kontakte i posjete, slike, zvuke. Na sve naĉine osvješćuj sebe i druge da postoji realnost patnje u svijetu. 5. Nemoj gomilati bogatstvo dok milioni gladuju. Neka cilj tvog ţivota ne bude slava, zarada, bogatstvo, ĉulna uţivanja. Ţivi jednostavno i dijeli vrijeme, energiju i materijalna dobra sa onima kojima su potrebni. 6. Nemoj gajiti bijes i mrţnju. Uĉi da ih preobraţavaš dok su još sjeme u tvojoj svijesti. Ĉim se bijes ili mrţnja pojave usmjeri svoju paţnju na disanje da bi vidio i razumio prirodu tvog bijesa ili mrţnje i prirodu osobe koja ih je prouzrokovala. 7. Nemoj dozvoliti da se izgubiš rasipajući se u svojoj okolini. Upraţnjavaj svjesno disanje da bi se vratio onome što se dešava u sadašnjem trenutku. Budi u kontaktu sa onim u tebi i okolini što je ĉudesno, osvjeţavajuće, ljekovito. Sij sjeme radosti, mira, razumjevanja u sebi da bi olakšao preobraţavanje u dubini tvoje svjesnosti. 8. Nemoj izgovarati rijeĉi koje mogu stvarati nesklad i lomove u društvenoj zaje-dnici. Uĉini svaki napor da oprostiš i razriješiš sve konflikte, ma koliko bili sitni. 9. Nemoj govoriti neistinu iz liĉnog interesa ili da bi impresionirao ljude. Ne govori rijeĉi koje izazivaju podjelu i mrţnju. Ne širi vijesti u koje nisi siguran. Ne kritikuj i ne osuĊuj stvari za koje nisi siguran da su se dogodile. Govori uvijek istinito i konstruktivno. Imaj hrabrosti da govoriš o nepravdi, ĉak i kada to moţe ugroziti tvoju liĉnu sigurnost. 10. Nemoj koristiti religioznu zajednicu za liĉnu dobit ili profit i nemoj od nje stvarati politiĉku partiju. Ipak, religiozna zajednica treba da zauzme jasan stav prema ugnjetavanju i nepravdi i treba da teţi promjeni situacije bez upotrebe sile. 11. Nemoj se baviti profesijom koja je štetna za ljude i prirodu. Nemoj investirati u poduzeća koja ugroţavaju druge u njihovoj šansi da ţive. Izaberi poziv koji će pomoći da ostvariš svoj ideal suosjećanja. 12. Ne ubij. Ne dozvoli da drugi ubijaju. Poštuj tuĊu imovinu, ali sprijeĉi druge da se bogate na raĉun tuĊe patnje. 13. Nemoj posjedovati ništa što treba da pripada drugima. Poštuj vlasništvo drugih, ali ih spreĉavaj da se bogate na raĉun tuĊe patnje. 14. Ne zanemaruj svoje tijelo. Nauĉi da ga njeguješ sa poštovanjem. Ne gledaj svoje tijelo samo kao instrument. Saĉuvaj vitalnu energiju za ostvarenje Puta. Seksualnost ne bi trebalo da bude lišena ljubavi i predanosti. U seksualnoj vezi budi svjestan buduće patnje koja moţe uslijediti. Da bi saĉuvao sreću drugih, poštuj njihova prava i odanost. Budi potpuno svjestan odgovornosti donošenja novog ţivota na svijet. Meditiraj o svijetu na koji donosiš nova stvorenja.

Page 5: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

5

FAŠIZAM - GENOCID - POVIJEST- SAVJEST - SLOBODA

Urušavanjem solidarnosti u društvu, zaĉudo, stvara se okoliš za mnoštvo kolektivizama i fašizama svih vrsta. Elfriede Jelinek

Fašizam je ime dobio po pokretu koji je u Italiji osnovao Benito Mussolini.

Obiljeţja fašizma 1. Snaţan i stalan nacionalizam - - 2. Omalovaţavanje Ljudskih Prava

3. Identifikacija Neprijatelja/Ţrtvenih jaraca kao faktor za ujedinjenje - - 4. Vojna premoć - - 5. Favorizacija polova - -

- - 6. Kontrolirani masovni mediji - - 7. Opsesija nacionalnom sigurnošću - - 8. Religija i Vlada su isprepleteni - - 9. Korporativna moć je zaštićena

- - 10. Ugušivanje radniĉke sile - - 11. Omalovaţavanje intelektualaca i umjetnosti - - 12. Opsesija zloĉinom i kaznom - - 13. Kronizam i korupcija - - 14. Laţiranje izbora

Lateranski sporazum, kojim je Musolini pokazao svoju zahvalnost papi, dao je Svetoj Stolici, osim novĉanog iznosa od 750 milijardi lira (oko 20.000.000 funti), zemaljsku vlast na teritoriji grada Vatikana. Monsinjor Kristijani, prelat Njegove Svetosti, objašnjava znaĉaj ovog dogaĊaja: “Nesumnjivo je da je Ustav grada Vatikana bio od suštinske vaţnosti za uspostavljanje papinstva kao politiĉke snage”25 (25. Monseigneur Cristiani: "Le Vatican politique", Imprimatur 15th of June 1956 (Ed. du Centurion, Paris 1957, p. 136).

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Ĉovjekova volja se ne razbija, nego omekšava, savija i vodi. Ona ljude rijetko prisiljava da djeluju, ali ih neprekidno ograniĉava u djelovanju. Takva vlast ne uništava, ali sprjeĉava postojanje; ne tiranizira, ali gnjeĉi, slabi, gasi i otupljuje ljude, dok svaki narod ne bude sveden na obiĉno stado krotkih i marljivih ţivotinja, ĉiji je pastir vlada.

Alexis de Tocqueville 1805 - 1859 filozof Pitanje: “Ti kaţeš da si ti anarhist. Moţda ne bi onda trebao koristiti bilo kakve beneficije od drţave?” Chomsky: “Ovakav stav je neprekidno ponavljan. Na primjer, ja se sjećam knjige od Norman Podhoretz, kolumnista desnog usmjerenja, u kojoj je on optuţio akademike koji su ukljuĉeni u mirovni pokret i osudio ih da su oni nezahvalni zato jer mi radimo protiv vlade, a od te iste vlade dobivamo novĉana sredstva (op. pr. subvencije, beneficije, dozvole itd.) Ovo pokazuje vrlo interesantan koncept drţave, ustvari fašistiĉki koncept drţave. To kaţe da je drţava tvoj gospodar, i ako drţava nešto uĉini za tebe, ti prema njima moraš biti dobar. To je temeljni princip. Tako drţava upravlja tobom, i ti si njen rob. . . Primjeti kako je to potpuno suprotno demokratskom stavu. Po teoriji demokracije ti si gospodar, a drţava je tvoj sluga. Drţava ti ne daje novĉana sredstva, to ti daje stanovništvo. Drţava je samo instrument. Ali koncept demokracije je tako daleko od našeg koncepta (op. pr. shvaćanja) da mi vrlo ĉesto imamo sklonost da prihvaćamo fašistiĉke ideje, kao da je drţava neka vrsta dobrohotnog ujaka, . . . koji nije tvoj predstavnik, i to je naravno istina, ali to ne bi tako trebalo biti; i dakle, ako se dogodi da tvoj dobrohotni ujak tebi dade slatkiš, to onda nije lijepo da i ti ne budeš dobar prema njemu. Ali to je striktno fašistiĉki koncept. To je jedan od razloga zbog ĉega će lako biti uspostaviti fašizam u Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama. To je već duboko ukorijenjeno u svakom umu. Noam Chomsky - lingvist, politiĉki aktivist, Intervju - Language and Politics, 28/01/1988: 747-8

Page 6: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

6

Oni koji govore da politika nema ništa sa religijom, ne znaju što to znaĉi religija. Mahatma Gandhi

Sve politiĉke ideologije, ĉak i vaše zakonske strukture su zloĉudne izrasline religiozno mislećeg ĉovjeka. U. G. Krishnamurti 1918-2007 Ustaški pokret je zasnovan na religiji. Posao koji obavljamo poĉiva na našoj privrţenosti vjeri i Katoliĉkoj Crkvi. Mile Budak - ministar religije, ustaške drţave NDH izjavio je u kolovozu 1941. godine u Karlovcu Jedan od najvaţnijih dijelova ovoga je obrazovanje. Katoliĉka Crkva je u tome nepopu-stljiva. Da se stvori Katoliĉka Drţava treba se oblikovati mlade, buduće graĊane sutra-šnjice. Postavka, koja je stvorila beskrajne probleme u mnogim zemljama, ukljuĉujući i same Sjedinjene Drţave, sa njenim problemom parohijskog pomaganja i traţenja Katoliĉke Crkve za specijalne obrazovne ekskluzivnosti. . . Katolizacija je podijelila Juţni Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih odnosa sa Katoliĉkom Crkvom su meĊutim, bile sliĉne. Tako, dok su politiĉka i vojna mašinerija bile kontro-lirane od Juţnih Vijetnamaca i Hrvatskih diktatora i stavljene na raspolaganje Katoliĉkoj Crkvi, tako je i Katoliĉka Crkva stavila svoju duhovnu i crkvenu mašineriju na raspolaga-nje toj dvojici diktatora - koji su svakoga i sve podvrgli njenom religioznom i politiĉkom totalitarizmu. Oba dvojica i Diem i Pavelić su istovremeno stvarali tri glavne stvari: 1. eliminaciju politiĉkih neprijatelja, to jest komunista; 2. opravdavanje za uništavanje neprijatelja crkve, to jest Pravoslavne Crkve u sluĉaju Pavelića i Budizma u sluĉaju Diem-a; 3. uspostavljanje Katoliĉke religiozne i politiĉke tiranije u svakoj zemlji. Usprkos razliĉitim okolnostima i zemljopisnoj i kulturnoj pozadini, uzorak dva reţima je bio potpuno isti; bilo što ili tko - što se nije prilagoĊavalo ili podvrgavalo Katolicizmu je trebalo biti bezobzirno uništeno hapšenjem, kaţnjavanjem, koncentracijskim logorima i smaknućima. Posljedica svega ovoga je da predavajući interese svoje zemlje u pozadini promicanja interesa svojih religija, oba diktatora su napokon doveli svoje zemlje do ponora. Avro Manhattan 1914-1990 - VIETNAM WHY DID WE GO? "Mercure de France" je objavio istraţivanje 1934: “Na poĉetku 1932-e, njemaĉki katolici nisu smatrali da su izgubili bitku ali, u proljeće, njihove voĊe su djelovale nekako neodluĉno: reĉeno im je da je „papa liĉno naklonjen Hitleru‟ “U oţujku 1933, njemaĉki biskupi, koji su se sastali u Fuldi, iskoristili su Hitlerov govor u Potsdamu da izjave: „Moramo priznati da je najviši predstavnik vlade Rajha, koji je u isto vreme i voĊa nacional-socijalistiĉkog pokreta, dao javne i sveĉane izjave, kojima su nepovrijedivost katoliĉke doktrine, rad i nepromjenjivost prava Crkve priznati‟ Vatikan je priznao vladu fašistiĉkog generala Franka u Španjolskoj 3. kolovoza 1937

Prelat Tiso je rekao: “Sve što smo uĉinili protiv Ţidova, uĉinili smo zbog ljubavi prema našem narodu. Ljubav prema našem bliţnjem i ljubav prema našoj domovini se pre-tvorila u plodonosnu borbu protiv neprijatelja nacizma.” Nakon rata predat Ĉehoslovaĉkoj od strane Amerikanaca, osuĊen na smrt 1946. godine i obješen Mrţnja je tako sitna i siromašna, tako slijepa i odvratna. Ljubav je tako velika i bogata, tako dalekovidna i blaţenstvena.

James Allen - BOOK OF MEDITATIONS FOR EVERY DAY IN THE YEAR Znanost bez savjesti je smrt duše. Francois Rabelais - svećenik ( Osumnjiĉen da ĉita "heretiĉke" knjige, napušta samostan ("brlog lijenosti i pohote"), studira medicinu, lijeĉnik

Page 7: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

7

- ”To je isto posljedica u Engleskoj, tako je isto skupna snaga u Americi. Isto je tako i s vladajućim silama u Japanu i Kini. Isto tako i u Rusiji dolazi do novog roĊenja, iz kojeg će proizaći novo razumijevanje. Italija - prodaje se za zdjelicu gulaša. Njemaĉka - mrlja na savjesti svoga naroda zbog porobljavanja svoje braće, pijavica koja se prihvatila za svemir da bi se sama odrţala na ţivotu.” U lipnju 1938. godine, upozoravajući Francuze na blagost, Cayce je isto tako predvidio kraj nacizma, fašizma i komunizma. Smatrao je da svi ti oblici vladavine ugnjetavaju narod, kao u Španjolskoj, Kini i Japanu. Ruski društveni eksperiment nije mogao preţi-vjeti. Pokušaj upravljanja ”ne samo gospodarskim, nego i mentalnim i duhovnim ţivotom” obiĉnog Rusa, nije bio samo opak, nego, na sreću, i osuĊen na propast. “ To izaziva i stvara nevolje ondje gdje ih ne bi trebalo biti. A isto se to dogaĊa i u drugim zemljama, bez obzira vladaju li u njima komunisti, fašisti ili nacisti. Kad se izmeĊu skupina poĉnu postavljati razlike, tada postoji samo klasna razlika, a ne izreka 'Ljubi bliţnjeg svoga'. Bog ne pravi razlike meĊu ljudima (diktatorima), i te situacije ne mogu dugo opstati.” ”Moralo bi biti sve više i više ljudi koji se vraćaju da rade na zemlji, a manje onih koji rade u specijaliziranim podruĉjima. Ako do toga ne doĊe, pojavit će se raskoli, prevrati i sukobi.” Ali ni kapital nije bio neduţan. ”Ako ne bude više obostranog popuštanja, brige za one koji proizvode, ako ne doĊe do bolje podjele viška profita nastalog od rada, u zemlji će doći do većih nemira.” ”Kad mnogi morski otoci i mnoge zemlje potpadnu pod vlast onih koji se ne plaše ni ĉovjeka ni vraga; koji se radije zdruţuju s onom silom pomoću koje mogu proglasiti da su moć i snaga u pravu, kao kod natĉovjeka koji će biti uzor naraštaju koji nastupa; tada će vaša vlastita zemlja promatrati potoke krvi, kao u onim razdobljima kad se brat borio protiv brata.” * Knjiga je pisana 1966.-67. godine, dakle prije pada Berlinskoga zida i prije pada komunizma u SSSR-u; prim. ur. Edgar Cayce Kad je fašizam došao na vlast, većina ljudi bila je nespremna, i teoretski i praktiĉno. Nisu mogli vjerovati da ĉovjek moţe pokazati takve sklonosti zlu, takvu ţudnju za moći, takvo zanemarivanje prava slabih ili takvu ĉeţnju za pokornošću. Samo je nekolicina bila svjesna tutnjave vulkana koja je prethodila izbijanju. Erich Fromm - Bijeg od slobode Religija je suprotnost slobodi. Bog je diktator. Zato diktatori mogu tako lako manipulirati vjerskim fundamentalistima. Navikli su na to. Oliver Markus Malloy - American Fascism: A German Writer's Urgent Warning To America (Ameriĉki fašizam: hitno upozorenje njemaĉkog knjiţevnika za Ameriku) Fašizam je kapitalizam plus ubojstvo. Upton Sinclair Ako ameriĉkog fašista definiramo kao onoga koji u sluĉaju sukoba novac i moć stavlja ispred ljudskih bića, onda u Sjedinjenim Drţavama nesumnjivo postoji nekoliko milijuna fašista. Henry A. Wallace Prva istina je da sloboda demokracije nije sigurna ako narod tolerira rast privatne moći do te mjere da ona postaje jaĉa od same njihove demokratske drţave. To je u svojoj biti fašizam - vlasništvo nad vlašću od strane pojedinca, grupe ili bilo koje druge kontrole privatne moći . . . MeĊu nama danas raste koncentracija privatne moći bez premca u povijesti. Franklin D. Roosevelt 1882 - 1945 - predsjednik USA

Page 8: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

8

Kombinirano bogatstvo deset najbogatijih ljudi na svijetu poraslo je u 2020 godini za nevjerojatnih 540 milijardi dolara, navodi Oxfam.

Mora biti prepoznato da se uzrok svjetskog nemira, ratova u svijetu koji su upropaštavali ĉovjeĉanstvo i doveli do rasprostranjene bijede na planetu, moţe uvelike pripisati sebiĉnoj grupi sa materijalistiĉkom svrhom, koji su stoljećima iskorištavali mase i koristili rad ĉovjeĉanstva za svoje sebiĉne ciljeve. . . Ova grupa kapitalista je dovela u nepriliku i iskorištavala svjetska bogatstva i glavne proizvode potrebne za civilizirano ţivljenje; bili su sposobni ovo ĉiniti jer su posjedovali i kontrolirali svjetsko bogatstvo kroz njihove meĊusobno povezane upravljaĉe, i to su zadrţali u svojim rukama. Uĉinili su mogućim postojanje velikih razlika izmeĊu veoma bogatih i veoma siromašnih; vole novac i moć koju im novac daje; stajali su iza vlada i politiĉara; kontrolirali su izbore, omogućili su uskogrudne nacionalistiĉke ciljeve sebiĉnih politika; financirali su svjetske biznise i kontrolirali naftu, ugljen, elektriĉnu energiju i transport; kontroliraju javno ili tajno svjet-ske bankovne raĉune. Odgovornost za rasprostranjenu bijedu koju nalazimo u svakoj zemlji u svijetu, preteţno leţi na pragu odreĊenih glavnih meĊusobno povezanih grupa biznismena, bankara, izvršnih internacionalnih kartela, monopola, trustova i organiza-cija, i direktora velikih korporacija koji rade za korporacijski ili osobni dobitak. (str.70) “Sile smrti su vani, ne smrt fiziĉkog oblika koji će imati drugu šansu kroz preporaĊanje, već smrt slobode, istine i duhovnih vrijednosti. (str.232) Dalje, uĉitelj D. K. piše da postoje “duhovne vrijednosti za koje je vrijedno umirati ako se za to ukaţe potreba, i da se rat protiv zla moţe voditi bez mrţnje i sa ispravnom svrhom”. (str.399) Ti moraš odrţavati svoj um osloboĊenim od mrţnje, ”odbijajući da mrziš grešnika, ĉak i kada mu namećeš kaznu za njegov grijeh”. (str.246). Alice A. Bailey 1880 -1949

Page 9: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

9

Ruka koja daje je uvijek iznad one koja prima. Novac nema domovinu; financijeri su bez patriotizma i humanosti; njihova jedina svrha je profit. Napoleon Bonaparte je tvrdio da kada je vlada ovisna o novcu bankara, bankari koji posuĊuju novac vladaju, a ne vlade. Većina ratova je nastala jednostavno zato jer su oni veoma vaţni naĉini zarade za financijere. Dr. Martin A. Larson - povjesniĉar i economist Bankari su opasniji od postojećih armija. Thomas Jefferson - predsjednik USA Neki će biti fiziĉki jaĉi od drugih i prirodno je da će pobijediti i podjarmiti slabog, biti će sposobni da to uĉine što je samoevidentna ĉinjenica; ali da zbog te snage oni sebi prigrabe svu moguću sreću i zadovoljstva ovog ţivota - to nije u skladu sa zakonom, i borba je bila usmjerena protiv toga. Da neki ljudi zbog svoje sposobnosti mogu steći veće bogatstvo od drugih jeste prirodno, ali da na raĉun moći sticanja bogatstva tiraniziraju i tlaĉe druge - to nije dio zakona, i protiv toga se treba boriti. Uţivanje kao prednost nad drugima (na tuĊoj grbaĉi) je privilegija - i svrha moralnosti je stoljećima bila borba protiv toga. . . . Sloboda misli i djelovanja je jedini uvjet ţivota, razvitka i dobrobiti. Tamo gdje to ne postoji ĉovjek, rasa, nacija moraju propasti. . . Kasta ili ne kasta, vjera ili ne vjera, bilo koji ĉovjek, ili klasa, ili kasta, ili nacija, ili institucija koja ne dopušta moć slobode misli i djelovanja pojedinca. . . . jeste zla i mora biti srušena. Nikada ne stvarati bol u mislima, rijeĉima i djelima bilo kojem ţivom biću se naziva nenasilje. Nema veće vještine od nenasilja. Nema veće sreće od one koju ĉovjek ostvari kada se pridrţava nenasilja prema svim oblicima ţivota. . . Onaj tko ţeli biti slobodan treba da ovlada nenasiljem. . . OsloboĊenje znaĉi potpuna sloboda, sloboda od okova dobra, kao i od okova zla. Zlatni lanac je isto tako lanac kao i ţeljezni lanac. Kada ĉovjek postane slobodan, ne znaĉi da postaje nekakav bezobliĉan komad, mrtva gruda, već postaje aktivniji od bilo kojeg drugog bića - zato što svako biće djeluje pod prisilom, a on sam kroz slobodu. Swami Vivekananda 1862-1902 Kapitalizam je sustav u kojem su središnje institucije društva u naĉelu pod autokratskom kontrolom. Stoga je korporacija ili industrija, ako bismo o tome razmišljali u politiĉkom smislu, fašistiĉka, odnosno ima strogu kontrolu na vrhu i na svim razinama mora se uspostaviti stroga poslušnost. [...] Baš kao što sam protiv politiĉkog fašizma, ja sam protiv ekonomskog fašizma. Mislim da dok glavne institucije u društvu nisu pod općom kontrolom sudionika i zajednica, besmisleno je govoriti o demokraciji. Noam Chomsky To je paradoks da obrazovanje, jednom najuniverzalnija i potencijalno najviše obećava-juća od takozvanih profesija za skrb je postala temelje na kojem se logika ekonomije novca - tih najviših impersonalnih snaga oslanja. Poticaj ekonomskog rasta je uistinu poremetio svaki aspekt ljudske egzistencije. Pritisci koji se primjenjuju na korporacijski svijet biznisa se sada primjenjuju na zdravlje, obrazovanje i društvene usluge jer više nema razlike izmeĊu ciljeva i njihovih znaĉenja za ljudsku egzistenciju. Ekonomija, efika -snost i djelotvornost jeste sve, a to znaĉi odreĊivanje tvoga produkta - dostignuća u obrazovanju, uloţenih kapaciteta i brojke smrtnosti u zdravlju - i sve više uskogrudno usmjeravanje na demonstraciju da ti proizvodiš vrijednosti za novac. . . Stvarnost je da mi svoju djecu pripremamo za specijaliziranu, djelomiĉnu dehumaniziranu egzistenciju. Ako ţelimo da potaknemo osobno putovanje prema samo-ostvarenju u kontekstu društva koje se temelji na slobodi, jednakosti i ljubavi, onda moramo ponovo gledati na proces obrazovanja i što ono teţi da postigne. Chris Wright - THE SUFFICIENT COMMUNITY- Putting People First

Page 10: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

10

Ĉista savjest se ne boji svjedoka, ali neĉista savjest se boji ĉak i samoće. Ako mi ne ĉinimo ništa osim onoga što je ispravno, neka onda za to zna cijeli svijet. Ali, ako je to suprotno, od kakvog je znaĉenja da za to nitko drugi ne zna,sve dok ja sam za to znam? Bijedan je onaj tko omalovaţava tog svjedoka. Seneca 5 B.C. Istinsko samopoštovanje je osjećaj u ĉovjeku, ako ţeliš nazovi to savjest, koja ga spreĉava da se prepušta ţivotinjskim impulsima i nepoštenim djelima. Paul Brunton Ne zadovoljavajte se prelistavanjem poglavlja [Biblije] samo da biste zadovoljili svoju savjest. Sakrij Rijeĉ Boţju u svoje srce. Billy Graham Neodgovorni osjećaji obiĉnog vojnika su uistinu pogrešni. On rat pretvara u trgovinu i spreman je da ratuje protiv bilo koje nacije, ili bilo kojeg dijela svoje nacije, gdje god ga pošalju. On ne smije imati svoje vlastito mišljenje. On samo mora da maršira, puca, napreduje ili se povlaĉi, onako kako mu je nareĊeno, i zato jer mu se nareĊuje. Kako govori Thomas Jefferson (predsjednik USA iz pisma upućenog John Jay, Svibanj 23, 1788). “Podvrgavanje ljudi vojnoj disciplini jeste podvrgavanje njihovog duha pasivnoj poslušnosti”. Što god vojnik postane sliĉniji mašini, on postaje bolji vojnik. Da li je ovo ispravno za Kršćanina?. . . Nepoštivanje ţivota, što je temeljna potreba za hrabrog vojnika, jeste grijeh. Ţivot je naša kušnja - naš period pripremnog sluţenja velikog Boga. . . Cijela struktura vojske je kršenje pravila Novog Testamenta. . . . Umjesto Kršćanskog zakona ljubavi, mora postojati ĉovjekovo pravilo ponosa. Umjesto prouĉavanja svih stvari, i drţati se ĉvrsto onoga što je dobro, vojnik mora biti uvjeţbavan kao krvoţedni lovaĉki pas, spreman da bude natjeran protiv bilo kojeg neprijatelja. Umjesto da uzvraća dobrim na zlo, vojska je organizirana tako da izriĉito povrijeĊuje iz interesa. . . Pogledaj topove, puške, maĉeve, bubnjeve, trube, i zastave. Da li ovi ljudi liĉe na Kršćane? Da li oni govore kao blagi i ponizni sljedbenici Sina Boţjeg? Da li su oni spremni da djeluju kao prijatelji ĉovjeĉanstva, i kao sljedbenici Boga kao draga djeca, stremeći da sve ljude dovedu do spoznaje njega? Da li su lekcije koje oni svakodnevno uĉe na vjeţbama iste kao postignuća potrebna za ţivot vjere? Da li su njihovi osjećaji prema suprotnoj vojsci, kao oni koji su stvoreni pomoću “iskrene ljubavi” iz “ĉistog srca?”. . . Ni jedan ratnik ne misli da Krista uzme za svoj primjer. Kako onda sljedbenici Krista ne opaţaju suprotnost izmeĊu profesije religije i profesije oruţja? Wickedness of War - Bezboţnost Rata, ĉlanak - iz The Christian Review, 1838 godina, str. 230-237 - posjetite: www.ploughshares.org Zašto me zovete Gospodine, Gospodine, a ne ĉinite ono što vam govorim? Isus Krist Militarizam i klerikalizam potiskuju slobodu preko naĉela autoriteta, potiskuju samo-odreĊenje preko stege, potiskuju osjećaj za druge preko ratne slave, potiskuju osjećaj pravde preko poduke vojnika. Vjera da smo nepovratno opterećeni grijehom natjerala je ĉovjeka da takvim i ostane. . . Ljudi koji sada ujedinjuju proturjeĉnosti kršćanstva i rata - da, oni koji u njima nalaze snagu i utjehu - razvili su se tokom tisućljeća u pogrešnom smjeru upravo zbog nametnutih predodţaba. . . Ali mozgovi djece mogu se saĉuvati od takvih duhovnih izopaĉenosti, od praznovjerja da su domoljublje i nacionalizam, koji nanose štetu pravu drugih naroda, povezani s pojmom Boga!. . .

Ellen Key - DAS JAHRHUNDERT DES KINDES, 1902 (izd. Educa-Stoljeće Djeteta) Svaka druga vrsta tiranije je ograniĉena na svijet u kojem ţivimo; ali religiozna tiranija pokušava da prekoraĉi iznad groba, i teţi da nas proganja kroz vjeĉnost.

Thomas Paine - AGE OF REASON, 1794

Page 11: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

11

Tiranija nikada ne moţe odrţavati mir jer uništava slobodu: mir i sloboda idu zajedno. J. Krishnamurti Ako medicinske slobode ne ukljuĉimo u Ustav, doći će vrijeme kad će se medicina organizirati u tajnu diktaturu. Dr. Benjamin Rush ABC širenje ratovanja meĊu neodgovornim politiĉarima i religioznim voĊama - sve poslijedice nezrelih dogmatskih ideja o religiji. Religija znaĉi pomagnje ljudima da razviju religioznost u skladu sa univerzalnim moralnim standardima etike izgraĊenim na vlastitoj moralnoj savjesti, a ne na iz prošlosti autoritarnom moralu Boga, grupe ili drţave. Ako se to temelji na tvojoj vlastitoj savjesti Boţjem-daru, onda više neće biti naĉina na koji bi ljudi bili natjerani da ubijaju kada im to narede takozvani laţni viši autoriteti. Ovo spreĉava samo-uništenje ĉovjeĉanstva! www.cosmosofy.org Istina je krajnji cilj ljudskog ţivota i ako se primjenjuje mislima, rijeĉima i djelom, cilj se moţe postići. Istina se moţe postići nelaganjem i neizvršavanjem svega što je protiv naše savjesti. Savjest je najbolji vodiĉ.

Swami Rama - ŢIVOT SA HIMALAJSKIM UĈITELJIMA I ako ĉašćenje (oboţavanje) ne vodi do vatre, ako bogoštovlje ne vodi do ljubavi, ako liturgija ne vodi do jasnijeg opaţanja stvarnosti, ako Bog ne vodi u ţivot, od kakve nam je koristi religija osim što uzrokuje još veće podjele, još više fanatizma, još više antagonizma? Svijet ne boluje od nedostatka religije kako je obiĉno shvaćamo, nego boluje od nedostatka ljubavi, nedostatka svjesnosti. A ljubav se stvara svjesnošću i nikako drugaĉije, nikako drugaĉije. Shvatite kakve zapreke sebi postavljate na putu do ljubavi, slobode, i sreće i zapreke će nestati. Ukljuĉite svjetlost svjesnosti i tama će nestati. Sreća nije nešto što se moţe postići; ljubav nije nešto što moţete proizvesti; ljubav je nešto što vas ima. Vi nemate vjetar, zvijezde i kišu. Ne posjedujete te stvari; predajete im se. A predat ćete im se kada postanete svjesni iluzija, svojih ovisnosti, svojih ţudnji i svojih strahova. Anthony de Mello (katoliĉki svećenik) – SVJESNOST Svaki pokušaj da shvatimo kako fašizam privlaĉi velike nacije nagoni nas da priznamo ulogu psiholoških ĉinilaca. Jer ovdje se bavimo politiĉkim sistemom koji se u suštini ne obraća racionalnim snagama osobnog interesa već pobuĊuje i mobilizira mraĉne sile u ĉovjeku, za koje smo vjerovali da ne postoje ili, bar, da, su odavno išĉezle. . . Osim ekonomskih i društvenih problema iz kojih je fašizam potekao, postoji i ljudski problem koji treba shvatiti. Erich Fromm - BJEKSTVO OD SLOBODE Promatrano s okultnog stajališta, jednako se i jezuiti kao i zapadne loţe prije svega bore protiv slobodnog i svjesnog razvoja individualnog ljudskog Ja. Prvi hoće ljudima nametnuti oblike duhovnog ţivota koji su bili ispravni prije poĉetka epohe duše svijesti (jezuitska drţava u Paragvaju je jasno svjedoĉanstvo o tome), a drugi hoće svaki razvoj individualnih Ja-snaga zakoĉiti uz pomoć materijaliziranja duše svijesti, kao što se to danas dogaĊa posvuda u zapadnoj civilizaciji. Rudolf Steiner - SUSRET SA ZLOM i njegovo savladavanje u duhovnoj znanosti od Sergej O. Prokofieff Svako ljudsko biće je jedinstveni pojedinac. Bilo koji pokušaj da se osobna savjest zamijeni kolektivnom savjesti stvara nasilje prema pojedincu i to je prvi korak ka totalitarizmu. Hermann Hesse ­ 1877­1962 Nismo ti dali ni nebesko ni zemaljsko, ni smrtno ni besmrtno obliĉje da bi mogao da budeš slobodan, po vlastitoj volji i ĉasti, da budeš vlastiti tvorac i neimar. Samo smo tebi dali da rasteš i razvijaš se po slobodnoj volji. Ti nosiš u sebi klice jednog sveopćeg ţivota. Piko dela MIRANDOLA »Oratio de Hominis Dignitale*

Page 12: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

12

S druge strane, ako vjera i vjerska praksa ostanu samo na razini intelekta, kao što je primjerice poznavanje odreĊenih uĉenja bez njihove primjene u vlastitom ponašanju i ophoĊenju s drugima, tada mislim da se ĉini velika pogreška. Ustvari, ako netko ima odreĊeno znanje o religijskim tradicijama ili uĉenjima, a unatoĉ tome njegova savjest i razmišljanje ostaju potpuno netaknuti tim znanjem, onda to moţe biti iznimno razorno po njega. To moţe dovesti do situacije u kojoj osoba, zato što ima znanje o religijskim naĉelima, moţe iskoristiti religiju u svrhu iskorištavanja i manipulacije. Dalaj Lama U prošla dva desetljeća, ja sam vidjela sukobe zbog razvitka i sukobe zbog prirodnih izvora koji su se pretvarali u komunalne sukobe, ekstremizam i terorizam. . . lekcije koje sam ja izvukla iz rastućih i raznih ispoljavanja fundamentalizma i terorizma su sljedeće: 1. Nedemokratski ekonomski sistemi koji centraliziraju kontrolu nad donošenjem odluka i izvorima bogatstva, ljude izbacuje iz produktivnog zapošljavanja i oduzima im sredstva za ţivljenje - stvara kulturu nesigurnosti. . . Centralizirani nedemokratski ekonomski siste-mi isto tako razaraju demokratsko temelje politike. U demokraciji je ekonomsko polje dje -lovanja - politiĉko polje djelovanja. Kada je ovo prvo oteto od Svjetske Banke, IMF, WTO, demokracija je pretvorena u praznu ljusku i preostaje mjesta samo za fundamentalizam i ekstremizam, jer onda u rukama politiĉara preostaje samo rasa, religija, etniĉka pripadnost na kojima mogu skupljati svoje glasove - i tada ekstremisti mogu djelotvornije popunjavati prazninu nastalu propadanjem demokracije. Globalizacija pridonosi Talibanizaciji svijeta. Ekonomska globalizacija potiĉe ekonomsku nesigurnost, potkopava kulturnu raznolikost, identitet, i napada politiĉke slobode graĊana. To osigurava plodno tlo za razvoj fundamen-talizma i terorizma. Globalizacija potiĉe fundamentalizam na mnogobrojnim nivoima: 1. Fundamentalizam je kulturna reakcija na globalizaciju jer izolirani i ljuti mladi ljudi koloniziranih društava i kultura reagiraju na propadanje identiteta i sigurnosti. 2. Ljudi lišeni imovine i ekonomske sigurnosti globalizacijom - teţe ka politiziranim religioznim identitetima i uskogrudnom nacionalizmu za sigurnošću. 3. Politiĉari lišeni donošenja ekonomskih odluka kao nacionalnog ekonomskog suvere-niteta, što je potkopano globalizacijom organiziraju svoje prikupljanje glasova po liniji religioznih i kulturnih raznolikosti na temelju straha i mrţnje. 4. Imperijalistiĉke sile, koriste strategiju podijeli pa vladaj, i isto tako iskorištavaju religiozne sukobe da oslabe opoziciju prema globalizaciji. Opstanak ljudi i demokracije treba istovremeni odgovor prema ovom dvojnom fašizmu globalizacije - ekonomskom fašizmu koji uništava ţivote ljudi, ekonomske slobode i ekonomsku sigurnost - i fašizmu fundamentalizma koji potiĉe ekonomsku nesigurnost i strahove.

Vandana Shiva - iz ĉlanka “Globalization and Talibanization”, 2001 godine

Amerika je uvijek bila militaristiĉka, imperijalistiĉka svjetska sila koja je pohlepno teţila za ekonomskom kontrolom nad slabijim nacijama. Indijanski ratovi iz prošlosti se trebaju s pravom smatrati kao prvi strani ratovi ameriĉke povijesti. Kako je U.S. marširala preko kontinenta, ona je stvarala vladavinu pomoću ratova osvajanjem, isto kao što su Engleska i Francuska ĉinile u Indiji i Africi. Rat sa Meksikom je sigurno bio imperijalistiĉki, ništa više ni manje nego su to ratovi sa Sijuksima, Apaĉima, Šošonima i Jakima. U svakom sluĉaju, cilj je bio isti - zemlja. Kada su granice konaĉno sluţbeno proglašene zatvorenima 1890, bilo je to samo nakon kratkog vremena prije nego li su ameriĉki imperijalistiĉki impulsi ovu zemlju poveli u Španjolsko - Ameriĉki Rat i tako je poĉelo zadobijanje Ameriĉko Pacifiĉke Imperije. Isto tako u Centralnoj i Juţnoj Americi. Nije bilo vremena još od osnivanja republike kada su motivi ove zemlje bili bezazleni. Je li to onda ĉudo da su druge nacije veoma skeptiĉne u vezi njihovih stvarnih motiva u današnjem svijetu? Društvo koje ima stvarne i trajne vrijednosti ne treba da se oslanja na silu za svoje širenje. Toĉak Karme sporo melje, ali melje fino. I on ĉini potpuni krug. Vine Deloria, 1969 godine

Page 13: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

13

Doktori uvijek uvjeravaju o svojim najboljim namjerama, dok oštećeni zna "kako izgleda put do pakla". . . Savremena medicina ima najmanje deset bitnih komponenti religije. . . Prodaja oproštaja grijehova - ogromna novĉana naknada lijeĉniku vjerovatno će srušiti tu modernu crkvu upravo kao što je to uĉinila sa srednjovjekovnom crkvom. . . Kada se medicina shvaća - ni više ni manje - nego kao religiozni sistem, onda se moţe tako i tretirati i porediti sa drugim religioznim iscjeliteljskim sistemima. Na ţalost, religija savremene medicine dokazuje se kao oboţavanje boga, koji ne uspijeva da pruţi odgovore, koji je bez moći i koji, u stvari, vara. Ovo je, naravno, idolopoklonstvo i u ovom kontekstu cjelokupna savremena medicina postaje razumljiva. . . - Dr. Robert S. Mendelsohn autor knjige Confessions of a Medical Heretic - iz predgovora knjizi od Michio Kushi - NATURAL HEALING Postoje dokazi da internacionalna korporacijska zloĉinaĉka mreţa, koja je podvrgla svojoj kontroli visoke vladine urede na saveznoj i drţavnoj razini, namjerava provesti masovni genocid protiv naroda Sjedinjenih Drţava korištenjem umjetnog (genetskog) pandemijskog virusa gripe i programa prisilnog cijepljenja, kako bi uzrokovala masovne smrti i povrede, i kako bi smanjila broj stanovnika Amerike u svrhu prebacivanja kontro-le nad Sjedinjenim Drţavama na Ujedinjene narode i njima pridruţene snage sigurnosti (UN-ovu vojsku iz drţava kao što su Kina, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko). Jane Burgermeister - Austrijska novinarka podnijela je kaznenu prijavu FBI-u protiv Svjetske zdravstvene organizacije (WTO) Ujedinjenih naroda, Baracka Obame, Rockfellera, Rotschilda i drugih jer je razotkrila njihovu zavjeru da se stanovništvo pro-rijedi smrtonosnim cjepivom protiv svinjske gripe. “Bioterrorism Evidence”. U jednoj od slijedećih generacija, ljudi će se farmaceutskim sredstvima navesti da vole svoje ropstvo. Stvorit će se diktatura bez suza, bezbolni koncentracijski logor za cijelo društvo. Aldous Huxley 1894-1963 1971. godine, socijalni psiholog Philip Zimbardo ţelio je ispitati ponašanje ljudi kada se nalaze na odreĊenim društvenim pozicijama, koristeći skupinu muških studenata da sudje-luju u dvosedmiĉnom eksperimentu. Ĉinilo se jednostavnim: Pola studenata će glumiti za-tvorenike, a pola zatvorske straţare. MeĊutim, nakon što je odabrao ispitanike, Zimbardo im je dodjelio uloge bez njihovog znanja. Sve “zarobljenike” su neoĉekivano „uhapsili“ i od-veli u zatvor. Rezultati su bili uznemirujući. Obiĉni studenti pretvorili su se u zlobno sadi-stiĉke ĉuvare ili izbezumljene zatvorenike, te postali duboko povezani sa likom kojeg su ig-rali. Nakon samo šest dana, uznemirujuća stvarnost tog “zatvora” prisilila je Zimbarda da prerano završiti eksperiment. Po uzoru na ovaj eksperiment snimljen film The Experiment. Fašizam je kult organiziranog ubojstva, koji su izmislili glavni neprijatelji društva. Teţi uništavanju civilizacije i vraćanju ĉovjeka u njegovo najbarbarskije stanje. Mussolinija i Hitlera mogli bi nazvati vragovima jednog doba, jer se oni igraju pakla s civilizacijom.

Marcus Garvey Treći Val, u 1967. g. bio je eksperiment koji je krenuo u istraţivanje naĉina na koji se ĉak i moderna progresivna demokratska društva mogu pretvoriti u zlokobne mašine fašizma i nacizma. Koristeći srednjoškolace, eksperimentator je stvorio sistem u kojem su neki studenti smatrani ĉlanovima prestiţnog reda. Studenti su pokazali veću motiva-ciju za uĉenjem, ali, ono što je zabrinjavajuće, postali su nestrpljivi da ĉine zla djela, poput iskljuĉivanja i odstranjivanja svakog drugog djeteta koje nije bilo dio njihovog reda. Još strašnije, takvo ponašanje se nastavilo izvan uĉionice. Nakon samo ĉetiri dana, eksperiment je prekinut jer je već klizio van kontrole.

krizaljkeizrekeA4-108 - tematske krizaljke 2000 izreka – www.warningforseamen.info

Page 14: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

14

GENOCID Albigenska kriţarska vojna - Godine 1209. vojska sastavljena od otprilike 30 000 vitezova i pješaka iz Sjeverne Europe poput vihora provalila je u Languedoc, breţulj-kasto sjeveroistoĉno podnoţje Pireneja u današnjoj Francuskoj. U ratu što je uslijedio cijeli je kraj bio opustošen, usjevi uništeni, mjesta i gradovi razoreni, a cjelokupno je stanovništvo pogubljeno. To je istrebljenje bilo u tako širokim i jezovitim razmjerima, da se moţe smatrati prvim sluĉajem "genocida" u modernoj europskoj povijesti. Samo je u gradu Beziersu poklano 15 000 muškaraca, ţena i djece, a mnogi od njih u samom crkvenom utoĉištu. Kada je jedan ĉasnik upitao papinog izaslanika kako će razlikovati heretike od pravovjernih, odgovor je glasio: "Ubijte ih sve. Bog će već prepoznati svoje." Ovaj citat, koliko god ga ĉesto navodili, moţe biti i izmišljen, no on oslikava fanatiĉni ţar i krvoţednost provedenih zvjerstava. Isti je papin predstavnik u pismu Inocentu III u Rim ponosno objavio da "niti jedno godište, spol, ni staleţ nisu bili pošteĊeni". Nakon Beziersa vojska osvajaĉa pomela je cijeli Languedoc. Pali su Perpignan, Narbonne, Carcassonne, Toulouse. I kud god su pobjednici prošli, za njima je ostao trag krvi, smrti i pokolja. Ovaj rat koji je trajao gotovo ĉetrdeset godina danas je poznat pod nazivom Albigenska kriţarska vojna. Bio je to kriţarski pohod u pravom smislu te rijeĉi i zazvao ga je sam Papa. Sudionici su na svojim plaštevima nosili kriţeve poput onih što su imali kriţari u Palestini, a nagrade su bile poput onih za kriţare koji su išli u Svetu Zemlju - oprost svih grijeha, ispaštanje svih pokora, osigurano mjesto u raju i sav plijen kojega se mogu domoći. U ovoj kriţarskoj vojni, štoviše, nije trebalo ĉak ni prijeći more, a u skladu s feudalnim zakonom, obveza ratovanja nije prelazila ĉetrdeset dana, ukoliko ĉovjeka nije zanimala pljaĉka. Kada je ta kriţarska vojna završena, Languedoc se potpuno promijenio i bio vraćen u barbarstvo kojim se odlikovao i ostatak Europe. Zašto? Zbog ĉega su se dogodila sva ova pustošenja, zvjerstva i razaranja?

Michael Baigent, Richard Leigh, Henry Lincoln - SVETA KRV, SVETI GRAL

Najveći genocide je izvršen nad Ameriĉkim indijancima, oko 100 miliona

1963. godine, Stanley Milgram ţelio je testirati hipotezu da li je bilo nešto posebno u njemaĉkom narodu što im je dozvolio da sudjeluju u genocidu (Drugi Svjetski Rat). Eksperiment je bio slijedeći: Grupa „obiĉnih‟ graĊana je postavljala pitanja ĉovjeku koji je bio prikljuĉen na elektro šok. Svaki put kada bi pogrešno odgovorio na pitanje – ispitanik bi ga šokirao strujom, i za svaki pogrešan odgovor, povećali bi jaĉinu struje. Ĉovjek je bio glumac, šokovi laţni, ali sudionici to nisu znali. Zastrašujući dio je taj da su ljudi većinom slušali naredbe eksperimentatora, ĉak i kada je ĉovjek vrištao u agoniji i molio za milost. Malo zlo u svakome od nas, moţda?

Ovaj svijet je samo ispitno mjesto Boga u kojem nas On iskušava da vidi hoćemo li razviti neograniĉenu duhovnu moć u nama ili ćemo se ograniĉiti na materijalne privlaĉnosti. On je ostao tih i na nama je da odluĉimo. . . - . Poĉnite sada, prije nego izgubite priliku i prohujate s ovog svijeta. Paramhansa Yogananda

- Društvo za svoje postojanje ovisi o neprekršivoj osobnoj samoći svojih ĉlanova. Da bi društvo zasluţilo to ime, mora biti saĉinjeno ne od brojeva, ili mehaniĉkih dijelova, nego od osoba. Biti osoba podrazumijeva odgovornost i slobodu, a oboje podrazumijeva odreĊenu unutrašnju samoću, osjećaj osobnog integriteta, osjećaj svoje vlastite stvarnosti i sposobnosti da sebe da društvu. - Jedna od najvaţnijih stvari koju treba ĉiniti je nastavljati se voljno probijati kroz politiĉke linije i prepreke, i naglašavati da su to preteţno izmišljotine i da postoji istinska stvarnost: ljudska dimenzija. Thomas Merton 1915-1968 - svećenik (trapist)

Page 15: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

15

Naši duhovni savjetnici, istinski lijeĉnici i bliski prijatelji bi trebali biti sposobni da nam pomognu da dobijemo vjernu sliku samih sebe, ali savršeni metod da to uvidimo jeste meditacija i smirene misli, i dovoĊenjem sebe u takvu atmosferu mira tako da nam naše duše mogu govoriti kroz našu savjest i intuiciju, i da nas tako vode po njihovim ţeljama. . . . Za ĉitavo to vrijeme mi u srcu trebamo odţavati iskrenu ţelju da sluţimo ĉovjeĉanstvo i da radimo u skladu sa zapovjedima naše duše. . .

Dr. Edward Bach - HEAL THYSELF - An of the real cause and cure of disease

Zapravo nema većeg manipulatora od krivnje, a ona sigurno odvodi u nemir, oĉaj, patnju i robovanje osjetima. U teškim vremenima, savjest je ta u koju se treba pouzdati. Trebamo se upitati, osloboĊeni osjećaja krivnje, što odluĉiti i kojim putem krenuti dalje. Savjest je govor duše i kao takva pokazuje jedini pravi put. Ako ne poslušamo govor savjesti, krećemo stopama uma koji nas vodi putevima većine i izvanjskog sustava društvenih vrijednosti te se prepuštamo tzv. sudbini. Ista se stvar dogaĊa zbog nestrpljivosti koja je uzrokovana strahom i materijalistiĉkom indoktrinacijom. Nitko nam nije s ljubavlju i podrškom rekao da ima nade, da krenemo svojim putem, po svom izboru. Dr. Tomislav Petrušić – AYURVEDA – Nauk o ţivotu, 2008

Kostogutov (reĉe): "Hoću reći da se ne trebamo ponašati kao zeĉevi sve vjerovati lijeĉnicima. Na primjer, evo ĉitam ovu knjigu." Podigne veliku, otvorenu knjigu s prozorske klupice. Abrikozov i Strjuov, Patološka anatomija, medicinski udţbenik. "Tu piše da je veza izmeĊu razvitka tumora i središnjeg ţivĉanog sustava do sada vrlo malo prouĉavana. A ta veza je jedna nevjerojatna stvar! Tome su ovdje posvetili mnogo rijeĉi" PronaĊe odlomak u knjizi. "Rijetko se dogaĊa, ali ima primjera 'samo-potaknutoga izljeĉenja'. Vidite kako su to nazvali? Ne oporavak nakon tretmana, nego stvarno izljeĉenje. Vidite?" Nastane komešanje u bolniĉkoj sobi. Bilo je to kao da je "samopotaknuto izljeĉenje" odlepršalo iz velike otvorene knjige u vidu leptira duginih boja, tako da ga svatko moţe vidjeti, i svi su podigli ĉela i ispruţili obraze išĉekujući njegov ljekoviti dodir. "Samopotaknuto" reĉe Kostogutov odlaţući knjigu. Zamahnuo je rukama, šireći prste. (...) "To znaĉi da se odjednom, iz neobjašnjivog razloga, tumor poĉinje ponašati potpuno suprotno! Smanjuje se, otapa i na kraju nestaje! Vidite?" Svi su bili tihi, zablenuti u bajku. Da bi se tumor, neĉiji vlastiti tumor, destruktivni tumor koji mu je već cijeli ţivot okljaštrio, odjednom poĉeo sušiti, isušio se posve i nestao, sam od sebe? Svi su bili tihi, sveudilj pruţajući lica leptiru. Samo je mraĉni Podujev zaškri-pao svojim krevetom i, s beznadnim i tvrdoglavim izrazom na licu, protisnuo: "Pretpo-stavljam da za to treba imati... ĉistu savjest." Aleksandar Solţenjicin - ODJEL ZA RAK

Jednom sam imala san koji nikada neću zaboraviti. Ušla sam u prostoriju koja je bila poput velikog restorana. Svatko u toj prostoriji je s oduševljenjem pozdravljao svaku novu osobu koja bi stigla. Na sredini prostorije je bila ogromna, blistava fontana, a uz zidove su ljudi sjedili u odjeljcima koji su izgledali poput velikih bijelih labudova. Ostale boje u prostoriji su bile plava, zelena i tirkizna. Za svakim stolom su ljudi bili posve zaokupljeni najugodnijim razgovorima. To je najsretnije okruţje koje bih mogla zamisliti. Kada sam se probudila, moja prva misao je bila da je to sigurno bio raj. San mi se ĉinio takvim sve dok u Tečaju o čudima nisam proĉitala da reĉenica "zemlja i raj će proći" znaĉi da više neće postojati kao dva odvojena stanja. Bit tog sna nije bila da pokaţe izgled raja, već izgled Zemlje. Ţivjet ćemo na Zemlji - baš poput naše evolucijske starije braće - te ćemo, poput njih, misliti samo nebeske misli. Ţivjet ćemo na Zemlji, ali poznavat ćemo nebesku radost. Ţivjet ćemo u svijetu koji je sada zasićen strahom, ali svjetlost u nama će sjati toliko sjajno da više neće biti tame. Mislim da većina nas duboko u sebi vjeruje da možemo ustati i postati ljudi kakvi smo sposobni biti. Možemo

Page 16: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

16

oĉitovati svoj boţanski potencijal. Možemo se osloboditi svoje sjenke stra-stvenim prihvaćanjem svoje svjetlosti. Možemo postati vrsta sa sviješću ispunjenom tolikom svjetlošću da će u našoj nazoĉnosti sva tama spontano nestati. Mi moţemo. I to nije san. Kada bilo tko od nas u bilo koje vrijeme izabere ljubav umjesto straha, tako povećava veliki val ljubavi koji već danas ispire svijet. U ime novoroĊene djece i poplave nove ljubavi, u slavu prirodi i ĉudesnim ţivotinjama, zbog milosti Boţje i radi blagostanja naših unuka, da bismo poštovali izlazak Sunca i oĉuvali njegov zalazak - vrijeme je. Marianne Williamson iz knjige od Deepak Chopra, Debbie Ford, Marianne Williamson - UĈINAK SJENKE - Osvijetlite skrivenu moć vašeg vlastitog jastva

Ĉulima osjećam svaki ĉin. Nekoć sam pazio da drugi ne govore loše o meni, pa sam se ponašao onako kako su drugi htjeli. Savjest me je cenzurirala. Usprkos mog isforsiranog dobrog odgoja

uvijek je bio tu netko da me okleveta. Kako sam zahvalan onima koji su me

nauĉili da ţivot nije scena. Od tada sam se odvaţio da budem onakav kakav jesam.

Staro drvo me nauĉilo da smo svi jedno. Ja sam ratnik:

LJUBAV je moj maĉ HUMOR je moj štit

DOSLJEDNOST je moj dom SLOBODA je moj tekst.

Chamali, Indijanac Quechua (samo tekst poĉetka) Na Velikom poĉetku, bilo je ne-biće. To nije imalo biće niti ime. Jedan proizlazi iz toga; to je imalo jedinstvenost ali još nije imalo fiziĉki oblik. Kada stvari to steknu i pojave se u postojanju, to se naziva vrlina (moć koja im daje njihov individualni karakter). To što je bezobliĉno je podijeljeno (na yang i yin) i od samoga poĉetka se nastavlja bez prekida i naziva se sudbina. Kroz kretanje i poĉinak to stvara sve stvari. Kada su stvari stvorene u skladu sa principom ţivota, postoji fiziĉki oblik. Kada fiziĉki oblik utjelovi i zaštiti duh tako da sve aktivnosti slijede svoje odreĊene principe, to je priroda. Kultiviranjem svoje prirode će se vratiti nazad u vrlinu. Kada je vrlina savršena, jedan će biti jedno sa Poĉetkom. Bivajući jedno sa Poĉetkom, postaje prazan, bivajući prazan, postaje velik. Onda će biti ujedinjen sa zvukom i dahom stvari. Kada je ujedinjen sa zvukom i dahom stvari, onda postaje ujedinjen sa univerzumom. Jedinstvo je blisko i izgleda da je glupo i budalasto. Ovo se naziva duboka i tajna vrlina, ovo je potpuna harmonija. Chuang Tzu

Svakako. To je bilo glavno uĉenje svih velikih uĉitelja. Uĉitelj je došao, predao svoje uĉenje maloj skupini i potom prividno nestao s planeta. Postavili su ga na nebesa ili u nirvanu, daleko od nas, odvojili su ga od ĉovjeĉanstva, i tako smo se našli pod nadzorom svećenika. Uĉenja su većinom tumaĉili (ili pogrešno tumaĉili) tako da sebe odrţe na vlasti. Oni su tumaĉi, veza izmeĊu ĉovjeka i Boga. No, ĉovjek ne treba posrednike. Ĉovjek ima Boga u sebi. Crkveni poglavari su uvijek govorili da je Bog 'ondje gore' i da moramo paziti što govorimo i radimo jer Bog sluša. No, u stvari je istinski vaţan onaj Bog koji je u vama, Bog koji vas vodi naprijed putem duhovnog razvoja i kojega morate nauĉiti izraţavati u njegovoj pravoj prirodi koja je altruizam, ljubav, velikodušnost, briţnost i tako dalje. Benjamin Creme

Page 17: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

17

ZAKONITOST NAPRETKA Za onoga tko je ispunjen vrlinama i obdaren vrlinama, nema potrebe da djeluje po volji: “Moţe li u meni da se ne pojavi griţnja savjest!“ To je prirodan zakon, redovnici, to ne-pojavljivanje griţnje savjesti će biti kod onih koji imaju vrline. Za onoga tko je slobodan od griţnje savjesti, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li se u meni pojaviti radost!“ To je prirodan zakon da će se radost pojaviti kod onoga tko je slobodan od griţnje savjesti. Za onoga tko je radostan u srcu, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li se u meni pojaviti zadovoljstvo!“ To je prirodan zakon da će se zadovoljstvo pojaviti u srcu onoga tko je radostan u srcu Za onog tko je radostan, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li moje tijelo biti smireno!“ To je prirodan zakon da će tijelo biti smireno za onoga tko je radostan. Za onoga ĉije je tijelo smireno, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja osjećati sreću!“ To je prirodan zakon za onoga tko je smiren da će osjećati sreću. Za onoga tko je sretan, nema potrebe za djelom volje: “Moţe li moj um biti koncentriran!“ To je prirodan zakon za onoga tko je sretan da će um biti koncentriran. Za onoga tko je koncentriran, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li znati i vidjeti stvari onakvima kakve one doista jesu!“ To je prirodan zakon za onoga tko je koncentriranog uma da zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu. Za onoga tko zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu. Nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja doţivjeti preokret i obestrašćenje!“ To je prirodan zakon za onoga tko zna i vidi stvari onakvima kakve one doista jesu, da doţivljava preokret i obestrašćenje. Za onoga tko doţivljava preokret i obestrašćenje, nema potrebe za djelom volje: “Mogu li ja ostvariti znanje i viziju slobode!“ To je prirodan zakon za onoga tko doţivljava preokret i obestrašćenje, da ostvari znanje i viziju slobode. Tako, redovnici, preokret i obestrašćenje ima znanje i viziju slobode kao svoju korist i nagradu . . . (nastavlja se nabrajanjem kao i gore, i vodi nazad do) vrlinskih naĉina ponašanja bez-griţnje savjesti kao njihovoj koristi i nagradi. Tako, redovnici, prethodne kvalitete utiĉu u one koje slijede; slijedeće kvalitete dovode do savršenstva prethodne kvalitete, da bi se išlo sa bliţe obale do daleke obale. (10:2)

ANGUTTARA NIKĀYA

Prirodna i ispravna paţnja za neĉije potrebe postaju uvećane do toĉke tiranije. Ego onda postoji samo da sluţi samome sebi po bilo koju cijenu, agresivan prema drugima, i iskorištava sve druge. Mora biti ponovljeno: ego mora postojati da bi postojala Ideja-Svijeta. Ali on mora biti drţan i postavljen na svoje pravo mjesto (koje nije otvrdnuta sebiĉnost). On se mora prilagoditi, uskladiti sa dvije stvari: zajedniĉkoj dobrobiti i izvoru svoga vlastitog bića. Savjest mu govori o njegovoj prvoj duţnosti, bez obzira da li je se pridrţava ili ne. Intuicija mu govori o drugoj duţnosti, bilo da je ignorira ili ne. Za, previĊeno ili krivo shvaćeno, odnos izmeĊu zla i ĉovjeka ne smije skrivati ĉinjenicu da energije ili inteligencija koji se koriste za zlo na poĉetku proizlaze iz boţanskog ĉovjeka. One su od Boga date ali su preusmjerene u sluţenje neboţanskoga. Ovo je tragedija, da moći, talenti i svjesnost ĉovjeka su tako ĉesto upotrijebljeni za mrţnju i rat kada su harmoniĉno mogli raditi za Ideju-Svijeta, to jest, njegov vlastiti nesklad mu donosi njegovu vlastitu patnju i u nju ukljuĉuje druge. Ali svaki tok razvitka mora ići svojim tokom, i svaki ego se na kraju mora predati. Onaj tko sebe otvrdnjava sa grubom sebiĉnošću i odbacuje svoju ljubazniju duhovnu stranu postaje svoj vlastiti Sotona, iskušavajući sebe. Kroz ambiciju ili pohlepu, kroz netrepljivost ili mrţnju koja je u drugima, on mora na kraju pasti, zbog Karme koju stvara, u uništenje od svoje vlastite negativne strane. Ovo ne znaĉi uništi ego - kao da bi netko to mogao uĉiniti! - nego uništi njegovu tiraniju, uskladiti svoju osobnu volju sa Idejom-Svijeta. Paul Brunton

Page 18: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

18

Dobar karakter i u praktiĉnom ţivotu ipak najbolje prolazi, jer su sve njegove ţrtve pla-ćene, a patnje nadoknaĊene, ako već ne na drugi naĉin, a ono u obliku mira, dobre savjesti i zadovoljstva, koje vrijedi više nego ikakve milijarde. Kod pravih karaktera, kao uopće i kod svih vrlina, ljudi vide i upiru prstom u ono što se s njima gubi, a zaboravljaju i drugu stranu medalje, to jest ono što se dobiva! A gube se mrvice i kapljice, dobivaju pak pune trpeze i krcati pehari melema i krepkoga pića. Pravi karakter korača miran i spokojan, čist kao zraka sunca i kap vode na bistrom izvoru. Njemu je staza ravna i ĉista, a beskarakteran se ĉovjek stalno spotiĉe o oštre stijene i otrovne bodljike! - Istinom se ĉovjek lijeĉi. Laţ i prešućivanje istine strašan su teret na duši koji muĉi poput ĉira i zloćudnih izraslina. Mnogi nisu mogli umrijeti dok nisu rekli istinu! A još su brojniji oni koji su se izlijeĉili i oporavili kazavši je! Vrline, na ĉelu s karakterom i s istinom, leţe u ĉovjeĉjoj prirodi, u njegovu ustrojstvu! Velika je pogreška misliti da je cijena vrline tek uĉinak odgoja ili odreĊenog nazora na svijet i ţivot. Isto tako cijena vrline nije uvjetovana povijesnim razdobljem. Tek u nekim sporednim shvaćanji-ma ĉovjek se od svog poĉetka do danas mijenjao, ali u onim glavnim nikako ne! U pogledu vrlina, a to će reći u pogledu odnosa i ponašanja ĉovjeka prema ĉovjeku, bilo je i bit će promjena u shvaćanjima, no laţ je uvijek, na primjer, bila i bit će za prezir. Nikad nije bilo niti će doći vrijeme da istina neće biti vrhunska vrednota! - Što ti vrijedi ako si slobodan od svega drugoga, a nisi slobodan od sebe i svojih mana? - Vrline ĉine ĉovjeka skromnim u dobru i jakim u nevolji. Juraj Jurjević - DUBINE DOBRA I PLIĆINE ZLA

Na vašu sposobnost da nanosite patnju uzvratit ćemo svojom sposobnošću da podnosimo patnju. Na vašu fiziĉku silu uzvratit ćemo Silom Duše. Nećemo vas mrziti, no ne moţemo u dobroj savjesti poštivati vaše nepravedne zakone. Tako ćemo vas izmoriti svojom sposobnošću da patimo. A u osvajanju slobode za sebe toliko ćemo se obraćati vašemu srcu i savjesti da ćemo ih u procesu osvojiti i za vas. Martin Luther King, mlaĊi 1929-1968 borac za civilna prava i mirovni aktivist, u US se od 1982 slavi 15 sijeĉanj dan njegovog roĊenja kao Martin Luther King Day - Licemjerje u našem dobu je podrţavano od dvije strane: laţnom religijom i laţnom znanošću i to je doseglo takve proporcije, da ako mi u tom okruţenju nismo ţivjeli, mi ne bi mogli povjerovati da ljudi mogu doseći takav nivo samo-obmane. Ljudi današnjeg doba su došli u takvo krajnje stanje, njihova srca su tako otvrdla, da gledajući oni ne vide, slušajući oni ne ĉuju, i ne razumiju. - To je nemoguće. Ipak svaki ĉovjek našeg doba vidi da je to tako i oĉekuje katastrofu. I situacija postaje sve više i više neodrţiva. I kao što i ĉovjek koji sanja ne vjeruje da ono što mu izgleda stvarno jeste stvarno, te pokušava da se ponovo probudi za stvaran svijet, tako i obiĉan suvremeni ĉovjek ne moţe u dubini svoga srca vjerovati da je uţasan poloţaj u koji je bio stavljen i koji postaje sve gori i gori - moţe biti stvarnost, i pokušava se probuditi u istinski, stvaran ţivot, kao što postoji u njegovoj savjesti.

Lav N. Tolstoj 1828-1910 - BOŢJE KRALJEVSTVO JE U VAMA

DoĊe vrijeme kad se ĉovjek naĊe pred mraĉnim, neprelaznim jazom koji je godinama, polagano i nesvjesno, sam sebi kopao. Naprijed ne moţe, natrag nema kud. Rijeĉi nestalo, suze ne pomaţu; sramota ga da jaukne; a i koga da zove? Ne sjeća se pravo ni svoga imena. Tada vidi ĉovjek da na zemlji postoji samo jedno istinsko stradanje, to je: muka nemirne savjesti. Ivo Andrić

Page 19: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

19

Brojni ljudi smatraju kako ĉine dobro djelo time što svoju srdţbu iskaljuju na neprave -dnom sustavu. No srdţba nikada neće riješiti strukturalne izazove društva. Nikada neće tu strukturu slomiti, već je samo nastaviti. Ĉime se, onda, struktura moţe slomiti? Inteligentno razumijevanje strukture ĉini se kao dobro polazište, kao i pitanje što je odrţava i zašto. Postaje potrebno riješiti se svih osobnih osjećaja srdţbe, muĉeništva ili ţrtve. Budite iskreni prema sebi i suoĉite se s onim podruĉjima u svom ţivotu u kojima se osjećate bespomoćno. Tada morate biti spremni djelovati iskreno, a ne na temelju srdţbe ili straha. Slijedite svoju savjest. Samospoznaja donosi slobodu, budući da vam omogućava doticaj s motivacijama za djelovanje. Ljudi sve bolje ĉuju jasan glas svoje savjesti (a ne više svoje srdţbe), te izlaze nakraj s pojmom ţrtve u osjećajnom smislu. Poĉinju shvaćati narav strukture koju ţele promijeniti. Kako, putem savjesti, budu shvaćali da imaju odgovornost promijeniti slabu ili pogrešnu strukturu, morat će dalje djelovati s istinskom iskrenošću. Kroz izbor da se postupa iskreno, ĉisto, jasno i bez ljutnje ili okrivljavanja, poĉinje promjena strukture. Nije toliko stvar u tome što vas struktura porobljava, već što ste joj vi dopustili porobljavanje. Ako uspijete shvatiti razloge koji su na osjećajnom planu dopustili društvu da se pretvori u strukturu porobljavanja, te zbog kojih ste zaboravili da je ono od nekog bilo uspostavljeno, već ste na pragu pravoga suvereniteta. Nakon toga ćete biti u stanju sagledati veću cjelinu stvari, kao i ljepotu scenarija u stvaranju kojega su sudjelovali svi. . . . Što više strukture budu postajale opreĉne, to će više pritiska osjećati i sami pojedinci. To će ljude navesti da se sami upuste u istragu. Tada će nauĉiti o svojim pravima (a ne privilegijama), i poĉeti se na njih pozivati. Sloboda neće doći putem odbacivanja privilegija ili borbe protiv njih, već putem pozivanja na prava. U konaĉnici, ne moţete se posluţiti negativ-nom silom kako biste ishodili pozitivan rezultat. . . . ­ Kada stvarnost stvara um, morate tragati za ljubavlju i prisnošću kako biste je nadopunili. Kada stvarnost stvara srce, ljubav i prisnost njenim su neodvojivim dijelom.

Lyssa Royal ­ TISUĆLJEĆE ­ Duhovna promjena za nadolazeće promjene - Pokazat ću ti, o dušo, vjeĉne principe. Primi ih u svoje biće tako da postanu tvoje vlasništvo i da budeš toliko proţeta istinom, kao što si sada uvjerena u to da vatra sagorijeva stvari i da je po prirodi vruća i suha, a da voda gasi ţeĊ i da je po prirodi hladna i mokra. Ako ti se neke stvari ĉine pomalo nerazumljive, moraš se u sebe samu, u svoju savjest povući, tako da tvoje moći ostanu slobodne od suprotnosti i zabune. Onda ćeš kroz vanjske stvari biti odvedena ka unutrašnjem gledanju. O dušo, moraš steći istinsko znanje o svom vlastitom biću, kao i o njegovim shvaća-njima i oblicima. Nemoj misliti da postoji i jedno jedino shvaćanje koje ţeliš da spoznaš, koje je izvan tebe. Ne, sve što moraš da nauĉiš je u tebi. - RĊa tada moţe biti otklonjena samo proĉišćavajućom vatrom. Ĉim budeš oĉišćena od otpadaka i rĊe, tvoj naĉin djelovanja će biti postojan i osloboĊen pometnje, suprotnosti, laţi i privida, tako da ćeš u stvarnosti tragati ili za naporom i ţalošću ili za radošću i sre-tnim ţivotom. Prvo se uvjeri u to da tjelesna smrt nije ništa osim odvajanje duše od tijela. - Oslobodi se neznanja, sljepila, griješnog ţivota koji potiĉe iz neznanja. Bol nastaje tako što duša vidi i privlaĉi stvari koje su promjenjive i koje se nalaze u meĊusobnom sukobu. Duša je sretna kada vidi i privlaĉi stvari koje su harmoniĉne i vjeĉne. Dakle, ako ţeliš da budeš osloboĊena bola, o dušo, moraš napustiti ovaj svijet suprotnosti i uzaja-mnih sukoba i kroĉiti u svijet vjeĉnosti i postojanosti. . . - Duša je skrivena svjetlost. Kada je zanemarimo, ona tamni i gasi se, ali kad se u nju dolije sveto ulje ljubavi, ona se zapali poput besmrtne svjetiljke. Hermes Trismesgistos - OPOMENA DUŠI

Boţanstvenost Krishne, Buddhe ili Isusa jeste samozatajnost, kraj hodoĉašća duše u Materiju i smrtnost. James Allen

Page 20: 1 2 R U 3 u 4 O 5 R...Vijetnam u naciju koja je vodila krvavi religiozni rat izmeĊu Rimo-Katolika i Budista. . . Religiozne i politiĉke ambicije dva Katoliĉka diktatora i njihovih

20

Ovaj svijet je samo ispitno mjesto Boga u kojem nas On iskušava da vidi hoćemo li razviti neograniĉenu duhovnu moć u nama ili ćemo se ograniĉiti na materijalne privlaĉnosti. On je ostao tih i na nama je da odluĉimo. . . - . Poĉnite sada, prije nego izgubite priliku i prohujate s ovog svijeta. Paramhansa Yogananda Strelica na kompasu miĉe se samo onda kad onaj tko ga nosi skrene sa puta koji ona pokazuje. Tako i savjest: ona šuti dok ĉovjek radi ono što treba. Ali, ĉim ĉovjek skrene sa pravog puta, savjest pokazuje ĉovjeku kuda i koliko je zalutao.

Lav N. Tolstoj I tako se dogaĊa da zbog toga što su ih materijalne stvari meĊusobno povezale, ljudi poĉinju smatrati jedni druge sredstvom za postizanje materijalne koristi. Zbog gubitka duhovne svjesnosti ovaj se svijet smatra jedinom stvarnošću. I tako se ljudi zapošljavaju materijalnim razvitkom. Materijalistiĉkim gledištima hrane svoj ego stvarajući nejedna-kost, diskriminaciju i nepotrebnu kompliciranost. Ljudski rod pati od egoistiĉki priroĊene uskogrudnosti. . . Da bismo njegovali našu ĉovjeĉnost moramo doprijeti do srdaca naših bliţnjih. Politiĉki ugovori i savezi od male su vaţnosti ukoliko u svakom srcu ne postoji ţelja za nadilaţenjem meĊusobnih razlika koje su umjetno nametnule sebiĉne politiĉke, društvene i religiozne voĊe. . . Intelekt nas moţe voditi ostvarenjima vanjskoga svijeta. TakoĊer nas moţe odvesti predivnim znanstvenim otkrićima, ali ne moţe shvatiti i doseći apsolutnu Istinu. Ne moţe nas voditi iza podruĉja materijalnog svijeta budući da nema svoje vlastito svjetlo.

Swami Rama - DUHOVNOST-IZNUTRA-IZVANI

Iz mraka ka svjetlu Niti vrijeme, niti prostor ne postoji za ĉovjeka koji poznaje vjeĉnost. Prostor i vrijeme su stvarni za ĉovjeka koji je još nesavršen i prostor je za njega podijeljen u dimenzije, vrijeme u prošlost, sadašnjost i budućnost. On gleda iza sebe i vidi svoje roĊenje, svoje dobitke, sve što je on odbacio. Ta prošlost je neprekidno bila preoblikovana od budućnosti koja je tome uvijek bila pridodavana. Iz prošlosti ĉovjek okreće svoj pogled u budućnost gdje ga oĉekuje smrt, nepoznato, misterija. Fasciniran time on sebe više od toga ne moţe odvojiti. Misterija budućnosti sadrţi ispunjenje svih njegovih ţelja, koje mu je prošlost poricala, i u svojim snovima on leti do briljantnog horizonta gdje mora postojati sreća, gdje je on mora traţiti. Fatalna greška! Nitko neće nikada probiti beskonaĉnu misteriju budućnosti - neprobojnu u svojoj iluziji - niti maĊioniĉar, ni prorok niti Bog! Ali baš suprotno to će biti misterija koja će obuhvatitit ĉovjeka, koja mu neće dopustiti da pobjegne, koja će slomiti polugu njegova ţivota. Ţivotu se ne treba pristupati kroz prošlost, niti kroz iluziju budućnosti. Ţivotu se ne moţe pristupiti kroz posrednike, niti se moţe pobijediti za drugoga. To otkriće moţe biti uĉinjeno samo u sadašnjem trenutku - od samog pojedinca i ne za druge - od pojedinca koji je postao vjeĉno “Ja“. To vjeĉno “Ja“ je stvoreno usavršavanjem sebstva - savršenstvom u kojem su sve stvari sadrţane, ĉak i ljudske nesavršenosti. Ĉovjek još nije dosegao to stanje ţivota za sada, on ţivi u prošlosti koju ţali, ţivi u budućnosti u kojoj se nada, ali nikada u sadašnjosti koju zanemaruje. Ovo je sluĉaj sa svim ljudima. Balansirajući izmeĊu prošlosti i budućnosti, “Ja“ je u ravnoteţi kao kada se tigar sprema da skoĉi, kao kada je orao spreman da poleti, kao luk u trenutku otpuštanja strele. Ovaj trenutak ravnoteţe, visoke napetosti, jeste “stvaranje“. To je punina cijelog ţivota, to je besmrtnost. Vjetar u pustinji pomete sve tragove putnika. Jedini trag stopala je sadašnji. Prošli, budući. . . vjetar je prekrio pijeskom. J. Krishnamurti - - - Krishnamurti je 1934. godine rekao: "Zašto ţelite biti uĉenici knjiga umjesto da budete uĉenici ţivota?