1www.mirakul.hr

32 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Indonezija

KapitalKapital lakše dostupan startupovima, malim i srednjim poduzetnicima

Istraživanje i razvojInovacije moramo brže i kvalitetnije implementirati u poslovne procese

Vrhunske zdravstvene uslugeBriga o zdravlju postat će najjača svjetska industrija

Poslovni pokloni Dobri poslovni običaji za vrijeme blagdana

Poslovni kalendar

12 tema broja: Poduzetničke zoneTrend rasta investicija u poduzetničkim zona-ma je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija in-vesticijska destinacija u regiji.

52 Mobilno poslovanje

8

22

27

62

66

76

81

69 Event management

35 Transport i logistika

58 Odnosi s javnošću

Online pregled čestica Industrijske zone Nemetin te Program olakšica i poticaja za investitore - http://www.osijek.hr/karte/poslovnazona/nemetin/.

KONTAKT: Grad Osijek

Upravni odjel za programe i projekte Europske unije i

gospodarstvo

Kuhačeva 931000 Osijek

gospodarstvo@osijek.hrTel: 031 229 274Fax: 031 211 675

www.osijek.hr

54 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir ŠimacIzvršni urednik Ante VekićSuradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman PeterkaRedaktorica-lektorica Aleksandra ZrinušićGrafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafička urednica Jasna DelačZamjenica grafičke urednice Darija LalićFotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato ĆorićIzdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Rat za talente

Trenutno gotovo da nema djelatnosti u Hrvatskoj koja nije pogođena nedostatkom kadrova. I to ne vrhunskih, već bilo kakvih. Ukoliko tražite programera, u problemu ste. S dizajnerom, ista stvar. Sve što ima ikakve veze s IT sekto-rom davno je razgrabljeno na tržištu. Ako tražite vozača, limara, CNC majstora ili stručnog radnika sličnog profi-la, sretno vam bilo. Imate restoran i otišao vam je glavni kuhar? Počnite brzo učiti kuhati ako ne znate, jer novog ćete teško naći. Poslodavci se žale da sve više ljudi odlazi u inozemstvo, traže hitnu reakciju države, uvoz radne sna-ge… Samo da bi prikrili svoju nesposobnost! Da, oštro, ali, nažalost, moram tako reagirati, jer očigledno ponovno idemo u krivom smjeru. Ukoliko kvalitetni radnici idu van jer su bolje plaće i bolji uvjeti rada, a vi ih želite zadržati u Hrvatskoj, platite ih više, omogućite kvalitetnije uvjete i zadržite! Ako smo konačno dočekali da se broj nezapo-slenih počne topiti, i da, konačno, dio radnika može birati posao koji će raditi, pa onda valjda trebamo ići u jedinom logičnom smjeru i dizati plaće. Formula je jednostavna. Ako imate previše posla i nedostaje vam radnika, te ne možete odraditi sav posao koji vam dolazi, podignite cijene usluga i razliku prebacite u plaće radnika! Zar je to toliko teško? Ili smatrate da bi hrvatske plaće trebale biti niže od irskih još idućih 50 godina? Iako sam i sâm poduzet-nik, i uvijek ću biti na strani poduzetnika, ovaj dio strašno me ljuti. Jer Hrvatska jedino može biti bogatija ukoliko će se plaće izjednačiti s europskim prosjekom. A tada će enormno porasti i BDP, te sukladno tome potražnja za svim vašim (našim) uslugama. Što će, naravno, znatno podići i cijene tih usluga, te profitabilnost poslovanja. To je valjda razlog zašto smo ostali u Hrvatskoj poslovati, i

zašto nismo otvorili tvrtke u inozemstvu i preselili tamo, zar ne? Naravno, kod zadržavanja i pridobivanja kvalitet-nih radnika nije sve ni u plaći. Uspješne tvrtke godinama razvijaju kvalitetnu korporativnu kulturu, ulažu u mar-keting, imidž, edukaciju sadašnjih i potencijalnih zaposle-nika, u kontaktu su sa svojim okruženjem i društveno su odgovorne. Ukratko, čine velike napore da bi predstavlja-le poželjno radno mjesto za kvalitetne radnike, i to im se vraća. Pravila igre se mijenjaju, talenti konačno mogu bi-rati, i sada je potrebno sustavno ulagati napore da ih pri-dobijete.

U ovom broju ponovno smo obradili iznimno intere-santne teme i djelatnosti, a većini je zajedničko da su doživjele nevjerojatne promjene u zadnjih dvadesetak go-dina. Transport i logistika, Odnosi s javnošću, Vrhunske zdravstvene usluge, Event management - promijenili su se iz temelja. A neke prije dvadeset godina gotovo nisu ni postojale, poput Mobilnog poslovanja, koje nam je postalo standardna tema s pregršt novosti.

U prosincu BIZdirekt slavi jubilarnih deset uspješnih godina izlaženja. Velika je to i značajna obljetnica, pogo-tovo za tiskani medij. Sustavno smo pratili sve navedene promjene, pripremali vam biran i stručan sadržaj te vas informirali o novim tehnološkim i poslovnim trendovima. Bili smo tu uvijek za vas, a bit ćemo i sljedećih deset go-dina.

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: 24. studenoga 2016. – 20. siječnja 2017. godine

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hrViše informacija na www.mirakul.hr

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM ZagrebRadnička cesta 50 - Green Gold

Community manager Akademija

VODITELJICA PROGRAMA: Ana Penović

Medijski pokrovitelji:

organizira specijalistički modularan program

PROMOCIJA I PRODAJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

MODUL 1:SMM – Marketing na društvenim mrežama(24. i 25. studenoga 2016.)

Sadržaj semnara:• Važnost i nužnost digitalne prisutnosti u digitalnom

okruženju• Web stranica – središte digitalne prisutnosti• Društvene mreže kao integralni dio marketinških i

promotivnih aktivnosti• Zakonitosti komunikacije na društvenim mrežama• Kako odabrati pravu društvenu mrežu?• Posao community managera – zaduženja i

odgovornosti• Važnost poznavanja publike i aktivne komunikacije s njom• Community manager kao moderator u komunikaciji

između članova zajednice• Važnost edukacije i praćenje svih novosti u svijetu

društvenih mreža• Vješto korištenje riječi – priča u kratkom formatu• Personalizacija – ključni prioritet u digitalnome

marketingu• Velike društvene mreže: Facebook, LinkedIn,

YouTube, Instagram• Tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz

prakse) Radionica• Samostalno kreiranje Facebook fan stranice • Sličnosti i različitosti pojedinih tipova fan stranica• Definiranje opcija koje fan stranicama stoje na

raspolaganju• Pripremanje fan stranice za objavu• Kako koristiti LinkedIn, YouTube i Instagram

(prednosti, nedostatci i kome su mreže namijenjene)

MODUL 2:Strategija nastupa na društvenim mrežama (14. i 15. prosinca 2016.)

Sadržaj semnara:• Važnost strategije nastupa na društvenim mrežama

kao dokumenta komplementarnog marketinškim i PR aktivnostima pojedinca, tvrtke ili branda

• Izrada strategije – kako se piše, na koja pitanja mora odgovoriti i od kojih se elemenata sastoji (primjeri)

• Najpopularnije, specifične i male društvene mreže: tko ih i kako koristi, prednosti i nedostatci (primjeri iz prakse)

• Twitter, Instagram, Pinterest, Foursquare i Swarm, Tumblr, Vine

• Krizna komunikacija na društvenim mrežama• Provođenje nagradnih natječaja i igara na

društvenim mrežama• Kako razlikovati lažne natječaje (‘navlakuše’) od

pravih• Kako, kada i zašto nagrađivati zajednicu• Treba li nagradne natječaje i igre dodatno oglašavati• Kako komunicirati s članovima za vrijeme trajanja

natječaja/igara• Neuspješna strategija – odustati ili ustrajati?• Nagradni natječaji na Facebooku i Twitteru• Nagradni natječaji na ostalim društvenim mrežama Radionica• Vrste i važnost sadržaja te zakonitosti komunikacije• Kako kreirati uspješan sadržaj• Važnost relevantnosti sadržaja za prenošenje

željene poruke• Sadržaj kao ključ uspjeha društveno-mrežne

MODUL 3:Napredno korištenje društvenih mreža (19. i 20. siječnja 2017.)

Sadržaj semnara:• Content marketing – što je, zašto je važan i kome je

namijenjen?• Izrada i provođenje strategije sadržajnoga

marketinga pojedinca, tvrtke ili branda• Content marketing na društvenim mrežama• Važnost content marketing kalendara• Pogreške u nastupu na društvenim mrežama (tvrtke

vs. pojedinci)• Kako izbjeći pogreške na društvenim mrežama• Oglašavanje i promocija na društvenim mrežama• Kako jednostavno omogućiti publici da dođe do

vašeg sadržaja• Važnost i načini promocije društveno-mrežnih

odredišta• Mobilni plan• Kako se kreira optimalan mobilni plan• Mjerenje uspješnosti nastupa na društvenim

mrežama• Facebook Insights• Ostali alati za praćenje metrike Radionica• Facebook oglasi• Definiranje tipova Facebook oglasa• Osmišljavanje i kreiranje Facebook oglasa• Usmjeravanje oglasa prema određenim ciljnim

skupinama• Praćenje i optimiziranje Facebook oglasnih kampanja

76 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

BIZ vijesti BIZ vijesti

Dani hrvatskoga turizma - dodijeljene turističke nagrade za 10 najboljih

U sklopu turističke manifestacije Dani hrvatskog tu-rizma, 27. listopada dodijeljene su turističke nagrade za najbolje od najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama: Kulturna turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Restoran godine, Turistička agencija godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, Osoba godine – nagrada „Anton Štifanić“ za životno djelo, Turistička destinacija godine.Podijeljeno je 10 nagrada koje su uručili ministar tu-rizma Gari Cappelli, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher. Top 10 hrvatskog turizma: • Šampion hrvatskog turizma: Grad Dubrovnik • Hrvatska turistička nagrada za životno djelo: Selimir Ognjenović

• Turistički događaj godine: Advent u Zagrebu • Kulturna atrakcija godine: Tvrđava Barone, Šibenik • Inovacija godine: Projekt Apoksiomen na Otoku Vi-talnosti

• Hotel godine: Villa Dubrovnik, Dubrovnik • Kamp godine: Naturistički kamp Valalta, Rovinj • Restoran godine: Restoran Bevanda, Opatija • Marina godine: Marina Frapa, Rogoznica • DMK putnička agencija godine: Katarina Line, Opatija

Friedrich Wilhelm Raiffeisen Privatno bankarstvo (FWR) nagrađeno za najbolje privatno bankarstvo u Hrvatskoj

FWR proglašeno je najboljim privatnim bankarstvom u Hrvatskoj od strane eminentnog specijaliziranog financijskog magazina Global Finance iz New Yorka. FWR Privatno bankarstvo Raiffeisen banke ove je go-dine osvojilo prestižnu titulu „The World’s Best Priva-te Banks 2017“, te postavilo visoki standard kvalitete u segmentu privatnog bankarstva. Global Finance magazin objavio je rezultate za najbolja privatna bankarstva u svijetu, dok će potpuno izvješće biti dostupno u prosinačkom izdanju magazina Global Finance. Svečano uručenje prestižne nagrade održat će se 7. veljače 2017. godine u New Yorku. Stručni žiri uredništva magazina Global Finance bi-ralo je pobjednike prema velikom broju parameta-ra iz industrije privatnog bankarstva te su korišteni svi raspoloživi podatci iz relevantnih provedenih istraživanja tržišta, komentara i analiza analitičara i menadžera, te podataka podnesenih od strane korisni-ka usluga privatnog bankarstva. Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffei-senbank Austria d.d. (RBA) ovom je prilikom izjavio: „Nagrada koju smo dobili je uistinu potvrda visoke

profesionalnosti i kvalitete usluga privatnog ban-karstva koju nudimo od 2013. godine. Iznimno sam sretan i ponosan što je naša stručnost prepoznata i na međunarodnoj razini te što smo dobili priznanje od strane jednog od najboljih financijskih magazina na svijetu. Nagrada za najbolje privatno bankarstvo će svakako biti i potvrda izvrsnosti našim klijentima. Vje-rujem da će i našem timu ovo biti samo daljnji poticaj za davanje maksimuma te da ćemo i u godinama koje slijede ostvarivati najbolje rezultate za svoje klijente“, zaključio je Müller.

Strani ulagači predstavili Bijelu knjigu 2016. - publikaciju o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj

U prostorijama zagrebačkog muzeja Mimara, Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj 25. listopada organiziralo je predstavljanje Bijele knjige – publi-kacije o poslovnoj i investicijskoj klimi i prepreka-ma za ulaganje u Hrvatskoj. Uz domaćina Mladena Fogeca, predsjednika Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, posebni gosti na skupu bili su guver-ner Hrvatske narodne banke prof.dr.sc. Boris Vujčić, zamjenik ministra financija prof.dr.sc. Saša Drezgić i pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Sertić.U svom uvodnom izlaganju predsjednik Udruženja stranih ulagača Mladen Fogec izrazio je zadovoljst-vo zbog izdavanja već četvrtog izdanja Bijele knji-ge koje izlazi u vrijeme netom formirane Vlade. Sva poboljšanja koja se naprave u Hrvatskoj po pitanju unapređenja investicijske i poslovne klime bit će na korist svih poslovnih subjekata koji investiraju u Re-publici Hrvatskoj, rekao je Fogec i zaključio, investicija je investicija, bez obzira bila domaća ili strana.Glavni urednik Bijele knjige Hrvoje Stojić predsta-vio je šest područja za koje je Udruženje pripremi-lo konkretne prijedloge za poboljšanje investicijske i poslovne klime. Područja koje je Udruženje pre-poznalo kao ključne i na kojima je potrebno napra-viti poboljšanja za povećanje konkurentnosti mogu se sažeti u sljedeće kategorije: pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade, javna upra-va i pravosuđe, pitanja rada i pristup financijskim sredstvima.

McCann Worlgroup proglašen po treći put „Agencijskom mrežom godine“ za središnju i istočnu Europu na festivalu Golden Drum

McCann Worldgroup, čija je članica agencija McCann Zagreb, treći je put u četiri godine osvojio naslov „Agencijska mreža godine“ na festivalu Golden Drum, najprestižnijem oglašivačkom festivalu središnje i istočne Europe održanom krajem listopada.Priznanje „Agencijska mreža godine“ dodjeljuje se agencijskoj mreži koja kumulativno osvoji najveći broj bodova s obzirom na prijavljene radove, te predstavlja najvažniju festivalsku nagradu. Tako je ove godine McCann Worldgroup osvojio ukupno 169 bodova, što uključuje 4 Grand Prixa,5 Zlatnih i 9 Srebrnih bubnje-va s 11 kampanja iz 6 zemalja, ovaj put iz Srbije, Češke, Finske, Mađarske, Izraela i Rumunjske, koje su ušle u drugi krug žiriranja.Od četiri dodijeljena Grand Prixa, dva su pripala Mc-Cannu Beograd za kampanju „Lav kokice“ za klijenta Carlsberg Srbija u kategorijama (Direct i Integrated), Content Grand Prix McCannu Tel Aviv za kampanju „Big Brother Unboxing“, kreiranu za IKEA-u, a Grand Prix za „GO MONO“ kampanju, koju je za Radio XXI osmislio McCann Worldgroup Rumunjska.

Marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtaka, 98% oglašivača koristi usluge marketinških agencija

Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komunici-ranje (HURA) provelo je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta IPSOS istraživanje o suradnji oglašivača s marketinškim agencijama na reprezen-tativnom uzorku visoko pozicioniranih oglašivača (klijenata marketinških agencija) u lipnju i srpnju 2016. Istraživanje je pokazalo da 98% oglašivača ko-risti usluge marketinških agencija i da su marketinške agencije vrlo važan partner u poslovanju tvrtke. Goto-vo svaki drugi klijent smatra da je članstvo u HURA-i indikator uspješnosti i kvalitete agencije, a gotovo svi oglašivači upoznati su s HURA-om.Istraživanje je pokazalo da oglašivači uvelike koriste usluge agencija i da imaju iskustva sa svim vrstama agencija jer je u posljednje dvije godine više od 70%

ispitanika surađivalo s medijskim i kreativnim agen-cijama, a njih oko 60% s full-service, digitalnim i PR agencijama. Prilikom odabira agencije s kojom će surađivati istaknuli su tri glavna kriterija - kvali-teta i posvećenost tima (59%), kvaliteta ponuđenog rješenja, usluge ili proizvoda (59%) te razumijevanje industrije (42%). Zanimljivo je da većina ispitanika ne ističe cijenu usluge kao presudan kriterij prilikom oda-bira, kao ni nagrade. Oglašivači smatraju da je nagra-da EFFIE za učinkovitu tržišnu komunikaciju daleko najvažnija nagrada u domaćoj oglašivačkoj industriji (56%). Slijede međunarodno natjecanje Cannes Lions (47%) i domaće natjecanje kreativnosti IdejaX (41%).

Tvrtka Inchoo prevela servis za izradu web trgovina - Magento 2 na hrvatski

Za razliku od ostalih servisa za izradu web trgovina, iako robusna platforma, Magento 2 do sada nije nu-dio opciju hrvatskog jezika niti u administraciji, niti na frontendu. Stoga je tvrtka Inchoo prevela Magento 2 na hrvatski tako što su izradili jezični paket (Language Pack) kao ekstenziju.Iako je hrvatsko tržište malo naspram nekih drugih, lokalizacijom Magenta omogućava vlasnicima pri-lagodbu trgovine ne samo s tehničke, već i s pravne strane. Stoga razvijaju i prateće module za Magento 2, poput fiskalizacije, načina dostave i najkorištenijih servisa za kartično plaćanje u Hrvatskoj – HT PayWay sustava i WSpay sustava.Želimir Gusak, prodajni predstavnik u Inchoo-u, navo-di koje su prednosti lokalizacije Magenta: -Prijevod je za hrvatskog trgovca vrlo bitan, budući da će administratorima omogućiti rad sa sučeljem na hr-vatskom jeziku. Na taj će se način svakodnevni posao u pozadini Magento shopa pojednostaviti. Do sada nije postojao kvalitetno pripremljen hrvatski prijevod za korisničko sučelje, a za administracijsko ga uopće nije bilo, što je možda u nekim prilikama bio i razlog za izbjegavanje Magento platforme od strane hrvatskih trgovaca. Nisu svi vični engleskom jeziku, barem ne u mjeri koja bi dopuštala slobodnije korištenje i upravljanje sustavom. Cjelokupnim paketom loka-lizacije za Hrvatsku, trgovine na Magentu 2 bit će tehnički i pravno prilagođenije tržištu te spremnije pružiti kvalitetnije korisničko iskustvo kupovine.

98 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Bez suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstavaNajbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fondova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluškivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prilagođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima.

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Velika očekivanja od EU fondova naša su svakodnevi-ca. O realnim potencijalima fondova te o tome hoće li se i što će se promijeniti u odnosu države prema nači-nu njihovih iskorištavanja razgovarali smo s Gabrije-lom Žalac, novom ministricom Ministarstva regional-nog razvoja i fondova EU.

Prije dolaska na mjesto ministrice u Ministarstvu regi-onalnog razvoja i fondova EU bili ste direktorica Agen-cije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast. U

Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, nepravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije treba ispraviti.

kojoj je mjeri Agencija bila nositelj regionalnog razvoja te jesu li pripremljeni i realizirani projekti donijeli že-ljene rezultate?Agencija, kao i svi drugi regionalni koordinatori, lokal-ne razvojne agencije i akcijske grupe (LAG-ovi) pro-dužene su ruke Ministarstva koje su na raspolaganju županijama, gradovima i općinama tijekom pripreme i provedbe projekata i samim time bitan čimbenik re-gionalnoga razvoja. Regionalni koordinatori su ti koji znaju što se događa 'na terenu' i bez suradnje na lo-kalnoj i regionalnoj razini nema razvoja ni povlačenja EU sredstava. Kada govorimo o uspješnosti Agencije, moramo uzeti u obzir da puno toga ovisi o statističkim regijama, indeksu razvijenosti, operativnim programi-ma, mogućnostima sudjelovanja u programima terito-rijalne suradnje i nekim drugim faktorima.

Od početka 2016. godine Agencija za razvoj Vukovar-sko-srijemske županije Hrast d.o.o. sudjelovala je ili sudjeluje u provedbi 19 projekata ukupne vrijednosti preko 58,1 milijuna kuna, u evaluaciji je 14 projekata ukupne vrijednosti preko 81,6 milijuna kuna te tre-nutno sudjeluje u pripremi 25 projekata ukupne mi-nimalne vrijednosti preko 73 milijuna kuna. Ako sve to uzmemo u obzir, mogu reći da sam jako zadovolj-na rezultatima rada Hrasta jer Vukovarsko-srijemska županija uspješno koristi EU sredstva, a nama kao re-gionalnom koordinatoru uspjeh je i svaki prijavljeni projekt, a ne samo realizirani.

Bili ste i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove Vukovarsko-srijemske županije. Koja Vas je pozicija bolje pripremila za čelnu poziciju Ministarstva?Na svakom radnom mjestu stječete nova iskustva, nova znanja, upoznajete nove ljude i tako se priprema-te za svaki idući posao. Tako je i s pozicijom ministrice. Dragocjenih 14 godina u upravi omogućilo mi je da u potpunosti upoznam funkcioniranje državne i javne uprave, a kroz poziciju direktorice Agencije i pročel-nice Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove stekla sam vrijedna znanja i iskustva u radu s EU fondovima i korisnicima EU projekata te se doslov-no 'na terenu' osposobila za pripremu i provedbu EU programa i njihovo financijsko praćenje.

Česte su rasprave oko stvarne iskoristivosti/realizacije EU fondova za Hrvatsku?Istina je da se u Hrvatskoj već godinama priča o EU fondovima, ali usudila bih se reći da još uvijek mnogi potencijalni korisnici ne znaju dovoljno o mogućno-stima koje im se nude. Moj prethodnik je u posljednjih deset mjeseci pokrenuo brojne pozitivne trendove koji su tijekom ove godine doveli do značajnijeg povećanja iznosa povučenih sredstava. U tom razdoblju povukli smo 6,286 milijardi kuna, a do kraja godine očekuje se da će taj iznos porasti do sedam i pol milijardi kuna. Zadovoljna sam ovim pozitivnim trendom za koji vjerujem da će se nastaviti, no itekako sam svjesna da prostora i potreba za poboljšanje čitavog Sustava upravljanja i kontrole EU fondovima još uvijek ima i da nam je zadatak na tome raditi.

Što možemo očekivati u narednom razdoblju, vezano uz dostupne fondove?U svakom slučaju, plan nam je povući svih 10,7 mi-lijardi eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti apso-lutno svaki euro koji nam je na raspolaganju. Ovaj je novac od životne važnosti za našu zemlju i ne smijemo si dopustiti da propustimo priliku koju smo dobili. U tome ćemo uspjeti tako što ćemo osluškivati ono što nam naši potencijalni korisnici govore i što ćemo či-tav sustav maksimalno prilagoditi njima, njihovim potrebama i rješavanju njihovih problema kako bi oni uspjeli realizirati svoje projekte.Naravno, dodatno ćemo ojačati i suradnju i koordi-naciju svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, kako bi uz sve već navedeno u konačnici osigurali bolje korištenje fondova.

Vlada, između ostaloga, najavljuje i realizaciju 'Projek-ta Slavonija', usmjerenog na bolju gospodarsku i so-cijalnu situaciju u Slavoniji. Što bi ovaj projekt trebao obuhvatiti?'Projekt Slavonija' ustvari će obuhvatiti sve projekte na području Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koji će se financirati EU sredstvima. Cilj nam je kroz taj projekt na spomenutim područjima osigurati što veću apsorpciju sredstava iz EU fondova u ovom fi-nancijskom razdoblju kako bi u idućem financijskom razdoblju 2021.-2027. mogli uvesti poseban Opera-tivni program samo za područje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.

Na koji će način ovaj projekt biti financiran iz EU fon-dova?Uvođenjem posebnog 'Projekta Slavonija' namjera je osigurati 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija, koje su još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale župani-je u državi. Nadam se da ćemo ovaj projekt realizirati čim prije jer to je nešto što možemo ostvariti u ovom financijskom razdoblju. Do 2023. kroz ulaganja u po-

duzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, kulturnu i prirod-nu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve i energetiku želimo spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koje je prisutno u posljednjih nekoliko godina, te pokrenuti rast i ra-zvoj gospodarstva u tim krajevima.

Što bi se trebalo napraviti kako bi se povećala strana ulaganja te time i otvorila nova radna mjesta u nerazvi-jenim županijama?Neke županije, a posebno one slavonske, nažalost, ne-pravedno su zanemarene i to je nešto što čim prije tre-ba ispraviti. Potrebne su nam mjere koje će doprinijeti ravnomjernom razvoju svih regija Republike Hrvat-ske kroz koje ćemo stvoriti uvjete za jačanje konku-rentnosti i gospodarstva tih županija te im omogućiti ravnopravnu borbu na tržištu. Najveći potencijal pre-ma ostvarenju ovog cilja nalazi se u sredstvima iz EU fondova.Županije, gradovi i općine već su prepoznali ulogu EU fondova u stvaranju kvalitetnih preduvjeta za poslo-vanje, privlačenju poduzetnika i u konačnici otvaranju novih radnih mjesta. Značajna sredstva su nam na ras-polaganju i moramo ih puno bolje koristiti, iako smo samo ove godine svjedočili otvaranju Poduzetničkog inkubatora u Vukovaru, poduzetničke zone u Lekeni-ku, poslovne zone Nemetin, Poljoprivredno poduzet-ničkog inkubatora Drenovci, Panonskog drvnog centra kompetencija u Virovitici i drugih ovakvih projekata koji su ostvareni uz pomoć EU sredstava te pozitivno utječu na gospodarsku sliku i stvaraju nova radna mje-sta na područjima na kojima se nalaze.

Postoji li mogućnost da se u bliskoj budućnosti ispravi nelogično svrstavanje Slavonije u istu statističku regiju sa Zagrebom?Ne samo da postoji mogućnost, nego je već napravljen i prvi korak u tom smjeru. Pokrećem izradu analitič-ke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali situaciju gdje su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne doprinosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlasti-tog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU sredstava, a to je nedopustivo i moramo to čim prije mijenjati.

U svibnju ste izabrani u Odbor za praćenje Operativ-nog programa 'Konkurentnost i kohezija', s ukupnom alokacijom od 6,881 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Gdje će biti usmjerena većina ovih sredstava?Kroz ovaj Operativni program sredstva su usmjerena na jačanje gospodarstva, razvoj malog i srednjeg podu-zetništva, ulaganja u prometnu infrastrukturu, ener-Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU

Plan nam je povući svih 10,7 milijardi

eura do 2023. godine, odnosno iskoristiti

apsolutno svaki euro koji nam je na

raspolaganju.

1110 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Ove godine možda je ipak najviše

mogućnosti otvoreno za male i srednje

poduzetnike koji su napokon prepoznati

kao nositelji gospodarskog

razvoja.

getiku, zaštitu okoliša, istraživanje i inovacije te razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije.

Očekivanja od fondova EU velika su. Prema Vašem mišljenju, koliko su hrvatski mali i srednji poduzetnici upoznati s mogućnostima iskorištavanja sredstava iz EU fondova te koliko ih iskorištavaju?Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 10,7 milijardi eura, a velik dio tog novca namijenjen je baš podu-zetnicima za koje je ove godine puno napravljeno u okviru EU fondova. Objavljeni su brojni natječaji, omogućen im je pristup sredstvima i kroz financijske instrumente, a najviše pojednostavljenja napravljeno je baš u natječajima za poduzetnike i zato vjerujem da će njihov interes za EU sredstva dosta porasti u nado-lazećem razdoblju. Mogućnosti je puno, poduzetnici samo trebaju dobro proučiti natječajnu dokumentaci-ju. Ovim putem pozivam sve poduzetnike da posjete središnji internetski portal za informacije o EU fon-dovima www.strukturnifondovi.hr, gdje sve natječaje redovito najavljujemo i objavljujemo.

Jesu li poduzetnici dovoljno informirani i educirani u odnosu na uspješne europske tvrtke?Mislim da još uvijek velik broj malih i srednjih podu-zetnika nije dovoljno informiran o mogućnostima fi-nanciranja njihovih ideja i projekata iz EU fondova i iz toga, naravno, proizlazi i činjenica da još uvijek ne ko-riste ta sredstva u onoj mjeri u kojoj bi mogli i trebali.

U kojim sektorima gospodarstva leže najbolje prilike za povlačenje sredstava iz fondova EU?Sredstva za svaki sektor već su unaprijed raspodijelje-na u svakom operativnom programu, tako da prilika za povlačenje EU sredstava ima i više nego dovoljno,

samo je potrebno dobro se informirati, proučiti doku-mentaciju i prijaviti projekt na neki od natječaja.Ove godine možda je ipak najviše mogućnosti otvo-reno za male i srednje poduzetnike koji su napokon prepoznati kao nositelji gospodarskog razvoja. U za-dnjih nekoliko mjeseci objavljeni su razni natječaji čija je ukupna vrijednost veća od 3 milijarde kuna, a kroz EU fondove poduzetnicima su u obliku kreditnih lini-ja, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapi-tala na raspolaganje stavljeni i financijski instrumenti.

Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem područja su tradicio-nalno orijentirana na poljoprivredu. Kako pomoći poljopri-vrednicima da se lakše nose s konkurencijom iz Europske unije i gdje leže prilike za poljoprivredni sektor?Ovdje nam je posebno važna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede i dobra koordinacija u okviru Programa ru-ralnog razvoja, a uvjerena sam da će nam tu pomoći mini-star Tolušić, koji je jako dobro upoznat s cijelim sustavom.

U kojoj je fazi 'Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske' do 2020. godine? Kada bi mogla biti dovrše-na i što sve obuhvaća?Donošenje' Strategije regionalnoga razvoja Republi-ke Hrvatske' za razdoblje do 2020. godine jedan je od važnijih ciljeva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske, koji obuhvaća pripremu i donoše-nje izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata koji se odnose na redefiniranje modela za izračun in-deksa razvijenosti te promjena dinamike razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave, prijelaznog razdoblja uključivanja u sustav potpomognutih pod-ručja i izlaska iz istog te izmjene postupka akreditacije regionalnih koordinatora.Izmjene Zakona vežu se i uzajamno su povezane s po-reznom reformom u dijelu koji se tiče izmjena i dopu-na Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit.

Što je konkretno potrebno učiniti da Hrvatska maksi-malno iskoristi potencijale EU fondova, od strane drža-ve, ali i od strane poduzetnika?Najbrži i najsigurniji put do sredstava iz EU fondova je dobro uređen sustav upravljanja i kontrole EU fon-dova i pojednostavljene procedure. Potrebno je osluš-kivati što se događa 'na terenu' i u tom smjeru prila-gođavati Sustav kako bi on bio što pristupačniji svim korisnicima. Potrebna nam je i bolja suradnja i jačanje koordinacije svih tijela u Sustavu, a na poduzetnicima i ostalim korisnicima je da se samo dobro informiraju, pripreme svu potrebnu dokumentaciju i prijave svoje projektne ideje. Ministarstvo je na neki način 'servis' koji korisnicima treba omogućiti da dobiju ono što žele i zato ćemo dati sve od sebe da kvalitetan i dobro napisan projekt dođe do potrebnih EU sredstava.

1312 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Tema broja

Poduzetničke zoneTrend rasta investicija u poduzetničkim zonama je ohrabrujući, no da bi postigli rezultate koje očekujemo, Hrvatska mora postati najpoželjnija investicijska destinacija u regiji.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Tema broja

Premda ima preko 1.300 poduzetničkih zona, od kojih je trećina aktivna, odličan geostrateški položaj, vrlo dobru prometnu povezanost, razvijenu IT strukturu, kvalitetnu radnu snagu te sustav poticaja i olakšica za investitore, Hrvatska je i dalje nedovoljno prepozna-ta kao investicijska lokacija. Osnivanje i opremanje poduzetničkih zona tek je dio posla. Onaj zahtjevniji dio mora uključiti sinergiju svih institucija kako bi se stvorilo pozitivno i sređeno poslovno okruženje koje podrazumijeva stabilnu političku i gospodarsku situaciju, učinkovit rad pravosuđa i javne uprave, re-formu obrazovnog sustava i kreiranje jasne vizije u koje sektore i gdje želimo ulagati kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj zemlje.

-U pravilu su poduzetničke zone slabo popunjene, bar one koje su prvo proglašene zonama i opremane, a tek zatim popunjavane. Stoga teorije i argumenti o opravdanosti osnivanja i opremanja poduzetničkih zona mahom nemaju uporišta u praksi - kaže Nikoli-na Nežić, autorica poslijediplomskog specijalističkog rada Poduzetničke zone i bivša pročelnica Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU u Velikoj Gorici. Smatra da bi prije izgradnje zone tre-balo provjeriti postoji li interes ulagača za određeno područje, a nakon izgradnje dati poduzetnicima poti-caje. Naime, upravitelji zona odlučuju se na korekcije, npr. cijene zemljišta, tek kad se zona godinama ne puni.

Promicanje Hrvatske kao atraktivne investicijske destinacijeHrvatska je prema izvještaju Doing Business Svjets-ke banke, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, u odnosu na prošlu godinu nazadovala za 4 mjesta te je sada 43., a na lošiji rezultat utjecali su dodat-ni porezi i naknade te komplicirane procedure za pokretanje poslovanja, posebno vrijeme potrebno za izdavanje građevinske dozvole. Od zemalja u regiji najbolje je rangirana Slovenija (30.), slijede Srbija (47.), Crna Gora (51.) te BiH (81.).

U Agenciji za investicije i konkurentnost najavlju-ju da će u 2017. nastaviti kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz privlačenje investicija. -Ovdje prije svega mislimo na mjere i aktivnosti koje za cilj imaju povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja koje će direktno utjecati i na povećanje investicija u Hrvatskoj. Mnogo toga po-zitivnog već se napravilo u posljednjih nekoliko go-dina, međutim, mjesta za napredak još uvijek ima - poručuju iz AIK-a.

-Osim rada na povećanju konkurentnosti, nastavit ćemo s promocijom Republike Hrvatske kao investi-cijske destinacije na ciljanim tržištima i ciljano prema investitorima za koje imamo saznanja da su u fazi

širenja poslovanja u Europi te im u direktnom kon-taktu predstaviti prednosti Hrvatske. Nastavit ćemo i s radom na našoj bazi poslovnih zona, koja se poka-zala kao izvrstan alat u radu s investitorima, jer na jednom mjestu omogućuje pretragu poslovnih zona sa svim potrebnim informacijama - kažu u AIK-u.

Poticaji i olakšice investitorima u poduzetničkim zonamaPrema Zakonu o poticanju ulaganja (NN, br. 102/15), poticajne mjere za investicijske projekte odnose se na investicije u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijedno-sti. Mjerama se želi poticati investicijske projekte koji uvode suvremenu tehnologiju i novu opremu, bave se ekološki prihvatljivim djelatnostima i štede ener-giju, povećavaju zaposlenost i izobrazbu zaposlenika, razvijaju proizvode i usluge više dodane vrijednosti te povećavaju konkurentnost.

Poduzetničke zone mogu u svrhu privlačenja in-vestitora dati dodatne poticaje, primjerice, prema veličini investitora, veličini zemljišta koje uzima, veličini objekta kojeg gradi, prema djelatnosti, broju zaposlenih i sl. Iz iskustva, Nežić kaže da su inve-stitorima oslobođenje ili smanjenje komunalnog do-prinosa, smanjenje komunalnih naknada te poticaji za zapošljavanje najvažnije poticajne mjere. Često se korigira i cijena zemljišta, npr. prema prioritet-nim djelatnostima. Također, mogu se poticati izvozno orijentirani investitori, oni koji otvaraju nova radna mjesta i/ili ulažu preko određenog iznosa.

Razvoj poslovne infrastruktureRavnomjeran razvoj poduzetništva za pretpostavku ima ravnomjeran razvoj infrastrukture i poslovnih usluga koje stvaraju povoljno okruženje za rast i razvoj novih poduzeća.

-U današnje vrijeme poduzetnicima je bitno imati na jednom mjestu sve prateće sadržaje uz pristupačnu cijenu. Za početnike to znači da kroz jedinstvenu cijenu u inkubatoru dobivaju održavanje, marketing, usluge najma dvorane i opreme, računovodstvene usluge, usluge informiranja i edukacije. Za razvije-nije poduzetnike to znači da će kroz funkcioniranje akceleratora ili tehnološkog parka u poduzetničkoj zoni nadopuniti svoju ponudu ponudom susjeda, kao i da će kroz zajednički nastup smanjiti pojedinačne troškove i osnažiti ponudu. Nadalje, to pretpostavlja i da će se izboriti za veće olakšice u poslovanju. Troškovi izgradnje infrastrukture također se smanju-ju zajedničkim ulaganjima u, primjerice, biopročistač, trafostanicu, ceste, rasvjetu i sl. - objašnjava Nežić.

Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regional-

Prema izvještaju Doing Business, koji mjeri lakoću poslovanja u 190 zemalja, Hrvatska zauzima 43. mjesto na ljestvici.

12 BIZdirekt � studeni 2016.

1514 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Tema broja Tema broja

nog razvoja i fondova EU objavili su natječaj ‘Razvoj poslovne infrastrukture’, za koji su na raspolaganju sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna kuna. Cilj je natječaja razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infra-strukture te povećanje broja proizvoda i usluga koje ona omogućava. Iznos bespovratnih potpora kreće se od 200 tisuća kuna do 20 mil. kuna, a natječaj je ot-voren do 31. prosinca.

-Poticanjem ulaganja u poslovnu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za proširenjem postojeće ili izgradnjom nove infrastrukture na lo-kalnoj, odnosno regionalnoj razini, doprinijet će se poboljšanju dostupnosti poduzetničko-poslovne in-frastrukture MSP-ovima u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja investicija i stva-ranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta - stoji u priopćenju MINPO-a.

Bespovratna sredstva za razvoj poduzetništva U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. mikro, mali i srednji poduzet-nici do kraja godine imaju mogućnost iskoristiti be-spovratna sredstva iz Europskog fonda za regional-ni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna. Vrijednost pojedinačnih potpora kreće se od 300 tisuća do 30 milijuna kuna, a cilj im je ojačati konku-rentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaci-teta za razvoj procesa, roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, izvoza i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Poziv Mini-starstva poduzetništva i obrta za dostavu projektnih prijava ‘Kompetentnost i razvoj MSP’ traje do 31. prosinca, a sredstva su namijenjena poticanju inve-sticija u početna ulaganja poduzetnika.

Poduzetnički centri za mikro i male poduzetnike Mikro i male tvrtke te obrti često su u vlasništvu ranjivijih društvenih skupina (mladi, žene, dugo-trajno nezaposlene osobe) kojima nedostaje iskustva i financijskih sredstava za poslovanje. Županijski ili lo-kalni poduzetnički centri potpora su provođenju mje-ra za razvoj i poticanje poduzetništva kroz pružanje stručne i edukativne pomoći gdje se mogu dobiti potrebne informacije o otvaranju tvrtke, edukaciji, dodatnim izvorima financiranja, natječajima i pro-gramima potpore.

Mali poduzetnici početnici mogu u ranoj fazi po-slovanja koristiti usluge poduzetničkih inkubatora, gdje će dobiti stručnu i tehničku pomoć za brži i održivi razvoj tvrtke. Inkubatori nude niz poslovnih usluga i resursa poput poslovnih prostora po po-voljnim uvjetima od prve do treće godine poslovanja. Primjerice, Poduzetnički centar Solin inkubira žene poduzetnice-početnice te ih u prvoj godini poslovanja oslobađa troška plaćanja poslovnog prostora i režija, omogućuje savjetovanje i oglašavanje te besplatno korištenje Interneta i dvorana za sastanke.Osječki poduzetnički inkubator BIOS poduzetnicima koji nisu fizički smješteni u inkubatoru nudi usluge virtualnog inkubatora, čiji stanari također mogu ko-ristiti niz beneficija.

Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP ove je-seni primio je 10. generaciju startup timova. Svoj

intenzivni startup program u trajanju od 4 mjese-ca naplaćuje 3.000 kn + PDV, ali po završetku pro-grama timovi mogu dobiti seed investicije od ZIP-a do 100.000 kn. ZIP-ov novi akceleratorski program, nastao u suradnji s jednom od najvećih hrvatskih kompanija, namijenjen je tvrtkama koje već imaju proizvod, prototip ili su u završnoj fazi razvoja s ciljem ubrzanja razvoja proizvoda i plasmana na tržište. Svaka tvrtka u programu prima investiciju od 100.000 kn.

Karakteristike najaktivnijih zonaInvestitori će prvenstveno uzeti u razmatranje poduzetničku zonu koja ima dobar geostrateški položaj u blizini većega grada, potpunu infra-strukturnu opremljenost, prometnu povezanost, pro-metnice unutar zone, raspoloživu kvalitetnu radnu snagu, blizinu stručnih i visokoobrazovnih institucija te lokalnu i regionalnu vlast angažiranu u privlačenju investicija i spremnu na suradnju.

Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu godinama slovi za hrvatsku najopremljeniju zonu u kojoj po-sluje 150 tvrtaka (51% uslužnih, 26% proizvodnih, 23% trgovačkih) s više od 3.500 zaposlenih. U deset godina kontinuirano i planski u zonu je uloženo 128 mil. kuna te je ostvaren cilj da postane centralna zona Primorsko-goranske županije. U prvom kvartalu ove godine IZ Bakar ostvarila je prihod od 3,7 mil. kuna i dobit od 2,3 mil. kuna, a interes za nove investicije i gradnju raste jer su poduzetnici prepoznali sve po-godnosti koje zona nudi, mogućnost investiranja uz potpore europskih fondova i rad na daljnjem razvoju. Do zone uskoro dolazi i željeznica, a u izgradnji je plato s internom prometnicom i pratećom in-frastrukturom za potrebe intenzivnijeg razvoja poduzetništva te malih i srednjih poduzeća.Poduzetnička zona Podi kraj Šibenika površinom je

najveća u Hrvatskoj, a smještena je blizu autoceste, morske luke i željeznice. Smatra se najperspektivni-jom zonom sa snažnom potporom lokalne zajednice koja sudjeluje u pribavljanju potrebnih dozvola za investitore, proizvodne djelatnosti oslobođene su komunalnog doprinosa, a infrastrukturno opremlje-no zemljište prodaje se za 5 EUR/m². U zoni radi 16 tvrtaka s 900 zaposlenih, a investitori su iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske.

Poduzetnička zona Kneginec kraj Varaždina investi-

Virovitica - grad velikih mogućnostiU Virovitici je osnovano 7 poduzetničkih zona s ukupno 515 ha zemljišta, od kojih je polovina opremljena komunalnom infrastrukturom i spremna za nova ulaganja, površinom prilagođena potrebama za male i velike ulagače, te certifici-ranih prema Naprednom programu certifikacije za ulaganja (ICPR).

Pogodnosti koje Grad Virovitica nudi investitorima navedene su u Progra-mu olakšica i poticaja razvoja gospodarstva, a omogućuju: prodaju ili zakup zemljišta u poduzetničkim zonama, kompletno opremljenim infrastrukturom po vrlo poticajnoj cijeni, odnosno kupnju građevinskog zemljišta već od 1 kn/m2 za proizvodne djelatnosti; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine; mogućnost oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa ili plaćanje po povlaštenim cijenama; podršku stručnih službi Grada Virovitice u rješavanju eventualnih poteškoća u iznalaženju potrebne dokumentacije.

Od travnja 2011. godine, kad je usvojen spomenuti Program olakšica, u virovitičke poduzetničke zone ušla su 23 nova investitora, otvoreno je 985 radnih mjesta, a potpisanim kupoprodajnim ugovorima stvoreni su uvjeti i obaveze otvaranja još 697 novih radnih mjesta kroz naredne dvije godine. U Virovitici je stvorena dobra poduzetnička klima i otvorenost prema svakoj novoj investiciji, bez obzira na njenu veličinu, a sve u svrhu stvaranja okruženja pogodnog za ulaganja i ugodnog za život.

Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte

Broj novootvorenih radnih mjesta Povećanje potpore za otvaranje novih radnih mjesta

100 i više 25%

300 i više 50%

500 i više 100%

Izvor: www.aik-invest.hr

Umanjenje poreza na dobit ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih

Iznos investicije (€ mil.)

Broj novozaposlenih

Razdoblje(godine)

Razdoblje očuvanja novih radnih mjesta

(godine)

3 15 10 3 (SME), 5 (veliki) 0%

Stopa poreza na

dobit

20% stvarnih opravdanih

troškova kupnje opreme/strojeva

(max. 0.5 milijuna €). Sva oprema/

strojevi moraju biti oprema/strojevi

visoke tehnologije.

Dodatne poticajne mjere za razvojno

inovacijske aktivnosti

Poticaji za zapošljavanje

Stopa nezaposlenosti po

županijama

Poticajne mjere za opravdane troškove

otvaranja novih radnih mjesta

10% (max. 3,000 €) za zapošljavanje grupa osoba propi-sanih člankom 11. stavkom 3. Uredbe20%

+50% (4,500 €) +25% (2,250 €)

+50 % (1,800 €) +25% (900 €)12% (max. 3,600 €)

za zapošljavanje ostalih osoba

Poticajne mjere za razvojno inovacijske aktivnosti

Poticajne mjere za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti

usluga visoke dodane vrijednosti

1716 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Tema broja Tema broja

torima nudi djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade i doprinosa te aktivno sudjeluje u svim fazama projekata kako bi investitore povezala s institucijama i poslovnom zajednicom. U zoni aktivno radi 18 tvrtaka sa 750 zaposlenih. Na-mijenjena je za proizvodne i prerađivačke djelatnosti, servisne i zanatske radionice, skladišta te kao loka-cija za velike trgovačke centre, a 2007. proglašena je najboljom zonom.

Najuspješnije županije u privlačenju investicijaU posljednje vrijeme sjeverozapadna Hrvatska, a posebno Varaždinska županija, najuspješnije su u privlačenju novih investicija. Poduzetničku zonu Jalžabet kraj Varaždina za svoja ulaganja odabrale su tvrtke Wollsdorf, Press Glass, Calzedonia, Boxmark, a sve se bave proizvodnim djelatnostima.

U poduzetničkoj zoni Ludbreg zemljište je kupila tvrtka Ameropa, a izgradit će skladište za poljopri-vredne proizvode i sušare u vrijednosti oko 12 mil. kuna. U istoj zoni posluju i indijska kompanija ACG Lukaps, koja proizvodi kapsule za lijekove, i tvrtka Ducati Components.

U poduzetničkoj zoni Prelog u Međimurskoj županiji njemački CWS Boco uložio je 12 mil. eura u green-field investiciju. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i prodajom radne i zaštitne odjeće, otirača i sanitar-nog pribora. U zoni je i jedan od najvećih europ-skih proizvođača ženske modne obuće Paul Green te također njemačka tvrtka Haix, specijalizirana za proizvodnju obuće za vojsku i policiju.

Istra bilježi znatna nova ulaganja u turizmu, primje-rice, nekoliko novih Maistrinih projekata. Maistra je, uz do sada uloženih 3 mlrd. kuna, nastavila započeti investicijski ciklus i planira dodatno ulaganje koje se procjenjuje na 1,6 mlrd. kuna, s ciljem podizanja ka-tegorizacije hotelskih kapaciteta.

Poduzetničke zone - temelj razvoja lokalnog gospodarstvaRazvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog gospodarstva jer se javlja potreba za razvojem dodatnih usluga za poduzetnike. -Para-lelno s otvaranjem pogona i novim zapošljavanjem događa se ekspanzija drugih gospodarskih aktivno-sti i pratećih djelatnosti - građevinarstvo, čišćenje, održavanje zelenih površina, sve vrste usluga za no-vozaposlene, i sl. - nabraja Nikolina Nežić. Ličko-senjska županija prepoznata je kao top-desti-nacija u turizmu, ali realni sektor je neiskorišteni potencijal. Najavljena izgradnja Razvojnog centra Ličko-senjske županije trebala bi revitalizirati poljo-privredu, šumarstvo i razvoj drvne industrije, a u sklopu projekta razmatra se i razvoj poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Gospiću.

Gospodarska zona Čaporice - zapad, u Splitsko-dalma-tinskoj županiji, s 15 mil. kuna europskog novca krenula je u izgradnju novog centra agropoduzetništva u Županiji. Unutar zone djelovat će Poslovno-uslužni centar, Centar kompetencija za prehranu i zdravlje, poduzetnički inku-bator te niz poduzetničko-potpornih i uslužno-servisnih službi. Cilj projekta je poticanje razvoja agroindustrije na cijelom području Cetinske krajine i Dalmacije.

Prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije, Ministar-stvo gospodarstva objavilo je natječaj za dodjelu bespo-vratnih državnih potpora namijenjenih proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnolo-gije. Za potpore je osigurano 40 mil. kuna, maksimal-ni iznos pojedinačne potpore ograničen je na 1,5 mil. kuna, a natječaj je otvoren do 31. prosinca.

Suradnja poduzetničkih zona i obrazovnih institucijaPoduzetničke zone i dodatne usluge imaju velik po-tencijal zapošljavanja lokalnog stanovništva, posebno u slabije razvijenim krajevima. No, namjena zone trebala bi biti usklađena s obrazovnim programima

kako ne bi dolazilo do nesklada između potreba in-vestitora i ponude na tržištu rada.

Kao veliku prednost Hrvatske u odnosu na dru-ge zemlje u AIK-u ističu zadovoljstvo investitora, prvenstveno stranih, kvalitetom naše radne snage te dobro služenje engleskim, njemačkim i tali-janskim jezikom. Problem je što kvaliteta kadra ne odgovara kvantiteti te specifičnim potrebama na suvremenom tržištu rada. Razvijene zemlje u EU ističu STEM područje kao ključno za znanstveno-tehnološki i održivi gospodarski razvoj, a STEM predmete kao ključna temeljna znanja. Ako želimo konkurirati kao lokacija za investicije u industriju, moramo popularizirati STEM zani-manja među učenicima, ulagati u ravnomjeran razvoj obrazovnih ustanova u svim sredinama te prilagođavati obrazovne programe potrebama na tržištu rada.

Dobar primjer takve prakse je strukovna škola Knez Branimir u Benkovcu, koja sama istražuje tržište rada, kreira kurikulum za obrazovanje učenika i odraslih za zanimanje CNC operate-ra te surađuje sa šibenskim TLM-om, a za svoje projekte koristi sredstva iz europskih fondova.

Krajem rujna tehnička Vlada donijela je Program razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020. koji je, u sklopu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, pre-duvjet za korištenje 85 milijuna eura iz europskih fondova. Definirano kao pokretač gospodarstva, strukovno obrazovanje i osposobljavanje do 2020. bit će usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, a istodobno bit će privlačno, inovativno, povezano s tržištem rada te omogućiti stjecanje kompeten-cija za osobni i profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje.

-Programom razvoja sustava strukovnog obra-zovanja i osposobljavanja planirano je izraditi novi sektorski kurikulum, ojačati model učenja temeljenog na radu, unaprijediti sustav osi-guranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i sustav trajnoga profesio-nalnog razvoja nastavnika te podići privlačnost strukovnog obrazovanja i povećati mobilnost te zapošljivost učenika - stoji u priopćenju Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Poduzetničke zone u Sloveniji, BiH i SrbijiSlovenija ima oko 300 poslovnih zona, a najveći in-teres investitori pokazuju za zone Komenda, Aero-polis, Mirna Peč, Hrpelje Kozina, Tris Kanižarica i Murska Sobota. U zonama su poduzetnici iz Italije, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Austrije i Slove-

nije, a velik interes pokazuju investitori iz Indije, Ru-sije, Poljske i Hrvatske, rekla nam je Suzana Zagorc iz slovenskog Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju. Hrvatske zone ne smatraju konku-rencijom, već one u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj

Sredinom rujna MINPO i Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova EU objavili su natječaj ‘Razvojposlovne infrastrukture’, za

koji su na raspolaganjusredstva iz Europskog

fonda za regionalni razvoj u iznosu od 380 milijuna

kuna.

Poduzetnička zona Grada PregradeJosipa Karla Tuškana 249218 PregradaTel. +385 49 376-052Fax: +385 49 376-132E-mail: grad@pregrada.hrWeb: www.pregrada.hr

Ukupna površina: 39 hektara, a od toga 26 ha čini slobodnu površinu.

Infrastruktura: poslovna zona Pregrada prostorno je planirana, a od komunalne infra-

strukture zona sadrži struju, plin, vodu, kanalizaciju i telefon. Udaljenost od ceste je 0,1

km, autoceste 25 km, željeznice 25 km, zračne luke 71 km, morske luke 205 km te do

grada Zagreba 66 km.

Profil tvrtaka: djelatnosti dozvoljene PPU Grada Pregrade su: gospodarska namjena

(proizvodna i poslovna) te mješovita namjena - pretežito poslovna.

Cijena zemljišta: 8 - 12 EUR-a/m²

Pogodnosti za investitore: oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa do 100% za nove

poslovno-proizvodne prostore. Oslobođenje komunalne naknade za sve novoizgrađene

poslovno-proizvodne prostore i to u prvoj godini 100%, u drugoj godini 75% i u trećoj

godini 50%.

Otvorenje Razvojnog centra i Tehnološkog parka Križevci

Dana 28. listopada 2016. službeno je otvoren Razvojni centar i Tehnološki park u Križevcima i potpisani su ugovor s prvim poduzetnicima koji ulaze u Tehnološki park. Time je završen projekt u okviru kojeg je izgrađen veliki objekt od 8.490 m² i započinje poslovni život institucije od koje Križevci mnogo očekuju.Razvojni centar i Tehnološki park Križevci jedan je od strateških projekata Grada Križevaca, kojim se potiče razvoj konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i lokalnim potenci-jalima. Projekt je sufinancirala Europska unija putem Sheme dodjele bespovratnih sredsta-va za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Uz Grad Križevce, u provedbi projekta sudjelovali su i projektni partneri Visoko gospodarsko učilište u Križevcima te Križevački poduzetnički centar d.o.o.Ukupna vrijednost projekta izgradnje RCTP Križevci iznosi 37.577.369,22 kuna. Europska unija je nositelju projekta Gradu Križevcima odobrila bespovratna sredstva u iznosu od 33.817.117,60 kuna, što čini 90% ukupne vrijednosti projekta. Grad Križevci projekt je sufi-nancirao iznosom od 3.760.251,62 kuna.

Cijeli objekt sastoji se od 4 zgrade s poslovnim i proizvodnim prostorima za poduzetnike te potpuno nove upravne zgrade s pratećim prostorima, kao što su kongresna dvorana, znanstveno-istraživački laboratorij i recepcija. U tom prostoru RCTP Križevci nudi malim i srednjim poduzetnicima proizvodne, izložbeno-prodajne i uredske prostore po subven-cioniranoj cijeni, uz korištenje brojnih usluga poduzetničkih potpornih institucija u svrhu unapređenja i razvoja njihovog poslovanja.

Projekt je realiziran pod vodstvom voditelja Projekta pročelnika za gospodarstvo Darka Ma-sneca, dok sada upravljanje preuzima mladi, stručni tim, direktor mr.sc. Tihomir Hodak i njegova zamjenica Kristina Vrhovec-Žohar, koja je do sada vodila Križevački poduzetnički centar d.o.o.Razvojni centar i Tehnološki park želi biti pokretač gospodarskog razvoja Križevaca, mjesto gdje će se razvijati poduzetništvo, osnivati nova poduzeća, rasti i razvijati postojeća, mje-sto koje će privlačiti poduzetnike iz drugih mjesta da dođu u Križevce, gdje će se stvarati inovativni proizvodi konkurentni na svjetskom tržištu, otvarati nova radna mjesta, stva-rati veza između obrazovnih i znanstvenih institucija i gospodarstva kroz nove razvojne projekte te stvarati pozitivna klima za dinamičan razvoj Grada.

1918 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Tema broja

Poslovna zona Novi Borik-Lepirac u Bjelovaru

Na području Grada Bjelovara poslovne zone obuhvaćaju ukupno preko 82,34 ha zemljišta, u kojima radi 30 poslovnih subjekata, a koji zapošljavaju 631 radnika. Grad Bjelovar veliku pažnju pridaje upravo razvoju i poticanju poduzetništva, što dokazuje i ukupnim ulaganjima u infrastrukturu zona - investicije u razdoblju od 2003. do 2016. godine iznose 36.986.316,16 kn.Trenutno su poduzetnicima na raspolaganju parcele u poslovnoj zoni Novi Borik-Lepirac. Zona je smještena 80 km od Zagreba, uz obilaznicu-državnu cestu D-524 Zagreb-Đurđevac, cca 30 km od brze ceste Vrbovec-Zagreb te 3 km od željeznice. Ukupna površina zone je 39,84 ha, dok je punjenost zone 20,69 ha.

Početna cijena zemljišta za sve parcele iznosi 30,00 kn/m2. Olakšice koje pogoduju investi-torima su oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa za 50% za proizvodne i prerađivačke djelatnosti (de minimis potpora). Od izgrađene infrastrukture tu su struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta te biorotor.Zemljište u zonama namijenjeno je proizvodno-uslužnim djelatnostima. Profil tvrtki u zoni je raznolik te obuhvaća zbrinjavanje neopasnog otpada-metala, proizvodnju drvene stolarije, alu-minija i PVC-a, zatim održavanje, rekonstrukciju i izgradnju cesta, a zastupljene su i putnička agencija, prijevoz putnika, radionica za popravak autobusa, benzinska postaja te ugostiteljski objekt.

Slobodno za prodaju: • k.č.br. 3732 ,(katastarska oznaka 9/14)

površine od 6454 m², • k.č.br. 3734, (katastarska oznaka

9/16) površine od 7644 m², • k.č.br. 3735, (katastarska

oznaka 9/17) površine od 9157 m², i

• k.č.br. 3736/1 (katastarska oznaka 9/1, koja se sukladno iskazanom interesu, prema urbanističkom planu može parceli-rati na najviše četiri parcele privremenih oznaka: P4 9215 m2, P5 7813 m2, P7 8210 m2, P8 8307 m2).

Kontakt za investitore:Grad Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 BjelovarTel/Fax: +385 43 622-010; +385 43 244-615E-mail: gradonacelnik@bjelovar.hrWeb: www.bjelovar.hr

Osim poslovne zone Novi Borik-Lepirac, na području Grada Bjelovara nalaze se još dvije potpuno komunalno opremljene i popunjene zone: poslovna zona Istok i poslovna zona Jug. Sve tri poslovne zone formirane su na površini od 82,34 ha.

i Poljskoj. Agencija Spirit Slovenija, u sklopu koje djeluje portal www.investslovenia.org na kojem se mogu pronaći sve potrebne informacije o 200 zona, baze podataka te mogući poticaji i olakšice po regi-jama, investitorima osigurava potpunu uslugu pri realizaciji investicijskih projekata. Ove godine Spirit provodi javni natječaj za poticanje izravnih stranih ulaganja u Sloveniji, posebno za sektore s većom dodatnom vrijednošću koji će otvoriti nova radna mjesta, osigurati prijenos znanja i tehnologije i pri-donijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju. Iznos osiguranih sredstava je 4.640.000 eura, a natječaj je otvoren do 27.03.2017.

U Federaciji BiH poslovne zone razvijaju se od 2005. i do 2014. u njih je uloženo više od 7 mil. eura. Najviše je poduzetničko-zanatskih zona (80%), za-tim industrijskih (17%) te 3% specijaliziranih zona. Prema strateškom planu razvoja malog i srednjeg poduzetništva u BiH, postavljeni ciljevi odnose se na smanjenje administrativnih prepreka, promociju poduzetništva, uspostavu i jačanje mreže razvojnih ustanova, financijsku podršku, jačanje poslovne infra-strukture, tehnološki razvoj i stručno usavršavanje. U

2016. kroz natječaje EU za unapređenje poslovnih zona osigurano je oko 700 tisuća eura. U BiH dje-luje pet regionalnih razvojnih agencija, a poti-caji i olakšice ovise o regiji. Sarajevska regionalna razvojna agencija Serda kao atraktivna područja ula-ganja za strane investitore izdvaja poljoprivrednu, prehrambenu, automobilsku, metaloprerađivačku i tekstilnu industriju, bankarski i financijski sektor, građevinarstvo, energetiku, šumarstvo, ICT, ru-darstvo i turizam.

-Svi oblici poslovne infrastrukture koji stoje na raspolaganju poduzetnicima u Srbiji su 14 slo-bodnih zona, 8 tehnoloških parkova, 32 poslovna inkubatora i hub-a, 15 akreditiranih regionalnih razvojnih agencija, kao i 61 klaster. Također, sva-ki grad i općina u Srbiji imaju bar po jednu indu-strijsku zonu koja je namijenjena razvoju lokalne poslovne zajednice - kaže Aleksandar Miloradović iz Razvojne agencije Srbije. Među najaktivnijim slobodnim zonama su Pirot, Kragujevac, Zrenjanin, Subotica i Apatin.

Vrlo aktivni inkubatori su Novi Sad, dizajn inkuba-tor Nova iskra, Startit iz Beograda, Biznis inkubator Kruševac, te regionalne razvojne agencije Kraguje-vac, Užice i Leskovac. U industrijskim i slobodnim zonama zemljište se može dobiti bez ili s minimal-nom naknadom, potpuno infrastrukturno opremlje-no, a lokalne samouprave mogu dodatno osloboditi investitore od plaćanja raznih naknada koje su u njihovim nadležnostima. Veliki investitori u slo-bodnim zonama mogu računati na tri vrste olakšica: porezni poticaji (oslobođenje plaćanja PDV-a na uvoz sirovina, repromaterijala i građevinskog mate-rijala, oslobođenje od plaćanja PDV-a na energente koji se koriste u proizvodnom procesu, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit za tvrtke u proizvodnom sektoru), carinski poticaji i posebne usluge. -Samo u 14 slobodnih zona širom Srbije radi oko 220 međunarodnih kompanija. One zapošljavaju preko 20.000 domaćih radnika i stvaraju godišnji prihod od 5 mlrd. eura. U kombinaciji s drugim institucijama poslovne infrastrukture, smatramo da je Srbija vodeća zemlja regije u ovom pogledu - zaključuje Miloradović.

Primjer modela privlačenja ulagačaUvažavajući činjenicu da postoji interes strateških investitora koji unutar zona u Hrvatskoj ne mogu osigurati građevinsko zemljište veličine 40-50 ha u jednom komadu, izvršena je rezervacija prostora u neposrednom kontaktu zone prema Odluci o izmje-nama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Ogulina, prenosi nam direktor Poduzetničke zone grada Ogulina, Mladen Stipetić. Temeljem ovog dokumenta planira se akcija prijenosa vlasništva Re-

publike Hrvatske na Grad Ogulin kako bi se zemljište putem javnog natječaja moglo ponuditi velikom strateškom investitoru. I to je, na primjer, samo je-dan od modela kako se mrtvi kapital državne imovine može staviti u funkciju.

Osnivanje prava građenjaPravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlasti-tu zgradu, a svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti (članak 280. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

Pravo građenja u pravnom smislu izjednačeno je s nekretninom. Nekretnine u Poduzetničkoj zoni Ogulin u vlasništvu Grada Ogulina u pravnom pro-metu su, dakle, putem javnog natječaja za prodaju nekretnina i putem javnog natječaja za osnivanje prava građenja na nekretninama u poduzetničkoj zoni u Ogulinu.-Kod nas se pravo građenja osniva na rok od 15 godina od dana zaključivanja Ugovora o osnivan-ju prava građenja. Godišnja naknada za osnivanje prava građenja iznosi 0,10 eura/m². Investitor sam odlučuje kada će postati vlasnik predmetnog zemljišta u roku 15 godina. Naime, naša intencija bila je da ovime privučemo potencijalne investito-re i da im ujedno olakšamo sam start u investiciju, odnosno da ne mora odmah davati velike novce za zemljište, već da za ‘simboličnu’ naknadu počne svoj poslovni plan. Novac koji ima ostaje mu za, recimo, pripremanje projektne dokumentacije, za nabavu tehnologije itd., a po pokretanju djelatnosti, iz određene stabilnosti, određene dobiti i pozicio-niranja na tržištu sam odlučuje kad će to zemljište onda i kupiti, što svakako mora u roku 15 godina. Moram priznati da je ovakva alternativa kupnji odmah naišla na odobravanje svih pristiglih i svih potencijalnih investitora - ističe Stipetić.

Povrat plaćenog dijela kupoprodajne cijene-Ova pogodnost, odnosno olakšica budućim in-vestitorima proizlazi iz činjenice da je nezaposle-nost rak rana hrvatskog društva. Uz tu premisu i premisu da poduzetnička zona nije zamišljena kao profitni centar (već kao centar koji će privući in-vesticije), mi smo se odlučili za ovu mjeru povrata plaćenog dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika na neodređeno vrijeme na području poduzetničke zone, a s područja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ispostave u Ogulinu. Na ovaj način stimuliramo investitore na zapošljavanje ‘naših’ ljudi i time sma-njujemo nezaposlenost u našem Gradu. Dakle, osim rješavanja nezaposleno-sti, punimo gradski proračun (i državni) preko po-reza na dohodak - završava Mladen Stipetić.

Tema broja

Poduzetnička zona Ogulin

Otok Oštarijski 4e, PP 82, 47300 OgulinTel: +385 47 584 168; 047 584 173Fax: +385 47 584 175E-mail: pozog@ka.t-com.hr; pzonamladen@gmail.comWeb: www.pozog.hr

Ukupna površina: 132 ha, površina zone 90 ha + 42 ha državnog zemljišta (vlasnik RH).

Infrastruktura: zona smještena neposredno uz autocestu Zagreb-Split, izgrađene promet-

nice u zoni, struja, voda, telekomunikacije.

Profil tvrtaka: proizvodne industrijske, proizvodne uslužne, proizvodne trgovačke.

Cijena zemljišta: 8 EUR/m²

Pogodnosti za investitore:: oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa u cijelosti;

umanjenje plaćanja komunalne naknade u prvoj godini rada u iznosu 75% propisane

naknade, u drugoj godini rada u iznosu od 50% i u trećoj godini rada u iznosu od 25%

propisane naknade; kupnja zemljišta uz mogućnost obročne otplate cijene do 3 godine uz

kamatu od 7% godišnje; mogućnost osnivanja prava građenja na nekretninama; povrat

plaćenog dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika.

Razvoj poduzetničkih zona izravno utječe na razvoj lokalnog

gospodarstva jer se javlja potreba

za razvojem dodatnih usluga za

poduzetnike.

2120 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Knjigovodstvo poduzetnika: Partner ili nužno zlo? Jedna od privih stvari koju poduzetnik početnik mora napraviti prilikom pokretanja poduzetničkog poduhvata, a usudimo se reći i jedna od najvažnijih, jest izbor knjigovodstvenog servisa. Ujedno i najveća pogreška je birati po kriteriju blizine ili cijene, jer glavno je pitanje, kao i kod svakog troška: Što se konkretno plaća?

Kako poduzetnici ne moraju nužno biti, a najčešće i nisu, ekonomske struke, njihovo razumijevanje ulo-ge knjigovodstva može biti u potpunosti pogrešno, na način da ga gledaju isključivo kao trošak svog po-slovanja.

Umjesto toga, poduzetnici bi se trebali zapitati što dobivaju od strane knjigovodstva za iznos koji plaćaju. Knjigovodstvo ne bi trebalo biti mjesto od kojeg poduzetnik zazire ili ono gdje odnese hrpu računa, a oni mu isporuče nekakva izvješća ili for-mulare za ovjeru i na kraju mjeseca pošalju faktu-ru. Ako stvari tako funkcioniraju, onda situacija nije obećavajuća. Svaki poduzetnik trebao bi se zapitati: Dobivam li ja savjete od strane svog knjigovodstva? Informiraju li me o promjenama u zakonodavstvu? Šalju li mi informacije o dostupnim natječajima za bespovratna sredstva? Upozoravaju li me na vrijeme o potencijalnim opasnostima u mom poslovanju?

Dobar knjigovodstveni servis važan je partner u poslovanju svakog poduzetnika iz razloga što rade sve gore navedeno i prava su potpora poduzetnici-ma. Knjigovodstvo je mjesto na kojemu poduzetnik može i treba dobiti ključne informacije, ne samo za praćenje poslovanja, nego i za budući razvoj. Stoga i ne čudi što sve veći broj poduzetnika traži knjigo-vodstvene servise putem preporuka i nerijetko se odlučuju za usluge servisa koji su se specijalizirali u njihovom području rada ili industriji, bez obzira što su često dislocirani ili čak smješteni i više stotina kilometara od same tvrtke. Za poduzetnike koji razmišljaju o promjeni knjigo-vodstvenog servisa sada je najbolje razdoblje godine. Poslovna godina bliži se kraju i odluku o promjeni najbolje je donijeti tijekom studenog ili prosinca, kako bi taj prijelaz bio što lakši.

Kao i životne partnere, tako i one poslovne treba bi-rati mudro, a odnos s njima graditi na uzajamnom povjerenju, jer jedino tako možemo ići naprijed i graditi uspješnu budućnost.

Nemetin, prva zelena industrijska zona u Hrvatskoj - odlična lokacija s najboljim uvjetima za ulagačeGrad Osijek kreira odlične uvjete za gospodarska ulaganja i zapošljavanje izgradnjom Eko-industrijske zone Nemetin, projektom koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Europske unije.

Smještena u neposrednoj blizini Osijeka na području od posebne državne skrbi, zona Nemetin namijenje-na je malim, srednjim i velikim poduzetnicima koji se bave prerađivačkom industrijom te su im po-trebne veće parcele za industrijske pogone, blizina pročišćivača vode i odlična prometna povezanost (cestovni koridori, željeznica, zračna i riječna luka). Prednost Nemetina je i Znanstveni centar za obnovlji-ve izvore energije koji radi na projektu bioplinskog po-strojenja za električnu i toplinsku energiju, koja će biti distribuirana poduzetnicima u zoni za potrebe grijanja i hlađenja industrijskih postrojenja.U uređenje zone uloženo je puno truda i kapitala. Zemljište je darovala Republika Hrvatska, a 99% fi-nancijskih sredstava za opremanje zone osigurano je iz fondova EU.Odmah po završetku zone krajem rujna krenu-la su prva ulaganja. Tvrtka Inspecto d.o.o. započela je u IZ Nemetin s provedbom projekta „INSPECTO LAB - Centar za laboratorijska ispitivanja u području agroekologije, hrane i predmeta opće uporabe“. Projekt ulaganja vrijednog preko 33 mil. kuna također je sufinanciran sredstvima EU, a odnosi se na izgradnju novog centra za laboratorijska ispitivanja u području agroekologije, hrane i predmeta opće uporabe uz na-bavu novih tehnologija i usavršavanja djelatnika, te promicanja vidljivosti tvrtke i usluga. Zemljište su ku-pile i tvrtke Lagermax te Messer Croatia Plin, koje su započele s radovima na izgradnji objekta, a predviđeni završetak radova je travanj 2017. godine. Uz položaj te

dostupnost svih vrsta prometne povezanosti u samoj zoni, postoji i kvalitetan program poticaja i olakšica.

Potencijalnim investitorima nudi se mogućnost osni-vanja prava građenja ili prodaja građevinskog zemljišta u Eko-industrijskoj zoni Nemetin, zemljišta koje je opremljeno kompletnom infrastrukturom: promet-ne površine s pripadajućom oborinskom odvodnjom, javna rasvjeta, DTK, toplovodna mreža, plinovodna mreža, vodoopskrba, kanalizacija i električna energi-ja, sve uz korištenje Programa poticaja i olakšica Eko-industrijske zona Nemetin. Program poticaja i olakšica nudi mogućnost osnivanja prava građenja uz godišnju naknadu od 1,00 kn/m² do isteka roka od 36 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja, odnosno uz godišnju naknadu od 20,00 kn/m² nakon isteka roka od 36 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja. Nakon konzumiranja prava građenja investitor ostva-ruje pravo na umanjenje cijene građevinskog zemljišta, a sve prema vremenu izgradnje gospodarskog objekta i to: umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 100% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije iste-ka roka od 24 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja, umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 75% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije isteka roka od 36 mjeseca od sklapanja ugovora o pra-vu građenja ili pak umanjenje cijene građevinskog zemljišta za 50% ukoliko je gospodarski objekt sagrađen prije isteka roka od 48 mjeseci od sklapanja ugovora o pravu građenja.

Ta mjera, kao i ostale mjere predviđene Programom (a iste su vidljive na http://www.osijek.hr/sluzbeni-glasnik/pdf/664-IZ%20NEMETIN.pdf) omogućuju potencijalnim investitorima mogućnost dobivanja građevinskog zemljišta u Eko-industrijskoj zoni Ne-metin potpuno besplatno (ovisno o brzini izgradnje poslovnih objekata) uz korištenje svih ostalih koristi koje zona nudi: ukupna površina zone je 101 ha, prva je zelena gospodarska zona u Hrvatskoj sa sjedištem Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije u zoni, izvanredna prometna povezanost, neposredna blizina grada Osijeka, prekogranično područje prema Mađarskoj i Srbiji, područje od posebne državne skrbi, te izbor veličine parcela od 2.500 do 50.000 m².

Tema broja

Sve informacije o Industrijskoj zoni Nemetin možete

pogledati i na web stranici

www.osinvest.hr.

Eko-industrijska zona Nemetin s rasporedom čestica

Računovodstvo

Savjetovanje

Edukacija

Poslovni planovi i studije

Poslovne aplikacije

Knjigovodstvo obrtnika i

od 300 kuna mjesečno

Knjigovodstvo tvrtki već od 500 kuna mjesečno

2322 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika IndonezijaGlavni grad:

JakartaPovršina:

1.904.569 km²Stanovništvo:

254.971.986 milijuna Službeni jezik:

bahasa indonezijski, engleski (uobičajen u

državnom i poslovnom okružju)

Valuta:

indonezijska rupija (1 EUR = 14280.39 IDR)

Robna razmjena s Indonezijom (2015.)

Izvoz Hrvatske u Indoneziju Uvoz Hrvatske iz Indonezije

Strojevi 33,15% Papir i karton 41,16%

Duhan i duhanski otpaci 15,56% Televizijski prijemnici, projektori 15,20%

Oružje i streljivo 10,94% Obuća 8,26%

Gotovi proizvodi od tekstilnih materijala 9,21% Čvrste biljne masti i ulja 5,77%

Tkanine od sintetskih i umjetnih materijala 5,94% Ženski kaputi, ogrtači, rublje i sl. 3,85%

UKUPNI IZVOZ5,78

milijunaEUR

UKUPNI UVOZ14,18

milijuna EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKEHRVATSKE U REPUBLICI INDONEZIJI

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Dražen MargetaAdresa: Menara Mulia-Suite 2801, Jl. Gatot Subroto Kav. 9-11, Jakarta 12930 Tel: 0062 21 525 7822, 525 76 11Fax: 0062 21 520 4073E-mail: jakarta@mvep.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKEINDONEZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Savjetnik i zamjenik šefa Misije, privremeni otpravnik poslova: Widjoseno Sastroamidjojo Adresa: Prilaz Gjure Deželića 19, Zagreb Tel: 00385 1 45 78 311Fax: 00385 1 45 78 399E-mail: kbri@indonesia.com.hr Indonezija - najveće gospodarstvo u

jugoistočnoj Aziji Visok tržišni potencijal zemlje ogleda se u mladoj radnoj snazi, obilju prirodnih resursa, političkoj stabilnosti i dodatnim ulaganjima u sve sektore. Svoje nedostatke Indonezija nastoji ublažiti ili ukloniti putem novih gospodarskih reformi u cilju poboljšanja poslovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Važni linkoviMinistarstvo trgovine

http://djpen.kemendag.go.id/app_frontend/ Odbor za koordinaciju ulaganja u Indoneziju

www4.bkpm.go.id/Ministarstvo vanjskih poslova

www.kemlu.go.id/ APINDO (Udruga poslo-davaca Indonezije)

www.apindo.or.id/id Gospodarska komora Indonezije

www.bsd-kadin.org/

Bali

Jakarta

Phot

o: W

ikip

edia

/Bdx

Indonezija je najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji, s konstantnim rastom BDP-a. Velika je zemlja s pretežito mladim stanovništvom i velikim tržiš-nim potencijalom. Razlog zdravog gospodarstva je politička stabilnost u zemlji. Indonezija je uspješno prebrodila krizu dva puta: 1997./98. i 2008., čime je nadmašila svoje regionalne susjede u oporavku i rastu. S obzirom na nekoliko elementarnih nepogo-da, političkih i društvenih poremećaja i teroristič-kih aktivnosti, gospodarstvo je prošlo kroz značaj-ne promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. To je također dovelo do manje mogućnosti razvoja zapošljavanja, zbog čega je velik dio stanovništva pronašlo posao u susjednim zemljama, posebno u Maleziji. Indonezija se još uvijek bori sa siromaš-tvom i nezaposlenošću, problemima u okolišu, neade-kvatnom infrastrukturom, složenim regulatornim okruženjem, nejednakom raspodjelom među regi-

jama, islamskim ekstremizmom te funkcioniranjem pravne države. Nastoji se suzbiti korupcija te razviti infrastruktura u transportu robe i ljudi, a poglavito razviti pomorski transport i brodogradnju. Nada-lje, nastoje se provesti mjere vezane uz industrijske zone, financiranje hortikulture te poboljšanje po-slovne sigurnosti i industrijske konkurentnosti.

Struktura gospodarstvaPoljoprivredni sektor zapošljava najveći broj stanov-ništva. Glavni poljoprivredni proizvodi su palmino ulje, perad, govedina, škampi, kakao, kava, riba, riža, jaja i dr. Neki usjevi pogodni su s obzirom na klimat-ske uvjete u Indoneziji: ravnomjerne oborine i mon-sunska klima. Proizvodni sektor Indonezije doprinosi skoro polovici BDP-a te zemlje. Najveći industrijski proizvodi su nafta i prirodni plin, tekstil, automobi-li, električni aparati, odjeća, obuća, cement, guma,

medicinski instrumenti i dr. Sektor usluga razvija se kroz bankarske usluge, te kroz IT sektor koji je imao najviše doprinosa u razvoju gospodarstva tijekom globalnih ekonomskih kriza s kojima se Indonezija suočila. Osim navedenog, turizam sve više poprima značaj, te se iz godine u godinu sve više povećava broj stranih turista.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska i Indonezija uspostavile su diplomatske odnose još 1992. godine, te do danas imaju uspješ-nu suradnju. Indonezija se nalazi na 63. mjestu s 0,07% udjela u ukupnom izvozu, te na 44. mjestu s 0,12% udjela u ukupnom uvozu. Hrvatska više uvozi nego što izvozi iz Indonezije. Uz sve navede-no, postoje ključne prepreke u poslovanju Hrvatske s Indonezijom: minimalni uvjet ulaganja za strane ulagače iznosi minimalno 1,1 milijun dolara, što ograničava ulaganja malih i srednjih poduzeća, po-stoje restrikcije za ulaz u luke za više od 800 proi-zvoda, uvozni sustav licenci/dozvola je kompleksan i netransparentan, Zakon o hrani (18/2012.) propi-suje instrument koji se koristi kao ograničenje uvo-za i izvoza za prehrambene proizvode ukoliko isti nisu dostupni ili ih je potrebno uvoziti, ulazne luke za proizvode hortikulture limitirane su na nekoliko luka, zabranjen je uvoz EU proizvoda u glavnu luku u Jakarti – Tanjug Priok, uvoz mesa i mliječnih pro-izvoda nije transparentan i nije u skladu s međuna-rodnim standardima i pravilima, itd.

2524 BIZdirekt � studeni 2016. www.mirakul.hr

rastom domaćeg tržišta. Sve navedeno u kombina-ciji s poboljšanom investicijskom klimom i visokim globalnim profilom samo su neke od prednosti Indo-nezije kao investicijskog odredišta. Sve se više ulaže u elektrane. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i Indoneziju, upravo svojom ekonom-skom elastičnošću nastavila je reforme investicijske klime u cilju stvaranja sigurne i atraktivne ulagačke zemlje. Vlada zemlje shvatila je važnost sudjelova-nja privatnog sektora u ubrzavanju razvoja infra-strukture u Indoneziji, poglavito zbog ograničenih sredstava u financiranju potrebne infrastrukture. U skladu s tim, oko 36% financijskih sredstava koji nedostaju, očekuje se namaknuti putem javno-pri-vatnih partnerstava. Time će se ne samo popuniti praznina financijskih sredstava, već i razmjena zna-nja i iskustva u razvoju infrastrukturnih usluga. Potreba investiranja ogleda se u tekstilnoj industriji kao jednoj od najvećih i najstarijih strateških indu-strija u Indoneziji, zatim u turizmu s obzirom da posjeduju 16 ključnih turističkih odredišta u koja se može ulagati, te u poljoprivredu (najviše kukuruz).

Poslovni običajiPosjetnice se obično razmjenjuju na početku sastan-ka, uz čvrsti pozdravni stisak ruke. Dajte i primite po-sjetnicu s obje ruke kako bi iskazali poštovanje. Prou-čite posjetnicu prije nego ju odložite na stol ili stavite u torbu. Indonežani su indirektni sugovornici, što znači da neće uvijek reći ono što stvarno misle. Bitno je da čitate između redaka i obratite pozornost na ne-verbalni način komuniciranja. Indonežani su uglav-nom tihe osobe te smatraju glasne osobe agresivni-ma. Vole sastanke licem u lice te učvršćivanje odnosa prije stvaranja poslovnih veza. Uglavnom su ugodne osobe i ne pokazuju emocije ukoliko ih uvrijedite. Ne čine nepromišljene odluke te budite spremni na strpljenje. Ukoliko pregovarate s njima, izbjegnite taktike pritiska jer će vam se odbiti o glavu. Poslov-na odjeća uglavnom je konzervativna, a poželjno je izbjegavati tijesnu odjeću.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Indonezije

BDP: 872,6 mlrd USD

BDP per capita: 3.590 USD

Stopa rasta BDP-a: 4,7%

BDP prema sektorima: usluge (38,6%), industrija (47%), poljoprivreda (14,4%)

Izvoz (2015.): 152,5 mlrd USD

Izvozni proizvodi: mineralna goriva, životinjske ili biljne masti, električni strojevi, gume

Zemlje izvoza: Japan (12%), SAD (10,8%), Kina (10%), Singapur (8,4%)

Uvoz (2015.): 138,4 mlrd USD

Uvozni proizvodi: mineralna goriva, kotlovi, strojevi, električni strojevi, prehrambeni

proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (20,6%), Singapur (12,6%), Japan (9,3%), Malezija (6%)

Nezaposlenost: 6,5%

Inflacija: 6,7%

Internetski kod zemlje: .id

Pozivni broj: +62

Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je zahvatila i

Indoneziju, upravo svojom ekonomskom elastičnošću nastavila

je reforme investicijske klime u cilju stvaranja

sigurne i atraktivne ulagačke zemlje.

Postupak uvoza roba i usluga u IndonezijuUvozna carina plaća se po stopama od 0% do 150% na carinsku vrijednost uvezene robe. Carinska vrijed-nost izračunava se prema CIF klauzuli. Najpovlašte-nije zemlje plaćaju tarifu od 7,6% u prosjeku. Nulta tarifa je za određene farmaceutske sirovine i odre-đenu opremu za tiskarsku industriju. Najveće tarife su za uvoz alkoholnih pića (80-90%) i automobila (60%). Moguće je podnijeti zahtjev za izuzeće, od-gađanje ili povrat uvoznih carina, ali uvoz mora ispu-njavati određene kriterije: ukoliko se uvoz koristi za povećanje izvoza, ukoliko se uvežena oprema i ma-terijali koriste u stranim financiranim projektima te ukoliko se radi o kapitalnim proizvodima, rezervnim dijelovima i sirovinama.

UlaganjaIndonezija se može pohvaliti obiljem prirodnih re-sursa, mladom i osposobljenom radnom snagom i

Borobudur - najveći budistički hram na svijetu

Konferencija Meeting G2 nastavlja povezivati uspješne Hrvate diljem svijeta„Trebamo znati kako investirati i nešto graditi. Ideja je najbitnija. Vrlo je moćno kada imate ideju ivjerujete da možete uspjeti. Ako razmišljate na način da nećete uspjeti, da se nešto ne isplati, danemate dovoljno novca za to, tada to nećete niti ostvariti“, izjavio je tijekom konferencije bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika, Mark Begich i time poslao jednu od najvažnijih poruka Meetinga.

Na krajudrugog radnogkonferencijskogdana organizatorisu saželi zaključkekonferencije koje ćenaknadno uručitinovoj Vladi, zajedno spreporukama.

Prvi dan konferencije, 10. listopada, bio je u znaku dobrodošlice sudionicima iz raznih krajeva svijeta, koji su posjetili tadašnjeg predsjednika Vlade, Tihomira Oreškovića, u Banskim dvorima. Na svečanoj večeri dobrodošlicu je sudioni-cima iz svih krajeva svijeta poželio Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.-Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva, želimo ulagati i ra-diti na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigur-nost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit - rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2, otvarajući drugi dan konferen-cije Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu, u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Sudionicima su se obratili i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar vanjskih po-slova Miro Kovač. Ravnatelj Agencije za investicije i konku-rentnost Damir Novinić razveselio je sudionike dobrim po-kazateljima, Zakonom o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju.

Na prvoj panel diskusiji ‘Hrvatske inovacije - mit ili stvar-nost’, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozem-nih ulaganja i potpore sa strane vrlo su teško izvedive.‘Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj’, naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo je to bila tema druge panel diskusije, uz sudjelovanje Dona Markušića, Davora Huića, Davora Tudorovića, Matta Sertića, Lidije Horvatić i Danka Sučevića. -Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena. Di-jaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj - zaključio je Don Markušić.

U trećoj panel diskusiji ‘Izvoz - nove prilike’, sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvo-nimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Na četvrtoj panel diskusiji predstavljeni su uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić.

Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela ‘Prilike za

razvoj zdravstvenog turizma’. Riječ je o tržištu najveće svjet-ske potražnje, a cilj diskusije bio je pronaći alate da se ozbiljnije primimo posla i riješimo situaciju u kojoj se nalazi zdravstvo. U raspravi su svoje argumente iznijeli i Miljenko Bura, Damir Mihalić, Alfred Franković te i predstavnik američke dijaspore Steven Pavletić iz National Cancer Insti-tute-a.Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić otvorili su temu o kojoj se u medijima malo govori: ‘Energetski sektor u Hrvatskoj-alternativni izvo-ri energije’. Cilj ove diskusije bio je vidjeti što se van granica Lijepe Naše radi dobro i što bi se moglo primijeniti u Hr-vatskoj. Na posljednoj panel diskusiji sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: Ivan Ćurić, Robert Jakubek, Trpimir Renić, Sanela Dropulić i Denis Rubić. Sudionici Meetinga posjetili su Rijeku u četvrtak 13. listopada, i pritom se upozna-li s velikim infrastrukturnim projektima u Županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke upra-ve Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.Organizatori v