1/2010ika.hr/bilteni/bilten_01-2010.pdfPrvi molitvenik na hrvatskom jeziku za slijepe osobe Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu objavio je molitvenik za slijepe osobe

1/20105. sijeènja 2010.

Održano "Hodoèašæe povjerenja na zemlji"

U organizaciji Zajednice iz Taizea u Poznanju u

Poljskoj održan je 32. europski susret mladih

"Hodoèašæe povjerenja na zemlji" na kojemu je

sudjelovalo oko 30 tisuæa mladih, meðu kojima i brojni

mladi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine

U 2009. godini ubijeno je 37 svjedoka evanðelja

Život je izgubilo 30 sveæenika, 2 redovnice, 2

sjemeništarca i 3 laika volontera, koji su bili pripadnici

16 razlièitih nacionalnosti

Pismo obiteljima s brojnom djecom

Redovito se uspješne traži meðu poslovnim ljudima.

Kako to da kod nas još ni jedna majka brojne djece nije

proglašena zaslužnom graðankom i predložena za neko

javno odlièje, napisao je biskup Škvorèeviæ u prigodi

susreta na kojemu se okupilo oko èetiristo obitelji s

petero i više djece s podruèja Požeške biskupije

Prvi molitvenik na hrvatskom jeziku za slijepe osobe

Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu

objavio je molitvenik za slijepe osobe pod naslovom:

"Ja sam svjetlo svijeta". To je prvi cjeloviti molitvenik

tiskan Brailleovim pismom za slijepe osobe na

hrvatskom jeziku

Svim vjernicima kršæanskoga Istoka koji božiæne

blagdane slave po julijanskome kalendaru želimo

radostan i blagoslovljen Božiæ!

Domovinske vijesti

Biskup Milovan blagoslovio kapelicu u Stihoviæima u župi Lindar

Susret biskupa Puljiæa s novinarima

Dubrovnik: Izabrani novi festanjuli

Neumorni graditelj crkava i Crkve

Prvi studentski "Doèek Nove godine s Isusom"

Otvoreno pismo mons. Stankoviæa predsjedniku Mesiæu

Kardinal Bozaniæ uputio božiænu i novogodišnju èestitku metropolitu

Amfilohiju Radoviæu

Priopæenje zajednice Cenacolo o preminulom mladiæu

Crkva u Hrvata

Poruka kardinala Puljiæa u povodu Sveæenièke godine

Inozemne vijesti

Zapoèeo Europski susret mladih u Poznanju

Pokop Nikole Kopernika 467 godina nakon smrti

Umro umirovljeni tokijski nadbiskup

U Rusiji ubijen pravoslavni sveæenik

Novi monetarni sporazum Svete Stolice i Europske unije

Torinsko platno dostupno javnosti u svibnju 2010.

Rabin Di Segni o predstojeæem Papinu posjetu rimskoj sinagogi

SAD: Posebna marka u povodu stote obljetnice roðenja Majke

Terezije

Prilog dokumenti

Petar Lombardski

Isus je mir za svijet

Naša je nada u Bogu

Prilog prikazi

Dnevnik duše i ostali pobožni spisi

Zvuèno izdanje "Hrvatski sveci i blaženici"

"Sveti trag u XX. stoljeæu"

Domovinske vijesti

Na blagdan sv. Stjepana biskup Milovan pohodio Dom uRašiRaša, 26.12.2009. (IKA) - Tradicionalno u sklopu božiænihblagdana biskup Ivan Milovan pohaða Domove za starije inemoæne. Ove godine na blagdan sv. Stjepana pohodio jeDom u Raši i slavio misu. Na poèetku misnog slavlja svimdjelatnicima, na èelu s ravnateljicom Doma EsmomRadièanin, i štiæenicima poželio je sretne božiæne blagdane.U homiliji je istaknuo blizinu Crkve prema onima koji sunajviše potrebni naše blizine, te poželio da uz svu struènupomoæ koju pružaju djelatnici Doma bude i one koja æe bitiprožeta ljubavlju. Božiæ je blagdan obiteljskog zajedništva,topline i ljubavi, a vi ste jedna velika obitelj, poruèio jebiskup Milovan.

Biskup Milovan blagoslovio kapelicu u Stihoviæima užupi LindarStihoviæi, 27.12.2009. (IKA) - Na blagdan Svete obitelji,27. prosinca, poreèko-pulski biskup Ivan Milovan u pratnjidomaæeg župnika mons. Ivana Bartoliæa blagoslovio jeobnovljenu kapelicu u mjestu Stihoviæi, župa Lindar kodPazina. Na poèetku obreda sve nazoène, a napose biskupa,pozdravio je mons. Bartoliæ te zahvalio svima koji su dalisvoj prinos obnovi kapelice, osobito Mauriciju Smokoviæu iRobiju Stihoviæi koji su sve potaknuli. Mons. Bartoliæistaknuo je da je to petnaesta kapelica koja je u posljednjihgodina obnovljena na podruèju župe Lindar. Biskup Milovan zahvalio je svima koji su dali svoj doprinosu oèuvanju kršæanskih znakova na tome podruèju. Poželio je,posveæujuæi kapelicu Svetoj obitelji, da se i naše obiteljiiznutra posvete kako bi bile mjesto gdje æe se razvijati iduhovne vrednote. Napose je pozvao supružnike da èuvajudostojanstvo braka i obitelji. Nazoènima se obratio i naèelnik opæine Graèišæe IvanMijandrušiæ koji je istaknuo da je opæina pomogla i da æe idalje pomagati takve projekte.

Biskup Mrzljak predvodio u Èakovcu misu u Caritasovuboravku za djecuÈakovec, 28.12.2009. (IKA) - Na blagdan Nevine djeèice,28. prosinca, varaždinski biskup Josip Mrzljak i ove jegodine u prigodi božiænih blagdana pohodio Dnevni boravakdjece i mladih s posebnim potrebama "Dr. Antun Bogdan" uÈakovcu. U toj ustanovi Caritasa Varaždinske biskupijebiskup Mrzljak predvodio je misno slavlje u zajedništvu sgeneralnim vikarom i predsjednikom Biskupijskog Caritasamons. Ivanom Godinom, domaæim župnikom iz župe sv.Nikole biskupa fra Stankom Belobrajdiæem i svojimtajnikom Markom Ðurinom. Misi je nazoèilo desetak korisnika zajedno s roditeljima,volonterskim pomagaèima i djelatnicima na èelu svoditeljicom Katarinom Hoblaj, kao i ravnatelj BiskupijskogCaritasa Ante Šola. U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako Božiæ podsjeæada Bog dolazi na zemlju u liku djeteta, nevinog i nemoænogdjeteta koje smo svi pozvani prihvatiti i zajedno s njimeživjeti. Dodao je i da blagdan nevine djeèice podsjeæa nanemoænu djecu koja su stradala u navali zla, èime nas želipotaknuti na prihvaæanje i dobrotu prema djeci, nevinoj inemoænoj, poput djece i u toj ustanovi u kojoj se o njimaskrbi s brižnom pažnjom i na djelotvoran naèin pokazuju i

svjedoèe kršæanska vjera i karitativna ljubav premanajslabijima i najpotrebnijima. Zaželio je svim obiteljimakoje žive s djecom s posebnim potrebama, koja su potrebnevelike žrtve, odricanja i ljubavi, da snagu crpe u susretu sBogom u euharistiji i drugim sakramentima kako bi svojukršæansku vjeru mogli i dalje pokazivati na djelu. Nakon mise sudionici slavlja okupili su se na druženju okobožiæne jelke ispod koje su bili darovi za 15-tak mladihkorisnika te ustanove, te oko velikih ureðenih jaslica idjetešca Isusa na slamici u djeèjim invalidnim kolicima.Voditeljica Hoblaj predstavila je novi ureðaj za fizikalnuterapiju koji je nedavno nabavljen sredstvima donatora.Rijeè je o ureðaju za magnetoterapiju, vrijednom 47.000kuna. Nabavljen je donacijama koje su prikupljene nahumanitarnom koncertu Evelin Novak u Èakovcu, apomogle su i donacije Grada Èakovca, Hrvatskih autocesta,mons. Leonarda Logožara, župe Pribislavec, ministranatažupe Sveta Marija, tvrtki Team d.d., Ambijenti i GeobiroÈakovec, Promocija d.o.o. Zagreb i župnika JohannaKepellera iz Švicarske te drugih donatora. Dnevni boravak djece i mladih s posebnim potrebamazaživio je 1996. godine u Èakovcu u kuæi koju je darovaosveæenik dr. Antun Bogdan i èije ime nosi. U dnevnomboravku skrbi se o djeci s najtežim oblicima cerebralneparalize i drugih ošteæenja zbog èega su potrebna trajne tuðeskrbi i pomoæi. Petnaestak korisnika te ustanove još uvijekživi u svojim obiteljima diljem Meðimurja, a svako jutro ponjih dolazi specijalizirano Caritasovo kombi-vozilo, te ihpopodne vraæa njihovim domovima i obiteljima. U velikojCaritasovoj obitelji njima se pruža dnevni boravak, koji neobuhvaæa samo odgovarajuæu kvalitetnu skrb, njegu ifizikalnu terapiju, nego i odgoj i obrazovanje te pouku uvjeri, pa djeca po želji njihovih obitelji primaju i potrebnesakramente. Zahvaljujuæi donacijama brojnih dobroèiniteljakoji niz godina prema svojim moguænostima pomažu tuustanovu, skrb o djeci podignuta je na izuzetno visoku razinubuduæi da su nakon izgradnje i ureðenja nove zgrade teustanove nabavljena razna suvremena pomagala kojaolakšavaju tjelesne patnje teško invalidne djece i mladih. Osim što je predvodio misu za invalidnu djecu u Caritasovojustanovi u Èakovcu, biskup Mrzljak predvodio je i misu nasvetkovinu sv. Stjepana prvomuèenika u subotu 26. prosincau varaždinskoj katedrali, gdje su misi veæ tradicionalnonazoèili èlanovi Društva distrofièara, invalida cerebralne idjeèje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina.

Susret biskupa Puljiæa s novinarimaDubrovnik, 29.12.2009. (IKA) – Dubrovaèki biskup ŽelimirPuljiæ primio je 29. prosinca u Biskupskom dvoru uDubrovniku dubrovaèke medijske djelatnike na redovitombožiæno-novogodišnjem primanju. Uz izmjene èestitakanovinari su dubrovaèkom biskupu èestitali dvadesetuobljetnicu ustolièenja na èelo Dubrovaèke biskupije koja æese proslaviti u sijeènju. Biskup je novinare upoznao sporukom pape Benedikta XVI. za Svjetski dan miranaslovljenom "Ako želiš njegovati mir, èuvaj stvoreno".Najavio je i tribine "Ususret sv. Vlahu" koje predstavljajudaljnju pripravu za svetkovinu dubrovaèkog parca, aodržavat æe se svakog èetvrtka od 16. sijeènja, te proglasiofestanjule Feste sv. Vlaha 2010. godine.

Domovinske vijesti ika

2 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Biskup Škvorèeviæ uputio pismo obiteljima s brojnomdjecomRedovito se uspješne traži meðu poslovnim ljudima. Kako toda kod nas još ni jedna majka brojne djece nije proglašenazaslužnom graðankom i predložena za neko javno odlièje?Požega, 29.12.2009. (IKA) – U prigodi Božiæa i blagdanaSvete obitelji održan je 28. prosinca u Požegi šesti putasusret obitelji s petero i više djece iz Požeške biskupije.Sudjelovalo je oko èetiristo obitelji iz kojih se u Požegiokupilo oko 1500 èlanova. S njima je biskup AntunŠkvorèeviæ slavio misu u katedrali. Kao i prijašnjih godinabiskup im je tom prigodom uputio pismo, koje je proèitao naprogramu nakon mise u sportskoj dvorani "Grabrik". Biskup u pismu, meðu ostalim kaže: "Dok se minulogBadnjaka na misi polnoæki u našoj katedrali naviještaoulomak iz Evanðelja po Luki o Isusovu roðenju ubetlehemskoj štalici, kako ga je Marija brižno povila ipoložila u jasle, mislima sam bio s vama u vašim obiteljima,zaustavljen pred kolijevkama u koje ste položili brojnudjecu. Svojim opredjeljenjem za život vi na svoj naèinoèitujete ono što je najsnažnija poruka Božiæa: Bogneizmjerno voli èovjeka! Postao je jednim od nas da bi zanas umro i uskrsnuo te nam podario život vjeèni. Bog nas povašem prihvaæanju brojne djece uvjerava da voli Hrvatsku.Kad primate brojnu djecu i nastojite ih kršæanski odgojiti, visuraðujete na njegovu naumu o èovjeku. Od srca vamèestitam i duboko zahvaljujem za to plemenito djelo!" Zatim biskup nastavlja: "Radujem se što i ovog Božiæa oblagdanu Svete obitelji oko èetiri stotine obitelji s petero iviše djece iz naše biskupije hodoèasti na susret vjere,zajedništva i ohrabrenja u požešku katedralu. Sve vassrdaèno primam i svima upuæujem iskreni bratski pozdrav,pun poštovanja za ljubav i žrtvu koju svakodnevnoprikazujete. Poseban pozdrav upuæujem vašoj djeci i dijelims njima radost što ona mogu rasti u toplini obiteljskogzajedništva. Poznati su mi vaši problemi i poteškoæe koje vaspritišæu i odgovornost koju nosite za odgoj svoje djece. Sveih povjeravam Bogu i sjedinjujem s Isusovim trpljenjem, dadonesu pobjedu života. Ta pobjeda ne ostvaruje seprvenstveno po materijalnim dobrima i gospodarskomnapretku, nego po ljudima kojima ona služe. Vi ste pravihrvatski dobrotvori jer obogaæujete svoju domovinunajveæom vrijednošæu: èovjekom. Premda èesto umaterijalnom siromaštvu, vi ste najbogatiji ljudi po djecikoju ste primili te se s vama ponosimo".U zakljuèku biskup kaže: "Pri kraju svake godine nastoje sepraviti raèuni, procjenjivati uspješnost, dodjeljivati nagrade iodlièja najboljima. Tko su ti u Hrvatskoj? Redovito seuspješne traži meðu poslovnim ljudima. Kako to da kod nasjoš ni jedna majka brojne djece nije proglašena zaslužnomgraðankom i predložena za neko javno odlièje? Kako to dani jedna obitelj s brojnom djecom nije nagraðena za služenježivotu? Jesmo li društvo koje je neosjetljivo za istinskevrijednosti? Ovaj vaš susret u Požegi još je jedan podignutiglas u prilog života u Hrvatskoj. Ako ga ne èuju oni od ljudikojima bi to bila dužnost, èuje vas Bog i zahvaljuje vamhrvatska buduænost kojoj na najbolji naèin služite! Ostaniteèvrsti u uvjerenju da je èovjek najveæa vrednota za koju seisplati sve žrtvovati. To je uèinio Bog kad je dao Sina svogaza nas".

.

Dubrovnik: Izabrani novi festanjuliZa festanjule predstojeæe Feste svetoga Vlaha 2010. izabranikapetan Jakša Margaretiæ i obrtnik Nikola KristoviæDubrovnik, 29.12.2009. (IKA) – Kapetan Jakša Margaretiæ iobrtnik Nikola Kristoviæ novi su festanjuli nadolazeæe festesv. Vlaha èija imena je na redovitom godišnjem susretu snovinarima održanom u Biskupskom dvoru u Dubrovniku29. prosinca proglasio biskup dubrovaèki Želimir Puljiæ.Tom proglašenju prethodila je uobièajena procedura.Naime, Bratovština festanjula svetoga Vlaha iz Dubrovnika,koja okuplja 58 živuæih festanjula, izmeðu šest predloženihkandidata, sukladno svom Statutu, 7. prosinca 2009. tajnimje glasovanjem izabrala festanjule predstojeæe Feste svetogaVlaha 2010. i to iz reda pomoraca, kapetana JakšuMargaretiæa (64), a iz reda obrtnika, soboslikara NikoluKristoviæa (47). Njihov izbor potvrdio je dubrovaèki biskupdr. Želimir Puljiæ te je 29. prosinca novim festanjulima uBiskupskome dvoru u Gospinu Polju uruèio povelje oimenovanju, a neposredno zatim na tiskovnoj konferenciji iproglasio njihov izbor.Izbor festanjula baš izmeðu pomoraca i obrtnika uspomenaje na kršæanski i slobodarski duh Dubrovaèke Republikekoja je pod zaštitom svetoga Vlaha uživala samostalnost iblagostanje od rada prvenstveno tih zanimanja.Glavno mjerilo kojim se èlanovi Bratovštine vode pri izborunovih festanjula jesu èestitost i struènost; da su u svomezvanju radišni i odgovorni, da ih prati dobar glas ljudskoga ikršæanskog ponašanja, da su praktièni vjernici, ugledni iomiljeni na poslu, u obiteljskom i osobnom životu.Rijeè festanjuo (nekad se èuje i festanjo) znaèi voditeljsveèanosti, svetkovnik. U sakristiji zborne crkve Sv. Vlahaèuva se popis festanjula od 1874. do danas s tim da nisu biliimenovani za feste 1917., 1918., 1942. - 1944. i 1949. - 1969.Festanjuli sastavljaju proglas za godišnju Sveèanost svetogaVlaha, skrbe se za prireðivanje i tijek proslave tenajkorjenitije dubrovaèke tradicije, a i sami postaju njezinièuvari kad u procesiji gradskim ulicama prate najveæudubrovaèku svetinju, moæi glave svetoga Parca.Novi festanjuli dužni su tijekom sijeènja osobno pohoditi svežupe od Vitaljine do Stona i pozvati tamošnje župljane ižupnike da doðu na Festu zaštitnika grada Dubrovnika iDubrovaèke biskupije. Župnim i samostanskim crkvama,školama i drugim institucijama predaju tiskane proglase iprograme Feste. Na Koloèep, Lopud, Šipan i Mljet festanjuokapetan šalje proglas i program po kolegi zapovjednikubroda koji povezuje te otoke s Gradom. Župama u Pelješkomi Korèulanskom dekanatu proglas i program šalju se poštom.Festa sv. Vlaha 2010. godine prvi put æe se slaviti i kao festakoja je nedavno proglašena nematerijalnom baštinomcijeloga èovjeèanstva, duhovnom vrijednošæu ljudskoga roda.

U Vinkovcima uskoro Centar za beskuænike, puèkakuhinja i savjetovalištaVinkovci, 29.12.2009. (IKA) - Kako bi pridonio štokvalitetnijoj i uèinkovitijoj pomoæi ljudima u potrebi, atemeljem dosadašnjih dobrih iskustava, Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije kao stvarni i odgovorni nositelj ikoordinator sveukupne karitativne djelatnosti predstavio jevinkovaèkom gradonaèelniku dr. Mladenu Karliæu svojekaritativne projekte i planove koje nalažu potrebe gradaVinkovaca. Još prije dvije godine, a temeljem razgovora sCentrom za socijalnu skrb, došlo se na ideju otvoriti kuæu zabeskuænike. Ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije vlè. Ivica Rebiæ pojasnio je kako binadbiskupijski Caritas koji je predložio te projekte dao i svojdoprinos. S obzirom kako su u proraèunu veæ predviðena

Domovinske vijestiika

35. sijeènja 2010. broj 1/2010

odreðena sredstva za kupovinu stanova ili zgrada,gradonaèelnik je rekao kako æe odmah poslije Nove godinepokušati ta sredstva usmjeriti na kupovinu ili rješavanjejednog takvog prostora za beskuænike. S Centrom zabeskuænike bila bi povezana i puèka kuhinja koja bi se radilavjerojatno kod bolnice. Grad je spreman osigurati financijskasredstva, to jest sufinancirati rad puèke kuhinje i dati svupomoæ koja je potrebna.S obzirom da Caritas u Novom Selu ima zgradu koju jedobio, a rijeè je o zgradi stare škole u kojoj je za vrijemeDomovinskoga rata bio Centar za dijete u kojemu se dijelilahumanitarna pomoæ, Caritas bi istu obnovio za savjetovalištaza koja je veæ lobirao sredstva.

Susret suradnika èasopisa VeritasNa susretu su se okupili gotovo svi èlanovi Urednièkogavijeæa, autori priloga, fotografi, povremeni suradnici ipodupirateljiZagreb, 30.12.2009. (IKA) - U prostorijama Uredništvaèasopisa Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga uZagrebu održan je 30. prosinca godišnji susret svihsuradnika. Na susretu su se okupili gotovo svi èlanoviUrednièkoga vijeæa, autori priloga, fotografi, povremenisuradnici i podupiratelji. Sve je na poèetku susreta pozdravioglavni urednik èasopisa fra Ivan Bradariæ i zahvalio im nasvesrdnoj pomoæi i suradnji. Zatim je predstavio djelatnostèasopisa i brojnih izdanja u protekloj godini te je zakljuèiokako s proteklom godinom èasopis Veritas ima razloga bitizadovoljan. Naklada èasopisa je i ove godine lagano rasla, aèitatelji, svojim primjedbama i pitanjima, i sami radosudjeluju u kreiranju sadržaja èasopisa. Od ostalihaktivnosti, urednik je istaknuo brojna hodoèašæa u Padovukoja postaju prepoznatljiv znak ovoga èasopisa, djelatnostkaritativne sekcije "Kruh sv. Antuna", brojne promocijeknjiga i èasopisa i slièno. Uslijedilo je druženje uz dobropripremljen stol okrjepe, razgovor i ugodnu pjesmu.

Neumorni graditelj crkava i CrkvePokop don Petra Šimiæa na zagrebaèkom Mirogojupredvodio biskup Pozaiæ, a misu zadušnicu u crkvi SvetaMati slobode biskup JezerinacZagreb, 30.12.2009. (IKA) – Don Petar Šimiæ, sveæeniksalezijanac, preminuo je 26. prosinca 2009. u 72. godiniživota, 55. redovnièkih zavjeta i 45. sveæeništva. Sprovodneobrede za don Petra Šimiæa na zagrebaèkom groblju Mirogojuz okupljeno mnoštvo vjernika predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Valentin Pozaiæ, a misu zadušnicu u crkviSveta Mati slobode vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Petar Dominik Šimiæ roðen je u brojnoj obitelji 28. lipnja1938. u Drinovcima, kotar Ljubuški. Od 1951. do 1954.godine pohaða Željeznièku industrijsku školu u Zagrebu tese susreæe sa salezijancima. U novicijat ulazi 1954. u Rijeci.Od 1955-1958. pohaða Nadbiskupsku klasiènu gimnaziju uZadru. Za sveæenika ga je zaredio kardinal Franjo Šeper 29.lipnja 1965., a prva služba bila mu je kapelanom u župi sv.Ane u Rudešu. Don Petar bio je veliki graditelj. Još kao mladomisnik,kapelan, zajedno sa župnikom don Nikolom Vuglecom gradiprvu crkvu sagraðenu poslije rata u Zagrebu - crkvu Sv. Aneu Rudešu. U Rijeci (1967-1968), kao školski savjetnik iprofesor, preureðuje crkvu Sv. Josipa prema novimliturgijskim propisima II. vatikanskog koncila. Imenovanupraviteljem župe Marije Pomoænice kršæana u Splitu(Kman), voditelj je gradnje crkve i pastoralnog centra. Uzcrkvu - zgradu don Petar izgraðuje i živu crkvu - župnu

zajednicu, istièuæi se osobito propovijedanjem ikatehiziranjem. U Splitu ostaje do 1977. Po dolasku nazagrebaèku Knežiju pokreæe obnovu crkve MarijePomoænice, koja se ureðuje izvana: dvorište i vjeronauènadvorana, i iznutra: mozaici - Don Boscova vizija Crkve uprezbiteriju glavnog oltara, te pokrajnji oltari s likom sv.Antuna i kardinala Alojzija Stepinca. Zbog toga je imaoprobleme s tadašnjim vlastima, koje su htjele maknuti nesamo mozaik (kao u župi Stražeman) nego i svaki spomenStepinca, ali don Petrova umješnost i dosjetljivost odnijela jepobjedu, a mozaik je ostao ne samo kao spomen, nego i znakzahvalnosti onome koji je darovao ciglu za gradnju crkve naKnežiji, utemeljio župu i povjerio je salezijancima. Godine1983. imenovan je kapelanom u župi Duha Svetoga uStaglišæu i voditeljem gradnje crkve i pastoralnog centra. Od1985. do 1992. upravitelj je te iste župe u kojoj je izgradiocrkvu i župnu kuæu. Zatim je don Petar radio na otkupuprostora, ureðenju i otvorenju nove crkve u naselju Vrbani.Nakon kratkog permanentnog obrazovanja u Njemaèkoj(1992-93), obavlja službu kapelana i vjerouèitelja uPolicijskoj akademiji (1993-94.), i tu je u samo tri mjesecapodignuta crkva Sv. Mihovila, zaštitnika kapelanije. No, kruna svih njegovih graditeljskih pothvata je zavjetnacrkva u spomen poginulima za Domovinu Sveta Matislobode. Naslov preuzet iz Trsatskih litanija (iz 1560.)povezuje hrvatsku povijest i sadašnjost, kao zalog bolje,slobodne, buduænosti. Od prve ideje 1993. pa do svoje smrtidon Petar bio je ne samo voditelj i koordinator gradnje negoi duša svih zbivanja povezanih uz to svetište, koje jeodnedavno i župna crkva župe Duha Svetoga. Don Petar bio je neumorni graditelj crkava i Crkve. Gradioje ne samo zgrade, veæ i zajedništvo, zajednice, Crkvu kaovjernièki narod Božji, salezijansku zajednicu i zajedništvo.Odgajajuæi druge i sam se usavršava, osobnim radom istudijem, marno prati teološku, filozofsku, sociološku,psihološku i drugu literaturu i to nastojao pretoèiti ukršæansku poruku: s oltara u homiliji, u uèionici u katehezi, uosobnim susretima, u bratskom razgovoru. Meðu ostalimslužbama don Petar bio je od 1994. do 2000. zamjenikprovincijala, èlan povjerenstva za salezijansku obitelj i župnipastoral (1997-2000), èlan provincijalnog ekonomskogpovjerenstva (1997-2000). Godine 1999. imenovan jevojnim kapelanom s djelomiènim radnim vremenom ukapelaniji Sv. obitelji - u vojarni Borongaj - za sve postrojbei djelatnike vojarne. Istodobno bio je župni vikar u Jarunu, aod 1999. do 2005. i ravnatelj zajednice, u dva mandata. Uz sve napore pastoralnog rada i gradnje, don Petar nosi iteški teret bolesti kojoj je naposljetku podlegao 26. prosinca2009.

Biskup Škvorèeviæ krstio sedmo i osmo dijete obiteljiAndrijeviæPožeški krstio Mihaela i Gabrijela, braæu blizance, sedmo iosmo dijete Katarine i Franje AndrijeviæPožega, 30.12.2009. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Petra iPavla u Požegi 30. prosinca požeški biskup AntunŠkvorèeviæ služio je euharistijsko slavlje u tijeku kojeg jekrstio Mihaela i Gabrijela, braæu blizance, sedmo i osmodijete Katarine i Franje Andrijeviæ. Na poèetku slavljabiskupa i sve nazoène pozdravio je župnik preè. Nikola Jušiæizrazivši radost zbog novih života zaželjevši da ih još bude iu toj župi i u biskupiji. Roðenje djece je uvijek otajstveni dogaðaj, kazao je biskupŠkvorèeviæ, jer mi ne možemo prodrijeti u tajnu èovjekovabiæa. Dok zahvaljujemo Bogu za nove živote, želim, dodaoje biskup, zahvaliti i obitelji Andrijeviæ jer zahvaljujuæi


4 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

vašoj žrtvi i ljubavlju Hrvatska ima svoju buduænost.U Hrvatskoj još uvijek postoji osjetljivost za Boga, kazao jebiskup u propovijedi, a što se posebno osjetilo za nedavnogsusreta obitelji s petero i više djece u Požegi. U njihovuprihvaæanju brojne djece nama se dogaða Božji obilan dar.Oni koji Bogu nisu otvoreni ne vide ljepotu i dragocjenostdara života, novog ljudskog života. Po takvima naša zemljapostaje siromašna, rekao je biskup istaknuvši kako roditeljitrebaju pomagati svojoj djeci da ne postanu žrtve svijeta.Svjedoci smo kako danas u Hrvatskoj mnogi ne vjerujuBogu nego vjeruju nekoj logici èovjeka koju je netkonametnuo zbog vlastitih i drugih interesa pa se onda s javnihgovornica i preko medija propovijeda ono što je protivèovjeka, njegova dostojanstva i života. Oduprijeti se tommentalitetu može samo onaj koji je iznutra ojaèan Božjomsnagom stoga je molitva silno jako sredstvo kojom možemobiti èvrsto privezani uz Boga, kazao je biskup Škvorèeviæ,dodajuæi da je Isusova škola najvažnija za odgoj i rast djecete da u tome uvijek raèunaju na Božju pomoæ.

Božiæni koncert u Novoj GradiškiU crkvi Sv. Terezije predstavljen nosaè zvuka Vokalnogansambla "Lira"Nova Gradiška, 30.12.2009. (IKA) - U prostorunovogradiške crkve Sv. Terezije predstavljen je 30. prosincanosaè zvuka Vokalnog ansambla "Lira" koji djeluje usastavu KUD-a "Tamburica" Staro Petrovo Selo od 2002.godine. Do sada su se uspješno predstavljali na razlièitimmanifestacijama u zemlji i inozemstvu. Vjernicimanovogradiškog kraja poznati su po tradicionalnim božiænimkoncertima, koje su proteklih godina uprilièili u razlièitimžupama na podruèju Požeške biskupije. Njihov prvi CD, naslovljen "Idu anðeli", donosi božiænepjesme koje je uglavnom obradila i prilagodila voditeljica"Lire" prof. Renata Grgiæ. Glazbena pratnja povjerena jeprof. Heleni Helle, ali pojavljuju se i solisti, flautistice.Nekoliko pjesama je u a capella izvedbi. Meðu skladbama jei rado slušana "Šokaèka božiæna pisma" uz tamburaškupratnju. Koncert u crkvi Sv. Terezije, meðu ostalima, pratili suzamjenica novogradiškog gradonaèelnika dr. Ljepša Rakaste novogradiški župnik i dekan preè. Perica Matanoviæ, aposjetitelje je pozdravio voditelj "Tamburice" Milan Rosiæ.Pokrovitelj izdanog nosaèa zvuka "Idu anðeli" je opæinaStaro Petrovo Selo, a èlanovi "Lire" zahvalni su na potporisvojim obiteljima, prijateljima i staropetrovoselskomžupniku i dekanu Novokapelaèkoga dekanata preè. AntunuPrpiæu. Pred Božiæ, vokalni ansambl "Lira" predstavio sežiteljima svoje – staropetrovoselske opæine, a upotpunili su icjeloveèernji božiæni koncert župnog zbora u Novoj Kapeli.

Poticaj na jednostavnostPoznanj, 30.12.2009. (IKA) - Na poèetku zajednièkeveèernje molitve 30. prosinca na 32. europskom susretumladih u Poznanju, brat Alois ponovno je izrazio radostsusreta u Poljskoj, jer braæa iz Taizea baštine ljubav zaPoljsku koju je ostavio brat Roger. Zahvalio je i mjesnomnadbiskupu Stanislawu Gadeckom na pozivu, kao iekumenskoj skupini koja je bila ukljuèena u pripremususreta. Nadbiskup Gadecki zahvalio je, pak, na odazivutolikog broja mladih, što je veliki dar za Poznanj, najstarijupoljsku biskupiju, ali isto tako i za Poljsku. Podsjetio je ikako je prvi Poljak koji je ušao u Zajednicu u Taizeu bratMarek, takoðer iz Poznanja.Brat Alois nastavio je razmišljanje prvog dana, o promjeni

srca, s naglaskom "odabrati jednostavnost". Istaknuo je kakopromjena srca nije èin volje - naše se srce mijenja kad smookrenuti prema Bogu, On je taj koji ga mijenja. Euharistija jejasan izraz toga darivanja. Marija nam uvijek svjedoèi daBog dolazi. U teškom poljskom povijesnom iskustvueuharistija i štovanje Marije mnogima su pomogli imatipovjerenje u Boga. Mnogi od nas žele odabrati jednostavnostživota, jer upravo odabir jednostavnosti priprema naše srceda dijelimo ono što imamo, rekao je brat Alois, te izniosvjedoèanstvo kineskih redovnica koje su došle pomoæiunesreæenima u provinciju Seèuan, koju je protekle godinezadesio potres. Slušali smo redovnice kako bi boljerazumjeli koji je naèin dijeljenja onoga što imamo,jednostavnost i nesebiènost, zakljuèio je brat Alois. Te se veèeri posebno molilo za prisutne mlade iz Bjelorusije,Rusije, Turkmenistana, Uzbekistana, Ukrajine, Gruzije,Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, CrneGore, Litve i Slovaèke, a pozdravljeni su i mladi iz Kine,Hong Konga, Koreje, Japana, Indije, Indonezije, Singapura,Filipina, Malezije, Vijetnama, Izraela i Cipra. Molitvi sunazoèili predstavnici katolièke, pravoslavne i protestantskeCrkve, kao i izaslanik poljskoga predsjednika, predstavnicipolitièkog života Poznanja.

Misa zahvalnica u splitskoj prvostolniciSplit, 31.12.2009. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup dr.Marin Barišiæ predvodio je na Staru godinu, 31. prosinca,tradicionalnu misu zahvalnicu Te Deum u splitskojprvostolnici Sv. Dujma. Okupljenim vjernicima te subraæisveæenicima mons. Barišiæ skrenuo je pozornost na to da senalazimo na jednom pragu, pragu kojega svake godineprelazimo i koji nas upuæuje da se osvrnemo na proteklovrijeme te da analiziramo sve što se dogodilo kroz proteklugraðansku godinu. Bilo je lijepih i manje lijepih dogaðaja.Oni nas testiraju u našoj ljudskosti i našem kršæanskomodgoju. "Dobro je i potrebno osvrnuti se unazad, ali je još potrebnijeodgovorno živjeti danas s pogledom u buduænost. Osimvanjštine trebamo obnoviti nutrinu te, s pouzdanjem u Božjuprovidnost, izgraðivati bolji i pravedniji svijet po uzoru nanašeg Spasitelja i Otkupitelja Isusa Krista! istaknuo je mons.Barišiæ.Uz pjesmu Te Deum mješovitog katedralnog zbora podvodstvom mo don Šime Maroviæa i orguljašku pratnju mo s.Mirte Maèina Škopljanac, sveæenici i vjernici Splitsko-makarske nadbiskupije molitvom su se oprostili od 2009.godine zahvalivši Bogu na svemu što su primili.

Misa zahvalnica u požeškoj katedraliPožega, 31.12.2009. (IKA) - Posljednjega dana 2009.godine u požeškoj katedrali misu zahvalnicu predvodio jepožeški biskup dr. Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji skancelarom Ivicom Žuljeviæem, katedralnim župnikomMarkom Pišoniæem, tajnikom Goranom Lukiæem ikatedralnim vikarom Antom Iviæem.U uvodu slavlja biskup je kazao da završava jedna graðanskagodina za koju euharistijskim slavljem želimo zahvalitiBogu za sva dobraa koja smo primili kao pojedinci, obitelji imjesna Crkva. U propovijedi je rekao da smo svjedoci kakovrijeme prolazi, a godine dolaze. Meðutim, Božja rijeèkazuje da nije vrijeme to koje nas razara i èini starima. Našživot, naše ljudsko postojanje nije potrošeno vremenom negose troši i na kraju potroši za svu vjeènost onim što je u nama,u nas ucijepljeno kao negativnost, sebiènost, zloæa, grijeh.To su odreðena duhovna stanja koja nisu uvjetovana



vremenom. U korijenju našeg biæa nas nagriza i troši zloæa igrijeh. Što se može s tom stvarnošæu uèiniti i što se tu možepopraviti i promijeniti? Ako nam znanstvenici produže životšto to znaèi ako nam ne mogu pomoæi da se riješimonegativnosti duha, zapitao je biskup.Pojavio se jedan, Sin Božji, dodao je biskup, koji nije bio niuèenjak, ni vraè, niti vješt u nekim drugim ljudskimsposobnostima, ali je bio toliko moæan da je to naše stanjepobijedio snagom Duha Božjeg. Isus Krist, nastavio jebiskup, treba biti naša zajednièka sudbina u hrvatskoj zemlji.Želimo danas zahvaliti Bogu što je tako smislio našusudbinu u Isusu Kristu pa se mi ne trebamo bojatiprolaznosti vremena nego mu zahvaljivati i za vrijeme i zaprolaznost i za smrt jer u njoj se konaèno dogaða naš prijelaziz ove stvarnosti u konaènu, kazao je biskup koji je tomprilikom zahvalio i svim svojim suradnicima, prije svegasveæenicima kojih se ove Sveæenièke godine posebnospominjemo, djelatnicima i suradnicima svih biskupijskihustanova kroz koje se služi dostojanstvu èovjeka. Biskup je zahvalio i svima koji su pomogli da se ove godineotvori Katolièka osnovna škola s produženim boravkom teisto tako Bogu i onima koji su pomogli za brojne pothvatePožeške biskupije na karitativnom podruèju, meðu kojima jestipendiranje uèenika i studenata, rad Caritasove kuhinje,pomoæ starijima prognanicima i samcima iz Bosne iHercegovine koji žive od skromne mirovine, pomoæstanovnicima prognanièkog naselja Kovaèevac, potporaobiteljima s petero i više djece, dodatak za produženiboravak djece Katolièke osnovne škole, pomoæ nastradalimaod potresa u Italiji i na Sumatri te misijskom radu misionaruKarlu Prpiæu u Africi. Isto tako je iskazana osjetljivost i zabrojna staraèka domaæinstva u biskupiji kao pojedinihsocijalnih i zdravstvenih ustanova meðu kojima je i bolnicau Novoj Gradiški i Požegi. Želimo Bogu zahvaliti što nam jepomagao da uèinimo neke mrvice dobra i tako oèovjeèimoove naše prostore i život èovjeka u ovoj našoj lijepojdomovini, kazao je biskup, posebno još zahvalivšicaritasovim volonterima na svemu što su 2009. godine èinilida bi pomogli èovjeku. Na kraju je biskup zamolio Božjiblagoslov za 2010. godinu.

Misa zahvalnica u ZadruZadar, 31.12.2009. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðapredvodio je u èetvrtak 31. prosinca u katedrali Sv. Stošije uZadru misu zahvalnicu sa sveèanim Tebe Boga hvalimo zaproteklu graðansku godinu. Zahvalio je za dar života, rada iBožja djela u pojedincu, obitelji, Crkvi, domovini i svijetu,kao i za sve bolesti i križeve. Pred odgovornošæu smo kakosmo živjeli godinu i izvršavali zadatke roditelja, djece,radnika, sveæenika, biskupa. Zapitajmo se "Gospodine, kakosmo ti služili ovu godinu", rekao je nadbiskup, istaknuvši daje to i trenutak kajanja za propuste u našem životu.Potaknuvši na zahvalnost Bogu za prijeðeni put još jednoggodišnjeg kruga, potaknuo je vjernike da prošlost koje nismogospodari predamo Gospodinu. "Zastanimo pred pitanjemšto smo èinili, èime smo se bavili i kako smo kao kršæaniživjeli svoje dužnosti, kako smo služili Bogu i narodu. Štosmo èinili da njegovo otajstvo doðe ljudima, da bude dobra uraznim podruèjima života, da ljudi otkriju Boga, budu bolji inaðu smisao života", rekao je nadbiskup. Izrazio je priznanje organiziranom pastoralu u 117 župaZadarske nadbiskupije kako bi Bog bio prisutan po molitvi,radu i zauzetosti sveæenika. Istaknuo je dogaðaje Sveæenièkegodine i Godine mladih u pripremi za nacionalni susretmladih u Zadru. "Ti su dogaðaji okrenuti prema buduænosti,da u nama pobude želju da budemo bolji, prepoznatljivi i

vidljivi Božji znak", rekao je nadbiskup, ukazavši na smisaoSveæenièke godine: prepoznati vrijednost sveæenika u Crkvii oni koji su daleko od Crkve da prepoznaju tu vrijednost."Godinu sveæenika i Godinu mladih živimo u želji biti Božjiznak, da ga ljudi zavole i žive kršæanski put. Cilj tih naporaje da tajna Kristova utjelovljenja bude prepoznata. Onda jeCrkva živa i vitalna", rekao je mons. Prenða, zahvalivšiBogu za sve ustanove nadbiskupije i crkvene udruge kojesluže evanðelju. Nadbiskup je podsjetio na smrt dva sveæenika proteklegodine, ali i dva mladomisnika, nove sjemeništarce ibogoslove. Zahvalio je za pomoæ raznih institucija udomovini i svijetu u održavanju kulturnih dobaranadbiskupije. Ukazao je na potrebu završetka obnove župnihcrkava pogoðenih ratom a i grad Zadar bi trebao utemeljenjenove tri župe i izgradnju tri pastoralna centra. "Bog je snama u sakramentima i dobroti ljudi. Zamolimo ga da nasprati i vodi, zahvalni što je s nama u obitelji, Crkvi idomovini", rekao je nadbiskup, pozivajuæi sveæenike navjernost Kristovu povjerenju a sve da mole za mlade koji æedoæi u Zadar, da budu kršæanski posluženi.

Misa zahvalnica u osjeèkoj konkatedraliBiskup Hraniæ èestitao župniku mons. Adamu Bernatoviæu10 godina službe, 35 godina sveæeništva i 60 godina života.Osijek, 31.12.2009. (IKATU) - U osjeèkoj konkatedrali Sv.Petra i Pavla misu zahvalnicu za 2009. godinu predvodio je31. prosinca ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup dr. ÐuroHraniæ sa župnikom mons. Adamom Bernatoviæem, župnimvikarom Ivanom Ðakovcem i ðakonom Ivicom Tušekom.Župnik Bernatoviæ, koji je 15. prosinca obilježio desetgodina službe u toj župi, zahvalio je svim svojim župnimsuradnicima te dao kratak pregled pastoralnih dogaðanja u2009. godini. Biskup Hraniæ èestitao je župniku deset godinaslužbe, 35 godina sveæeništva i 60 godina života. Vi ste predvodnik ove župe i po svemu što se dogaða kodvas vidi se vaša ruka i vaš nesebièan angažman. To jeprepoznato i u odluci pape Benedikta XVI. koji vas je 19.lipnja 2009. godine odlikovao kapelanom Njegove svetosti.Uime nadbiskupa Marina Srkiæa, u svoje ime i ime svihžupljana èestitam vam vašu obljetnicu i zahvaljujem nasvemu što èinite za rad ove župe i dekanata kojem ste naèelu. Isto tako, istaknuo bih i podatak da se u vašoj župi uprotekle dvije godine više krstilo nego pokapalo, pa meraduje i taj pozitivan trend, rekao je na kraju misnog slavljabiskup Hraniæ.

Zahvalnica u ŠibenikuŠibenik, 31.12.2009. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivas nakraju graðanske godine, u èetvrtak 31. prosinca, slavio je ukatedrali Sv. Jakova u Šibeniku misu zahvalnicu sasveèanim Tebe Boga hvalimo. Godina kojoj smo veèeras dohvatili kraj zbunjivala nas jeljutim posljedicama do kojih su ovu zemlju i ljude dovelilažni spasitelji. Nisu li nam pune uši poruka koje veædesetljeæima govore kako je spas svijeta i ljudi u veæemmaterijalnom bogatstvu, u veæem kapitalu i veæoj kolièininovca, u proizvodnji i potrošnji. A onda se dogodila recesija.Kao kule od karata rušili su se centri moæi. Ti "spasitelji"svijeta pokazali su se nemoæni. Svijet se susreo s pravimsiromaštvom. Mnogi su se našli u vrtlogu besposlenosti,ukazao je biskup Ivas. Poruèio je kako èovjek ne živi odnovca. Ako èovjek ne živi od solidarnosti sve je uzalud, svese ljudsko ruši i ostavlja tjeskobu nesigurnost i strah. Godinukoja izmièe pamtit æemo i po pitanju smije li Kristov križ


6 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

biti na javnim mjestima u ovoj zemlji i državi. Èak je izrièitoreèeno da ga treba maknuti iz javnih prostora. Kao daljudima nije potreban jedan takav lik koji je umro zaèovjeka. Kao da je sramota vjerovati poruci križa. Mnogi supljeskali takvim prijedlozima, te pisali i vodili debate oslobodi bez križa kao o vrhunskom znaku slobode ovogdoba, istaknuo je biskup Ivas. Na kraju ove godine, koja jeza mnoge bila teška i obeshrabrujuæa, zahvaljujemoGospodinu što je uporno pokazivao da je meðu nama i da jesvjetlo spasonosno. Zahvaljujemo mu što nas je okupljaooko svog oltara, po našim župama, te za sve sakramente ipastoralni rad. Biskup je zahvalio i za proslavu 800.obljetnice Franjevaèkog reda. Osvrnuo se i na Sveæenièkugodinu te je zahvalio za sveæenike koji su u protekloj godinibili navjestitelji radosne vijesti.

Misa zahvalnica u ðakovaèkoj katedraliÐakovo, 31.12.2009. (IKA/TU) - "Ako se za koju svetumisu može reæi da je trenutak zahvale, onda je to na današnjidan, kada želimo, na kraju ove graðanske godine, zahvalitiGospodinu za ono što smo u njoj doživjeli i proživjeli",rekao je 31. prosinca ðakovaèko-osjeèki nadbiskup dr. MarinSrakiæ u uvodu mise zahvalnice u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv. Petra. "Otkucavaju posljednji trenuci ove godine,koju smo doživljavali teško, u kojoj je posebno došla doizražaja društveno-socijalna kriza; u kojoj su mnogi živjelitjeskobno, ne samo zbog onoga što se dogodilo naekonomskom podruèju, nego onoga što je izazvalo krizu uekonomskom životu, a to je zamraèenje moralne svijesti.Mnogima je doista zamraèena moralna svijest i moralnaodgovornost, i dakako da se zbog toga osjeæaju posljedice",istaknuo je mons Srakiæ.U nastavku je rekao kako živimo, istina posljednje trenutkeove godine, ali u èitanjima èujemo "U poèetku bijaše rijeè",dakle živimo izmeðu dva velika dogaðaja: prapoèetakaovoga svemira i ovoga èovjeka, sve do posljednjega trenutkapostojanja svemira. "Mi smo smješteni u malom sitnomrazdoblju, u razdoblju kojemu smo pozvani 'davati ton'. Kadsu se u vrijeme sv. Augustina tužili na godine i vremena kojasu tada dolazila, sv. Augustin je rekao: 'Mi smo ta vremena ite godine'. Zahvalimo Gospodinu na dobru što smo gadoživjeli, na izazovima i teškoæama kroz koje smo prolazili imolimo Gospodina da doista uložimo sve svoje sile, kakobismo suraðivali s njime u izgradnji boljega svijeta",zakljuèio je mons. Srakiæ i nastavio koncelebrirano misnoslavlje, u kojem je župnik župe Svih svetih koja se okuplja ukatedrali Tomislav Æorluka predstavio pastoralno djelovanježupe u tijeku godine.

Misa zahvalnica u zagrebaèkoj katedraliZagreb, 31.12.2009. (IKA) - Tradicionalnu misu zahvalnicupredvodio je 31. prosinca u zagrebaèkoj katedrali zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U koncelebraciji su biliimenovani sisaèki biskup Vlado Košiæ, zagrebaèki pomoænibiskupi Valentin Pozaiæ i Ivan Šaško, imenovani bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, kanonici Prvostolnogkaptola zagrebaèkog i prebendari.Okupili smo se posljednjeg dana graðanske godine da Boguzahvalimo, da mu predamo sve dobro i sve ono što naspritišæe i da mu se preporuèimo za vrijeme koje je prednama, rekao je na poèetku misnog slavlja kardinal Bozaniæ.Biskup Pozaiæ u homiliji je podsjetio kako je 2009. godinana opæe-crkvenom planu u prvom dijelu baštinilaobilježenost Apostolom naroda, sv. Pavlom, da bi u drugomedijelu zaživjela kao Sveæenièka godina sa središnjim likom

sv. Ivanom Vianneyom. Opæa Crkva, i naša domovinskaobogaæene su novom enciklikom o pitanjima socijalnoganauka "Caritas in veritate – Ljubav u istini" pape BenediktaXVI. Društveno-politièki dogaðaj koji je bio znaèaj zaCrkvu i vjersku slobodu bilo je obilježavanje dvadeseteobljetnice pada Berlinskoga zida, rekao je biskup Pozaiæ, tepodsjetio kako je tom prilikom povezano s blagdanom bl.Alojzija Stepinca kardinal Bozaniæ 9. i 10. veljaèe biodomaæin susreta kardinala i predsjednika biskupskihkonferencija Srednje i Istoène Europe. Susret je posebannaglasak stavio na poslanje Crkve u zemljama koje suosjetile silinu i grubost totalitarnoga društveno-politièkogasustava, posljedice koje i dalje osjeæamo duboko urezane utkivo naše hrvatske zbilje.Nadalje, biskup Pozaiæ podsjetio je kako je slavljeprezbiterskoga reðenja bilo prigoda spomenuti se dvadesetgodine biskupske službe nadbiskupa Josipa Bozaniæa, kao iza èestitanje 60. roðendana.Poèetkom lipnja u Zagrebu održano je zasjedanjepredsjedništva Vijeæa biskupskih konferencija Europe ieuropski susret biskupa zaduženih za socijalna pitanja ubiskupskim konferencijama europskih zemalja. Takoðer jeistaknuo pohode mladih sveæenika Venecijanskogapatrijarhata i sveæenika biskupije Treviso koji su u okviruSveæenièke godine željeli dulje upoznati Zagrebaèkunadbiskupiju i bl. pastira muèenika Alojzija Stepinca.Radostan dogaðaj bio je imenovanje i reðenje mons. NikoleKekiæa za biskupa Križevaèke eparhije koja pripadaZagrebaèkoj crkvenoj pokrajini. U protekloj godini bilo je iznakovito hodoèašæe sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije uStaru Gradišku, Jasenovac i Petrinju. Ponovno jeuspostavljena-obnovljena Sisaèka biskupija, uspostavljenaBjelovarsko-križevaèka biskupija, a pomoæni zagrebaèkibiskup Vlado Košiæ imenovan sisaèkim i generalni tajnikHBK mons. Vjekoslav Huzjak prvim bjelovarsko-križevaèkim biskupom. Biskup Pozaiæ istaknuo je kako je na radost Crkve uZagrebaèkoj nadbiskupiji u Sveæenièkoj godini zareðenoosam sveæenika i deset ðakona. Od ostalih važnih dogaðanja,biskup Pozaiæ istaknuo je proslavu 800. obljetniceFranjevaèkog reda 19. rujna u Zagrebu. Bila je to prigoda iza zahvalnost, propitivanje i novi zamah življenja onekarizme koja je neizmjerno obogatila cijelu Crkvu, a naposeban naèin našu Domovinu i hrvatske vjernike, rekao jebiskup. Spomenuo je i kako su u tijeku godine osamstotuobljetnicu prvog spomena slavio i veæi broj župa i mjesta unašoj Nadbiskupiji, na temelju povelje kralja Andrije II. iz129. godine.Na društvenoj smo razini zapoèeli godinu s prijetnjama okrizi, o teškome preživljavanju. Dogodile su se i dogaðaju sezaèudne turbulencije na politièkom polju: transparentnakorupcija i lažna recesija, izluðivanje javnosti, laži i podvale,izdaje i krivokletstva. Zbog zlobe i pakosti, ideološkogasljepila, pohlepe za profitom bez obzira na cijenu, bez èasti idostojanstva: ne mali broj ljudi upamtit æe prošlu godinu kaogodinu boli i tuge, sa suzama. Umjesto globalizacijesolidarnosti promovirala se globalizacija-grobarizacija. Svizajedno, i svaki pojedinac na svom podruèju postojanja idjelovanja, dužan je upitati se, u molitvi i razmišljanju i uraspravi: izgara li moje djelovanje egoizmom ili altruizmomu službi obitelji, zajednice, naroda, Crkve Božje, upozorio jebiskup Pozaiæ.No, ime roðenoga u Betlehemu glasi: Emanuel, što znaèiBog s nama. Uvijek i posvuda Bog je s nama: èeka da èuje iusliša našu molbu i primi našu zahvalu. Stoga, spravednicom junakinjom Juditom usuðujemo se vapitiGospodaru ljudskih srdaca, ljudskih namisli zla i dobra, ali



isto tako iz boli i nade i radosti neka se vine i naš vapaj unebesa, vapaj molbe i zahvale sa sv. Franjom i starcemZaharijom, zakljuèio je biskup Pozaiæ.Na kraju mise i otpjevanog "Tebe Boga hvalimo", kardinalBozaniæ izrazio je zahvalnost kanonicima i prebendarima isvim sveæenicima koji vrše službu ispovijedanja u katedrali.Podsjetio je kako u ovoj Sveæenièkoj godini papa BenediktXVI. želi staviti poseban naglasak i na službu ispovijedanja.Stoga je kardinal potaknuo vjernike na èesto pristupanje tomsakramentu Božjega milosrða, jer je on posebno potreban ukršæanskom životu.

U varaždinskoj katedrali misa zahvalnica za graðanskugodinuVaraždin, 31.12.2009. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je na Staru godinu, u èetvrtak 31.prosinca, zahvalno misno slavlje za proteklu graðanskugodinu u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.Koncelebrirali su generalni vikar mons. Ivan Godina, rektorkatedrale preè. Blaž Horvat, predstojnici biskupijskih ureda idrugi sveæenici, a sudjelovao je veæi broj vjernika. Pozdravljajuæi okupljene, biskup je kazao kako su se sabralina kraju 2009. godine kako bi zahvalili Bogu za svadobroèinstva koja je udijelio tijekom godine. U propovijedije biskup Mrzljak istaknuo kako je ponajprije potrebnozahvaliti na utjelovljenju Božje rijeèi u Isusu Kristu,podsjetivši kako se svake godine spominjemo tog velikogbožiænog otajstva i zahvaljujemo što je Bog došao èovjekudonijevši mu najveæe i najvrednije svjetlo koje prosvjetljujesvakog èovjeka kako ne bi lutao i hodio u tami. Takoðer jekazao kako se potkraj godine spominjemo i svega što sezbilo i dogaðalo kroz tu godinu, pa tako i kroz ovu godinukoju je u Crkvi obilježilo njezino posveæenje sveæenicima.Podsjetio je kako je u lipnju ove godine papa Benedikt XVI.otvorio Sveæenièku godinu koja još uvijek traje i potièe napromišljanje o daru sveæeništva i na zahvalnost za darduhovnih zvanja koja djeluju u našim župnim zajednicama iblizu su našim vjernicima navješæujuæi im Božju rijeè,osobito u ove božiæne dane kada tijekom godišnjegblagoslova pohode svaku obitelj i mole u svakomvjernièkom domu. Istaknuo je kako je potrebno zahvalitisveæenicima na njihovom služenju te moliti za njih da bududobri pastiri. Pozvao je okupljene da osobito u aktualnojSveæenièkoj godini mole za svoje sveæenike te da Boguzahvale što mjesna Crkva u toj godini ima lijepi broj novihduhovnih zvanja. Podsjetio je kako su ove godine zareðenisedmorica sveæenika, dok se 11 ðakona sprema zasveæenièko reðenje, naglasivši kako je to uistinu lijepi Božjidar mjesnoj Crkvi. Kazao je kako Bogu zahvaljujemo i zasvetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu koje sepriprema 2011. godine proslaviti 600 godina od èudesnogdogaðaja, a za tu veliku proslavu ove je godine zapoèelotrogodišnje vrijeme priprave na biskupijskoj i metropolijskojrazini te razini sveopæe Crkve u hrvatskom narodu. Zaželioje da Predragocjena Krv i nadalje uèvršæuje vjeru u brojnimhodoèasnicima koji dolaze u ludbreško svetište. Potaknuo jeokupljene da Bogu zahvale za sva velika djela što èiniljudima, iako danas možda nekima izgleda da Bog ništa neèini, nego da ljudi sve èine. Naglasio je kako je za vjernikakršæanina Božje svjetlo, koje vidi oèima svoje vjere, temeljnjegova života, osobnog, obiteljskog i javnog, te muosvjetljuje put i upravlja ga da hodi putem nade, vjere isvjetla Božje rijeèi. Misa zahvalnica zakljuèena je zahvalnim himnom "TebeBoga hvalimo" i èestitkama u prigodi Nove godine.

Svjetski dan mira i svetkovina Marije Bogorodice uZadruBog nam daje još jednu graðansku godinu koja je dar izadatakZadar, 1.1.2010. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðapredvodio je na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski danmira u petak 1. sijeènja sveèano misno slavlje u katedrali Sv.Stošije u Zadru te je uvodno rekao: "Bog nam daje još jednugraðansku godinu koja je dar i zadatak. Lijepo je da godinuzapoèinjemo u duhovnom i kršæanskom zajedništvu, dannakon zbivanja koja èovjek misli da u svom zanosu trebaèiniti i da æe biti poèetak neèeg novog. Daj Bože da novagodina svima bude i novi poèetak, ali za mnoge æe ona bitinastavak duha od novogodišnje noæi". Nadbiskup je svepovjerio zagovoru Marije èije je Bogomajèinstvo dio naševjere i u temelju stvaranja novog za svijet i èovjeèanstvo. Uhomiliji je mons. Prenða predstavio poruku pape BenediktaXVI. u povodu 43. Svjetskog dana mira. "Crkva moli za takoveliku potrebu i dar kao što je mir. Nasljednik svetog Petrauvijek ima što reæi svojoj Crkvi koja slavi Svjetski dan mirai razmišlja kako živjeti, postiæi i saèuvati mir", rekao jenadbiskup, podsjeæajuæi na Papinu poruku 'Ako želišnjegovati mir, saèuvaj stvoreno'. Upozorio je da partikularniinteresi bez granica ugrožavaju klimatski sustav èime èovjeki sebe ugrožava, a to je plod neshvaæanja stvorenja kaoBožjeg djela. "Èovjek u svojoj oholosti misli da je ongospodar prirode i da može živjeti tako da zagaðivanjeokoliša može proæi po njega nekažnjeno. To se dogaða zbogljudskog egoizma i nevjere da je Bog stvoritelj prirode.Velike sile misle da je bitno ulaganje u prirodne resurse jerto donosi profit, a sve ostalo, poput odgovornosti, ide u drugired", rekao je nadbiskup, podsjetivši da èovjek svojimdjelovanjem toliko narušava zakone prirode da dolazi domijenjanja godišnjih doba. "Svi smo odgovorni za zaštitu iskrb darovanog svijeta", zakljuèio je nadbiskup pozivajuæina odgovornost svih u upravljanju dobrima jer je èovjekdužan i pozvan èuvati stvoreno i za buduæa pokoljenja.

Nova godina u ŠibenikuŠibenik, 1.1.2010. (IKA) - Sveèanu euharistiju nasvetkovinu Marije Bogorodice, u petak 1. sijeènja, ukatedrali Sv. Jakova u Šibeniku predvodio je šibenski biskupAnte Ivas. Svaku Novu godinu Crkva zapoèinje blagoslovom kojim jeBog blagoslovio Mariju, majku svoga Sina. Crkva svaki svojblagoslov udjeljuje znakom križa, poruèio je biskup Ivas uhomiliji. Ova misa na prvi dan nove godine neka budeblagoslov svima nama, cijeloj našoj Crkvi, biskupijišibenskoj, svim krštenim ljudima i svim ljudima dobre volje.Ove godine svoga Boga slijedimo kao oca, prijatelja i bratakoji spašava. Crkva nam prvog dana godine želi pred oèi i u srce stavitiGospu kao najljepši i blagoslovljeni primjeri poziv. Gospa jenajbolja knjiga Božjeg blagoslova, kazao je biskup Ivas. Uz novogodišnju èestitku danas ljudi jedni drugima žele svenajbolje. Molimo danas Gospodina da u novoj godini s njimeuz pratnju i skrb Gospe i svih svetih zaštitnika ono štoradimo, radimo najbolje što možemo. Sve nabolje kažemojedni dugima. Da se jedni prema drugima odnosimo najbolješto možemo. Da uèimo i pouèavamo kako najbolje možemo.Da vjerujemo najbolje kako možemo i znamo. Da budemokršæani najbolje što možemo, ne prigodno iz obièaja. Vjerujemo da smo ovog Božiæa ponovno pronašli Isusa i èulišto je Božiæ i ove godine ispripovjedio. Vjerujemo da æenam život bit ispunjen sreæom, kazao je biskup i svimaèestitao Novu godinu.


8 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Svetkovina Marije Bogorodice u splitskoj katedraliSplit, 1.1.2010. (IKA) – Prvog dana Nove godine, nasvetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodio je sveèanomisno slavlje u splitskoj katedrali Sv. Dujma. U propovijedise osvrnuo na nekoliko bitnih stvarnosti u èovjekovu životu -na vrijeme, mir i odnose koje èovjek gradi, èuva i obogaæujetijekom života prema Bogu, drugima i prirodi. U vremenu doživljavamo svoj poèetak i svoj kraj, ono namomoguæuje da se osvrnemo unatrag i pogledamo unaprijed.U kršæanskom promišljanju nije rijeè toliko o prošlosti ibuduænosti koliko o zahvalnosti, povjerenju i nadi, pojasnioje nadbiskup Barišiæ. Vrijeme je jedan od izraza Božjedobrote, ono nam je darovano i stoga bi trebalo bitiobilježeno optimizmom. U tom svjetlu mi bi se trebalizapitati koje novosti trebamo oèekivati. Jedino èega setrebamo bojati je da nam ne oslabi imunitet ljudskosti isolidarnosti a ono èemu se trebamo nadati i na èemu trebamoraditi je novi èovjek. Božji dar je i mir. Cjelokupna melodija ljudskog života jemir. Onaj istinski i dubinski mir je onaj koji nam ispunjavasrce, dušu i savjest a koji Bog daruje svakom èovjeku, rekaoje mons. Barišiæ. Svojim mislima dodao je i rijeèi papeBenedikta XVI koji je savjetovao èovjeèanstvo da ukolikoželi njegovati mir treba èuvati sve stvoreno. Cjeloviti mirtako ukljuèuje odnose meðu ljudima i one unutar obitelji,odnose s Bogom ali i prirodom. Nadbiskup je istaknuo u tomkontekstu i potrebu da se u odgoj ukljuèi briga za okoliš kojabi trebala proizlaziti iz humane ekologije, proèišæenog srca iduše. Na kraju propovijedi pozvao je vjernike da zazovuBožji blagoslov, da imaju više nade i povjerenja jedni udruge te da se pomole za cijeli svijet koji bi uvijek i u svakojprilici trebao promicati i živjeti mir. Ono što nam ne treba unovoj godini, je stari èovjek, zakljuèio je nadbiskup Barišiæ ièestitao Novu godinu vjernicima. Misno slavlje uzvelièao jeMješoviti prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem maestradon Šime Maroviæa.

Prvi studentski "Doèek Nove godine s Isusom"Osijek, 1.1.2010. (IKA) – Osjeèki mladi slavili su bezalkohola Novu godinu do 6.30 sati ujutro, a prije zabave jošdva sata molili u hladnoj crkvi, što je u današnje vrijemevrijedno istaknuti. "Doèek Nove godine s Isusom", uznapomenu bez ovisnosti, osmislio je studentski kapelan o.Arek Krasicki, Cssp, uz pomoæ osjeèke molitvene zajedniceTotus Tuus. Doèek je bio besplatan, otvoren za sve te se u crkvi SvetihÆirila i Metoda u Osijeku okupilo mnoštvo mladih. Sastojaose od molitvenog i zabavnog dijela. Mladi su se u crkviokupili oko 22 sata, studentski kapelan izložio je Presveto tesu se klanjajuæi izmolila radosna otajstva krunice uz èitanje imeditaciju nad prigodnim biblijskim tekstovima. Crkvom suodjekivale molitve i pjesme mladih koji su došli zahvalitiGospodinu za sve ono što se dogodilo u protekloj godini.Kada je otkucala ponoæ i dok su se vani èuli zvukovislavljenja, kapelan je sve blagoslovio Presvetim te se nakonmeðusobnog èestitanja druženje nastavilo u župskoj dvorani.Buduæi da je bilo puno okupljenih, svi su se na poèetkuupoznali, a druženje se nastavilo društvenim igrama teglazbom i plesom koji je potrajao do ranih jutarnjih sati. Nadoèeku se mogla osjetiti opuštenost, bilo je jako punosmijeha, razgovora, pjesme, plesa i sve to bez kapi alkohola.

.

Svetkovina Marije Bogorodice u ÐakovuÐakovo, 1.1.2010. (IKA/TU) - Na svetkovinu MarijeBogorodice, ujedno i Novu godinu te Svjetski dan mira,sveèano misno slavlje u ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petrapredvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolitMarin Srakiæ, a koncelebrirali su umirovljeni profesorðakovaèkog KBF-a mons. Luka Marijanoviæ, rektorBogoslovnog sjemeništa mons. Josip Bernatoviæ i tajnikNadbiskupskog ordinarijata Robert Jugoviæ.Nadbiskup je u središte homilije stavio poruku papeBenedikta XVI. U povodu Svjetskog dana mira na temu Akoželiš njegovati mir, èuvaj stvoreno! koja upuæuje na èuvanjeokoliša i stvorenja, istaknuvši kako moramo priznati da jeèovjek, gospodareæi Zemljom, na mnogim podruèjimaprekoraèio gospodarenje do te mjere da je, ne samo nagdrioovaj prelijepi svijet, nego i ugrozio opstanak stvorenoga."Napredak civilizacije i industije, proizvodnje i potrošnje,higijene i medicine, u mnogoèemu je pridonio nestankumnogih opasnosti za život i zdravlje, ali prouzroèio i noveopasnosti. Napredak je posebno ugrozio okoliš. To pitanjesve više zadire u èovjekov moralni život", rekao jenadbiskup.Vjernicima je poruèio kako zagaðivanje okoliša nije nekonagaðanje, nego stvarnost koja prijeti te podsjetio kako samojedna litra petroleja ili benzina, kroz duže vremena, možezagaditi milijun litara pitke vode. Pitanje zagaðivanjaokoliša, i nastojanja da se on spasi, ne idu prvenstveno zatim da se spase ljepote krajolika, koliko da se spasi život,zdravlje i sam èovjekov opstanak. Zagaðivanje okoliša veæima svojih posljedica na èovjekovo zdravlje. Kao što kažustatistike, u zemljama gdje je atmosfera veæ znatno zagaðenaplinovima, drugotnim proizvodima industrijskih procesasagorijevanja, poveæane su bolesti srca, cirkulacije, brojbronhitisa, bronhijalnih tumora i druge bolesti, rekao jenadbiskup, podsjetivši kako se kod rješavanja problemazagaðivanja okoliša traži suradnja svih, poèevši odpojedinca. Nemojmo reæi: To se nas ne tièe! Treba samootvoriti oèi pa vidjeti na sve strane koliko je moguæe tu datisvoj doprinos. Neka nam ova godina bude godina èuvanjastvorenoga, pozvao je nadbiskup. Prije sveèanog blagoslova nadbiskup je okupljenimvjernicima i njihovim obiteljima zaželio sretnu iblagoslovljenu Novu godinu. Liturgijsko pjevanje animiraoje Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem maestra IvanaAndriæa, uz orguljašku pratnju maestra Vinka Sitariæa.

Biskup Mrzljak predvodio misu na svetkovinu MarijeBogorodiceVaraždin, 1.1.2010. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je na svetkovinu svete Marije Bogorodicei Svjetski dan mira na Novu godinu u petak 1. sijeènja misnoslavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu. S biskupomsu suslavili generalni vikar mons. Ivan Godina i drugisveæenici. Pozdravljajuæi okupljene na prvi dan nove 2010.godine, kada si mnogi meðusobno èestitaju i upuæuju željeda im godina bude sretna, biskup se upitao kako ostvaritisreæu, odnosno može li èovjek biti sretan bez Boga i bezBožje rijeèi. Dodao je kako su se zajedno sabrali oko Božjerijeèi svjesni da je nemoguæe ostvariti sretan život bezsusreta s Bogom. U propovijedi je biskup Mrzljak kazaokako svetkovina Marije Bogorodice, kao još jedan važanmarijanski blagdan, želi podsjetiti na Marijin primjer kako sesluša i živi po Božjoj rijeèi. U nastavku se osvrnuo naporuku pape Benedikta XVI. koju je uputio uz Svjetski danmira svim ljudima svijeta, svim ljudima dobre volje da bipromišljali o svemu onome što ozbiljno narušava mir u



svijetu te uzrokuje nemir u èovjeku. Kada razmišljamo outjelovljenoj Božjoj rijeèi, pozvani smo ne samo u prvomdanu ove godine, nego i sve dane koje živimo ozbiljnoslušati, promišljati, prihvatiti i živjeti po Božjoj rijeèi poputMarije koja nam je trajan primjer, uzor, zagovornica izaštitnica na putu kršæanskog života, zakljuèio je biskup upropovijedi.

Slavlje Marije Bogorodice u požeškoj katedraliPožega, 1.1.2010. (IKA) - Na blagdan Marije Bogorodice,1. sijeènja, središnje euharistijsko slavlje u požeškojkatedrali predvodio je požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæu koncelebraciji s kancelarom Ivicom Žuljeviæem,katedralnim župnikom Markom Pišoniæem, tajnikomGoranom Lukiæem i katedralnim vikarom Antom Iviæem. Danas Crkva pred nas stavlja lik Isusove majke kaoBogorodice. Ona je rodila Sina Oèeva kao èovjeka. Želimose na prvi dan nove godine zajedno s njome poklonitiBožjem djelu ljubavi koje se dogodilo za nas u Isusovuroðenju, kazao je biskup u uvodu slavlja. U propovijedi jenapomenuo da na poèetku jednog novog vremenskogodsjeka treba prije svega poslušati što nam Bog poruèuje.Najveæe dobro koje jedni drugima možemo uèiniti je da kaoMojsije narod usmjeravamo k Bogu. Stoga na poèetku ovegodine uzdižemo svoj pogled prema nebu i zazivamo Božjipogled na nas, na zemlju. Želimo da Božje lice bude blizusvakim oèima, svakom srcu te da njegov mir kao punina onestvarnosti koja može uæi u srca i duše da bude dio našegživota. Blagoslivljajmo jedni druge, a ne proklinjimo.Blagoslivljati znaèi otvarati prostore zemlje i svoga osobnogživota za Božju blizinu, za Njegovo djelo i zahvate. Ako topoželimo na poèetku ove godine sigurno æe bitiblagoslovljena i sretna, poruèio je biskup.Podsjetio je kako nas Drugi vatikanski sabor uèi da je uIsusovoj majci ostvaren model Crkve. Ona, majka Isusova,zaèela je Sina Božjeg najprije u vjeri jer da nije povjerovalaonom što je navijestio anðeo Gabrijel ne bi se u njoj zaèelonebesko i ne bi se po njoj rodilo ono što je Božje. Crkva jeneprestana stvarnost kojoj se ono što je Božje na svoj naèinzaèinje i raða, ona je u službi zaèetka i raðanja onoga štonam je Isusu Krist donio i to se trajno zaèinje i raða, osobitopo sakramentu svetog krštenja, istaknuo je biskup, dodajuæida Marija nije samo model Crkve, nego primjer i izazovkako nam valja živjeti svoje postojanje.Ukoliko tako budemo živjeli Hrvatskoj æe se dogaðatinajljepše. Ako se u našim srcima veæ prvoga dana poèezaèinjati u našim mislima i osjeæajima ono što je mraèno inegativno onda Hrvatska ne može biti blagoslovljena.Uspješan treba biti u svojoj savjesti i u svome srcu jer samose tako može biti istinski sretan. Nova godina velik je poziv ipoticaj da uistinu promislimo u sebi tko smo mi, što mi tomožemo ljudski, a što možemo uz Božju pomoæ te kakodopustiti da ono Božje uhvati korijenja u našim srcima. Zatakve želje molimo za sve vas ovdje, za sve u našem gradu idomovini, a posebno za one koji se natjeèu biti predsjednicinaše države, kazao je biskup, zaželjevši da se ni u jednojosobi javnog života ne dogaða svijet protivan èovjeku. U timmolitvama zazvana je pomoæ Isusove majke koja je tijekom14 stoljeæa bdjela nad našim narodom.

.

Kardinal Bozaniæ predvodio slavlje u zagrebaèkojkatedraliZagreb, 1.1.2010. (IKA) – Na blagdan Marije Bogorodice,Novu godinu i Svjetski dan mira sveèano koncelebriranoveèernje misno slavlje u zagrebaèkoj katedrali predvodio jezagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Prije svega, želim svima vama i vašima, Zagrepèanima isvim graðanima Hrvatske, sretnu i blagoslovljenu 2010.godinu. Danas, pružajuæi si ruke, jedni drugima èestitamoNovu godinu. Ruka u ruci govori: prijatelju želim biti stobom, na mene se možeš osloniti, ja te neæu prevariti,podnesi me i prihvati me kao suradnika, samo zajednomožemo naprijed, s tobom i sa svima zajedno želim u miru islozi provesti ovu godinu, rekao je na poèetku homilijekardinal Bozaniæ, te podsjetio kako toj našoj želji izlazi ususret i sam Bog. Odasla nam Sina svojega, odasla namDuha Svetoga, u srce nam stavi onu dragu sigurnost da smonjegovi sinovi i kæeri, pa æemo stoga postati i dionici –baštinici, njegova života i njegove blažene vjeènosti.Vezano uz blagdan Bogorodice Marije, kardinal je istaknuokako prva definirana katolièka dogma o Mariji jest da je onaBogorodica, a proglašena je na Efeškom saboru godine 431.Bilo je to u tijeku mnogih rasprava oko Isusa Krista, kojegledano iz naše vremenske udaljenosti mogu na prvi pogledizgledati kao uèenjaèka ili teološka natezanja. Meðutim, tasu razmišljanja bila sasvim konkretna i stvarna. Bila su todomišljanja na kojima se sve do danas odreðuje ozbiljnost icjelovitost kršæanske vjere. Naime, rijeè je o tome tko je zanas Gospodin Isus Krist. Je li on Bog koji nas je pohodio isamo se prièinjavao da je èovjek; ili je on tek èovjek koji je,istina, govorio kao nitko do sada i upuæivao nas na Boga, aliipak ostaje samo èovjek. Kršæanska vjera ni u jednom ni udrugom ne prepoznaje ono što je doista Isus Krist. Kršæanskavjera ispovijeda: On je Bogoèovjek, rekao je kardinalBozaniæ.U nastavku propovijedi, kardinal je podsjetio kako je Novagodina i Svjetski dan mira u povodu kojega Rimskiprvosveæenici redovito upuæuju katolièkim vjernicima i svimljudima dobre volje posebnu poruku, te se osvrnuo naovogodišnju pod naslovom "Ako želiš njegovati mir, èuvajstvoreno". Svi smo odgovorni za zaštitu i skrb o stvorenomezemlji, zraku, vodi; o tim darovima Boga Stvoritelja, kako bise zaštitilo èovjeka od opasnosti samouništenja. Takvaodgovornost ne poznaje granice, zakljuèio je kardinalBozaniæ i istaknuo da bi zadatak na koji nas poziva BenediktXVI. bio jamaèno olakšan zajednièkim priznavanjem svihljudi dobre volje nerazdvojnoga odnosa koji postoji izmeðuBoga, ljudskih biæa i svega stvorenoga.Prije blagoslova, kardinal Bozaniæ posebno je pozvao namolitvu za djecu.

Otvoreno pismo mons. Stankoviæa predsjedniku MesiæuOd hrvatskog predsjednika traži da prosvjeduje kodaustrijskih vlasti jer u filmskom zapisu austrijske televizije otoku rijeke Dunava, prikazanom u tijeku novogodišnjegbeèkog koncerta, nije bilo ni spomena o Vukovaru i oHrvatskojZagreb, 1.1.2010. (IKA) – U otvorenom pismu 1. sijeènjaprelat mons. Vladimir Stankoviæ zatražio je od hrvatskogpredsjednika Stjepana Mesiæa da prosvjeduje kod austrijskihvlasti jer u filmskom zapisu austrijske televizije o toku rijekeDunava, prikazanom u tijeku novogodišnjeg beèkogkoncerta, nije bilo ni spomena o Vukovaru i o Hrvatskoj,izvijestila je Hina. "Molim i tražim od Vas kao predsjednikaRepublike Hrvatske da istog èasa, putem diplomatskih


10 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

kanala, kod Republike Austrije uložite najodluèniji prosvjedzbog reèene namjerne ili nenamjerne diverzije organizatoraNovogodišnjeg beèkog koncerta", napisao je mons.Stankoviæ u pismu Mesiæu, koji je na koncertu u Beèu biogost austrijskog predsjednika Heinza Fischera.Mons. Stankoviæ pojašnjava da je režija, "uz prekrasnuStraussovu glazbu, lijepo ukomponirala" tok rijeke Dunavaod njezina izvora u Donaueschingenu do ušæa u Rumunjskoj,prateæi ga kroz pet država: Njemaèku, Austriju, Madžarsku,Srbiju i Rumunjsku, ali ne i kroz Hrvatsku. Bit æe da su se igledatelji u èudu pitali "kako je to Dunav iz Maðarskeodjednom potekao do Srbije, jer o Vukovaru i Hrvatskoj nijebilo ni spomena", mons. Stankoviæ. Napominjuæi kako je "sindignacijom" odmah prekinuo gledanje koncerta, mons.Stankoviæ ocijenio je da uzvanici na samom koncertu nisumogli pratiti sve ono što je gledateljima prikazala televizija ida se na licu mjesta Mesiæ "nije mogao osvjedoèiti kakotamo zapravo ne predstavlja nikoga jer za Austriju, odnosnoza organizatore Novogodišnjeg beèkog koncerta Hrvatska nepostoji". Stoga je, "kao graðanin Hrvatske i kaodugogodišnji ravnatelj hrvatske inozemne pastve", pozvaopredsjednika Mesiæa da uloži "najodluèniji prosvjed". Samotako æe, smatra, bar donekle popraviti "nenadoknadivumoralnu, kulturnu i politièku sramotu koja je nanesenagraðanima Hrvatske i svim Hrvatima u svijetu" i naglašavada je taj incident upozorenje za Mesiæeva nasljednika da"više vodi raèuna o stvarnim interesima svih graðanaHrvatske nego o mišljenju i željama velikih centaraekonomske i politièke moæi izvan Hrvatske".

Kardinal Bozaniæ uputio božiænu i novogodišnju èestitkumetropolitu Amfilohiju RadoviæuNeka Isusovo roðenje nebeskim svjetlom obasja i svojimblagoslovom obdari Vas i svu Srpsku Pravoslavnu CrkvuZagreb, 2.1.2010. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu i novogodišnju èestitkuobnašatelju dužnosti srpskog patrijarha, metropolitucrnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviæu sljedeæegsadržaja: "Zahvaljujem Vam na božiænim i novogodišnjimèestitkama te od srca èestitam Božiæ Vama, Vašemsveæenstvu, monaštvu i vjernicima. Ujedno Vam želim obiljeBožjeg blagoslova u novoj 2010. godini. Kristovo roðenje nazemlji donosi nadu i naviješta svjetlo, koje poziva ljude uradost i zajedništvo djece Božje, jer: Narod koji je u tminihodio, svjetlost vidje veliku; onima što mrklu zemljuobitavahu svjetlost jarka obasja. Ti si radost umnožio,uveæao veselje... To svjetlo ne blijedi unatoè tijeku vjekovašto prolaze, veæ nas o Božiæu svake godine iznova poziva uzajedništvo ljubavi Oca na nebesima. Neka Isusovo roðenjenebeskim svjetlom obasja i svojim blagoslovom obdari Vas isvu Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Povezan s Vama uzajedništvu vjere u Krista Spasitelja, srdaèno Vaspozdravljam s izrazima osobitog poštovanja".

Božiæna i novogodišnja èestitka kardinala Bozaniæametropolitu Jovanu PavloviæuZagreb, 2.1.2010. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu i novogodišnju èestitkusrpskopravoslavnom metropolitu zagrebaèko-ljubljanskom icijele Italije Jovanu Pavloviæu u kojoj piše: "Zahvaljujem naèestitkama prigodom božiænih i novogodišnjih blagdana,koje ste uputili meni, sveæenicima i vjernicima Crkve uhrvatskom narodu. U ozraèju božiæne radosti, srdaènoèestitam Božiæ Vama, Vašem sveæenstvu, monaštvu, kao isvim pravoslavnim vjernicima te želim obilje Božjeg

blagoslova u novoj 2010. godini. Božiæno otajstvo svakenam godine iznova naviješta dobrostivost i èovjekoljubljeSpasitelja našega, Boga, te nas poziva u zajedništvo ljubaviprema Bogu i ljudima. Božje zajedništvo s èovjekom zalogje naše nade, jer Bog je ušao u ljudsku povijest da usmjerikorake naše putovima istine, pravde i mira. Neka novoroðeniIsus, Knez mira, ispuni Vaše srce evanðeoskom radošæu isvojom milošæu prožima Vaše odgovorno pastirsko služenje.Ostajem povezan s Vama u zajedništvu vjere te Vaspozdravljam u Gospodinu s izrazima osobitog poštovanja".

Priopæenje zajednice Cenacolo o preminulom mladiæuIz pisanja nekih medija dalo bi se zakljuèiti da se preminulimladiæ predozirao u zajednici što nikako ne odgovara istini,jer u zajednici nitko i nikako ne može doæi u doticaj sdrogamaZadar, 2.1.2010. (IKA) - Uime zajednice Cenacolo uJankolovici duhovnik te zajednice don Marino Ninèeviæuputio je priopæenje u vezi sa smræu mladiæa (27) izZagreba, koji je preminuo u zajednici Cenacolo, uJankolovici kraj Biograda, u noæi s 30. na 31. prosinca. "Iz pisanja nekih medija dalo bi se zakljuèiti da se preminulimladiæ predozirao u zajednici što nikako ne odgovara istini,jer u zajednici nitko i nikako ne može doæi u doticaj sdrogama. Naime, mladiæ koji je preminuo primljen je uzajednicu u srijedu 30. prosinca u popodnevnim satima.Dotièni je primljen zbog teških životnih okolnosti u kojimase nalazio. Prošao je kolokvije (potrebnu pripremu iedukaciju za ulazak u zajednicu) što je pravilo i zahtijeva seod svih onih koji žele uæi u zajednicu. Nitko, stoga, ni mi ninjegova rodbina koja ga je dopratila u zajednicu, nismomogli naslutiti da je konzumirao opijate neposredno prijeulaska u zajednicu. Zajednica ga je prihvatila s ljubavlju iželjom da mu se pomogne. Osjetio je svu ljudsku pažnju iprijateljstvo mladiæa koji su ga prihvatili u zajednicu.Obdukcija pokazuje da je prije ulaska u zajednicukonzumirao razne opijate, koji su uz jaku upalu pluæa koju jeimao, (takoðer ni to nismo znali), doprinijeli da njegovo srcezataji. Dakle, preminuli mladiæ je svega nekoliko sati bio uzajednici, otišao je na poèinak kao i svi drugi mladiæi itijekom noæi je preminuo. Za njegovu dušu se molimo ipreporuèujemo je milosrdnom Bogu koji je gospodar života ismrti. Smatramo dužnim ovo reæi zbog digniteta zajedniceCenacolo u kojoj mladiæi nisu u doticaju ni sa kakvimdrogama, metadonima, èak ni cigaretama. Terapija sumolitva i život sakramenata, rad i meðusobna pomoæmladiæa èije životno iskustvo nekadašnje ovisnosti pomaženjihovom meðusobnom razumijevanju i beskompromisnomtrudu da pobijede zlo u kojem su nekad živjeli. Dotiènimladiæ je za boravka u zajednici osjetio pažnju mladiæa kojisu potpuno razumjeli njegov životni put, podršku njegovojodluci da zapoène iznova, nakon njegovih dotad teškihživotnih okolnosti. Mladiæi su ga poslužili kršæanskomljubavlju te je zadnje sate svog zemaljskog života proživiookružen ponašanjem vrijednim dostojanstva èovjeka.Molimo za njegovu dušu da poèiva u Gospodinu", navodi seu priopæenju.

Kardinal Bozaniæ primio gradonaèelnika ZagrebaZagreb, 2.1.2010. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u subotu 2. sijeènja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu gradonaèelnika GradaZagreba Milana Bandiæa, na gradonaèelnikovu zamolbu,priopæeno je iz Ureda zagrebaèkog nadbiskupa.


115. sijeènja 2010. broj 1/2010

Biskup Škvorèeviæ primio požeškog gradonaèelnikaRazgovarali su o djelovanju Katolièke klasiène gimnazije iKatolièke osnovne škole u gradu Požegi te o suradnji napodruèju odgoja i školstvaPožega, 2.1.2010. (IKA) - Biskup Antun Škvorèeviæ primioje 2. sijeènja u Biskupskom domu u Požegi Zdravka Ronka,požeškog gradonaèelnika. Razgovarali su o djelovanjuKatolièke klasiène gimnazije i Katolièke osnovne škole ugradu Požegi te o suradnji na podruèju odgoja i školstva. Posebnu su pozornost posvetili radu produženog boravkadjece u Katolièkoj osnovnoj školi kao novoj sastavnici uodgojno-obrazovnom mozaiku Grada i razmotrili moguænostpotpore koju mu Grad može dati. Osvrnuli su se i nadjelovanje Djeèjeg vrtiæa sv. Leopold Mandiæ u istoimenojpožeškoj župi te o rješavanju odreðenih otvorenih pitanjakoja prate njegov rad. Biskup i gradonaèelnik razmijenili su mišljenja omoguænosti da se zajednièkim nastojanjem doðe do rješenjaza smještaj i otvaranja za javnost Dijecezanskog muzeja uPožegi, koji èuva predmete sakralne baštine Požege,posebno crkve Sv. Terezije i Sv. Lovre, kao i s podruèjacijele Požeške biskupije, te zbirke pojedinih hrvatskihmodernih umjetnika. Bilo je rijeèi i o potrebi prikladnogsmještaja arhivske graðe i povijesnih knjižnica s djelimaprvenstveno iz 18. i 19. stoljeæa u vlasništvu Crkve,saèuvanih u župama Požeške biskupije. Dotaknuli su ipitanje odreðenih socijalnih problema u gradu Požegi.

Krštenje devetog djeteta u obitelji BazdanoviæPožeški biskup poželio da nova godina donese u Hrvatskoj –od predsjednika kojeg valja izabrati sljedeæe nedjelje dosvakog graðanina - više opredjeljenja mudrosti, kako bipobjeðivao život i dostojanstvo èovjekaNova Kapela, 3.1.2010. (IKA) - U župnoj crkvi u NovojKapeli 3. sijeènja požeški biskup Antun Škvorèeviæ krstio jeLuciju, deveto dijete u obitelji Marija i Marine Bazdanoviæ.U pozdravnoj rijeèi biskup je èestitao supružnicimaBazdanoviæ što su primili deveto dijete i još jedanputposvjedoèili da vjeruju životu. Podsjetio je na božiænootajstvo u kojem nam je Bog objavio kako nam posiromašnim roditeljima i djetetu u jaslicama daruje najveæebogatstvo. Kazao je da se to otajstvo na svoj naèin ponavljau mnogim hrvatskim kolijevkama kad se roditelji - unatoèmaterijalnom siromaštvu - opredjeljuju primiti brojnu djecu.Tako pobjeðuje život u Hrvatskoj, zakljuèio je biskup,zahvalivši obitelji Bazdanoviæ za bogatstvo novog djetetakojeg su podarili svojoj domovini.U homiliji biskup je protumaèio naviještenu Božju rijeè ikazao da u dnu postojeæe stvarnosti otkrivamo Božjumudrost, koja se oèitovala u Rijeèi, roðenoj od MarijeDjevice. Istaknuo je kako primanje brojne djece u obiteljimože nekima izgledati nedovoljno pametnim èinom, ali da jeon silno mudro djelo, jer opredjeljenje za život nadilazi onošto se pameæu može opravdati. Zakljuèio je da ni jedan èinprotiv života, koliko god ga razumski opravdavali, ne možedonijeti dobro, i da se prava mudrost oèituje u svakojpobjedi života. Stoga je poželio da godina koja je zapoèeladonese u Hrvatskoj – od predsjednika kojeg valja izabratisljedeæe nedjelje do svakog graðanina - više opredjeljenjamudrosti, kako bi pobjeðivao život i dostojanstvo èovjeka. Nakon euharistijskog slavlja biskup se u župnoj kuæi zajednosa župnikom Ðurom Cvitiæem zadržao u razgovoru s obiteljiBazdanoviæ gdje im je uruèena i pomoæ koju Požeškabiskupija redovito pruža obiteljima s petim i daljnjimdjetetom prigodom krštenja.


12 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Crkva u Hrvata

Poruka kardinala Puljiæa u povodu Sveæenièke godineSarajevo, 25.12.2009. (IKA) - Kako bi trebao izgledatisveæenik danas, odnosno što današnji vjernik od njegaoèekuje – temeljno je pitanje kojim se bavi Poruka koju jesveæenicima uputio vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ. "Bit sveæenièkog poziva je u tome da on odèovjeka/sveæenika puno više zahtijeva nego štoèovjek/sveæenik sam od sebe može dati, tako da ljubav Božjakao ljubav 'iz sveg srca i sveg uma' nadilazi zahtjeve èovjekakoji nikada ne može reæi da je svoju zadaæu u potpunostiispunio", piše kardinal. U poruci pojedinaèno obraðuje nekeodrednice koje bi mogle biti bitne za sveæenika današnjice.Sveæenik je, istièe kardinal, apostol - individualac u doba ukojemu živi. Premda Katolièka Crkva u svojim redovimaima ogroman broj èlanova, èinjenica je da su kršæani danasrelativno malo stado u masi naroda. Zato treba prije svegaporaditi na osobnoj pobožnosti pojedinaca, iæi od osobe doosobe i djelovati vjerodostojno, "pa i u situaciji u kojoj jeizložen kritici bilo pojedinaca bilo odreðenih grupa".Sveæenik je "pratitelj tereta vjere" – od kojega se oèekuje bitiosobom koja osjeæa teret vjere kod drugih. Sveæenik je ièovjek koji voli: "Da bi sveæenik danas izvršio svojeposlanje trebao bi biti vjerodostojan po tome što æe svojuosobnu vjeru ispravno živjeti i na taj naèin moæi ostavitidrugima dojam da je on taj koji voli, koji se daje, da jezapravo èovjek milosti". U naviještanju treba uvijek tražitinovi jezik, blizak sadašnjem vremenu, propovijedati uvijekono što je doista bitno – o Isusu, Euharistiji, o Bogu, te upotpunosti "zagrijati srce èovjeka vjere". Sveæenik, navodi senadalje u poruci, treba biti i ekumenski otvorena osoba,radosni navjestitelj, kao i odgajatelj za istinsku slobodu.

Molitveni doèek Nove godine u MeðugorjuMeðugorje, 1.1.2010. (IKA) - U Meðugorju je za Novugodinu boravilo više od deset tisuæa hodoèasnika, uglavnommladih, iz cijeloga svijeta. Nakon mise zahvalnice koju jepredvodio fra Svetozar Kraljeviæ, zajednica Cenacolo je predcrkvom Sv. Jakova uprizorila likovima, evanðeoskimtekstovima, pjesmom i glazbom Betlehemske žive jaslice.Klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu, od 22do 23 sata, predvodio je dr. fra Miljenko Šteko, a misu kojaje zapoèela u 23,15 sati, na latinskome jeziku, predvodio jebeèki nadbiskup kardinal dr. Christoph Schönborn, ususlavlju dr. fra Ivana Sesara, provincijala Hercegovaèkefranjevaèke provincije i drugih 120 sveæenika. Èitavmolitveni program pratio je svojim pjevanjem i sviranjemMeðunarodni zbor i orkestar. Molitveni program odvijao se u meðugorskoj župnoj crkvi, aslika i ton uprilièeni su u velikoj dvorani, u šatoru, te navanjskom oltaru iza crkve. Program je istodobno prevoðenna mnoge svjetske jezike. Radiopostaja "Mir" Meðugorjesve je prenosila na svojim valovima, a njihov programpreuzele su brojne druge radijske i mrežne postaje i portali usvijetu. Kako je veæ javljano, kardinal Schönborn u Meðugorje jestigao u privatni posjet, u ponedjeljak 28. prosinca, te ostaodo 2. sijeènja. Za vrijeme svoga posjeta Meðugorju dao jenekoliko izjava novinarima. U razgovoru s MaxomDomejom, za medije iz Austrije, na pitanje što ga je potaklona dolazak u Meðugorje, izmeðu ostaloga je kazao:"Meðugorje poznajem veæ mnogo godina, ne osobno jer jošnikada nisam bio ovdje, ali u našoj biskupiji i mnogo šire od

nje doživljavam plodove Meðugorja. Uvijek sam govoriojedno te isto, ono što Isus kaže u Evanðelju: stablo se poplodovima prepoznaje. Kada kod nas vidim plodoveMeðugorja, mogu reæi da je stablo sigurno dobro". Govoreæi, nadalje, o Meðugorju u Crkvi, kardinal je dodao:„Vrhovna instanca u Crkvi je Sveta Stolica, Sveti Otac injegova Kongregacija za nauk vjere, koja je zapravo najvišainstanca u svim pitanjima vjere i morala. Vrhovna upravaCrkve dala nam je jasne upute, ne od strane samoga Pape,nego od strane Kongregacije za nauk vjere koja je jasnopotvrdila ono što su svojevremeno rekli jugoslavenskibiskupi, i što nesumnjivo vrijedi kao norma za Meðugorje.To sam uvijek ponavljao, ti su tekstovi poznati, postoje trielementa koji i dan danas vrijede, pa u okviru tih uputavidim i svoj posjet Meðugorju. U tom smislu moj dolazaknije nešto neobièno. Sveta Stolica kaže, sukladno s izjavomjugoslavenskih biskupa iz 1991.: prvo: Non constat desupernaturalitatae. To je izraz koji se rijetko koristi a znaèida nadnaravnost dogaðaja nije utvrðena, ali to je klasiènaformulacija crkvenog nauèiteljstva. Ne kaže se da jenadnaravnost iskljuèena, ali nije – ili još nije – konaènopotvrðena, i to iz sasvim jednostavnog razloga koji japotpuno podržavam. Ja sam èlan Kongregacije za naukvjere, i podrazumijeva se da to podržavam kada bi došlo dorazgovora o tome, naime: dokle god fenomeni traju sigurnoneæe doæi do konaènog suda Crkve, jer tako nešto još nikadanije bilo uèinjeno. U Lurdu i Fatimi dogaðaji su biliokonèani, i tek onda je Crkva o tome donijela svoj sud.Konaèni sud. Do toga æe i u ovom sluèaju prije ili kasnijedoæi, ali i tu ostavljamo Majci Božjoj slobodne ruke. Drugo: ne smiju se organizirati nikakva službena hodoèašæa,dakle ja ne mogu uprilièiti biskupijsko hodoèašæe uMeðugorje. To je u logiènoj vezi s onim što je reèeno uprvoj toèki. Dakle još nema službenoga priznanja, ali je tomformulacijom sasvim jasno reèeno da nadnaravnost nijeiskljuèena. Crkva je jasno rekla: nije iskljuèeno. Nijeutvrðeno, ali nije ni iskljuèeno. Ono treæe što crkveni nauk jasno kaže, isto tako sukladnojugoslavenskim biskupima, da hodoèasnike ovdje trebaduhovno pratiti. To znaèi da doista treba postojati pastoralhodoèasnika, i oko toga se mnogi trude, meðu ostalima iGebetsaktion Wien koji se brine za hodoèasnike, koji ihprati, koji ih slijedi i poslije hodoèašæa, itd. Mislim da na tajnaèin Meðugorje može dobro nastaviti iæi svojim putem spovjerenjem da æe Crkva, Majka i Uèiteljica, ovdje doistadobro pratiti put kojim se ide. Savjetovao bih strpljenje.Majka Božja s nama ima toliko strpljenja da veæ skoro 29godina ovdje na vrlo neposredan naèin pokazuje svojublizinu i brigu za župu Meðugorje i tolike hodoèasnike.Mirno možemo imati strpljenja! Dvadesetdevet godina jedugo razdoblje, ali pred Bogom i nije tako dugo".

Izjava biskupa Periæa o posjetu kardinala SchönbornaMeðugorjuOvom izjavom kao dijecezanski biskup želim upoznativjernièku javnost da dolazak i javni nastup kardinalaChristopha Schönborna ne znaèi nikakvo priznanjeautentiènosti "ukazanja" vezanih za MeðugorjeMostar, 2.1.2010. (IKA) – Mostarsko-duvanjski biskupRatko Periæ uputio je 2. sijeènja izjavu u povodu posjetabeèkog nadbiskupa kardinala Christopha SchönbornaMeðugorju. Izjavu donosimo u cijelosti:

Crkva u Hrvataika

135. sijeènja 2010. broj 1/2010

Buduæi da su mediji najavili i pratili boravak i javni nastupkardinala Christopha Schönborna, beèkoga nadbiskupa, uMeðugorju, a što je posebno kod nekih vjernika izazvalopogrešan dojam da je kardinal svojom nazoènošæu priznaoautentiènost meðugorskih "ukazanja", smatram svojomdužnošæu da, kao dijecezanski biskup, upoznam vjernièkujavnost s tim u vezi, s napomenom da sam kardinalu osobnouputio pismo slièna sadržaja. Najprije su neki mediji prenijeli vijest da je 15. rujna 2009. ukatedrali sv. Stjepana u Beèu, u nazoènosti kardinalaSchönborna, održan susret na kojem je sudjelovala i MarijaPavloviæ-Lunetti, koja se predstavlja kao svakodnevna"vidjelica". Ona je, uz uobièajeno "ukazanje", svjedoèila otome kako su dnevna "ukazanja" od lipnja 1981. utjecala napromjenu njezina života. Tom je prigodom kardinal u svomgovoru istaknuo: "Velik je dar da Majka Božja želi svojojdjeci biti tako blizu! To je ona pokazala na toliko mjesta usvijetu. I veæ više, više godina to pokazuje na sasvim osobitobliz naèin u Meðugorju!"Zatim je beèki Kath.net, od 13. studenoga 2009., najavio:"Beèki æe nadbiskup potkraj godine posjetiti poznatomarijansko proštenište - Posjet župi i zajednici Cenacolo -Trebao bi takoðer biti susret s mjesnim biskupom ikritièarima Meðugorja". Ovaj Biskupski ordinarijat nije bioo tome obaviješten ni iz Nadbiskupova ureda, ni iz župnogureda iz Meðugorja. Catholic news agency objavila je 16. studenoga vijest:Kardinal Christoph Schönborn posjetit æe Meðugorje, malomjesto u BiH, gdje je šestero djece bilo svjedocima onavodnim ukazanjima Djevice Marije. Ali prema Beèkojnadbiskupiji, posjet je "posve privatan" i ne ukljuèuje izjavukardinalovu o istinitosti ukazanja. Zamišljeno je da to budeposve privatan pohod, nije bilo zamišljeno da "ide nainternet", protumaèio je o. Johannes Fürnkranz, kardinalovtajnik. Dana 29. prosinca kardinal Schönborn pojavio se uMeðugorju, a pratili su ga mediji i sutradan i tako nekolikodana. Vijesti su prenijele da je održao govor u crkvi sv.Jakova apostola i, istièuæi Oèevo milosrðe, rekao: "Tko bimogao ove stvari pokrenuti? Tko bi to mogao izmisliti?Èovjek? Ne, to nije ljudsko djelo". Novinari su 31. prosincapisali: "Dok su neki oèekivali da æe kardinalov pohodMeðugorju biti privatan, on je meðutim iznenadio mjestopokazujuæi se vrlo vidljivim. Proveo je vrijeme slaveæi misuu crkvi sv. Jakova, penjuæi se na brdo ukazanja s vidjelicomMarijom Lunetti, moleæi tiho u klanjanju, i, moždanajznaèajnije, držeæi svoj govor u župnoj crkvi u pratnjifranjevaca". U svemu ovome moram priznati da sam osobno, kaodijecezanski biskup Mostarsko-duvanjske biskupije, ostaoiznenaðen. Razumijem da kardinal Svete Rimske Crkve imaovlast ispovijedanja i propovijedanja Evanðelja u cijelojKatolièkoj Crkvi. Ali, što se tièe javnih nastupa izvanvlastite biskupije, postoji i meðu biskupima neki crkveniobièaj. Naime, biskup ili kardinal kad namjerava doæi udrugu biskupiju i javno nastupiti, najprije se najavimjesnomu biskupu, što i crkvena razboritost sugerira.Smatram da se ta crkvena razboritost i to uobièajeno praviloposebno trebalo primijeniti u ovom sluèaju. Iznenaðen sam, jer se iz ureda kardinala Schönborna doobjavljivanja ove Izjave nitko nije javio, a pretpostavljam daje kardinalu poznat stav Crkve o Meðugorju, utemeljen narezultatima komisijskih istraživanja i zakljuèaka da se nemože ustvrditi da se radi o "nadnaravnim ukazanjima iliobjavama". Njegov posjet Cenacolu odnosno s. Elviri, koja,usput reèeno, kao redovnica nema dozvolu boravka idjelovanja na terenu ove biskupije, mogao se takoðer

protumaèiti kao potpora njoj. I ne samo njoj, nego i veæembroju neposlušnih novih zajednica i vjernièkih udruga uMeðugorju, koje u kardinalovu pohodu mogu èitatiohrabrenje za svoj crkveni neposluh. Kao dijecezanski biskup navodim, i ponavljam, neke bolneèinjenice. Najprije istièem muèni "hercegovaèki sluèaj" o župama kojise povezuje s "meðugorskim fenomenom" od samogapoèetka, kada se navodna meðugorska pojava jasno stavilana stranu nekih tadašnjih neposlušnih franjevaca - jedan jeod njih kasnije napustio i Red i sveæeništvo - optužujuæitadašnjega dijecezanskog biskupa zbog nereda. Mi sada imamo na terenu biskupije devet bivših franjevacakoje su njihovi vrhovni poglavari otpustili iz Reda manjebraæe, a Sveta Stolica izgon potvrdila. Iako suspendirani adivinis, oni se na uzurpiranim župama ponašaju kao zakonitisveæenici. Dok meðugorska navodna pojava daje odgovorena najbanalnija pitanja radoznalih, ne èuje se s te stranenijedna rijeè protiv te teške zloporabe, koja udara najedinstvo ove mjesne Crkve. Imali smo žalosnu pojavu, 2001. god., da su neki franjevci,veæ otpušteni ili neki tada još neotpušteni, pozvalistarokatolièkog ðakona koji se predstavio kao "nadbiskup" iu uzurpiranim župama "krizmao" preko 700 djece. Razumijese: nevaljano i svetogrdno. A kao ðakon predvodio je,nevaljano, i misu u više župa. Meðugorska pojava o tojzloporabi sakramenta Duha Svetoga i Euharistije ni rijeèi!Imali smo bolnu èinjenicu da su dvojica takvih sveæenikaišla starokatolièkom biskupu u Švicarsku s prijedlogom da ihzaredi za biskupe kako bi bili daleko i od Mostara i od Rima;da stvore formalan raskol, što je starokatolièki biskup odbio. Imali smo dvojicu posebnih karizmatskih promotora iideatora "meðugorskoga fenomena", istaknutihneposlušnika, Tomislava Vlašiæa, kojega su prošle godinenjegovi vrhovni poglavari otpustili iz Reda manje braæe, aSveta ga Stolica, na njegov zahtjev, razriješila i svakesveæenièke službe i obveze; i fra Jozu Zovku, lišena vršenjasveæenièke službe u ovoj biskupiji od 2004. godine, kojegasu takoðer njegovi redovnièki poglavari, prema novinama,povukli iz Hercegovine i onemoguæili mu svaki kontakt sMeðugorjem. Kardinal je ushiæen pred èinjenicom tolikih ispovijedi uMeðugorju gdje se oèituje Oèevo milosrðe. Mi vjerujemo dase milosrðe Oca nebeskoga jednako oèituje i u Meðugorju iu svakoj župi ove biskupije, i prije i nakon fenomenaMeðugorja. Treba vidjeti duge redove vjernika predispovjedaonicama u svim župama, pogotovo o Božiæu,Uskrsu, godovinama i krizmama. Mnogi kažu da su teispovijedi u Meðugorju jak dokaz da se Gospa "ukazuje".Prema tom zakljuèku o brojnim ispovijedima Gospa bi seukazivala u svim našim župama, a ne samo onim trimaosobama jednom godišnje u Meðugorju, i drugim trimasvaki dan, uostalom najviše izvan Meðugorja, pa navodno iu katedrali u Beèu. Sve skupa do sada: oko 40.000"ukazanja"! Štoviše, stjeèe se dojam kao da neki "vidioci"odreðuju gdje i kada æe se Gospa "ukazati", jer se navodnoukazuje gdje i kada oni zažele. Nije li to nedopustivamanipulacija i s Gospom i uopæe sa Svetim?Ovom izjavom kao dijecezanski biskup želim upoznativjernièku javnost da dolazak i javni nastup kardinalaChristopha Schönborna ne znaèi nikakvo priznanjeautentiènosti "ukazanja" vezanih za Meðugorje. Žao mi ješto je kardinal ovim svojim dolaskom, nastupom i izjavama,sadašnjim patnjama ove mjesne Crkve dodao nove, koje nepridonose njezinu tako potrebnu miru i jedinstvu.

Crkva u Hrvata ika

14 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Inozemne vijesti

Zapoèeo Europski susret mladih u PoznanjuPoznanj, 29.12.2009. (IKA) – U organizaciji Zajednice izTaizea u utorak 29. prosinca u Poznanju u Poljskoj zapoèeoje 32. europski susret mladih "Hodoèašæe povjerenja nazemlji" na kojemu sudjeluje oko 30 tisuæa mladih. Najviše jemladih, njih oko 19 tisuæa, iz zemlje domaæina, 1500 izUkrajine, 1400 iz Francuske i oko 1200 iz Njemaèke. Nasusretu sudjeluju u veæem broju i mladi iz republikaHrvatske i Bosne i Hercegovine, a sudionici su stigli i izSAD-a, Argentine, Turkmenistana i Hong Konga. U tijeku zajednièke molitve svih sudionika, koja je održana upaviljonima velesajma u Poznanju, prigodnu meditacijuodržao je prior Zajednice iz Taizea brat Alois. Podsjetio jekako èetvrti put mladi iz Europe imaju priliku otkritigostoprimstvo poljskih obitelji. Susreti su do sada održanidva puta u Wroclawu i jednom u Varšavi. Takoðer jeistaknuo, kako su sudionici po dolasku primili "Pismo izKine". Pitanje koje me je vodilo u pisanju tog pisma bilo je"Zašto bi mi sad vjerovali? Koji razlozi mogu dovesti dovjeruju u Boga, u Isusa Krista?" rekao je brat Alois, teistaknuo kako je s dvojicom braæe tri tjedna boravio uposjetu kršæanima u Kini. Ono što ga je posebno dojmilo,bili su mladi koji imaju duhovna oèekivanja. Upoznao sammlade koji nisu bili vjernici, a sada su se okrenuli vjeri,rekao je brat Alois, te istaknuo rijeèi nekog mladiæa da je"duša Kineza uvijek vjerovala u nebo, u nešto više od onogašto je vidljivo, to se ne može iskorijeniti. U posljednjihnekoliko godina poboljšani su materijalni uvjeti, aliistodobno mnogi ljudi osjeæaju duhovnu prazninu i tražesmisao u životu".Prior je podsjetio da se i stanovnici Zapada suoèavaju sasliènim problemima i pitaju se što "može dati smjer momeživotu i koji cilj izabrati". "Osjeæamo da su potrebne velikepromjene u svijetu. Struktura naših društava i obrazacaživota pokazali su se neprimjerenima i nedovoljnima da bi seosiguralo da pojedinci i narodi mogu zajedno živjeti u miru.Svjesni smo potreba promjena u globalnom gospodarstvu isvijetu financija, ali tih promjena nema bez promjena uljudskom srcu. Kako postaviti temelje za pravedniji sustav,kad još uvijek postoje oni koji žele akumulirati bogatstvo naraèun drugih", upitao je brat Alois, te podsjetio kako jedolazak na ovaj susret prilika za svakog sudionika dazapoène ili produbi promjenu srca. Ekonomski napredak,premda je važan, ne može zadovoljiti najdublje èovjekovetežnje i želje koje otvaraju vrata srca da bi èuli glas DuhaSvetoga, zakljuèio je brat Alois. Na kraju zajednièke veèernje molitve navode se imenazemalja iz kojih su nazoèni mladi i za èije se narode posebnomoli. U tijeku prve veèeri tako su pozdravljeni mladi izNorveške, Švedske, Finske, Danske, Islanda, Portugala,Španjolske, Italije i Malte. Nakon službenog završetkazajednièke molitve, mladi su ostali u osobnoj molitvi okokriža.

Crkva dolar zamjenjuje euromKöln, 30.12.2009. (IKA) - Financijski struènjaci ocijenili suda je euro zamijenio dolar kao najvažniju meðunarodnuvalutu za financiranje crkvenih projekata. Jedan od razlogaje svakako svjetska gospodarska kriza, istaknuo jepredsjednik Uprave banke Pax sa sjedištem u KölnuChristoph Berndorff u razgovoru za njemaèku katolièkuagenciju KNA.

Banka Pax jedna je od pet katolièkih banaka u Njemaèkoj,djeluje u osam gradova te ima podružnice u Rimu iJeruzalemu. U središtu pozornosti javnosti ljetos je bilavijest o njezinom udjelu u tvrtkama povezanih sproizvodnjom oružja i duhana. Berndorff je istaknuo da sutada smjesta reagirali i prodali sporne dionice, dodajuæi da jeipak vrlo teško oèekivati stopostotnu etiènost pri ulaganju uinvesticijske fondove. Zbog toga Pax banka daje velikuvažnost razvidnoj informacijskoj politici, èak i u trenutaènojfinancijskoj krizi.

Pokop Nikole Kopernika 467 godina nakon smrtiVaršava, 30.12.2009. (IKA) - Poljski astronom NikolaKopernik (1473-1543) bit æe dostojno pokopan 2010.godine, 467 godina nakon smrti. Pokop zemnih ostatakaglasovitoga znanstvenika najavljen je za 22. svibnja 2010. ukatedrali u Fromborku, priopæio je glasnogovornik biskupijeVarmija. Prije èetiri godine iskopani ostaci kostiju lubanje inoge poèivat æe ispod pokrajnjeg oltara u katedrali. Veæ usijeènju poèinju radovi na dvije tone teškoj grobnici odcrnoga mramora, a pogreb æe se održati u sklopu proslave750. obljetnice katedralnoga dekanata kojega je èlan bio iNikola Kopernik. U tijeku iskapanja u katedrali u Fromborku godine 2005.arheolozi su pronašli kosti koje su usporedbom s DNA vlasikose pronaðenih u jednoj Kopernikovoj knjizi dokazale da jerijeè o zemnim ostacima poljskoga astronoma.

Umro umirovljeni tokijski nadbiskupKardinal Peter Seiichi Shirayanagi preminuo je u 82. godiniživotaTokio, 30.12.2009. (IKA) - Kardinal Peter SeiichiShirayanagi, umirovljeni tokijski nadbiskup, preminuo je uJapanu 30. prosinca u 82. godini života. Sveti Otacsadašnjem tokijskom nadbiskupu Peteru Takeu Okadi poslaoje brzojav u kojemu je izrazio suosjeæanje zbog kardinalovesmrti, spomenuvši se sa zahvalnošæu njegova neiscrpnogzalaganja u širenju Evanðelja u Japanu, njegova djelovanja upromicanju pravednosti i mira, te neumornoga napora ukorist izbjeglica. Kardinal Shirayanagi diplomirao je filozofiju, teologiju ikanonsko pravo, sa 26 godina je zareðen za sveæenika, a s 42je imenovan tokijskim nadbiskupom. U Kardinalski zboruvršten je sa 66 godina. U veljaèi 1981. godine doèekao jepapu Ivana Pavla II. u tijeku njegova prvoga pohoda Japanu.Poznat po svojemu zalaganju u korist mira i meðunarodnogarazoružavanja, ponovno je istaknuo evangelizaciju u Zemljiizlazeæega sunca, s posebnom pozornošæu na socijalneprobleme kao što je, primjerice, problem izbjeglica. U tijeku opæe skupštine azijskih biskupa godine 1986.priznao je ratne krivnje Katolièke Crkve u Japanu. Trigodine kasnije okupio je skupinu redovnika i laika kako biposjetio Katolièku Crkvu u Kini i susreo se s kineskimkatolicima. Jedan od ciljeva bilo je traženje oprosta zazloèine koje je japanska carska vojska poèinila nad kineskimnarodom i Katolièkom Crkvom u Kini, te potpora u obnovicrkvi, sjemeništa i redovnièkih ustanova. Osim toga, velikuje pomoæ pružao u korist kršæanskih manjina u Aziji.Preminuæem kardinala Shirayanagija Katolièka Crkva ima184 kardinala, od kojih njih 112 ima pravo glasa, jer imajumanje od 80 godina.

Inozemne vijestiika

155. sijeènja 2010. broj 1/2010

U Rusiji ubijen pravoslavni sveæenikOd demokratskih promjena ubijeno je 26 ruskopravoslavnihsveæenikaMoskva, 30.12.2009. (IKA) – Ruska-pravoslavna Crkvatuguje za 39-godišnjim sveæenikom AleksanderomFilipovim kojeg je alkoholizirani muškarac ubio 23. prosincana ulazu u crkvu u mjestu Satino-Ruskoje nedaleko Moskve.Sveæenik je bio poznat po tome da je svake subote u crkvipred Marijinom ikonom organizirao molitvu za ozdravljenjeovisnika o drogi i alkoholu. Iza ubijenog sveæenika ostale sutri kæerkice, a on je 26. ubijeni ruskopravoslavni sveæeniknakon dolaska demokracije u tu zemlju. U studenome je ubijen moskovski sveæenik Daniel Siosojevkoji je bio poznat kao žestoki kritièar islamistièkih ali iruskih ultranacionalistièkih struja u društvu. Posebno sezalagao za prihvat mladih islamskih doseljenika iznekadašnjih sovjetskih republika. Zbog rada s mladimmuslimanima dobivao je èesto prijetnje iz islamistièkihkrugova, a odgovornost za njegovu smrt preuzela je jednakavkaska muslimanska skupina.

U 2009. ubijeno 37 svjedoka evanðeljaVatikan, 31.12.2009. (IKA) - U 2009. godini ubijeno je 37svjedoka evanðelja, što je najveæi broj zabilježen uposljednjih deset godina – dramatièni je zakljuèak sadržan utradicionalnome dosjeu agencije Fides, objavljenome 30.prosinca, a koji izvješæuje o pastoralnim djelatnicima koji suu tijeku proteklih 12 mjeseci izgubili život na nasilan naèin.Rijeè je o 30 sveæenika, 2 redovnice, 2 sjemeništarca i 3laika volontera, koji su bili pripadnici 16 razlièitihnacionalnosti.Kako bi naviještali Kristovu ljubav, nisu se ustezali dovesti uopasnost vlastiti život u prilikama obilježenima patnjom,siromaštvom i opæenitim nasiljem, navodi se u dokumentuagencije Fides koja istièe kako je u odnosu na prethodnugodinu broj pastoralnih djelatnika ubijenih u 2009. gotovoudvostruèen. Samo je na amerièkome kontinentu ubijeno 23svjedoka evanðelja, od kojih 6 u Brazilu i Kolumbiji. UAfrici je bilo 11 žrtava, od kojih 4 u Demokratskoj RepubliciKongo i Južnoj Africi. Dvoje ih je ubijeno u Aziji, i jedansveæenik u Europi. Njihovi su životi bili potpuno razlièiti, alizajednièko im je bilo svjedoèanstvo ljubavi prema evanðelju.Na jednoga od njih, mladoga Williama Quijiana, laika izZajednice svetoga Egidija, ubijenoga u Salvadoru, izvatrenoga je oružja pucala jedna od brojnih bandi siromašnihmladiæa Srednje Amerike. Imao je samo 21 godinu.Austrijanac, 78-godišnji o. Ernst Plöchl, misionar u JužnojAfrici, koji je unatoè poodmakloj dobi bio snažan i posebnose bavio mladima, postao je žrtvom nasilja proširenoga uzemlji. Sjeæati se brojnih pastoralnih djelatnika ubijenih u cijelomesvijetu, i moliti se za pokoj njihovih duša, dužnost jezahvalnosti cijele Crkve, te poticaj za svakoga od nas na svehrabrije svjedoèenje naše vjere i nade u Onoga koji jesvemoguænošæu svoje ljubavi, na Križu zauvijek pobijediomoæ mržnje i nasilja, istaknula je agencija Fides,preuzimajuæi rijeèi pape Benedikta XVI. koje je istaknuo upodnevnome nagovoru 24. ožujka protekle godine. Ovomeprivremenom popisu, koji se sastavlja svake godine, trebadodati i dugi popis onih o kojima vijesti možda nikada neæestiæi, a koji na svakom kraju planeta trpe i svoju vjeru uKrista plaæaju vlastitim životom. Rijeè je o mnoštvuneznanih junaka za veliku Božju stvar, kako ih je nazvaoIvan Pavao II., a na koje gledamo sa zahvalnošæu idivljenjem, premda ne poznajemo njihova lica, i bez kojih biCrkva i svijet bili jako osiromašeni.

Novi monetarni sporazum Svete Stolice i Europske unijeVatikan, 31.12.2009. (IKA) – Novi monetarni sporazumizmeðu Svete Stolice i Europske unije stupa na snagu 1.sijeènja 2010. godine. Sporazumom, koji su sredinomprosinca u Bruxellesu potpisali apostolski nuncij priEuropskoj uniji nadbiskup Andre Dupuy i europskipovjerenik Joaquin Almunia, potvrðuje se kako je euroslužbena valuta u Vatikanu.Prema novom Sporazumu, Vatikan ima pravo kovati veæukolièinu novca, tj. ukupne nominalne vrijednosti do2.300.000 eura. Do sada ta vrijednost nije prelazila iznos od1.074.000 eura. Sporazum takoðer predviða da 51 postovatikanskih kovanica mora biti u opticaju, da bi sprijeèilomanipuliranje vatikanskim kovanicama u numizmatici.Naime, dosadašnja izdanja vatikanskih kovanica bila sunamijenjene kolekcionarima. Vatikan se takoðer obvezaodonijeti i provesti odgovarajuæe mjere u svrhu sprjeèavanja"pranja" novca, krivotvorenja valute i bezgotovinskihsredstava plaæanja u Vatikanu, te prihvatiti odredbeEuropske unije u podruèju bankarstva i financija.

Nazaretski kršæani obradovani otkriæem kuæe iz IsusovadobaOstaci su od "najveæe važnosti" i otkrivaju nove podatke onaèinu života ljudi u Isusova doba, istièu iz Izraelske upraveza starineJeruzalem, 31.12.2009. (IKA/CNS) – Pomoæni biskupJeruzalema Giacinto-Boulos Marcuzzo rekao je da jekršæansku zajednicu u Nazaretu razveselilo nedavno otkriæeostataka nastambe iz prvog stoljeæa. "Kuæa potjeèe izIsusova doba i sada možemo vidjeti kako su ljudi tadaživjeli", rekao je biskup Marcuzzo, napomenuvši da jenastamba tijekom stoljeæa ostala uglavnom neošteæena.Buduæi da je rijeè o prvoj nastambi iz tog razdoblja koja jeotkrivena u Nazaretu, njezini su ostaci od "najveæe važnosti"i otkrivaju nove podatke o naèinu života ljudi u doba Isusovaživota, izjavila je voditeljica iskapanja Yardena Alexandre izIzraelske uprave za starine. Rekla je i da je ranijimiskapanjima pronaðeno nekoliko grobova iz tog razdoblja aliprije pronalaska ove kuæe nikakvi dokazi o ljudskom naseljunisu bili otkriveni. U kuæi su pronaðeni neki predmeti, veæimdijelom komadi keramike iz rimskoga doba, iz I. i II.stoljeæa, te posebno, oruðe koje su u ono vrijeme koristilisamo Židovi. Graðevina je pronaðena pokraj bazilike Navještenja, gdje jepod bivšeg samostana bio odstranjen u tijekukonzervacijskog iskapanja, koje je uprava za starine provelakako bi pripremila teren za izgradnju Meðunarodnogmarijanskog centra u Nazaretu. Udruga "Marija iz Nazareta"izjavila je da æe arheološke ostatke ukljuèiti u svoj planiranicentar.

London: Katolièka Crkva o spolnome odgoju mladih uškolamaLondon, 31.12.2009. (IKA) - Odgoj mladih u školama morase zbivati u procesu koji æe im pomoæi da "razvijaju zdravenaèine života koji poštuju svetost života", istaknuto je udokumentu Katolièke agencije za odgoj pri Biskupskojkonferenciji Engleske i Walesa, objavljenom kao odgovor navladin prijedlog o obaveznom spolnom odgoju u školama.Prema najavljenom zakonu, koji treba stupiti na snagu 2011.godine, svi su uèenici po navršenoj petnaestoj godini u školiobavezni pohaðati predavanja o spolnom odgoju. Cilj zakonasprijeèiti je rast trudnoæa kod malodobnih djevojaka. U

Inozemne vijesti ika

16 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Europi je Velika Britanija na prvom mjestu po brojumaloljetnih trudnica a koje èesto koriste abortivne pilule,piše Osservatore Romano. U dokumentu Katolièke agencije za odgoj istaknuta je željada zakonski prijedlozi pridonesu "potvrditi vrednotu života,pridonoseæi smanjivanju maloljetnih trudnica i pobaèaja". Tose može ostvariti pomažuæi mladima da više cijene samisebe te da vjeruju u vrednotu braènoga života, štiteæi ih odvanjskih pritisaka koji ih potièu na prijevremene spolneodnose kao i na izvanbraène spolne odnose. U dokumentu seposebno istièe potrebna suradnja izmeðu roditelja,nastavnika i župnih zajednica u odgoju mladih. Bolje je dase ta pouka odvija u kontekstu crkvene pouke, nego da mladibudu pogrešno informirani od svojih vršnjaka, obavijesnihsredstava i zlonamjerne promidžbe. Britanska vlada pismomje Katolièkoj agenciji za odgoj zahvalila na "znaèajnomprinosu koji katolièke škole daju odgojnome sustavu".

Zahvalnica u VatikanuVatikan, 31.12.2009. (IKA) - Jedino s ljubavlju Božjomljudsko djelovanje biva kvasac bolje buduænosti, istaknuo jeBenedikt XVI. u homiliji na prvoj Veèernjoj svetkovineBogorodice, nakon koje je u zahvalu za minulu godinuotpjevan hvalospjev Tebe Boga hvalimo. Na svršetkuliturgijskoga slavlja Papa se zadržao u kratkoj molitvi predjaslicama na Trgu Sv. Petra.Bila je godina bogata za Crkvu i svijet, rekao je BenediktXVI. za proteklu godinu. Godina dana podsjeæa na puninuvremena u ljudskoj povijesti u koju je Bog unio vjeènost:Vjeènost je s utjelovljenjem Božjega Sina ušla u vrijeme,èovjeèja se povijest otvorila ispunjenju u Bogu. Krist, SinBožji i Marijin je – tako reæi – "taknuo" vrijeme koje je odNjega primilo nova i iznenaðujuæa znaèenja: postalo jevrijeme spasenja i milosti, ustvrdio je Benedikt XVI. Upravou tome smislu moramo shvaæati prijelaz iz jedne u drugugodinu, da svoj život stavimo pod znak spasenja zahvaljujuæiBogu jer nam je dao izvanrednu moguænost da budemonjegova djeca. Sveti Otac osvrnuo se na djelovanje i životRimske biskupije, misleæi na manje sretne. Mislim na svekoji žive u gradu, napose na one koji se nalaze u teškoæama ineudobnosti: svima jamèim svoju duhovnu blizinu,potkrjepljenju trajnim sjeæanjem u molitvi, kazao je Papa.Oèito zadovoljan napretkom biskupijskoga programa, zbogpotankoga apostolskoga djelovanja koje se odvija u dvaokvira bitna za život i poslanje Crkve, euharistija i djelamilosrða, podsjetio je na važnost razmišljanja nad Svetimpismom "radi vjerodostojnoga svjedoèenja istine o èovjeku".Potvrðujuæi da je Crkva zauzeta u promidžbi cjelovitogarazvoja ljuske osobe, Benedikt XVI. polaže nadu u mlade.Veæ više godina brojne obitelji, nastavnici i župske zajednicenastoje mladima pomoæi u izgradnji njihove buduænosti naèvrstim temeljima, posebice na stijeni koja je Isus Krist.Papa je poželio da obnovljeno odgojno zauzimanje mognesve više ostvariti plodnu suradnju izmeðu crkvene zajednicei grada u pomoæi mladima da organiziraju vlastiti život. Osvrnuvši se na obitelji u teškoæama, naroèito one pogoðenekrizom i nezaposlenošæu, poželio je da Gospodinovo roðenjekoje nas podsjeæa na besplatnost s kojom je Bog došao danas spasi, postavši èovjekom dao nam svoj božanski život,omoguæi svakome èovjeku dobre volje shvatiti kako seljudsko djelovanje mijenja otvarajuæi se Božjoj ljubavi,preobražava se i biva kvasac bolje buduænosti za sve.Obraæajuæi se sveæenicima, poželio je rast novih duhovnihzvanja. Rimu su potrebni sveæenici, hrabri navjestiteljievanðelja koji istovremeno objavljuju milosrdno lice Božje.Pozivam mlade da se ne boje cjelovitim darivanjem svoga

života odgovoriti na poziv koji im upuæuje Gospodin da gaslijede na putu sveæeništva ili posveæena života. Papa je nakraju podsjetio da se 25. ožujka obilježavaju dvije važneobljetnice: 25 godina ustanovljenja Svjetskoga dana mladežite 10. obljetnica nezaboravnoga Dana mladih u rimskojèetvrti Tor Vergata.

Torinsko platno dostupno javnosti u svibnju 2010.Torino, 31.12.2009. (IKA) - Na službenoj straniciTorinskoga platna: www. sindone.org od moguæe je izvršitionline predbilježbu za hodoèašæe Sv. platnu koje æe javnostibiti dostupno u katedrali u Torinu od 10. travnja do 23.svibnja 2010. godine. Torinsko platno je prema kršæanskojpredaji plahta u koju je bilo zamotano Isusovo tijelo nakonšto je skinuto s križa i položeno u grob. Platno se èuva uTorinu od godine 1578. Vjernici æe ga sada moæi èastiti prviput nakon Velikog jubileja 2000. godine i to nakon što su nanjemu obavljeni potrebiti restauratorski i konzervatorskiradovi. Tako su godine 2002. uklonjeni dijelovi koji su biliošteæeni u požaru godine 1532. te odšivene "zakrpe" kojimsu ta ošteæenja pokušale popraviti klarise. Takoðer jeuklonjeno tzv. nizozemsko platno iz XVI. stoljeæa, tj.podstava na koju je ono bilo našiveno te postavljena novapodloga. Upravo su te "zakrpe" i podloga nekima bile povodza tvrdnje da je rijeè o platnu iz kasnog srednjeg vijeka. Na izložbi æe se moæi vidjeti i nove fotografije najvišerezolucije. Sveto platno æe 2. svibnja 2010. posjetiti i papaBendikt XVI. i slaviti misu u njegovoj blizini, u tijeku svogpastoralnog pohoda Torinu. O Torinskome platnu papa IvanPavao II. rekao je, izmeðu ostalog, kako ono predstavljamisterij za znanost, izazov za inteligenciju a za vjernike jeveliki znak Kristove muke koju je podnio za sve nas.Oèekuje se da æe platno vidjeti oko 2 milijuna hodoèasnika,a o njima æe brinuti, izmeðu ostalih, oko 4 tisuæedijecezanskih volontera. Stranica www.sindone.org nudiraspoložive informacije na talijanskom, engleskom, ruskom,španjolskom i njemaèkom jeziku.

Rotterdam domaæin 33. europskog susreta mladihPoznanj, 1.1.2010. (IKA) - Na poèetku razmišljanja uèetvrtak 31. prosinca, treæeg dana 32. europskog susretamladih u Poznanju, brat Alois podsjetio je kako je prošlodvadeset godina od prvog Europskog susreta mladih uPoljskoj. To se dogodilo malo nakon pada Berlinskog zida ibio je blagdan ponovnog otkrivanja slobode, vrijeme velikeradosti. Danas je više vrijeme za odluku i ustrajnost. Slobodaje takoðer prilika za iskazivanje vlastite vjere, rekao je bratAlois. Za posjeta Kini susretao je mnoge ljude koji sugovorili o patnjama koje su zbog vjere morali podnijetinjihovi roditelji ili bake i djedovi. Mnogi od vas, kojidolazite iz Poljske i drugih europskih zemalja Srednje iIstoène Europe, takoðer, imate roditelje ili bake i djedovekoji znaju što znaèi trpjeti za svoju vjeru. Želimo zahvalitiBogu za one koji su bili ustrajni. Danas se posebno sjetimokršæana u Kini. Bili su uzbuðeni kada su saznali da za njihmolimo petkom naveèer u Taizeu, istaknuo je brat Alois, tese posebno obratio mladim Poljacima. Vaša vjera ima jakekorijene i pomogla je poljskom narodu da izdrži teškekušnje. Vi tražite nove oblike izražavanja vjere, no to se nemože postiæi ako ne ide zajedno s razumijevanjemnaslijeðenih tradicija. To je izazov: kako stvoriti nešto novo,bez da se odmakne od tradicije. Naša mala zajednica izTaizea želi vas pratiti u vašim nastojanjima, rekao je bratAlois.Svjetlo mira koje je za sve ljude potièe na nastavak

Inozemne vijestiika

175. sijeènja 2010. broj 1/2010

"Hodoèašæa povjerenja na zemlji". Kao koraci u tom hodusljedeæe godine svaki tjedan æe se održavati susreti u Taizeu.U kolovozu æe se obilježiti spomen 5. obeljetnice smrti brataRogera. U godini æe se obilježiti i sedamdeset godina odosnivanja Zajednice iz Taizea. Susreti æe se održati uPortugalu, u Sarajevu i u Norveškoj, a 33. europski susretmladih bit æe od 28. prosinca 2010. do 1. sijeènja 2011.godine u Rotterdamu u Nizozemskoj. "Hodoèašæe povjerenja na zemlji" posljednjih nekolikogodina širi se i u Aziji, Africi i Južnoj Americi, jerglobalizacija, unatoè svim nejasnoæama koje ju prate, dajenovi izraz univerzalnosti zajedništva u Kristu. Stoga æe se od8. do 12. prosinca susret održati u Južnoj Americi, u Èileu,u Santiagu.Te su veèeri bili pozdravljeni sudionici iz Moldavije,Armenije, Hrvatske, Maðarske, Bugarske, Slovenije,Estonije, Letonije, Èeške i Italije, a posebno mladi iz Aquilekoji su protekle godine pretrpjeli potres. Takoðer su bilipozdravljeni i mladi pridošli s drugih kontinenata, iz Èilea,Brazila, Porto Rica, Kube, Kolumbije, Argentine,Venezuele, Kanade i SAD-a.Nakon zajednièke molitve, mladi su se po tradiciji uputili užupe-domaæine gdje su uz molitveno bdjenje za mir doèekaliNovu godinu, a potom nastavili druženje na "Festivalunaroda".

Rabin Di Segni o predstojeæem Papinu posjetu rimskojsinagogiRim, 1.1.2010. (IKA) - Papin posjet rimskoj sinagogiveoma je bitan za dijalog, istaknuo je glavni rimski rabinRicardo Di Segni u razgovoru za Radio Vatikan. U tijeku je,naime, priprema za Papin posjet rimskoj sinagogi koji æe seodržati 17. sijeènja, na Dan hebrejsko-kršæanskog dijaloga.Bit æe to treæa sinagoga koju posjeæuje Benedikt XVI.,nakon sinagoge u Kölnu 2005. i sinagoge u New Yorku2008. godine.Odmah po izboru za papu, Benedikt XVI. je glavnomerimskome rabinu poruèio kako se uzda "u pomoæSvevišnjega za nastavak dijaloga i jaèanje suradnje sasinovima i kæerima židovskoga naroda". Gotovo 24 godinenakon povijesnog posjeta Ivana Pavla II., 13. travnja 1986.,Benedikt XVI. ponovno æe posjetiti sinagogu u Rimu. Govoreæi o raspoloženju u rimskoj židovskoj zajednici, rabinDi Segni rekao je kako je židovska zajednica svjesnavažnosti dogaðaja, bitnoga za dijalog, kao i svega onoga štomože znaèiti za buduæe odnose. Dodao je kako je posjetIvana Pavla II. godine 1986. srušio zid nepovjerenja izmeðukatolika i Židova, te posjet Benedikta XVI. smatraju gestomkontinuiteta.Dan hebrejsko-kršæanskog dijaloga obljetnica je napada nageto godine 1793. Naime, smatralo se da je židovskazajednica podupirala prava proglašena u Francuskojrevoluciji. Naravno, zajednica s ogranièenim slobodama nijemogla više izdržati u getu stoga je podržavala Francuskurevoluciju. Narod je napao geto. Tada su olovni oblaciprekrili nebo, a veliki se pljusak obrušio na grad, ugasio jepodmetnuti požar u sinagogi i gnjev napadaèa. Sada senalazimo u posve razlièitom povijesnome razdoblju, nemaviše geta s ogranièenim slobodama, a na odnos izmeðužidovstva i kršæanstva moramo gledati na sasvim razlièitinaèin, ustvrdio je Di Segni.Na primjedbu kako æe Papa posjetiti sinagogu godinu dananakon odluke talijanskih rabina da ne sudjeluju u Danuhebrejsko-kršæanskoga dijalog zbog molitve Velikoga petka,rekao je kako je s diplomatskog gledišta sluèaj zakljuèen.No, još postoji molitva za obraæenje Židova. Stoga su bila

potrebna pojašnjenja, naroèito na lokalnoj razini. Otkad jekardinal Angelo Bagnasco, kao predsjednik Talijanskebiskupske konferencije, izrièito potvrdio da Katolièka Crkvanema namjeru obraæati Židove, možemo se ozbiljno suèelitis dijalogom, jer, iskreno govoreæi, nakana da se obrateŽidovi veliki je zid na putu dijaloga. Nakon pojašnjenjamožemo iæi naprijed nadajuæi se da se ostvari ono što želimoza dobro svih, rekao je Di Segni. Osvrnuvši se na pojašnjenje ravnatelja Tiskovnoga uredaSvete Stolice o. Federico Lombardi u svezi dekreta opriznavanju herojskih kreposti pape Pija XII., rekao je kakoje ono jako važno te da njegovu važnost ne treba umanjivati.Ono je pridonijelo promjeni ozraèja u smislu što je ono biloznak vatikanske osjetljivosti na židovsku reakciju. Nanovinarovu primjedbu kako se dijalog unatoè razlikama isporovima nastavlja, rekao je da se ne smijemo zaustavljatina onome što nas duboko dijeli jer nikamo neæemo prispjeti.Moramo misliti na ono što nas ujedinjuje, a sporoveprepustiti raspravama, kojih mora biti, ali koje se morajuvoditi u pravo vrijeme i s dužnom mirnoæom. Uostalom, idijalogu je potrebna rasprava. Ako dvije osobe misle isto,onda nema dijaloga. Razlike su, dakle, važne da se idenaprijed. Ali bez obzira na to, treba upuæivati porukebratstva, koje sve obvezuje. Svijet nas promatra upravo jerželi vidjeti hoæemo li uspjeti ostvariti sklad. A to je izazov,nazovimo ga tako, koji je pred nama dok oèekujemo Papinposjet, zakljuèio je rabin Di Segni.

Svetkovina Marije Bogorodice u VatikanuVatikan, 1.1.2010. (IKA) - Pred ranjivošæu djece žrtavanasilja, propadaju sva lažna opravdanja rata, istaknuo je papaBenedikt XVI. u petak, 1. sijeènja, na svetkovinu MarijeBogorodice i 43. svjetski dan mira, u tijeku sveèane mise nakojoj su se u bazilici Sv. Petra okupili i diplomatskipredstavnici akreditirani pri Svetoj Stolici. Neka ljudi,upravljajuæi pogled na lica brojne djece izoblièena nasiljem,polože oružje i obrate se na nacrte mira, apel je Svetoga Ocana koji je usredotoèio propovijed u kojoj je govorio o Licu, oBožjemu Licu i o licu ljudi. Ta nam tema nudi tumaèenjeproblema mira, primijetio je Papa. Lice je u pravom smislurijeèi izraz osobe, ono što ju èini prepoznatljivom i nakojemu se vide osjeæaji, misli, i nakane srca. Bog je posvojoj naravi nevidljiv, ali Biblija i Njemu daje tu sliku.Pokazivanje lica jest izraz njegove naklonosti, dok njegovoskrivanje znaèi gnjev i prezir. Cijela se biblijska prièa može èitati kao otkrivanje Božjegalica, sve do potpunoga oèitovanja u Isusu Kristu. Božje jelice uzelo ljudsko lice, a Marija je bila prva koja je vidjela toBožje lice koje je postalo èovjek u malenome plodu njezinakrila. Majka ima poseban, jedinstven, i na neki naèiniskljuèiv odnos s tek roðenim sinom. Prvo lice koje dijetevidi jest lice majke, i taj je pogled odluèujuæi za njegovodnos prema životu, sa samim sobom, s drugima, i s Bogom;odluèujuæi je i zbog toga što on može postati dijete mira,istaknuo je Sveti Otac te dodao kako Dijete gleda Majku, aOna gleda nas, gotovo kao da prema onome tko ju gledaodražava, i moli, Božju nježnost koja je s Neba sišla u nju iutjelovila se u èovjeèjem Sinu kojega nosi u rukama. Ona, naime, zapoèinje smjernim pogledom koji u licudrugoga prepoznaje osobu, koje god boje bila njegova koža,njegova nacionalnost, jezik ili religija. Samo ako u srcuimamo Boga, u stanju smo u licu drugoga vidjeti brata uèovještvu, ne sredstvo nego cilj, ne suparnika ili neprijateljanego drugoga sebe, vidik beskonaènoga otajstva ljudskogabiæa. Što više u nama boravi Bog to smo više osjetljivi nanjegovu nazoènost u onomu što nas okružuje: u svim

Inozemne vijesti ika

18 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

stvorenjima, i posebno u drugim ljudima, iako ponekadupravo ljudsko biæe, obilježeno grubošæu života i zla, možebiti teško cijenjeno i prihvaæeno kao Božje oèitovanje,poruèio je Papa. Upravo je zbog toga potrebno osloniti se na licezajednièkoga Oca koji nas voli, te od malena biti odgojeni zapoštovanje drugoga, pa i onda kada je on drugaèiji od nas.Nažalost, ikona Majke Božje od nježnosti svoju tragiènusuprotnost pronalazi u bolnim slikama brojne djece injihovih majki prepuštenih na milost i nemilost ratova inasilja. Lica tih malenih nedužnih biæa, iscrpljenih glaðu ibolestima, i lica izoblièenih bolju i oèajem, tihi su apel nanašu odgovornost. Pred njihovom ranjivošæu propadaju svalažna opravdanja rata i nasilja. Trebamo se jednostavnoobratiti na nacrte mira, položiti oružje svih vrsta, i svi sezajedno založiti u izgradnji za èovjeka dostojnijega svijeta,poruèio je Sveti Otac.Osvrnuvši se potom na temu Svjetskoga dana mira „Akoželiš njegovati mir èuvaj stvoreno", Papa je napomenuo da jeèovjek u stanju poštovati stvorenja u toj mjeri u kojoj uvlastitom duhu nosi puni smisao života. U suprotnome,prezirat æe samoga sebe i sve što ga okružuje, i neæepoštovati sredinu u kojoj živi, odnosno stvoreno. Tko usvemiru zna prepoznati odraze nevidljivoga Stvoriteljevalica, sposoban je za veæu ljubav prema stvorenjima, dodao jeSveti Otac, te upozorio: Ako se èovjek iskvari, kvari se isredina u kojoj živi; ako kultura teži prema nihilizmu - akone teoretskome, onda praktiènome - priroda æe morati platitiposljedice. Papa je stoga ponovno pozvao na ulaganje uodgoj, postavljajuæi za cilj, osim potrebnoga prijenosatehnièko-znanstvenih spoznaja, takoðer opširniju i temeljituekološku odgovornost utemeljenu na poštovanju èovjeka injegovih temeljnih prava i dužnosti. Jedino tako obvezavezana uz okoliš može uistinu postati odgoj za mir iizgradnju mira, istaknuo je Sveti Otac.O zaštiti okoliša Papa je govorio i u podnevnome nagovoruna Trgu Sv. Petra. Obrativši se potom izravno onima koji suizabrali put nasilja, Papa ih je pozvao na obraæenje srca.

Završio 32. europski susret mladihPoznanj, 2.1.2010. (IKA) – U Poznanju je u subotu, 2.sijeènja završio 32. europski susret mladih koji je uorganizaciji Zajednice iz Taizea u tom gradu održan od 29.prosinca. Tijekom posljednje zajednièke veèernje molitve, u petak, 1.sijeènja brat Alois je zahvalio obiteljima i svima koji suvelikodušno otvorili svoja vrata. Zahvalio je i èlanovimaCrkava koje su podržale pripreme susreta, kao i civilnimvlastima. Za vrijeme susreta svatko je mogao vidjeti da nismo sami.Mi smo dio zajednice vjernika. Vidjeli smo da je u Poljskojvjera u Krista neodvojiva od pripadnosti Crkvi. Stoga je višenego ikad važno požuriti izraziti našu ljubav ovogjedinstvena zajedništva Crkve, rekao je brat Alois, te u tomkontekstu ponovno podsjetio na svoj boravak u Kini i izniodva svjedoèanstva. Kao u Kini, tako i mi na Zapadu u nutriniosjeæamo potrebu da nas nešto izvana preporodi. To je znaknade. To je vrijeme za vas, mlade, da shvatite da trebatedrugima prenijeti povjerenje u Boga. Èak i ako ste Evanðeljemalo razumjeli, stavite to u praksu, razgovarajte sa svojimprijateljima koji ne poznaju vjeru. Poznajete svoje vršnjake,koji su ulazeæi u zrelu dob izgubili vezu s kršæanskomzajednicom, nije to nužno bila svjesna odluka, veæjednostavno slijed okolnosti. Vi æete znati kako do njih ikako da obnove svoj odnos s vjerom, rekao je brat Alois.Mlade je potaknuo da u godinama koje su pred njima i u

kojima æe napredovati u znanju, zvanju ili dobiti posao nedopuste da im se vjera zaustavi na onome što su nauèili udjetinjstvu. Povratak kuæi, uvijek je traženje naèina kakoprodubiti svoje razumijevanje otajstva vjere, rekao je bratAlois. Posljednje zajednièke molitve posebno se molilo zasudionike iz Austrije, Švicarske, Velike Britanije, Irske,Francuske, Njemaèke, Nizozemske, Luksemburga, Belgije,Kazahstana, kao i za sve mlade u Poljskoj. Takoðer supozdravljeni i mladi iz Togoa, Senegala, Kenije, Kameruna,Eritreje, Južne Afrike i Australije.Kao i svaku veèer, nakon zajednièke molitve, mladi su ostaliu osobnoj molitvi oko križa.

SAD: Posebna marka u povodu stote obljetnice roðenjaMajke TerezijeWashington, 4.1.2010. (IKA/CNS) – U povodu stoteobljetnice roðenja bl. Majke Terezije (1910-1997) poštaSAD-a objavit æe posebnu prigodnu marku. Marka æe biti uprodaji od 26. kolovoza 2010. godine, objavio je poštanskitiskovni ured. Utemeljiteljica družbe Misionarki ljubaviMajka Terezija roðena je 26. kolovoza 1910. kao AgnesGonxha Bojaxhiu u Skopju. Za svoj predani rad za dobrosiromašnih, ostavljenih i umiruæih dobila je god. 1979.Nobelovu nagradu za mir. Umrla je 5. rujna 1997. u Kolkati,a 19. listopada 2003. papa Ivan Pavao II. proglasio ju jeblaženom.

Inozemne vijestiika

195. sijeènja 2010. broj 1/2010

Prilog dokumenti

Petar LombardskiPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 30. prosinca2009.Draga braæo i sestre, na ovoj posljednjoj ovogodišnjojaudijenciji želim govoriti o Petru Lombardskom: teologukoji je živio u 12. stoljeæu, koji je bio veoma poznat, jer jejedno njegovo djelo, naslovljeno Sentencije, bilo prihvaæenokroz mnoga stoljeæa kao priruènik iz teologije.Tko je dakle bio Petar Lombardski? Premda su informacije onjegovu životu šture, možemo ipak rekonstruirati barosnovne crte njegove biografije. Rodio se izmeðujedanaestog i dvanaestog stoljeæa, u blizini Novare, nasjeveru Italije, na podruèju koje je neko vrijeme pripadaloLongobardima: upravo je zato bio prozvan "Lombardski".Odrastao je u obitelji slabijeg imovinskog stanja, kao što tomožemo zakljuèiti iz pisma koje je Bernard iz Clairvauxanapisao Gilduinu, poglavaru opatije Svetog Viktora u Parizu,u kojem ga moli da besplatno ugosti Petra, koji je htio poæi utaj grad kako bi ondje studirao. Naime, u Srednjem vijekutakoðer nisu samo plemiæi i bogataši mogli studirati i stjecativažne službe u crkvenom i društvenom životu, nego takoðerosobe skromnijeg podrijetla, poput primjerice Grgura VII.,pape kojega je car Henrik IV. detronizirao, ili Mauricija izSullyja, pariškog nadbiskupa koji je dao sagraditi Notre-Dame i koji je bio sin siromašnog seljaka.Petar Lombardski zapoèeo je svoj studij u Bolognji, zatimodlazi u Reims, i na kraju u Pariz. Od 1140. predavao je nauglednoj školi Notre-Dame. Kao cijenjeni i poštovani teolog,osam godina kasnije papa Eugen III. mu je povjerio zadaæuda prouèi uèenja Gilberta Porretana, koja su potaknulamnoge rasprave, jer se nisu smatrala potpuno pravovjernima.Postavši sveæenik, imenovan je pariškim biskupom 1159.godine, godinu dana prije svoje smrti. Umro je 1160.Poput svih uèitelja teologije svoga vremena, i Petar je pisaogovore i komentare na Sveto pismo. Njegovo remek-djeloipak predstavljaju èetiri knjige Sentencija. Rijeè je o tekstukoji je nastao radi pouèavanja i kojem je to bio osnovni cilj.Sukladno teološkoj metodi koja se koristila u to doba,trebalo je prije svega upoznati, prouèiti i komentirati misaocrkvenih otaca i drugih pisaca koji su smatrani autoritetima.Petar je stoga prikupio veoma opširnu dokumentaciju, kojusu èinila u prvom redu uèenja velikih latinskih otaca, prijesvega svetoga Augustina, no nije zanemario ni doprinoseteologa svojih suvremenika. Koristio se, meðu ostalim,enciklopedijskim djelom grèke teologije, s kojim se Zapadbio tada tek poèeo upoznavati: Izlaganje ortodoksne vjere,koje je sastavio Ivan Damašèanski. Velika je zasluga PetraLombardskog da je doveo u red sav materijal, koji jeprikupio i pomno odabrao, u sustavan i skladan okvir.Naime, jedna od znaèajki teologije je organizirati upovezanu cjelinu i dovesti u red baštinu vjere. On jepodijelio stoga sentencije, to jest patristièke izvore orazlièitim temama, u èetiri knjige. U prvoj se knjizi obraðujetema Boga i otajstva Trojstva; u drugoj djelo stvaranja,grijeh i milost; u treæoj otajstvo utjelovljenja i djelootkupljenja, s opširnim izlaganjem o krepostima. Èetvrta jeknjiga posveæena sakramentima i posljednjim stvarima,vjeènom životu, odnosno Novissimi. Cjelovitim pregledomkoje to djelo pruža obuhvaæene su gotovo sve istinekatolièke vjere. Taj sustavni pregled i jasno, ureðeno,shematsko i uvijek dosljedno predstavljanje objašnjavajuizvanredan uspjeh Sentencija Petra Lombardskog. Oneomoguæavaju studentima da uèe iz pouzdanih izvora a

uèiteljima koji su se njima služili široki prostor zaprodubljivanje. Franjevaèki teolog Aleksandar Haleški, kojije živio naraštaj nakon Petra, uveo je u Sentencije podjelu,koja je omoguæila lakše konzultiranje i prouèavanje togadjela. I najveæi teolozi trinaestog vijeka, Albert Veliki,Bonaventura iz Bagnoregia i Toma Akvinski zapoèeli susvoje akademsko djelovanje komentirajuæi èetiri knjigeSentencija Petra Lombardskog, obogaæujuæi ih vlastitimrazmišljanjima. Tekst Lombardskog bila je knjiga koja sekoristila u svim teološkim školama sve do 16. stoljeæa.Želim istaknuti kako je sveobuhvatno predstavljanje vjerenezaobilazni zahtjev. Naime, pojedine se istine vjeremeðusobno prosvjetljuju i, u njihovu potpunom iobjedinjenom pregledu, na vidjelo izlazi sklad Božjepovijesti spasenja i središnje mjesto Kristova otajstva. Poprimjeru Petra Lombardskog, pozivam sve teologe isveæenike da uvijek imaju pred oèima sveobuhvatnu vizijukršæanskog uèenja kako bi se time oduprli današnjimopasnostima rascjepkavanja (fragmentacije) iobezvrjeðivanja pojedinih istina. Katekizam KatolièkeCrkve, kao i Kompendij istoga Katekizma, pružaju namupravo taj cjeloviti okvir kršæanske vjere, koji trebaprihvatiti s vjerom i zahvalnošæu. Želim stoga potaknutipojedine vjernike i kršæanske zajednice da se okoriste timoruðima kako bi upoznali i produbili sadržaje naše vjere.Ona æe nam se tako pojaviti kao èudesna simfonija, kojanam govori o Bogu i njegovoj ljubavi i koja jaèa naše èvrstoprianjanje i naš djelotvorni odgovor.Da bismo stekli ideju o zanimanju koje i danas možepobuditi èitanje Sentencija Petra Lombardskog, predlažemdva primjera. Nadahnjujuæi se na komentaru svetogAugustina na knjigu Postanka, Petar se pita zašto je ženastvorena od Adamova rebra a ne od njegove glave ilinjegovih nogu. I objašnjava: "Time nije oblikovana njegovavladarica a ni podložnica, veæ njegova družbenica"(Sentenze 3, 18, 3). Zatim, takoðer na temelju patristièkoguèenja, dodaje: "U tome èinu je prisutno otajstvo Krista iCrkve. Kao što je naime žena oblikovana od Adamova rebradok je ovaj spavao, tako je Crkva roðena iz sakramenata kojisu poèeli izvirati iz Kristova rebra koji je usnio na križu, tojest iz krvi i vode, kojima smo otkupljeni od kazne i oèišæeniod grijeha" (Sentenze 3, 18, 4). To su duboka razmišljanjakoja vrijede i danas kada su teologija i duhovnost kršæanskeženidbe uvelike produbili analogiju sa zaruènièkim odnosomizmeðu Krista i njegove Crkve.U jednom drugom ulomku njegova glavnog djela, PetarLombardski, obraðujuæi Kristove zasluge, postavlja sipitanje: "Zašto je, dakle, [Krist] htio trpjeti i umrijeti, ako sunjegove kreposti bile veæ dovoljne da mu postignu svezasluge?" Njegov je odgovor oštrouman i djelotvoran: "Zbogtebe, a ne zbog sebe!" Zatim nastavlja s drugim pitanjem idrugim odgovorom, koji, kako se èini, ponovno dozivaju usvijest rasprave koje su se vodile za vrijeme predavanja kojasu u Srednjem vijeku držali uèitelji teologije: "I u kojemsmislu je on trpio i umro za mene? Da bi njegova muka ismrt bili za tebe primjer i uzrok. Primjer kreposti iponiznosti, uzrok slave i slobode; primjer koji je dao Bogposlušan do smrti; uzrok tvojega osloboðenja i tvojegablaženstva" (Sentenze 3, 18, 5).Meðu najvažnijim doprinosima Petra Lombardskog povijestiteologije htio bih spomenuti njegovu raspravu osakramentima, koje on definira na slijedeæi naèin: "Naziva sesakramentom u pravom smislu ono što je znak Božje milosti

Prilog dokumenti ika

20 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

i vidljivi oblik nevidljive milosti, na naèin da nosi u sebinjezinu sliku i njezin je uzrok" (4, 1, 4). S tom definicijomPetar Lombardski dokuèuje samu bit sakramenata: oni suuzrok milosti, kadri su stvarno prenositi Božji život. Teoloziiz kasnijih razdoblja neæe više napuštati tu viziju i koristit æetakoðer distinkciju izmeðu materijalne sastavnice i formalnesastavnice, koju je uveo "uèitelj sentencija", kako su nazivaliPetra Lombardskog. Materijalna je sastavnica osjetljiva ividljiva stvarnost, formalna su rijeèi koje izgovaraposlužitelj. Obje su bitne za cjelovito i valjano slavljenjesakramenata. U krštenju, na primjer, materijalna jesastavnica voda koja se izlijeva na glavu djeteta koje se krstia formalna sastavnica su rijeèi: "Ja te krstim u ime Oca, Sinai Duha Svetoga". Lombardski je, uz to, pojasnio da samosakramenti stvarno prenose božansku milost i da ih jesedam: krštenje, potvrda, euharistija, pokora, bolesnièkopomazanje, sveæenièki red i ženidba (usp. Sentenze 4, 2, 1).Draga braæo i sestre, važno je prepoznati koliko jesakramentski život dragocjen i nezaobilazan za svakogvjernika. Kao što kaže Katekizam Katolièke Crkve,sakramenti su "sile koje izlaze iz uvijek živog i oživljujuæegKristova tijela, i kao èini Duha Svetoga" (1116). U ovojSveæenièkoj godini, pozivam sveæenike, prije svegadušobrižnike da prednjaèe u intenzivnom sakramentskomživotu kako bi bili od pomoæi vjernicima. Neka slavljenjesakramenata bude dostojanstveno i dolièno, neka pridonosiosobnoj sabranosti i zajednièkom sudjelovanju, osjeæajuBožje prisutnosti i misijskom žaru. Sakramenti su velikoblago Crkve i svaki od nas ima zadaæu slaviti ih plodonosno.U njima jedan uvijek iznenaðujuæi dogaðaj: Krist, krozvidljive znakove, dotièe naš život, dolazi nam ususret, èistinas, preobražava nas i èini nas dionicima njegova božanskogprijateljstva.Dragi prijatelji, stigli smo do kraja ove godine i na vratimasmo nove godine. Želim vam da vas prijateljstvo našegaGospodina Isusa Krista prati u svakom danu ove godine kojazapoèinje. Neka to Kristovo prijateljstvo bude naše svjetlo ivodilja, pomažuæi nam biti prijatelji mira, njegova mira.Sretna godina svima!

Isus je mir za svijetPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinuBogorodice Marije, 1. sijeènja 2010.Draga braæo i sestre!Danas nam Gospodin daje zapoèeti novu godinu u Njegovoime i pod pogledom Presvete Marije, èiju danas slavimosvetkovinu bogomajèinstva. Raduje me ovaj susret s vama oprvom Angelusu u 2010. godini. Obraæam se vama, koji stese okupili u velikom broju na Trgu sv. Petra kao i onima kojisu se pridružili našoj molitvi putem radija i televizije: svimaželim da upravo zapoèeta godina bude vrijeme u kojemæemo, s Gospodinovom pomoæi, moæi iæi ususret Kristu iBožjoj volji i tako ujedno poboljšati naš zajednièki dom kojije svijet.Cilj zajednièki svima, nužan uvjet za mir, je upravljatipravedno i mudro prirodnim dobrima Zemlje. "Ako želišnjegovati mir, èuvaj stvoreno", toj sam veoma aktualnoj temiposvetio svoju poruku za današnji 23. Svjetski dan mira. Utrenutku u kojem je ta poruka objavljena voðe država i vladabili su okupljeni u Kopenhagenu na sastanku na vrhu oklimi, gdje je ponovno izbila na vidjelo urgentnostdonošenja zajednièkih smjernica na globalnom planu. Ipak,u ovom trenutku, želim istaknuti važnost koju, u skrbi zaokoliš, imaju takoðer odluke pojedinaca, obitelji i lokalneuprave. "Sad je veæ doista nužna stvarna promjenamentaliteta koja bi sve navela na prihvaæanje novih životnih

stilova" (usp. Poruka, br. 11). Svi naime snosimoodgovornost za zaštitu i skrb za stvoreni svijet. Stoga je, i potome pitanju, od presudne važnost odgoj, kako bi ljudinauèili poštivati prirodu; usmjeravati se sve više "naizgradnju mira polazeæi od širokogrudnih odluka na osobnoji obiteljskoj razini kao i na razini zajednice i politike" (isto).Ako smo dužni skrbiti za stvorenja koja nas okružuju, skoliko više obziraosti moramo postupati prema osobama,našom braæom i sestrama! Koliko veæe poštivanje premaljudskom životu! Na prvi dan godine, želim apelirati nasavjesti pripadnika oružanih skupina svih vrsta. Svima isvakom ponaosob poruèujem: stanite, razmislite i odbaciteput nasilja! Možda vam se u ovom trenutku taj korak èininemoguæim, ali, ako ga budete imali hrabrosti uèiniti, Bog æevam pomoæi i osjetit æete kako se u vaše srce vraæa, moždaveæ dugo zaboravljana, radost mira. Povjeravam ovaj apelzagovoru Presvete Majke Božje, Marije. Danas nas liturgijapodsjeæa da je osam dana nakon roðenja Ona, zajedno sasvojim zaruènikom Josipom, prema Mojsijevu zakonu dalaDjetešce obrezati te mu nadjenuše ime Isus, kako ga jenazvao anðeo (usp. Lk 2,21). To ime, koje znaèi "Bogspašava" je ispunjenje Božje objave. Isus je Božje lice, on jeblagoslov za svakog èovjeka i za sve narode, on je mir zasvijet. Hvala, Majko sveta, što si donijela na svijetSpasitelja, Kneza mira!

Naša je nada u BoguPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju, 3.sijeènja 2010.Draga braæo i sestre!Ove nedjelje – druge poslije Božiæa i prve u novoj godini – sveseljem iznova upuæujem svima èestitke i želje za svakodobro u Gospodinu! Problema ne nedostaje, kako u Crkvitako i u svijetu, kao i u svakodnevnom životu obitelji. Ali,hvala Bogu, naša se nada ne oslanja na nesigurne prognozekao ni na ekonomska predviðanja, ma kako ona važna bila.Naša je nada u Bogu, ne u smislu neke opæenitereligioznosti, ili prikrivenog vjerskog fatalizma. Mi seuzdamo u Boga koji je u Isusu Kristu objavio na potpun ikonaèan naèin svoju volju da bude sa èovjekom, da dijeli snjim njegovu povijest, kako bi nas sve poveo u svojeKraljevstvo ljubavi i života. I ta velika nada nadahnjuje ikatkad ispravlja naše ljudske nade. O toj objavi nam govore danas, u euharistijskoj liturgiji, triizvanredno bogata biblijska èitanja: 24. poglavlje KnjigeSirahove, himan kojim zapoèinje Poslanica Efežanimasvetoga Pavla te Proslov Ivanova Evanðelja. Ti tekstovigovore kako je Bog ne samo stvoritelj svemira – štonalazimo takoðer u drugim religijama – nego da je Otac, koji"u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta… u ljubavinas predodredi za posinstvo, za sebe" (Ef 1,4-5) te kako jezbog toga išao èak do neèega što je èovjeku nepojmljivo:postao je èovjekom: "I Rijeè tijelom postade i nastani semeðu nama" (Iv 1,14). Otajstvo utjelovljenja Božje rijeèi jepripravljeno u Starome zavjetu, navlastito tamo gdje seBožja Mudrost poistovjeæuje s Mojsijevim zakonom. SamaMudrost naime govori: "Tada mi zapovjedi Stvoritelj svijustvari i koji me stvori, odredi mjesto za šator moj i reèe:Nastani se u Jakovu i uði u baštinu Izraelu" (Sir 24,8). UIsusu Kristu, Božji je zakon postao živo svjedoèanstvo,napisano u srcu jednoga èovjeka u kojem, po djelovanjuDuha Svetoga, tjelesno prebiva sva punina božanstva (usp.Kol 2,9).Dragi prijatelji, to je pravi razlog èovjekove nade: povijestima smisao jer u njoj "prebiva" Božja Mudrost. Ipak, Božjise naum ne ispunjava automatski, jer je to naum ljubavi, a

Prilog dokumentiika

215. sijeènja 2010. broj 1/2010

ljubav raða slobodu i traži slobodu. Božje kraljevstvo dolazisigurno, štoviše, veæ je prisutno u povijesti, i zahvaljujuæiKristovu dolasku, veæ je pobijedio negativnu silu zloga. Alisvaki muškarac i žena su odgovorni prihvatiti ga u vlastituživotu, iz dana u dan. Zato æe i 2010. biti "dobra" u mjeri ukojoj æe svatko, prema vlastitim odgovornostima, znatisuraðivati s Božjom milošæu. Obratimo se dakle DjeviciMariji, kako bi od nje nauèili taj duhovni stav. Božji se Sin unjoj utjelovio uz njezin pristanak. Svaki put kada Gospodinželi, zajedno s nama, uèiniti korak naprijed prema "obeæanojzemlji", najprije kuca na vrata našega srca, èeka, da takokažem, naš "da", kako u malim tako i u velikim odlukama.Neka nam Marija pomogne uvijek prihvaæati Božju volju,ponizno i hrabro, kako bi i kušnje i trpljenja životapridonijeli tome da se ubrza dolazak njegova Kraljevstvapravednosti i mira.

Prilog dokumenti ika

22 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Prilog prikazi

Adresar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije za 2010.Iz tiska je izašao Adresar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeza 2010. godinu. Adresar sadrži adrese i telefonske brojeveureda Nadbiskupijskih kurija (upravni, ekonomski,pastoralni, medijski, katehetski i sudski odsjek te Caritas),ostalih nadbiskupijskih i drugih ustanova (Stolna crkva,Prvostolni kaptol, Katolièki bogoslovni fakultet, Bogoslovnosjemenište, Meðubiskupijsko sjemenište, Nadbiskupskaklasièna gimnazija, Sveæenièki dom, Spomen muzej J. J.Strossmayera, Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica),dekanata (dekanatski uredi, obrazovni, duhovni, odgojni,socijalni i klinièki centri, katolièke udruge), svih županadbiskupije, sveæenika, ðakona, redovnika, redovnica ivjerouèitelja. Adresar ima i dodatak u kojemu se nalazepodaci ostalih ordinarijata i umirovljenih biskupa u RH,visokoškolskih ustanova, gimnazija, bogoslovnih sjemeništa,crkvenih ustanova u RH, Srbiji i BiH, važnijih ustanova uinozemstvu, medija i nakladnika u RH te nadbiskupijskihsvetišta. (ika-tu/sa)

Djelo sv. Augustina "Trojstvo" na hrvatski preveoMarijan Mandac28. knjiga u nizu otaèkih radova istoga autora tiskana unakladi Službe BožjeKnjiga "Trojstvo" svetoga Augustina, koju je s latinskogjezika preveo te uvod i bilješke napisao dr. Marijan Mandac,umirovljeni profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetuSveuèilišta u Splitu, dvadeset i osma je knjiga u nizu otaèkihradova toga autora, tiskana u nakladi Službe Božje. Uvodima èetiri poglavlja. U njima Mandac najprije prikazuje tijekAugustinova života, potom govori o Augustinovu spisu "DeTrinitate". Djelo je znamenito, iznimno opsežno, ogromnogautjecaja, jedno od najmoænijih djela što ih je èovjek,opæenito govoreæi napisao o Bogu. Bez dvojbe Augustin sdjelom De Trinitate, smatra Mandac, stoji na samomevrhuncu meðu teolozima koji su igdje i ikada pisali oTrojstvu. Augustin je bio potpuno svjestan koliko je njegovspis De Trinitate težak za razumijevanje. Èak je otvorenonapisao da æe po njegovu sudu biti mali broj ljudi koji susposobni shvatiti napisano i reèeno u De Trinitate.Augustinu, vidi se, nije manjkalo iskrenosti, samokritiènostii poniznosti što i jest odlika velikoga èovjeka. U treæemupoglavlju u uvodu Mandac razjašnjuje Augustinovo pismokartaškome biskupu Aureliju. Augustin je tražio da se onoobjavi zajedno s De Trinitate, ali da se to ipak uèiniodvojeno. Pismo ne pripada samome spisu. Augustin inaèe upismu spominje odreðenu nepriliku vezanu uz objavljivanjenjegova djela. To u poglavlju Mandac donekle razjašnjujepremda o dogaðaju nije stekao punu jasnoæu. Na razlièitezabilježbe i zapise u poglavlju redovito Mandaca potièe nekaAugustinova izreka ili biblijski navod u De Trinitate. Èestonapominje i druga Augustinova djela jer je siguran da onanajbolje osvjetljuju, tumaèe i dopunjuju De Trinitate. SpisDe Trinitate ne èita se lako. Ipak se èita s velikom korišæu ipravom dobiti, istièe Mandac. (ika-sb/kj)

.

Dnevnik duše i ostali pobožni spisiDjelo obuhvaæa autentiène, inspirativne i dirljive spise, sadablaženoga pape Ivana XXIII."Dnevnik duše i ostali pobožni spisi", naslov je djela kojeobuhvaæa autentiène, inspirativne i dirljive spise, sadablaženoga pape Ivana XXIII., koje je prikupio i prvi put jošgodine 1964. objavio njegov nekadašnji osobni tajnik LorisFrancesco Capovilla, kasniji nadbiskup-prelat Loreta. Todjelo tiskano je u milijunskoj nakladi i na mnogim svjetskimjezicima, a na talijanskome je jeziku 2003. doživjeloèetrnaesto izdanje. Upravo to izdanje Kršæanska sadašnjostje prevela na hrvatski jezik i objavila unutar bibliotekeLikovi. "Dnevnik duše" jest najprimjerenije sredstvo da se upoznaIvan XXIII., da se o njemu piše i govori, da se tumaèinjegova misao, djelovanje, duhovnost, pobožnost, vjernostpredaji, pastoralna otvorenost i milosrdnost povezana sbespogovornom osudom zabluda i zastranjenja, s mirnimrazgovorom, s kršæanskim smislom za humor, s njegovomšutnjom i s krvarenjem njegova srca. (ika-mp/sp)

Uzoru naše nadeNova knjiga fra Petra LubineProteklih je dana iz tiska izišla knjiga fra Petra Lubine,OFM, "Uzoru naše nade", koju je objavila Franjevaèkaprovincija Presvetog Otkupitelja Split. Nakon što je plodovesvoga rada u prouèavanju molitvenih sadržaja marijanskeprisutnosti u životu Crkve objavio u trima zbirkamamarijanskih molitava "Bogorodici Djevici" (2005.), "Majcimilosrða" (2006.) i "Pomoænici kršæana" (2008.), urednikkatolièkoga mjeseènika "Marija" Petar Lubina pruža novu,èetvrtu zbirku marijanskih molitava, nastalih u razdoblju odII. vatikanskoga sabora do danas (1962.-2009.). To susuvremene molitve Majci Gospodinovoj, koje su stvaralisveci i obièni kršæani, poznati bogoslovci, pape i biskupi,muškarci i žene. Sabrane su iz inozemnih i domaæih zbirki ivjerskih èasopisa te poredane vremenskim slijedom kako sunastajale. Ova zbirka molitava svjedoèi da se i kršæaninašega doba na svoj naèin obraæaju Majci Gospodinovoj.Zlatna nit koja se kroz njih provlaèi mogla bi se sažeti uzazivu Gospi kao "Uzoru naše nade". Nju, naime, crkvenapredaja rado naziva "nadom spasa", odnosno našim"ufanjem", kako izgovaramo u drevnoj "Zdravo Kraljice" ipjevamo u "Èuj nas, Majko". Splitski franjevac Petar Lubina poznat je vjernièkoj javnostipo svojim prinosima na podruèju mariološke znanosti imarijanske pobožnosti. Objavio je više knjiga marijansketematike, od kojih je najpoznatija "Marijanska Hrvatska"(1995.), a ovo mu je èetvrta zbirka marijanskih molitava.Roðen je u Runoviæima (1951.), bogoslovsku naobrazbustekao je u Dubrovniku, Makarskoj i Jeruzalemu gdje je1977. zareðen za sveæenika. Od 1982. urednik je katolièkogamjeseènika "Marija", od 1984. redovni je èlan Hrvatskogamariološkog instituta KBF-a Sveuèilišta u Zagrebu i od1996. njegov tajnik, od 1985. dopisni je i od 2002. redovnièlan Papinske meðunarodne marijanske akademije u Rimu.Živi i radi u Splitu, a sudjeluje na mariološko-marijanskimznanstvenim skupovima u Domovini i svijetu. (ika-sb/kj)

.

Prilog prikaziika

235. sijeènja 2010. broj 1/2010

"Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima""Godišnji blagoslov obitelji u njihovim domovima" izvadakje iz Rimskoga obrednika: Blagoslovi prireðen kao zasebnaknjižica kako bi poslužila sveæenicima prigodom božiænogblagoslova vjernièkih obitelji i njihovih domova. Knjižica, uizdanju Kršæanske sadašnjosti, je džepnog formata, sadržibitne upute iz Rimskoga obrednika, nakon èega slijedeUvodni obredi te izbor biblijskih èitanja. Knjižica donosi iizbor više obrazaca Prošnji kao i nekoliko primjerazavršnoga blagoslova. (ika-ks/kj)

Objavljena knjižica "Prve subote"Petnaestu godinu zaredom bogoslovi Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, smješteni u Bogoslovnom sjemeništu uÐakovu, prireðuju i izdaju liturgijsku graðu za promicanjemolitve za duhovna zvanja pod naslovom "Prve subote".Podsjeæaju tako na važnost molitve za duhovna zvanja, kao ina èinjenicu da je briga za sveæenièka i redovnièka zvanjabriga cijele kršæanske zajednice. Znajuæi kako se u mnogimžupama obilježavanje aktualne Sveæenièke godine odvijakroz intenzivniju molitvu za sveæenstvo, knjižica Prvesubote šalje se u nekoliko primjeraka u sve župe RepublikeHrvatske, te æe ovogodišnje izdanje biti od koristi svima kojibudu oblikovali liturgijska slavlja u kojima æe se moliti zaovu važnu nakanu. (ika-tu/kj)

Objavljen godišnjak Slunjskog dekanataU izdanju župe Presvetog Trojstva uoèi Božiæa objavljen jegodišnjak Slunjskog dekanata "Mostovi 2010". Godišnjakureðuje slunjski župnik i dekan mons. Mile Peciæ a nakonnjegova uvodnika slijedi rijeè biskupa Mile Bogoviæa. Ugodišnjaku je objavljen popis katolièkih novina i èasopisa uHrvatskoj kao i u Gospiæko-senjskoj biskupiji. Mostovidonose shematizam Katolièke Crkve u Hrvatskoj, te prikazustanova u Gospiæko-senjskoj biskupiji i Slunjskomdekanatu. Objavljeni su važniji crkveni dogaðaji, a uzSveæenièku godinu Mostovi donose popis sveæenika spodruèja Slunjskog dekanata poginulih u drugom svjetskomratu. U rubrici "Dogaðaji koji æe se pamtiti" predstavljaju sedva sabora mladih u Gospiæu i Slunju te sjeæanje na 18.obljetnicu progonstva Slunjana. (ika-zr/sp)

Zvuèno izdanje "Hrvatski sveci i blaženici"Zaklada "Èujem, vjerujem, vidim" objavila je zvuènoizdanje "Hrvatski sveci i blaženici: životopisi i molitve". NaCD-u su zastupljeni sv. Nikola Taveliæ, sv. Leopold BogdanMandiæ, sv. Marko Križevèanin, bl. Augustin Kažotiæ, bl.Gracija iz Mula, bl. Ozana Kotorska, bl. Alojzije Stepinac,bl. Marija Propetoga Petkoviæ i bl. Ivan Merz. Za snimanje zvuènog zapisa korištena je knjižica u izdanjuUdruge za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. StjepanKranjèiæ" koja je izdana u prigodi održavanja manifestacije"Prvih dana hrvatskih svetaca i blaženika" održanih uKriževcima od 29. sijeènja do 1. veljaèe. Tekstove èitaju Tanja Baran, Tomislav Baran i Lejdi Oreb,dok je Toni Eteroviæ autor glazbene podloge. Urednikizdanja je Mirko Hrkaè. Kupnjom toga zvuènog izdanja pomaže se rad Zaklade i dajepotpora za snimanje novih knjiga duhovnog sadržaja zapotrebe slijepih osoba. Izdanje se može nabaviti uknjižarama duhovne literature. (ika-mb/sp)

"Sveti trag u XX. stoljeæu"Knjiga Josipa Sanka Rabara u izdanju Kršæanske sadašnjostiU izdanju Kršæanske sadašnjosti objavljena je knjiga JosipaSanka Rabara "Sveti trag u XX. stoljeæu". Autor u knjizirazmišlja i meditira o izabranim djelima hrvatskih likovnihumjetnika dvadesetog stoljeæa, s pretežito kršæanskomtematikom, od kojih su neka sakralna, tj. ulazila bi u sakralniprostor, a neka su duhovna pa potièu na daljnje promišljanje.Rijeè je o meditacijama, kako i sam autor kaže, kao o"književnome djelu punom okrutne poezije". "Radi se ootkrivanju raznolikosti bogatstva života i otkrivanju žrtve unjegovom korijenu, o poetskome susretu s Isusom Kristom".U knjizi su, meðu ostalima, zastupljena likovna djela IvanaMeštroviæa, Vanje Radauša, Ljube Babiæa, AntunaAugustinèiæa, Joze Kljakoviæa, Vasilija Jordana, ZlatkaŠulentiæa, Ive Dulèiæa i drugih. (ika-tm/sp)

Prvi molitvenik na hrvatskom jeziku za slijepe osobeKatehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevupriredio je i izdao molitvenik za slijepe osobe pod naslovom:"Ja sam svjetlo svijeta". To je prvi cjeloviti molitvenik tiskanBrailleovim pismom za slijepe osobe na hrvatskom jeziku."Èinjenica je da broj slijepih osoba na našim prostorima izdana u dan sve više raste, ali istodobno, na sreæu, sve je veæibroj onih koji se uspješno služe hrvatskom brajicom. Svrhaje molitvenika olakšati slijepim osobama produbljivanje iuèvršæivanje vjerskog znanja kako bi mogli pojedinaèno i uzajednici molitvom i pjesmom slaviti Boga", kazao jeproèelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupijePetar Jukiæ. Molitvenik je strukturiran tako da nakon donesenih uvodnihmisli o molitvi u kršæanskom životu slijedi pet poglavlja:Opæe molitve, Misno slavlje, Pobožnosti i prigodne molitve,Kršæanski nauk i Pjesme.Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljiæ uPredgovoru Molitvenika, izmeðu ostalog, piše: "Svimmoliteljima koji se poslužite ovim molitvenikom, želim dabudete od Boga uslišani i sve vas preporuèujem zagovoruDjevice Marije, koja je molila i slavila Boga cijelim svojimbiæem."Svim slijepim osobama katolicima, koji se služe Brailleovimpismom, Katehetski æe ured darovati primjerak molitvenika.Molitvenik se može naruèiti, uz preporuku župnika ilivjerouèitelja, na adresi: Katehetski ured Vrhbosanskenadbiskupije; BiH-71000 Sarajevo, Josipa Stadlera 5;tel/fax: 00387/(0)33/238-837. (ika-kta/sa)

Prilog prikazi ika

24 5. sijeènja 2010. broj 1/2010

Documents

1/2010ika.hr/bilteni/bilten_01-2010.pdfPrvi molitvenik na hrvatskom jeziku za slijepe osobe Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu objavio je molitvenik za slijepe osobe