1 vet A - hvk.hr · Cijenjeni, Želimo Vas podsjetiti na obvezu plaanja lanarine Hrvatskoj veteri-narskoj komori. Radi lakšeg voenja naših evi-dencija dogovorite obronu ot-

201 .2 20/5-8

Cijenjeni,

Želimo Vas podsjetiti na obvezu pla�anja �lanarine Hrvatskoj veteri-narskoj komori.

Radi lakšeg vo�enja naših evi-dencija dogovorite obro�nu ot-platu mjese�nom obustavom od pla�a. Obustave od pla�a za ob-vezu �lanarine mogu biti mjese�ne (12x50 kn), dvomjese�ne (6x100 kn), ili �etveromjese�ne (3x200 kn). Spremni smo Vam prema dogovoru poslati i uplatnice za skupnu up-latu (�lanarina HVK i upisnine u HVK oslobo�ene su PDV-a).

UP ISNINA - potrebno nas je izvijestiti o svakoj promjeni broja djelatnika u vašoj organizaciji (odla-zak u mirovinu, odlazak, zaposlenje novog radnika). Svaki veterinar - �lan HVK dobiva svoj �lanski broj. Za upis u �lanstvo HVK treba ispuniti Upitnik, uz popunu osobnih i op�ih podataka koji šaljemo na vaš upit.

LICENCIJA - veterinari koji nisu �lanovi HVK, ili nisu podmirili ob-veze pla�anja �lanarine HVK ne�e mo�i dobiti licenciju za rad u Re-publici Hrvatskoj.

Licencija je propisana - Zakonom o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.).

UPISNINA U HVK

OBVEZA PLA�ANJA �LANARINE HVK

LICENCIJA HVK

HVK članovima koji ne plaćaju čla-narinu duže od 2 godine neće dostav-ljati besplatni primjerak Hrvatskog

veterinarskog vjesnika.

Upute i daljnja pojašnjenja možete dobiti u HVK - tel. 01/2441-021 (tajnik HVK) ili tel.: 01/2441-009 (poslovna tajnica) ili tel. 01/2440-317, fax: 01/2441-068 (računovodstvo).

NAČIN UPLATE UPISNINE I ČLANARINE HVK

2012.UPISNINA

Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo u HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo ve-terinari uz odobrenje za rad (licenciju), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina, sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu.

Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11. 1997., donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se ne mijenja ni u 2012. godini.

Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na žiroračun HVK 2360000-1101250492

(Zagrebačka banka), poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK

(ako je poznat).Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata).

Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori), potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga je uplata izvršena.

Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca!

Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine.Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle.

MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:

ČLANARINAČlanarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može se

plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili 50,00 kn mjesečno na

žiroračun HVK 2360000-1101250492, poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK.

Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn godišnjeKopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili

na tel.: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068.

Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja.

MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:

Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao (mirovi-na ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ i podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati.

HRVATSKA VETERINARSKAKOMORA Zagreb

HRVATSKA VETERINARSKAKOMORA Zagreb

UPISNINA U HVK

ČLANARINA HVK

2 3 6 0 0 0 0 - 1 1 0 1 2 5 0 4 9 2

2 3 6 0 0 0 0 - 1 1 0 1 2 5 0 4 9 2

1 6 9 - b r . č l . i s k .

5 5 5 - b r . č l . i s k .

BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKABOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA

Budući da uoči božićnih i novogodišnjih blagdana neću biti u Budući da uoči božićnih i novogodišnjih blagdana neću biti u prilici obratiti se svim kolegicama i kolegama veterinarima, prilici obratiti se svim kolegicama i kolegama veterinarima,

iskoristio bih priliku da to učinim sada.iskoristio bih priliku da to učinim sada.

I u privatnome i u poslovnome životu svakog pojedinca uvijek I u privatnome i u poslovnome životu svakog pojedinca uvijek je bilo i uvijek će biti uspona i padova. No kada u trenutku sreće ili je bilo i uvijek će biti uspona i padova. No kada u trenutku sreće ili

nesreće imamo nekoga tko će taj ugodan ili onaj drugi, manje ugodan nesreće imamo nekoga tko će taj ugodan ili onaj drugi, manje ugodan trenutak podijeliti s nama, sve se čini nekako lakše, ljepše.trenutak podijeliti s nama, sve se čini nekako lakše, ljepše.

Upravo u vrijeme Božića imamo priliku uputiti lijepe želje Upravo u vrijeme Božića imamo priliku uputiti lijepe želje svima do kojih nam je stalo, poželjeti im svima do kojih nam je stalo, poželjeti im

bezbroj lijepih trenutaka u godini koja dolazi.bezbroj lijepih trenutaka u godini koja dolazi.

Želim vam, stoga, osmijeh na licu, puno veselja u duši, poslovnoga Želim vam, stoga, osmijeh na licu, puno veselja u duši, poslovnoga uspjeha, radosti u srcu, uza se najdraže vam osobe i, povrh svega, uspjeha, radosti u srcu, uza se najdraže vam osobe i, povrh svega,

najviše zdravlja u vrijeme božićnih blagdana i u novoj, 2013. godini! najviše zdravlja u vrijeme božićnih blagdana i u novoj, 2013. godini!

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.

SADRŽAJ

BOŽIĆNA ČESTITKA .................................................................... 1

5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES• UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK U POVODU

OTVARANJA 5. HRVATSKOGA VETERINARSKOGA KONGRESA ........................................................................................... 3

• UVODNA RIJEČ dr. sc. MIRJANE MATAUŠIĆ-PIŠL, POMOĆNICE MINISTRA POLJOPRIVREDE RH ...........................7

• RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU “VETERINARSKI FAKULTET JUČER, DANAS, SUTRA” ..............................................12

• UVODNA RIJEČ ZAMJENIKA RAVNATELJA HVI-a U POVODU OTVARANJA 5. VETERINARSKOGA KONGRESA .......14• UVODNA RIJEČ dr. sc. BORUTA ZEMLJIČA, dr. med vet.,

PREDSJEDNIKA SLOVENSKE VETERINARSKE ZBORNICE U POVODU 5. VETERINARSKOGA KONGRESA ............................16

• Dr. FRANZ KRISPEL: ORGANIZACIJA SLUŽBENIH KONTROLA U REPUBLICI AUSTRIJI ............................................ 17

• GLAZBENA VEČER I IZLOŽBA SLIKA S DRAŽBOM NA 5. VETERINARSKOM KONGRESU ................................................19

• RAZGOVOR S BARBAROM KOLAR ..............................................22

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA• POPIS OBJAVLJENIH PROPISA .....................................................24• FOB .......................................................................................................26• POPIS NOVIH ČLANOVA HVK .......................................................26• DELEGACIJA HVK U POSJETU PREDSJEDNIKU RH ............... 27

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE – UPRAVA VETERINARSTVA• OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKE

OZNAKE HRANE ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA PRIJE I NAKON PRISTUPANJA RH EUROPSKOJ UNIJI .........................28

• PRIMJENA PRAVILNIKA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA U VRIJEME USMRĆIVANJA ....................................................................................30

VETERINARSKI FAKULTET• OSNOVANA UDRUGA AMAC

VETERINARSKOGA FAKULTETA ................................................... 37• 93. OBLJETNICA VETERINARSKOGA FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU .............................................................42• DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA

VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU .........................46

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI• VETERINARSKI SEMINAR MALE PRAKSE

U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA ODRŽAN U ZAGREBU 20. 10. 2012. ............................................50

• 6. BREEDER’S DAY SEMINAR U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA ODRŽAN U ZAGREBU 21. 10. 2012. ...................................................................51

VETERINARSKA POVJESNICA• ISTUPANJE IZ SAVEZA VETERINARA I

VETERINARSKIH TEHNIČARA JUGOSLAVIJE ............................52

IN MEMORIAM• Mr. MILAN MATKOVIĆ, dr. med. vet. ............................................54• Dr. sc. SLAVKO KOMAR, dr. med. vet. ..........................................54

2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 20/2012., 5-8

Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iska-zana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility for their points of view and presented opinions

Izvor fotografi je za naslovnicu: www.shutterstock.com

OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME VETERINARSKOME VJESNIKU

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuira-no već 20 godina s trenutnom nakladom od 2.650 primjeraka. Dobivaju ga članovi Hrvatske veterinar-ske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu. Članstvo u Komori obvezatno je za sve veterinare koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori dobrovoljno je za veterinare koji ne obavljaju vet-erinarsku djelatnost neposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske. Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarsk-oga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarsk-oga instituta.

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome veterinarskome vjesniku.

Cjenik oglašavanja u HVV-u: Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600, 00 kn; ½

stranice 800, 00 kn; ¼ stranice 400, 00 knOglasi u boji: 1/1 stranica 2.800, 00 kn; ½ stran-

ice 1.400, 00 kn; ¼ stranice 700, 00 kn.Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000, 00

kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) – 3.200, 00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000, 00 kn.

U spomenute cijene nije uključen PDV.Ako oglašavate VMP, oglašavanje mora biti u skla-

du sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodi-ma (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju veterinar-skomedicinskih proizvoda (NN, 146/09). Predračun za oglas ispostavit će Vam Ured stručne službe HVK te Vas molim da uz oglas pošaljete sve podatke o svojoj tvrtki nužne za R1 račun (naziv tvrtke, OIB, adresa). Za sve dodatne informacije upite pošaljite na e-poštu: [email protected]

Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućim oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za oglašavanje u najtiražnijem veterinarskom časopisu.

Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive the journal free of charge (osim onih koji ne plaćaju redovito članarinu)Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100 kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIKKroatischer Veterinärmedizinscher AnzeigerCroatian Veterinary Report

Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora

Izlazi 4 broja godišnje

Hrvatska veterinarska komora Kroatische Tierärztekammer Croatian Veterinary Association/Chamber Heinzelova 55, 10000 Zagreb R. Hrvatska tel. 01/2441-021; 2441-009; 2440-317 e-mail: [email protected]č WWW-stranica: http://www.hvk.hrHerausgeber matični br. 3255034 Publisher ž.r. 2360000-1101250492

Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. Glavni urednik Gornjodravska obala 96, 31000 OsijekHaupredakteur Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430 Editor-in-Chief e-mail: [email protected]

Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vetUredništvo Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vetRedaktion Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vetEditorial Board Damir Skok, dr. med. vet

Korektura Andreja Orić, prof.

Tisak Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek, Druck J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200, Printed by faks:378-712; e-mail: [email protected]

NakladaAufl ageNumber of Copies Printed 2.650 primjeraka

UPUTE SURADNICIMA HVV-a

Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografi je. Tekstove je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografi je u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Glavni urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod pseudonimom, ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati pravila novinarske struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete. Radi lakšega kontakta molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497-430 ili e-poštu: [email protected]. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek. Poslani materijal ne vraćamo.

2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 20/2012., 5-8

3

5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES10.-13. LISTOPADA 2012.

3

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK U POVODU OTVARANJA 5. HRVATSKOGA VETERINARSKOG KONGRESA 2012.

Bez obzira da li se radi o Veterinarskim danima ili Veterinarskom kongresu, održavanje istih je, gledajući od osnutka Hrvatske veterinarske komore, prvi puta na području kontinentalne Hrvatske, što mi pričinjava osobito zadovoljstvo, prvenstveno iz dva razloga. Prvi je taj što kolegice i kolege iz priobalnih krajeva zasigurno žele jedan ovakav skup doživjeti i na mjestu na kojem se sada nalazimo, nešto drugačijem nego onom na koji su oni naviknuti, u kojem žive, te doživjeti jedan oblik raznolikosti. Drugi je taj što mi, kao veterinarska struka želimo na ovaj način pridonijeti što je više moguće rav-nomjernom razvoju kako priobalnog tako i kontinental-nog turizma. Na prošlim Veterinarskim danima defi nira-li smo veterinu i veterinarstvo, što je različitost tih dva-

ju pojmova. Na ovom skupu, isto kao i na prethodnima imat ćemo tematske cjeline pojedinih predavača koji će obrađivati i veterinu i veterinarstvo, dvije najvažnije sastavnice našeg poslovnog života.

Pošto politika u određenom dijelu defi nira veterinar-stvo, možemo reći da je ono u tom smislu krajem prošle godine doživjelo izvjesne promjene nakon parlamen-tarnih izbora i promjene vladajuće stranačke strukture, kako u personalnom, tako i u ustrojbenom smislu. Za nas, veterinarsku struku najznačajnija promjena glede ustro-ja je ukidanje Uprave za veterinarske inspekcije te pri-pajanje iste bivšoj Upravi za veterinarstvo, a današnjoj Upravi veterinarstva. Ne bih bio u pravu kada bih rekao da je malo pripadnika naše struke koji takvu odluku ne

4 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 1-24 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 20/2012., 5-8

pozdravljaju, kako se inače uobičava reći. Tu odluku po-zdravljaju sve kolegice i kolege s kojima sam kontaktirao i upravo je to u bližoj prošlosti i bio jedan od zahtjeva Hrvatske veterinarske komore prema nadležnom tije-lu, i s ovog mjesta u ime veterinarske struke izražavam zadovoljstvo učinjenim. Veterinarska struka je u brojča-nom smislu mala struka, i uglavnom gledajući europsku praksu uvijek dijelom Ministarstva poljoprivrede, njegov sastavni dio. Dijeljenjem na dva dijela, a u okviru Mini-starstva poljoprivrede, gubili smo na toliko za sve struke značajnoj homogenosti, otežavalo se upravljanje, dono-šenje odluka, gubilo se na učinkovitosti, nije bio defi ni-ran sustav nadležnosti u cijelosti, što je u konačnici u nemalom broju slučajeva otežavalo rad struke u cjelini. Poslovi veterinarske inspekcije, odnosno veterinarskih službenih pregleda i kontrola su usko povezani i na puno točaka isprepleteni s ostalim dijelovima veterinarstva u cjelini; kurativom, preventivom, veterinarskim javnim zdravstvom itd., i svako razdvajanje je neprirodno, pro-tivno uzusima dobrog funkcioniranja struke u cjelini, a u interesu nečega sasvim drugačijega. Želja nam je bila da se i segment sigurnosti hrane, koji je također sastavnica Ministarstva poljoprivrede, pridruži Upravi veterinarstva, jer glede sigurnosti hrane upravo je najveća problema-tika u hrani animalnog podrijetla, što se vidi i po opsegu materijala transponirane veterinarske legislative. Prem-da hrana animalnog podrijetla u ukupnoj količini hrane zauzima manji dio od one neanimalnog podrijetla, veći dio zdravstvene problematike dolazi upravo od strane hrane animalnog podrijetla, te je upravo ta činjenica bila nam vodiljom pri postavljanju zahtjeva prema nad-ležnom tijelu da se i segment sigurnosti hrane pridruži Upravi veterinarstva. U spomenutom nastojanju nismo uspjeli, ali se nadam da će suradnja između Uprave ve-terinarstva i Uprave za sigurnost hrane biti na najvišoj razini, prvenstveno na razini međusobnog uvažavanja stručnih prijedloga i razmišljanja u oba smjera.

Da bismo defi nirali opće stanje veterinarske struke u Republici Hrvatskoj, trebamo uzeti u obzir više različitih pokazatelja od kojih ću spomenuti samo nekoliko. Prvi i naravno vrlo znakovit pokazatelj je brojčano stanje stoč-nog fonda u Republici Hrvatskoj.

Od 2002. godine do 2011. godine broj gospodarsta-va koja predaju mlijeko prerađivačkoj industriji je pao sa 65.000 na 15.000, znači za oko 77%, odnosno svakog dana u RH u prosjeku je 14 (četrnaest) gospodarstava manje koja predaju mlijeko. Također, sustavni je pad bro-ja krava koje služe za proizvodnju mlijeka. Ne tako dale-ke 2007. godine bilo ih je 235.000, a 2011. tek 196.000. Trend smanjenja broja krava i dalje se nastavlja. Količina proizvedenog mlijeka naravno da nije pratila ovaj trend, već se radi o koncentraciji proizvodnje kod velikih proi-zvođača, a mali zbog nerentabilnosti proizvodnje i život-ne dobi sve više posustaju. S jedne strane broj proizvođa-ča mlijeka u RH pada, a s druge strane količina uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda je velika. Po podatcima HGK, u RH se godišnje uveze između 150 i 200 milijuna

litara mlijeka i mliječnih proizvoda, što odgovara iznosu od 136 milijuna $. Istovremeno, mlijeka i mliječnih proi-zvoda izvezli smo u iznosu od oko 61 milijun $. Negativ-na bilanca je oko 75 milijuna $.

Također, u 2011. godini, u Hrvatsku je uvezeno svje-žeg i smrznutog goveđeg mesa u vrijednosti od oko 33 milijuna $, a istog je izvezeno za oko 15, 6 milijuna $. Negativna bilanca je oko 17, 4 milijuna $.

Uvoz svinja (odojaka) je također relativno velik gle-dajući ukupan broj utovljenih odnosno zaklanih svinja tijekom 2011. godine. Naime, tijekom 2011. godine je uvezeno oko 330.000 grla uglavnom iz Njemačke i Ni-zozemske, a u klaonicama je zaklano oko 1.250.000 grla. Udio uvoza je oko 26%.

Naravno da zbog povećanog uvoza da li mlijeka, go-veđeg ili svinjskog mesa, potreba za veterinarskim inter-vencijama opada. Manji je broj životinja u uzgoju te je ujedno i manji broj intervencija.

U segmentu kućnih ljubimaca uspješnost poslovanja uvelike ovisi o visini BDP-a, razini kupovne moći odnosno cijeni potrošačke košarice te stopi zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. BDP u Hrvatskoj je u 2011. godini iznosio 10.470 eura po stanovniku, dok je u zemljama EU-a u isto vrijeme bio u prosjeku 25.200 eura, što znači da smo na razini ispod 40% prosjeka EU-a. Stopa nezaposlenosti u kolovozu ove godine u Hrvatskoj je iznosila 17, 5%, dok je stopa nezaposlenosti u zemljama EU-a 10, 4%. Također, spomenuti pokazatelji govore da i u segmentu kućnih ljubimaca u ovom trenutku ne možemo u fi nancijskom smislu očekivati povećanje ukupnih prihoda.

Treba očekivati da će se opisani trend i dalje nastaviti, odnosno da će se broj zaposlenih u veterinarskim orga-nizacijama i dalje smanjivati. Od 2008. do 2011. godine broj zaposlenih u veterinarskim stanicama odnosno am-bulantama pao je za otprilike 12%.

Pogledajmo odmah i dio fi nancijskog poslovanja ve-terinarskih organizacija u zadnje 4 godine. Ukupan pri-hod od 81,7 milijuna eura smanjio se na 75,8 milijuna eura odnosno za oko 7%, potraživanja od kupaca su u 2011. godini bila 16,15 milijuna eura, a obveze prema dobavljačima 9,4 milijuna eura iz čega je vidljivo da ve-terinarske organizacije i nisu u hrvatskim okolnostima dobri gospodari, jer puno bolje ispunjavaju obveze pre-ma dobavljačima nego što naplaćuju svoje usluge.

Sljedeće godine u ovo vrijeme na Veterinarskim dani-ma bit ćemo članica Europske unije.

I prije spomenutog trenutka, u samom procesu pri-stupa EU koji još uvijek traje, hrvatska veterinarska služba mora dijelom mijenjati neke, te postavljati nove strateške interese i zadaće. U cilju osiguravanja uvjeta nesmetane trgovine živih životinja i proizvoda životinj-skog podrijetla i nadalje mora usklađivati i implementi-rati pojedine propise iz veterinarske legislative. Pri tome je bitno voditi brigu o tome da pojedina dobra rješenja koja su specifi čnost naše nacionalne službe ostanu kao takva, te da veterinarska struka bude i nadalje primje-

55

reno dobro ustrojena, kako bi sve poslove veterinarske djelatnosti mogla obavljati na visokoj razini. U prilog na-vedenom, istaknuo bih kontrolna tijela koja su ustrojena u skladu s legislativom Europske unije i koja postupkom akreditacije dokazuju sustav upravljanja kvalitetom koji garantira kompetentno, stručno i neovisno obavljanje poslova službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje, istovremeno nadležnom tijelu radeći značajne fi nancijske uštede i uklanjanje rizika zbog pre-stanka rada pojedinih subjekata u poslovanju s hranom, a što će se u nemilosrdnoj europskoj utakmici zasigurno događati.

Spomenuli smo negativne trendove u stočarstvu. Oni su posljedica dijelom izumiranja seoskih gospodarstava sa stočarima starije životne dobi, no isto tako u uvjeti-ma gospodarske krize i nadalje svakodnevno nestaju i gospodarstva koja se bave intenzivnom stočarskom pro-izvodnjom.

Navedeni trendovi, pred sam ulazak Republike Hr-vatske u Europsku uniju nisu ohrabrujući budući da je teško očekivati znatnije povećanje stočarske proizvodnje nakon samog ulaska u Europsku uniju, jer i stoka i stočar-ski proizvodi dolaze na veliko europsko tržište, na kojem se nalaze proizvodi zemalja u kojima je sustav stočarske proizvodnje i pripadajuće industrije godinama sustavno izgrađivan i pripreman za nadmetanje na slobodnom i jedinstvenom tržištu.

Intenziviranje stočarske proizvodnje uzgojnih živo-tinja dovodi do smanjenja opsega poslova pojedinačne

zdravstvene zaštite životinja odnosno kurative, koja sve više gubi na značenju i svrsi. Navedeni proces, uz činje-nicu da je veterinarska usluga za stočara uvijek skupa, bez obzira kolika ona bila, doprinose sve češćoj laičkoj nekontroliranoj uporabi veterinarskih lijekova od strane samih stočara i farmera te njihovog nekontroliranog pro-meta lijekova, a što predstavlja velik rizik i opasnost po zdravlje ljudi s obzirom na mogućnosti pojave rezidua lijekova u proizvodima životinjskog podrijetla. Nekontro-liranom prometu i uporabi veterinarskih lijekova dopri-nose i loše riješeno pitanje sankcija u kaznenim odred-bama Zakona.

U dijelu primarne stočarske proizvodnje, veterinarska struka mora se jače nametnuti u osiguravanju primje-renih preventivnih mjera u držanju, ishrani, reprodukciji te zaštiti zdravlja životinja i zdravstvene ispravnosti na-mirnica životinjskog podrijetla, a isto tako moraju jačati primjerene kontrolne funkcije veterinarske inspekcije, sa svim funkcijama veterinarskog javnog zdravstva.

Smatram da se veterinarska profesija, kao potpuno kompetentna, mora bezuvjetno uključiti u organizaci-ju i osnivanje profi tabilne stočarske proizvodnje, robne proizvodnje za tržište, posebno autohtonih proizvoda i zdrave hrane, a poglavito na područjima neiskorištenih resursa, sada još nerazvijenih područja.

Zahtijevanim smanjivanjem primjene specifi čne imunoprofi lakse odnosno primjene vakcina (svinjska kuga) javila se nova problematika u suzbijanju zaraznih bolesti i slobodnom prometu životinja i proizvoda živo-

Sudionici skupa


tinjskog podrijetla. Ovdje bih posebno istaknuo ulogu i značenje veterinarske struke u provedbi mjera stjecanja statusa zemlje slobodne od klasične svinjske kuge, na čemu se intenzivno radi od 1.1. 2005. godine, da bi tek ovih dana RH od Europske komisije dobila status ze-mlje za izvoz određenih proizvoda podrijetlom od mesa svinja. U navedeno, veterinarska struka je uložila silan rad i napor. Sjetimo se samo epidemije svinjske kuge koja je u jednom trenutku 2006. godine bila prisutna na području 11 županija te je trebalo obaviti sve propisane mjere kontrole i suzbijanja bolesti na zaraženim i ugro-ženim područjima.

Također, istaknuo bih i mjere koje veterinarska stru-ka zadnjih nekoliko godina provodi po pitanju stjecanja statusa stada i zemlje slobodne od tuberkuloze i bruce-loze goveda, koje ćemo također, kao i sve što je pred nas do sada postavljeno, uspješno završiti.

Jedna od zakonom defi niranih zadaća veterinarske službe je i veterinarska zaštita okoliša. Tu su učinjeni početni koraci, ali prave zadaće, organiziran sustav, de-fi nirane mogućnosti i interes, od većine organizacija u potpunosti nisu sagledani. Zaštita okoliša i primjereno rješavanje animalnog otpada, problem je koji se ne smije i ne može sagledavati samo s aspekta profi ta i dohodovnosti. Uz osiguravanje proizvodnje zdrave hra-ne i autohtonih proizvoda, istovremena zaštita okoliša, predstavlja temelj razvitka turizma, kao privredne gra-ne od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Do 2008. godine promet životinja bio je pod strogim nadzorom ovlaštenih veterinara koji su u tom smislu obavljali propisane preglede i kontrole prilikom utova-ra, pretovara i istovara životinja. U smislu suzbijanja ne-kontroliranog prometa, podatke o prometu upisivali su u propisane evidencije te su svojim potpisom i pečatom ovjeravali propisanu dokumentaciju koju su životinje imale u prijevozu, a koje je kontrolirala prometna policija.

Godine 2008., u postupku usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s legislativom EU, donesena je legislati-va kojom je promijenjen sustav kontrole prometa živo-tinja. U tom smislu ovlaštene veterinarske organizacije po odluci ministra počele su obavljati veterinarske pre-glede gospodarstava.

Obavljanjem veterinarskih pregleda gospodarstava uspostavljen je registar farmi, što je bio temeljni pre-duvjet uspostave funkcionalnog sustava identifi kacije i registracije životinja, što je također bilo jedno od mje-rila za zatvaranje Poglavlja 12. Osim kontrole prometa životinja koja je direktno u funkciji suzbijanja nele-galnog prometa i sive ekonomije, veterinarski pregled gospodarstava je proizvod i alat čija primjena rezultira mjerljivim učinkom i u smislu savjetovanja posjednika životinja o obvezama koje proizlaze iz kompleksnih ve-terinarskih propisa, a osobito korisnika potpora u po-ljoprivredi o njihovim obvezama koje proizlaze iz 14 veterinarskih propisa navedenih u Dodatku II Uredbe 73/2009/EU, odnosno zahtjevima propisa vezanih za postizanje višestruke sukladnosti („cross-compliance“), te

unaprjeđenje znanja i sposobnosti svih osoba koje su od-govorne za dobrobit životinja.

Oko 70% zahtjeva u vezi s višestrukom sukladnosti proizlazi iz veterinarskih propisa (i to 14 propisa koji se odnose na obveznu prijavu zaraznih bolesti životinja, pro-pisi o identifi kaciji i registraciji životinja, propisi o dobro-biti životinja, propisi vezani za hranu za životinje, propisi o zabrani korištenja hormona u proizvodnji životinja), a koji su već transponirani u hrvatsko zakonodavstvo.

Osim navedenog, obavljanje veterinarskih pregleda gospodarstava direktno je u funkciji suzbijanja nelegal-nog prometa životinja, posebice goveda. Veterinarskim pregledima svih gospodarstava utvrđuje se stanje živo-tinja na gospodarstvima te se utvrđuju nelegalni pro-meti životinja između pregleda gospodarstava, čime se veterinarskoj inspekciji omogućuje postupanje u smislu suzbijanja sive ekonomije u području prometa i klanja životinja. Zahvaljujući veterinarskim pregledima gos-podarstava iz godine u godinu smanjuje se broj gove-da kojima se gubi trag u registru. Mišljenja smo da bi daljnjom provedbom pregleda gospodarstava naglasak trebalo dati na nepravilnosti u označavanju i prometu svinja, ovaca i koza, budući da se njihovim nelegalnim prometima narušava epizootiološka situacija i šteti Dr-žavni proračun u pogledu „sive ekonomije“.

Veterinarska struka je i po pitanju VPG-a dala svoj obol sveukupnoj ekonomskoj situaciji u Republici Hr-vatskoj. U smislu održanja kontinuiteta VPG napravili smo dogovor s nadležnim tijelom te pristali na sma-njenje naknade koju smo prijašnjih godina dobivali za predmetnu poslovnu aktivnost.

Bez obzira na povećanje ukupnih troškova rada ve-terinarskih organizacija, cijena cijepljenja pasa je ostala na razini prijašnjih godina, a kao što ste vidjeli i nakna-da za obavljanje poslova ante i post mortem pregleda sukladno Regulativi 882 je najniža, niže ne ide, zabra-njeno je.

Ali, sjećate se, prošle godine nam je bilo 250 godina veterinarstva, sada smo 251. godina. I u svim tim silnim godinama bilo je teških trenutaka, i težih nego ovaj da-našnji, pa smo nekako preživjeli i dočekali godine kao malo koja profesija. Odgovornost, mar, kvalitetna edu-kacija, praćenje najsuvremenijih trendova veterinarske medicine u dijagnostici bolesti i liječenju životinja ga-rancija su dobre budućnosti kakvu će naša struka zasi-gurno imati.

Isto tako vedrog razmišljanja upriličili smo i ove go-dine malo glazbe i sporta. Oni nekako najviše spajaju, uz njih se nekako ono što je teško lakše prebrodi, a lije-po čine još ljepšim. Budimo i večeras zajedno i na auk-ciji slika. Glazba je u realizaciji veterinara, sport je u re-alizaciji veterinara, slike su u realizaciji veterinara. Kao veterinar time se ponosim, ali isto tako pozivam i druge profesije koje su ovdje među nama da nam se pridruže u svemu i da s nama podijele ove lijepe trenutke

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.

77

Poštovane kolegice i kolege!Novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministar-

stva poljoprivrede dosadašnja Uprava za veterinarstvo i Uprava veterinarske inspekcije postaju jedinstvenom Upravom veterinarstva. Uprava veterinarstva ima novu ustrojbenu shemu s dvama samostalnim službama: Službom za planiranje i nadzor službenih kontrola i Službom za upravne poslove, troškove u veterinarstvu i edukaciju te trima sektorima: Sektorom za zaštitu zdravlja životinja, Sektorom veterinarskoga javnog zdravstva i Sektorom veterinarske inspekcije, a svaki od njih ima po dvije službe s po dva odjela.

Od prošlog Veterinarskoga kongresa do danas, odno-sno u protekle četiri godine mnogo se toga dogodilo u veterinarstvu! U području veterinarskoga javnog zdrav-stva dovršena je kategorizacija objekata koji posluju s hranom, izrađen je nacionalni program za unaprjeđenje objekata, vode se brojni upisnici i registri, pokrenute su aktivnosti u svezi s poboljšanjem mikrobiološke isprav-nosti mlijeka u svrhu omogućavanja izvoza u zemlje EU-a, a započeto je i provođenje državnoga programa monitoringa rezidua u svrhu stavljanja proizvoda na tr-žište EU-a.

Kako to izgleda statistički na dan 17. 9. 2012.? U upi-snicima objekata koji posluju s hranom životinjskoga podrijetla nalazi se 925 odobrenih objekata, 688 ih je odobreno pod posebnim uvjetima, što obuhvaća ribar-nice, maloprodajne objekte za meso, mesne pripravke, mesne proizvode i proizvode ribarstva te proizvodnju mliječnih i mesnih proizvoda na gospodarstvu podrije-tla (vlastita sirovina).

Registriranih je objekta 2.741, a oni obuhvaćaju skladišta bez temperaturnoga režima, prikupljališta mlijeka, proizvodnju sira i vrhnja u privatnom stambe-nom prostoru, punionice meda te primarnu proizvodnju.

Hrvatska se u pregovorima s EU-om obvezala da će do 31. 12. 2015. godine svi objekti biti usklađeni s le-gislativom EU-a te na zajedničkom tržištu, a prikazani

UVODNA RIJEČ dr. sc. MIRJANE MATAUŠIĆ - PIŠL, POMOĆNICE MINISTRA POLJOPRIVREDE RH

Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH

UPRAVA VETERINARSTVA

SLUŽBA ZA PLANIRANJE I

NADZOR SLUŽBENIH

SLUŽBA ZA UPRAVNE POSLOVE, TROŠKOVE U VETERINARSTVU I

SEKTOR SEKTOR SEKTOR

KONTROLA EDUKACIJU

SEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA

SEKTOR VETERINARSKOG

JAVNOG ZDRAVSTVA

SEKTOR VETERINARSKE

INSPEKCIJE

SLUŽBA ZA VETERINARSKU

EPIDEMIOLOGIJU

SLUŽBA ZA ORGANIZACIJU

PROVEDBE VETERINARSKE DJELATNOSTI

SLUŽBA ZA SIGURNOST HRANE

ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

SLUŽBA ZA VETERINARSKO-MEDICINSKE PROIZVODE,

HRANU ZA ŽIVOTINJE I NUSPROIZVODE ŽIVOTINJSKOG

PODRIJETLA

SLUŽBAVETERINARSKE

INSPEKCIJE

SLUŽBA GRANI�NE

VETERINARSKE INSPEKCIJE

Odjel za analizu podataka, izvješ�ivanje,

krizno planiranje i Odjel za zaštitu Odjel za registraciju i

odobravanje objekata u Odjel za veterinarsko-medicinske proizvode i

Odjeli – veterinarski uredi Bjelovar, Osijek, Rijeka Slavonski Brod, Split,

Odjel granine veterinarskekrizno planiranje i

procjenu rizika

Odjel a

životinja poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

medicinske proizvode i monitoring rezidua

pŠibenik, Varaždin, Zagreb,

Grad Zagreb, Odjel za financiranje služ. kontrola

veterinarske inspekcije

Odjel za programiranje,

zoonoze i antimikrobnu rezistenciju

Odjel za organizaciju veterinarske službe,

oznaavanje životinja i SVIS

Odjel za sigurnost hrane životinjskog

podrijetla

Odjel za hranu za životinje, nusproizvode životinjskog podrijetla i

zaštitu okoliša

Odjel za Meunarodni

promet i analizu rizika


dosadašnji trend učvršćuje uvjerenje da unaprjeđivanje nesukladnih objekata teče prema planu unaprjeđenja. Svaki je subjekt planom odredio rokove za otklanjanje nesukladnosti u svom objektu, a poštovanje tih rokova veterinarska inspekcija mora monitorirati i u skladu s tim postupati. EK-u se dostavljaju podatci o monitorin-gu, inspektori FVO-a svake godine nadziru provedbu unaprjeđivanja i monitoringa unaprjeđivanja, pa je 29. 8. 2012. bilo 85, 28% sukladnih objekata.

Unaprjeđenje objekata u poslovanju s hranom živo-tinjskoga podrijetla 31. 12. 2008. – 29. 8. 2012.

Grafi čki prikaz:

Tablični prikaz:

Hrvatska se obvezala i da će do ulaska u EU dosti-ći udio od preko 91% mlijeka koje je usklađeno s eu-ropskim standardima. Taj smo postotak uspjeli postići u 2011. godini, a ove godine taj postotak iznosi preko 93%, čime možemo biti više nego zadovoljni, posebice zato što ni pojedine članice EU-a nemaju takav udio.

% EU sukladnog mlijeka u RH 2004. – 2011.

2012. godina

U svezi sa zaštitom zdravlja životinja Uprava ve-terinarstva načinila je velik iskorak. Zahvaljujući pro-vedbi nacionalnih programa, dopušten je izvoz mesa svinja i divljih svinja i proizvoda od mesa svinja te živih školjkaša na tržište EU-a. Također, dobili smo sta-tus zemlje s kontroliranim rizikom GSE-a, započeli s veterinarskim pregledima gospodarstava, a uz pomoć kredita Svjetske banke izrađen je SVIS, odnosno Sre-dišnji veterinarski informacijski sustav – koji je trenut-no u završnoj fazi. Od SVIS-a očekujemoda će uveli-ke pomoći elektroničkomu povezivanju organizacija i institucija uključenih u provedbu i nadzor provođenja postojećih programa.

Ove godine Uprava je uputila zahtjev za sufi nanci-ranje osam programa nadzora bolesti životinja za koje smo dobili pozitivan odgovor Europske komisije. Na-stavljen je program oralnoga cijepljenja lisica koji EU sufi nancira sa 75% te je započeto s nacionalnim pro-gramom kontrole salmoneloze peradi i antimikrobne otpornosti, čime je smanjen broj humanih obolijevanja za gotovo 50%. Pokrenute su i studije utvrđivanja pre-valencije bakterija roda Campylobacter u peradi i Sal-monella u svinja, a dugogodišnjom kontrolom trihinele ostvareni su više nego dobri rezultati u svezi sa zdrav-ljem ljudi. Praćenje virusa zapadnoga Nila u populaciji životinja daje nam temelj za pravodobnu preventivu, odnosno zaštitu zdravlja ljudi.

Ponovno bih istaknula kako intenzivno nastojimo da nam Europska komisija prizna status u svezi s kla-sičnom svinjskom kugom. Kao što već znate, politika kontrole klasične svinjske kuge bez preventivnoga ci-jepljenja provodi se još od 1. siječnja 2005. godine. Od 2006. godine RH provodi program aktivnoga nadzira-nja KSK-a u domaćih svinja u svrhu ranoga otkriva-nja bolesti, a kontinuirani program nadziranja KSK-a u divljih svinja provodi se od kraja 2005. godine. Po-sljednji slučaj u domaćih svinja potvrđen je 3. ožujka 2008., dok je posljednji slučaj KSK-a u divljih svinja potvrđen 4. studenoga 2008.

U kolovozu 2009. godine upućen je zahtjev EK-u za priznavanje statusa u svezi s KSK-om, a intenzivne aktivnosti nastavile su se tijekom svih ovih godina. 2. listopada 2012. na sjednici Stalnoga odbora Europske komisije u Bruxellesu jednoglasno je usvojena Odluka kojom se RH dopušta izvoz svinjskoga mesa i proizvo-da od svinjskoga mesa na tržište Europske unije bez ograničenja! Odluka treba biti objavljena u službenom glasniku EU-a i 20 dana nakon objave počinje njezina primjena.

Mjere nadzora GSE-a započele su 1996. godine, a 2001. donesena je odluka o zabrani korištenja pro-izvodima životinjskoga podrijetla u prehrani preživa-ča. Do današnjega dana Hrvatski veterinarski institut testirao je više od 250.000 uzoraka, i to s negativnim rezultatom, pa smo u svibnju ove godine dobili certi-fi kat OIE-a kojim se potvrđuje status zemlje s kontro-liranim rizikom u odnosu na GSE, a krajem ove godine

2004. 2005. 2006. 2007.

37,20% 49,33% 57,47% 63,00%

2008. 2009. 2010. 2011.

72,1% 79,9% 83,2% 91,9%

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj

94,72 94,81 95,16 94,22 92,56 91,4 91,83

99

očekujemo i pozitivno mišljenje komisije Novoga Ze-landa i Australije, čime bismo mogli slobodno izvoziti i u te zemlje.

U svezi sa statusom stada slobodnim od tuberku-loze i bruceloze te slobodnim prometovanjem životi-njama očekujemo certifi ciranje postupka do kraja ove godine. Program suzbijanja enzootske leukoze goveda u 2012. godini nije nastavljen zbog fi nancijskih razlo-ga, no očekujemo da ćemo uz fi nanciranje samih pro-izvođača u 2013. nastaviti s tim programom.

Posljednjih je godina javnost prepoznala važnost veze između ljudi, životinja i okoliša, odnosno utjeca-ja životinja i okoliša na ljudsko zdravlje. Posljedica je uništavanja okoliša, globalne trgovine, intenzivne po-ljoprivrede i drugih ljudskih aktivnosti pojava nekih novih bolesti. Zbog toga je razvijen koncept “Jedan svi-jet – jedno zdravlje” (One World – One Health), i to pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije i OIE-a te uz potporu Svjetske banke i niza međuna-rodnih organizacija. Taj je koncept, odnosno strategija usmjerena proširenju interdisciplinarne suradnje i ko-munikacije u svim aspektima zaštite zdravlja ljudi, ži-votinja i okoliša. To je inicijativa koja podupire važnost i položaj veterinarske struke kao zdravstvene struke i važan je izazov za veterinarsku, ali i humanu medicinu u vrlo bliskoj budućnosti.

Kada se govori o veterinarskim pregledima gospo-darstava, treba istaknuti kako je riječ o najopsežnijoj i najkvalitetnijoj pripremi poljoprivrednih proizvođača za ulazak u EU, za što je nužna edukacija veterinara i posjednika o novim propisima i obvezama kojima je potrebno udovoljiti upravo radi ulaska u EU. Želimo poboljšati razinu kvalitete procesa registracije gospo-darstava koja drže životinje, uskladiti jedinstveni regi-star goveda sa stvarnim stanjem, smanjiti nekontroli-rani promet životinja te osigurati veću prisutnost ve-terinara na gospodarstvu bez troškova za posjednike životinja jer sve troškove snosi Ministarstvo, a najvaž-nijim smatramo potaknuti stvaranje nove percepcije veterinara kao izvora informacija nužnih za funkcioni-ranje gospodarstava u novim okolnostima.

Veterinarski pregledi gospodarstava započeli su 2008. godine, nakon donošenja zakonskih osnova i okvira. Način pregleda i tip gospodarstava koje će se pregledavati defi niraju se Odlukom, prema prioriteti-ma i fi nancijskim mogućnostima državnoga proračuna, pa je tako 2008. godine pregledano 65.631 gospodar-stvo, 2009. godine 101.626 gospodarstava, 2010. go-dine 61.435 gospodarstava, 2011. godine 58.426 gos-podarstava, a kako su ove godine pregledi započeli tek sredinom godine, odlukom ministra oni će trajati do 30. lipnja 2013. godine, do kada će biti pregledana sva gospodarstva. Za sada je u 2012. pregledano 27.495 gospodarstava.

U budućnosti bi trebalo zadržati veterinarske pre-glede gospodarstava kao instrument implementacije

složene veterinarske legislative i edukacije posjednika životinja te ažuriranja baze podataka. Samo educiran posjednik uz prisutnost veterinara na gospodarstvu te partnerski odnos između posjednika životinja i veteri-nara ključ su za brzo suzbijanje zaraznih bolesti i učin-kovito korištenje resursima u kontroli zaraznih bolesti.

Republika Hrvatska u procesu pristupanja EU-u preuzela je obvezu preustroja sustava službenih kon-trola tako da onemogući sukob interesa, što je bio je-dan od glavnih uvjeta. Uredbom 882 defi niran je okvir unutar kojega službene kontrole obavljaju službeni veterinari, ali isto tako ti poslovi mogu biti dodijeljeni isključivo organizacijama koje se akreditiraju u skladu s normom za inspekcijska tijela ISO EN 7020 i koje nisu u sukobu interesa. Danas je akreditirano 38 kontrolnih tijela s kojima su i zaključeni ugovori, 11 ovlaštenih veterinarskih organizacija u postupku je sklapanja ugovora, 1 ovlaštena veterinarska organizacija akredi-tirana je izvan roka, 8 su u postupku akreditacije, 10 ih je odustalo, a 71 veterinarska organizacija nije ni ušla u postupak akreditacije. Buduće su aktivnosti u svezi s kontrolnim tijelima sklapanje sporazuma o suradnji s Hrvatskom akreditacijskom agencijom, redoviti sa-stanci s kontrolnim tijelima i revizija njihova rada radi poboljšanja, a uskoro očekujemo i raspisivanje natje-čaja na epizootiološkim jedinicama u kojima ovlašte-ne organizacije nisu ušle u postupak akreditacije, tamo gdje postoji interes i prioritet za preuzimanje poslova, također i za područja gdje Uprava veterinarstva nema dovoljan broj službenih veterinara za provedbu služ-benih kontrola. Natječaj će biti objavljen prema vrsti poslova te prema epizootiološkim jedinicama.

Veterinarska je inspekcija sastavni dio Uprave veterinarstva. Od 2008. godine zaposlen je veći broj službenih veterinara, pa se prestalo s uvođenjem kon-trolnih tijela u sustav službenih kontrola. Na temelju procjene rizika planiraju se i provođenje službene kontrole te redoviti monitorinzi objekata koji se una-prjeđuju. Uveli smo sustav e-inspektora, sustav VETI, a sada smo u fazi uvođenja sustava VETI-KOLK.

Što će biti s granicama RH kada uđemo u EU? Re-publika Hrvatska trenutno ima 17 graničnih veterinar-skih postaja. Trinaest graničnih veterinarskih postaja smješteno je na cestovnim graničnim prijelazima, tri granične veterinarske postaje smještene su u pomor-skim lukama, a jedna granična veterinarska postaja smještena je u zračnoj luci. Pet graničnih veterinar-skih postaja smješteno je prema državama članicama EU-a (prema Republici Sloveniji i Mađarskoj), a osam graničnih veterinarskih postaja smješteno je prema trećim zemljama (prema Republici Srbiji, BiH i Crnoj Gori). Trenutno je preko svih graničnih veterinarskih postaja dopušten unos živih životinja i svih proizvoda životinjskoga podrijetla iz država članica EU-a i trećih zemalja.


GRANIČNE VETRINARSKE POSTAJE – prije pristupa-nja RH u EU

Trenutno – 17 GVP-a:� 13 – cestovni prijelazi� 3 – pomorske luke� 1 – zračna luka.Smještaj:� 5 GVP-a prema državama članicama� 8 GVP-a prema trećim zemljama� 4 GVP-a u lukama (pomorske, zračna).

U proteklom razdoblju inspekcija je uspjela dobiti sredstva iz fondova EU-a za izgradnju graničnih vete-rinarskih postaja. Naime, ulaskom RH u EU promijenit će se broj graničnih veterinarskih postaja – imat ćemo ih samo sedam. Četiri će biti cestovni prijelazi (jedna prema Srbiji, dvije prema BiH i jedna prema Crnoj Gori), dvije pomorske luke (Ploče i Rijeka) i jedna zračna luka (Zagreb).

GRANIČNE VETRINARSKE POSTAJE – nakon pristu-panja RH u EU

Ulaskom u EU - 7 GVP-a:• 4 – cestovni prijelazi• 2 – pomorske luke• 1 – zračna lukaSmještaj:• 1 GVP prema Srbiji• 2 GVP-a prema BiH• 1 GVP-a prema Crnoj Gori• 3 GVP-a luke (pomorske, zračna) Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije tržište Republike Hrvatske postaje dio jedin-stvenoga unutarnjeg tržišta kojemu je osnovni cilj slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala. Kako bi se ostvario taj cilj, institucije Europske unije, prije svega Europska komisija, donose zakonski okvir kojim uklanjaju zapreke slobodnoj trgovini. Ograničenja u trgovini postoje jedino ako postoji rizik da se trgovi-nom ugrozi zdravlje ljudi i životinja. Kako bi se na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europ-

ske unije osigurao nadzor nad prometom životinja i pro-izvoda životinjskoga podrijetla, ali i nadzor prilikom njiho-va unosa na to tržište iz trećih zemalja, Europska je komi-sija početkom 2005. godine uvela i razvija sustav TRACES – jedinstveni računalni veterinarski sustav za kontrolu prometa životinja i proizvoda životinjskoga podrijetla – te propisuje obvezu njegove primjene u svim državama članicama. Radi ostvarenja osnovnoga cilja – jedinstve-noga tržišta – Europska komisije donosi zakonski okvir iz područja veterinarstva kojim se ukidaju veterinarski pre-gledi na unutarnjim granicama, odnosno granicama iz-među država članica, a pooštravaju veterinarske kontrole u mjestu podrijetla i mjestu odredišta pošiljke.

Istodobno donosi i zakone kojima se propisuju veteri-narski uvjeti za uvoz/provoz određenih životinjskih vrsta i proizvoda životinjskoga podrijetla iz trećih zemalja te postavlja na vanjske granice Europske unije odobrene GVP-e na kojima se obavljaju veterinarski pregledi takvih pošiljaka iz trećih zemalja kako bi se provjerilo poštuju li se propisani uvozni ili provozni zahtjevi.

Radi što bolje i sigurnije zaštite potrošača od zdrav-stveno neispravne hrane Europska komisija uvodi i ra-zvija sustav RASFF (Sustav brzoga uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) kao osnovni alat za razmjenu infor-macija između kompetentnih institucija u državama čla-nicama uvijek kada je otkriven izravan ili neizravan rizik za zdravlje ljudi i životinja. Brza razmjena informacija unutar sustava RASFF omogućuje svim državama člani-cama žurnu provjeru postoji li na njihovu tržištu zdrav-stveno neispravan proizvod.

Danom pristupanja hrvatski jezik postaje službeni jezik EU-a i cjelokupno zakonodavstvo EU-a bit će dostu-pno na hrvatskom jeziku u Službenom listu EU-a, a Služ-beni list EU-a bit će ravnopravan službeni izvor pravnih propisa koji se primjenjuju u RH uz dosadašnje Narodne novine.

1111

1. 7. 2013., odnosno danom pristupanja RH u EU, bit će ukinuti svi zakoni i pravilnici izrađeni na temelju europ-skih uredaba. Naime, pravnom stečevinom EU-a utvrđeno je da je svaka riječ u uredbi obvezujuća u svim državama članicama te da se uredbe izravno primjenjuju u nacio-nalnom pravnom sustavu, a za njihovo preuzimanje nisu dopušteni nacionalni propisi, tj. donošenje pravilnika.

I na kraju bih željela istaknuti ciljeve Uprave u nado-lazećem razdoblju:

- želimo se izravnim aktivnostima uključiti u rad tijela Europske komisije koja sudjeluju u izradi europsko-ga zakonodavstva i promicati veterinarsku službu na središnoj razini. Provođenjem nacionalnih programa nadzora bolesti životinja omogućit ćemo da životinje i proizvodi iz RH budu na zajedničkom tržištu EU-a te

tako nastaviti s daljnjim pozicioniranjem Republike Hrvatske na zajedničkom tržištu

- učiniti Hrvatsku prepoznatljivim liderom u regi-ji u području veterinarstva i pružati stručnu pomoć susjednim zemljama na njihovu putu u punopravno članstvo EU-a

- interdisciplinarnom suradnjom i povezivanjem ve-terinarske i humane medicine u svrhu zaštite zdravlja ostvarivati koncept “Jedan svijet – jedno zdravlje”

A da bismo sve to mogli ostvariti, nužna je zajednička suradnja čitave hrvatske veterinarske struke, nas u Upra-vi i vas na terenu.

Dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH

Sudionici skupa

Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet., predsjednik HVK, dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede RH, gđa. Sonja Borovčak, županica krapinsko zagorske županije


Na otvorenju 5. hrvatskog veterinarskog kongresa sudionicima se obratio dekan Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislav Dobranić svo-jim izlaganjem „Veterinarski fakultet jučer, danas, sutra“ kojim je najprije podsjetio na same početke veterinarske izobrazbe na ovim prostorima.

Poštovane dame i gospodo, kolegice i kolege!Začetci osnutka veterinarske škole potječu iz vreme-

na kad je Hrvatska bila politički razjedinjena, a hrvatske zemlje pod raznim upravama.

Zakonom o uređenju veterinarstva u kraljevini Hrvat-skoj i Sloveniji od 27. kolovoza 1888., čiji je tvorac bio doktor Radoslav Krištof, veterinarska se služba osamo-staljuje i odvaja od liječničke, a spomenutim zakonom utemeljena je Zemaljska veterinarska zaklada Kraljevine Hrvatske i Slovenije koja će, kada to prilike dopuste, po-moći da se u Zagrebu osnuje Veterinarska visoka škola ili Veterinarski fakultet.

Osobitim zalaganjem tadašnjeg povjerenika za pro-svjetu i vjeru dr. Milana Rojca proveden je u djelo prijed-log o osnutku Veterinarske visoke škole u Zagrebu 31. kolovoza 1919. godine.

26. rujna 1919. Povjerenstvo za prosvjetu i vjeru iz-

dalo je naredbu kojom se otvara prvi semestar na Veteri-narskoj visokoj školi u Zagrebu.

Prvo predavanje na Veterinarskoj školi održano je 13. studenoga 1919. godine.

Profesorsko vijeće Veterinarske visoke škole uputilo je 1. travnja 1921. godine dopis ministru prosvjete u koje-mu se traži da se Veterinarska visoka škola preimenuje u Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te je tek 7. prosinca 1924. godine Veterinarska visoka škola postala Veterinarski fakultet. Pitanje preseljenja fakulteta u Beo-grad bilo je aktualno sve do 1936. godine kada je i u Be-ogradu osnovan Veterinarski fakultet, nakon čega je, 22. srpnja 1936., Ministarstvo prosvjete donijelo Uredbu Ve-terinarskoga fakulteta Univerziteta u Beogradu i Zagrebu.

U 93 godine svojega postojanja, ispunjavajući svoju temeljnu zadaću obrazovanja novih generacija veteri-narskih stručnjaka, Fakultet je bio mjesto stjecanja zna-nja, novih spoznaja, ali ujedno i rasadnik etičkih načela u kojima su se na djelu pokazivale akademske slobode kao svjestan odabir odgovornosti za poučavanje, učenje te rad u veterinarskoj struci. Studenti koji su diplomirali na Veterinarskome fakultetu izgrađivali su struku koja je postala oživotvorenje stečenog znanja i ideja učitelja.

5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES 2012.RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU „VETERINARSKI FAKULTET JUČER, DANAS, SUTRA“

Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

1313

Na toj tradiciji Veterinarski fakultet obilježavaju novi izazovi. Rastuća kompleksnost biomedicinskih istraživa-nja opet je kao i prije snažan motor promjena koje traže čvršću suradnju između bazičnih i kliničkih znanstvenika, a zahtjevi struke su više usmjereni prema brzom tran-sferu znanosti u praksi. To je u obrazovnom procesu na svim razinama tražilo korjenite promjene i izradu novih nastavnih programa, metodologije poučavanja i hijerar-hije znanja.

Sukladno suvremenim potrebama, uključujući i Bo-lonjski proces koji se na Fakultetu primjenjuje od 2005. godine, razvoj Veterinarskoga fakulteta se nastavlja. Da bismo to s uspjehom ostvarili, u svoje smo neposredne zadatke uvrstili promicanje sustava kvalitete na svim ra-zinama obrazovanja.

Posebno vodimo brigu da naši studenti osim svakod-nevnih obveza koje imaju na fakultetu imaju vremena i za sebe putem sporta, glazbe, umjetnosti jer to je ono što ih čini kompletnim osobama nakon završetka Veterinar-skog fakulteta. Stoga smo uložili dodatne napore da u procesu nastave studenti steknu svoj profesijski i etički identitet, odnosno samopouzdanje presudno za uspjeh u životu. Veterinarski fakultet aktivno sudjeluje u razvoju našeg Sveučilišta i ostvaruje suradnju s drugim veteri-narskim institucijama u Hrvatskoj – s Hrvatskim veteri-narskim institutom, Hrvatskom veterinarskom komorom, Ministarstvom poljoprivrede i Upravom veterinarstva gdje je ta suradnja u novije vrijeme dignuta na višu ra-zinu, kao i sa svim veterinarskim organizacijama koje se bave veterinarskom djelatnošću. Također, uspostavljena je jako dobra suradnja u pogledu nastavnog procesa s veterinarskim organizacijama u provođenju ekstramural-ne nastave. Ove će akademske godine i treća generacija studenata otići u veterinarske organizacije na ekstramu-ralnu nastavu u trajanju od 180 sati. Veterinarski fakultet ima potpisano preko 90 ugovora s organizacijama koje se bave veterinarskom djelatnošću.

Vratimo li se u povijest Fakulteta, vidjet ćemo kako je on bio rasadnik znanstvenika i nastavnika koji su dobiva-li zadatke da osnivaju veterinarske fakultete i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Stoga možemo s pono-som reći da je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio lider u bivšoj Jugoslaviji i njegove su diplome bile priznate u Europi, pa i preko oceana. Želja ove uprave Fakulteta, a i svih budućih uprava, mora biti prepoznatlji-vost Veterinarskoga fakulteta u Europi.

Što se tiče aktivnosti koje su obilježile akademsku godinu 2011./2012. moramo spomenuti nužne izmjene koje je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao ustanova u kojoj se obrazuju budući doktori veterinarske medicine (regulirana profesija), donio radi usklađivanja minimalnih standarda za priznavanje kvalifi kacije. Sve trenutačno usvojene izmjene u studijskom programu minimalni standardi su usklađeni preporukama Europ-ske komisije koja će provoditi evaluacijski postupak na Veterinarskom fakultetu u lipnju 2013. godine. Stoga je Fakultet uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta, Ministarstva poljoprivrede te Sveučilišta u Zagre-bu i Grada Zagreba uložio znatna sredstva u moderni-zaciju učionica, laboratorija kliničkih prostora, a u tijeku je i izgradnja Klinike za zarazne bolesti s izolacijskom jediniciom, koja mora biti dovršena do 1. svibnja 2013. godine jer je to bio prigovor broj jedan prilikom vizita-cije 2002. godine. U prošloj akademskoj godini učinjene su određene adaptacije u centralnoj knjižnici. Uređena su dva nova laboratorija Odjela za temeljne prirodne i pretkliničke znanosti. U tijeku su pripreme za obnovu la-boratorija Zavoda za veterinarsku patologiju i Zavoda za kemiju i biokemiju. Nastavljen je trend osuvremenjivanja informatičke opreme i načina primjene uvođenjem novih informacijskih tehnologija.

U međunarodnoj suradnji i dalje imamo zapažene rezultate, pa tako u okviru programa CEEPUS pojedi-ni nastavnici Veterinarskog fakulteta nastavno rade na drugim fakultetima i visokoškolskim ustanovama u Hr-vatskoj i inozemstvu. U okviru programa ERASMUS Ve-terinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisao je bi-lateralne sporazume o boravku nastavnika, studenata i nenastavnog osoblja na šest sveučilišta (Ljubljana, Beč, Košice, Brno, Wroclaw i Budimpešta).

Znanstvenoistraživački rad i protekle se akademske godine odvijao kroz 41 znanstveni projekt MZOS-a, s 36 znanstvenih novaka zaposlenih na projektima. Osim tih projekata, provodila su se istraživanja u okviru projekata fi nanciranih iz ostalih izvora. Analiza Sveučilišta u Za-grebu pokazala je da je Veterinarski fakultet po svojoj znanstvenoj produkciji na drugom mjestu u području bi-omedicinske grupacije. Također, realizirano je četrnaest međunarodnih projekata, bilateralnih i multilateralnih.i poslijediplomskih studija, isto tako moram reći nekoliko rečenica. Uz doktorski studij Veterinarske znanosti, pri-hvaćen je i 13. specijalistički studij Dobrobit životinja, a od ove jeseni na Veterinarskom fakultetu kreće i tečaj za osposobljavanje za rad s pokusnim i laboratorijskim životinjama za čije je provođenje dobivena dozvola Mini-starstva poljoprivrede i Uprave veterinarstva.

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet u Republici Hrvatskoj, stoga smatram da on mora biti lider ne samo u regiji nego i širem području, te ću još jednom ponoviti da svi zajedno moramo raditi na tome da Fakultet ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uni-ju bude potpuno spreman za prihvaćanje svih izazova koji će pred njega biti postavljeni, što je moguće jedino velikim agažmanom uprave Fakulteta, ali i svih njegovih bivših, sadašnjih i budućih studenata. Iz tog su razloga vrata Veterinarskog fakulteta širom otvorena svim ljudi-ma dobre volje. Svi smo mi tu da radimo ono što najbolje znamo, a to je jedan od najljepših i najplemenitijih po-ziva, veterinar, koji će ostati i nakon nas. Mišljenja sam da je Veterinarski fakultet u potpunosti spreman za ono sutra i bit će još aktivniji u provedbi veterinarske djelat-nosti i promicanju veterinarske struke.

Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet


Doc. dr. sc. Boris Habrun, zamjenik ravnatelja, pred-stojnik Odjela za bakteriologiju i parazitologiju Instituta i voditelj kvalitete Hrvatskoga veterinarskog instituta, upoznao je nazočne s pripremnim aktivnostima Hrvat-skoga veterinarskog instituta za ulazak u EU, prvenstveno onima u svezi s razvojem sustava upravljanja i akredita-cijom metoda: “Od Instituta se očekuje da ispunjava sve zadaće nacionalnog veterinarskog instituta zemlje člani-ce EU i HVI je poprilično crpio vrijedna iskustva sloven-skih kolega, odnosno slovenskog veterinarskog instituta u promišljanju naše strategije razvoja i pripreme svega što je potrebno napraviti do ulaska u EU.” Doc. dr. sc. Boris Habrun zahvalio je kolegama iz slovenskoga instituta na korisnim savjetima.

“HVI je najprije krenuo s reorganizacijom. Radi posti-zanja neophodne usklađenosti u radu Instituta, on je bio organiziran u 18 malih laboratorija, a podružnice su ima-le vrlo šaroliku organizaciju. Središnjica je reorganizirana u četiri odjela, svaki ima određeni broj laboratorija, po-družnice danas imaju rang podjela i također laboratorije. Da bi HVI mogao kvalitetno odgovoriti na izazove koji su pred njega postavljeni, bilo je neophodno napraviti rekonstrukciju većine starih zgrada u kojima su smješteni kako sam Institut tako i njegovi zavodi – podružnice u Rijeci, Splitu, Križevcima i Vinkovcima te Centar za pe-

radarstvo. Zajam Svjetske banke za gradnju novog Insti-tuta je prenamijenjen, tako da je većina sredstava iz tog zajma iskorištena za rekonstrukciju i razvoj podružnica. Zavod u Križevcima kao najstariji ovakav zavod u jugoi-stočnoj Europi smješten je u istim prostorijama u kojima je i osnovan 1901. godine, ali se, uz poštivanje svih uzusa o zaštiti spomenika kulture, ipak uspjelo u rekonstrukciji ovih vrlo starih prostora u moderne i suvremeno opre-mljene koji odgovaraju svim današnjim zahtjevima la-boratorijskog rada. Zavod u Rijeci, osnovan 1947. godine, smješten u staroj urbanoj vili, doživio je možda najveće rekonstrukcije uz nadogradnju potpuno nove zgrade tije-kom 2010. i 2011. godine (više). Veterinarski zavod Split također je izgrađen 1947. godine i zgrada je namjenski građena za laboratorije, no tijekom pedesetih i šezde-setih godina Zavod je polako gubio svoje laboratorijske prostore prenamjenama u stambene prostore. Kako HVI nije uspio u pregovorima s tadašnjim stanarima stanova u Zavodu u Splitu da otkupi svoje nekadašnje prostore i ponovno postane njihov vlasnik, rješenje je pronađeno u rekonstrukciji dosad neuređenih podrumskih prostorija u 300 kvadratnih metara potpuno novih laboratorijskih prostora ovog Zavoda.

Veterinarski zavod Vinkovci je također građen na-mjenski, pa je zajam Svjetske banke iskorišten za rekon-

UVODNA RIJEČ ZAMJENIKA RAVNATELJA HVI-a U POVODU OTVARANJA 5. VETERINARSKOGA KONGRESA

Doc. dr. sc. Boris Habrun, zamjenik ravnatelja HVI-a

1515

strukciju prizemlja, fasade i krova te nabavku suvremene opreme. Centar za peradarstvo na Veterinarskom fakulte-tu u Zagrebu je 1993. postao dio Hrvatskog veterinarskog instituta, a u njemu su učinjene manje korekcije prostora uz nabavku nove opeme. Da bi nalazi HVI bilo gdje vani bili priznati, Institut je morao proći zahtjevnu akreditaci-ju prema normi 17025. Prvi nadzor akreditacijske agenci-je bio je u rujnu 2007. godine, a prva potvrda je dobivena 15. svibnja 2008. godine. U međuvremenu uspostavljena je i intranet komunikacijska mreža koja omogućava lak-ši, brži, točniji i pouzdaniji protok internih komunikacija, odnosno dokumentacije i gdje se nalaze svi relevantni podatci za sustav upravljanja. Broj akreditiranih metoda i laboratorija je polako rastao iz godine u godinu, od nekih 14 laboratorija s 35 metoda 2008. godine do 151 akre-ditirane metode ove godine. U 2013. godini Institut oče-kuje postupak reakreditacije, što pretpostavlja postupak ponovne akreditacije, kao da je prethodno nije niti bilo. Očekuje se akreditacija 21 nove, dodatne metode, tako da bi HVI nakon reakreditacije imao više od 170 akredi-tiranih metoda. Za svaku metodu potrebno je dokazati da je pouzdana, sljediva, ponovljiva i da se izvodi na kva-litetan način. Za svaku metodu ili pretragu kojoj se želi napraviti validacija, istu je potrebno ponoviti barem 130 puta (ako ne i 300) da bi se dobili kvalitetni rezultati.

Najzahtjevniji metodološki dio je državni monitoring rezidua – od 42 validirane metode 20 je akreditirano, a

još osam Institut trenutno prijavljuje za akreditaciju. Za-dnje godine uveden je Vetlab program centraliziran na serveru u središnjici u Zagrebu, spreman na povezivanje sa Središnjim veterinarskim informacijskim sustavom Uprave veterinarstva u Ministarstvu poljoprivrede. U Hr-vatskoj su imenovani i referalni službeni laboratoriji – u središnjici 13 referalnih, u podružnici 4, a isto tako 13 službenih laboratorija u središnjici i 13 u podružnicama. Ljudski resursi HVI-a uključuju 48 doktora znanosti, od kojih 14 ima najviše zvanje znanstvenog savjetnika, de-set je viših znanstvenih suradnika i 11 znanstvenih su-radnika. Također, velik je broj mladih ljudi koji su učesnici doktorskih studija uglavnom na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ali i na drugim fakultetima.

Ovim opsežnim aktivnostima usklađene su dijagno-stičke analitičke metode prema zahtjevima EU-a, akre-ditacijom je dokazana njihova točnost i sljedivost te priznavanje nalaza Hrvatskog veterinarskog instituta i izvan granica Republike Hrvatske.”

Na kraju je doc. dr. sc. Boris Habrun posebne zahvale uputio Upravi veterinarstva. Uprava je prepoznala nuž-nost preustroja laboratorijskoga sustava te postizanja potrebne razine rada i dijagnostike. Institut sve spo-menuto ne bi uspio učiniti bez potpore i razumijevanja Uprave veterinarstva.

Zoran Juginović, dr. med. vet.


Nakon pozdrava i dobrodošlice gđe Sonje Borov-čak, obnašateljice dužnosti župana Krapinsko-zagorske županije, sudionicima kongresa obratio se dr. sc. Borut Zemljič, dr. med. vet., predsjednik Veterinarske zbornice (komore) Slovenije. Zahvalivši predsjedniku HVK na po-zivu za sudjelovanje i razmjenu iskustava s hrvatskim kolegicama i kolegama, prisjetio se svojih ne tako dav-nih dobronamjernih upozorenja hrvatskim kolegama u svezi s promjenama koje donosi ulazak u EU. Ustvrdio je kako je i hrvatska veterinarska javnost sada svjesna

promjena koje se događaju i koje će se dogoditi ula-skom Hrvatske u EU. Izrazivši nadu da će se hrvatska veterinarska struka uspjeti prilagoditi novomu susta-vu, podsjetio je kako postoje i određene mogućnosti usklađivanja unutar okvira koji je postavio EU. Zaželio je sudionicima uspješan rad i pozvao na jedinstven stav, homogenost unutar struke, bez obzira na različitost rad-nih mjesta i funkcija unutar veterinarskih organizacija i državnih institucija.


UVODNA RIJEČ dr. sc. BORUTA ZEMLJIČA, dr. med. vet., PREDSJEDNIKA VETERINARSKE ZBORNICE SLOVENIJE U POVODU 5. VETERINARSKOGA KONGRESA

Dr. sc. Borut Zemlič, dr. med. vet.

Sudionici skupa

1717

Dr. FRANZ KRISPEL: ORGANIZACIJA SLUŽBENIH KONTROLA U REPUBLICI AUSTRIJI

Kad sam jučer krenuo iz Leibnitza na ovaj kongres, trebalo mi je oko sat i pol, iako je to dionica duga ne-što više od 100 kilometara, ali pola sam sata čekao na granici i zbog toga mnoge moje zemljake, mnoge Austrijance, raduje što ćete 1. srpnja sljedeće godine i vi postati članovi EU-a i što ćemo bez nepotrebnih barijera moći posjećivati vašu prelijepu zemlju.

Godine 1994. i mi smo bili u istoj situaciji i, narav-no, službena Austrija bila je “za” ulazak u EU, međutim nas je u svezi s veterinarstvom zabrinjavalo to što bi neki sektori mogli biti dijelom zakinuti. Ali nove ori-jentacije otvaraju i nove mogućnosti.

U Austriji je veterinarstvo u mjerodavnosti save-znoga ministarstva za zdravstvo koje se dijeli na tri odjela od kojih je jedan odgovoran za veterinu. Austri-ja je podijeljena na 9 saveznih pokrajina, a svaka od njih ima jednoga veterinarskoga direktora. U cijeloj je Austriji 99 kotara i svaki kotar ima jednoga ili više (do četiri) službena veterinara koji su državni službenici i podređeni su direktoru ureda pokrajinske vlade.

Meso i klaonice nadziru veterinari koji su državni službenici. U Austriji su nositelji izvršne vlasti pokra-jine. Zakonodavstvo je u mjerodavnosti države, dok su pokrajine – ponajprije predsjednik pokrajinske vlade

– odgovorne da se u svakoj pokrajini uspostavi veteri-narska uprava ili direkcija. Budući da postoji devet ra-zličitih pokrajina, devet je različitih tumačenja zakona, ali su razlike gotovo zanemarive.

U Štajerskoj je 16 kotara, no vjerojatno će se neki spojiti, pa će ih biti samo 12 ili 13. U svakom kotaru postoji službeni veterinar, i on je odgovoran za kotar.

U Austriji je oko 2.600 veterinara i od proljeća ove godine ženâ je u veterinarskoj struci više nego muška-raca. U saveznom ministarstvu 23 su zaposlena veteri-nara te još 12 tzv. graničnih veterinara. Iako je ulaskom Slovenije u EU nestala i zadnja granica, ti veterinari još rade u zračnim lukama i ondje gdje se uvozi stoka.

Austrija ima još jednu posebnost, a to je moguć-nost da se privatni veterinari proglase ovlaštenima, dakle službenim veterinarima. Takvih je 75 na razini pokrajina, od toga broja 12 ih je u Štajerskoj, a na ra-zini 99 kotara takvih je ovlaštenih veterinara 150, od toga u Štajerskoj 33, dakle Štajerska ih ima najviše. U čitavoj je Austriji 250 ovlaštenih veterinara. Ne moram objašnjavati da je to premalo za sve djelatnosti kojima se bavimo. Pritom osobito mislim na zaštitu životinja – to je posebna tema kod nas, a bit će i kod vas – oko toga su različite nevladine organizacije veoma anga-žirane, a riječ je o vrlo osjetljivoj temi i doista nas je malo s obzirom na tu djelatnost.

Higijenskom kontrolom, odnosno kontrolom mesa bavi se 1.100 veterinara. Još je jedna posebnost u Šta-jerskoj: 35 veterinara koji su tzv. državni službenici s 20% radne obveze, a ostatak radnoga vremena bave se poslovima u privatnom angažmanu (tzv. freelanceri). Oni interveniraju kada izbiju epidemije zaraznih bole-sti ili se pojave veći problemi sa zdravljem životinja. Taj način rada tradicija je još iz vremena Monarhije, no zakonom iz 2004. godine ukinuta je takva mogućnost, pa posljednji kolege koji su zaposleni na taj način sada polako odlaze u mirovinu.

Dr . Krispal predočio je tablicu s brojem životinja koje se uzgajaju u Austriji i brojem gospodarstava iz koje je vidljivo da je broj životinja otprilike konstan-tan, dok se broj gospodarstava iz godine u godinu smanjuje, i to gospodarstava koji se bave uzgojem svinja za 10%, a gospodarstava koji se bave uzgojem goveda za 3 – 5% godišnje. Austrija se suočava s gole-mim problemima u svinjogojstvu. Prije 15 – 20 godina to još nije bio problem i u selima su se mogle uzgajati svinje. Danas je gotovo nemoguće proširiti farme svi-nja zbog toga što će se susjedi žaliti i učiniti sve da to spriječe. Ako netko zbog toga poželi uzgajati svinje u prirodi, mora imati toliko svinja da mu gospodar-stvo može opstati. No tada će se suočiti sa zahtjevima


nevladinih organizacija za zaštitu životinja. Nekada je opskrba svinjskim mesom bila 101 – 102%, ali sada se situacija polako mijenja. Nešto je bolje stanje u uzgo-ju goveda, farme su uglavnom u gornjoj Štajerskoj i u alpskim predjelima, gdje naseljenost nije toliko gusta. Prikazao je kartu Austrije s 9 pokrajina od kojih je Beč jedna pokrajina; 8 ostalih pokrajina ima svoje klao-nice. U Austriji postoje klaonice koje kolju manje od 1.000 uvjetnih grla i one koje kolju više.

Službenom kontrolom hrane i namirnica živo-tinjskoga podrijetla bave se veterinari koji poznaju i europske i austrijske propise, i to nije samo kontrola mesa i zaklanih životinja nego i i higijenska kontrola klaonica, rasjekaonica i pogona za preradu divljači. Za kontrolu klaonica, kontrolu rasjekaonica i kontrolu po-gona za obradu divljači isključivo su zaduženi poseb-no educirani veterinari. Njih se naziva i “nezavisnim inspekcijskim timom”.

U Austriji postoje tzv. nadzorna tijela, odnosno ve-terinari koji se bave kontrolom živežnih namirnica. Oni rade po nalogu pokrajine, ali smiju obavljati nadzor samo u kuhinjama, u kletima, vinotočjima i sl. Zatim postoje veterinari državni službenici koji obavljaju kontrolu u klaonicama i rasjekaonicama te 1.100 ovla-štenih veterinara sa slobodnim zanimanjem (privatni-ci).

Službeni veterinari rade ili za pokrajine ili za gra-dove (u Austriji postoje i tzv. gradovi s posebnim sta-tusom). Među veterinarima koji obavljaju kontrolu jesu državni službenici, dakle oni koji imaju radni odnos s gradom ili s pokrajinom, i oni koji su ovlašteni za tu kontrolu, no nisu u radnom odnosu s gradom ili po-krajinom, nego su privatnici i inspekciju obavljaju po ugovoru. Tu su još i tzv. stručni asistenti – veterina-ri i ovlašteni veterinari za pojedinačne kontrole. Oni odlaze na seoska imanja, uzimaju uzorke itd. Nadalje, ima i onih koji rade na nekoj farmi, najčešće su to far-me peradi, a također mogu obavljati takve preglede. Posebnu skupinu čine lovci. Lovac mora neposredno nakon odstrjela pregledati životinju i ustanoviti ima li kakvih neobičnih znakova. Samo ako neobičnih znako-va nema, takva se životinja smije upotrijebiti. Ako lo-vac primijeti što neobično, mora odmah pozvati služ-benoga veterinara.

Što čini država kako bi omogućila predviđene kon-trole? Država dekretom ili rješenjem koje potpisuje predsjednik pokrajinske vlade ovlašćuje privatne ve-terinare da mogu obavljati kontrolu klaonica i kon-trolu mesa. No tu postoji ograničenje: veterinari koji su u radnom odnosu kod drugoga veterinara ne mogu biti postavljeni za člana kontrolnoga tima. To je zato što onaj tko je postavljen dekretom snosi svu odgo-vornost, a netko tko je zaposlen kod nekog drugoga mora slijediti naloge svoga poslodavca. Prvi ugovor sklapa se na 5 godina, a veterinari moraju imati svo-je poslovno sjedište u Austriji. Posao mogu obavljati do 68. godine života, ali će se vjerojatno ta granica s

vremenom povisiti. Nekada su klaonice radile veoma brzo, a veterinara je bilo malo. Sada je raznim propi-sima određeno minimalno vrijeme koje veterinar ima za pregled u klaonicama. Trenutno je to 12 goveda na sat, odnosno 50 svinja na sat po jednom veterinaru, no očekujemo da će to uskoro biti 60 svinja na sat, što je zanemariva razlika.

Higijenske kontrole obavljaju ovlašteni veterinari. Neke kontrole obavljaju veterinari državni službenici. Koliko će higijenskih kontrola biti na nekoj farmi, gos-podarstvu ili klaonici ovisi o tome koliko je uvjetnih grla na toj lokaciji. Ako je manje od 10 grla, kontrole se obavljaju jednom godišnje, no ako je više od 1.000 grla, tada se kontrole obavljaju dva puta tjedno, i to bez vremenskoga ograničenja kontrole. Isto vrijedi i za rasjekaonice: ako se rasijeca 25 – 50 tona mesa, kontrole su dva puta godišnje, a ako se rasijeca više od 250 tona, dva puta tjedno. Uz dokumentaciju koja se mora popuniti takva kontrola traje od jednoga do dva sata.

Kada je riječ o higijenskim kontrolama u trgovina-ma hrane, odnosno živežnih namirnica, postoje poseb-na tijela koja su ovlaštena za pregled velikih i malih trgovina, odnosno veterinari državni službenici koji su zaduženi za kontrolu velikih, odnosno malih trgovina. Naknade za te kontrole defi nirane su po jedinici vre-mena, pri čemu ovlašteni veterinari dobivaju 66 eura na sat. Za druge različite higijenske kontrole tarifa se računa po intervenciji – za prvu se dobiva 35 eura, a za svaku sljedeću 15 eura na sat. Međutim, te naknade ne ubiru izravno veterinari, nego to čine općine i pokraji-ne, pa se naknade koje veterinari dobivaju uvelike ra-zlikuju. Jedino je u Štajerskoj od svih devet austrijskih saveznih pokrajina taj odnos 1 : 1, odnosno koliko se naplati, toliko se proslijedi veterinaru. Drugdje jedan dio općine zadrže za sebe, i taj dio nije baš malen. Dru-gim riječima, dio naplaćene svote koji dobije veterinar poprilično je različit i ovisi o tome gdje neki veteri-nar živi i radi. To što veterinari u Štajerskoj dobivaju onoliko koliko se naplati (1 : 1), mogu zahvaliti svojoj komori.

U jednoj uredbi EU-a postoji stavka o minimalnoj naknadi za kontrolu zaklane životinje. Za goveda mla-đa od 6 mjeseci naknada je 5 eura po životinji. U jed-nom satu to je 12 životinja, odnosno 60 eura. Za svinje do 25 kg to je 1 euro. U jednom satu to je 60 svinja, odnosno 60 eura. To su europske norme.

Naravno, postoje klaonice u kojima se kolje manje od 1.000 uvjetnih grla, a tada tarifu određuje pokra-jinska vlast. Na seoskim gospodarstvima gdje seljaci zakolju jednu ili dvije krave ili od jedne do dvije svi-nje minimalna je tarifa 98 eura (bez poreza koji iznosi 20%), a u tu su cijenu uključeni svi troškovi, i takvu kontrolu obavljaju privatni veterinari. Ta tarifa vrijedi isključivo za Štajersku, za jedno uvjetno grlo. Privat-ni veterinar mora dva puta pregledati živu životinju te pregledati meso. Za jedno uvjetno grlo tarifa je 30

1919

eura, za svako sljedeće 8 eura, ako ih je više od 6, primjenjuje se vremenska tarifa, dakle po satu. Kada se uzimaju uzorci (npr. uzorak za trihinelozu) tarifa je 5 eura uz dodatno zaračunavanje kilomotraže, a trenutno je to 1 euro po kilometru. No te troškove ne plaća seljak sâm. Seljak plaća samo onih 30 eura za uvjetno grlo, svi ostali do-datni troškovi plaćaju se iz javnih sredstava, odnosno iz proračuna.

Udio troškova i veterinarske kontrole u klaonicama s više od 1.000 uvjetnih grla iznosi po kilogramu svinj-skoga mesa (uz randman od 80%) od 2,6 do 3,2 centa, a kod goveda od 3,9 do 4,3 centa. Kada govorimo o sigur-nosti hrane i veterinarskim kontrolama, treba jasno reći da cijenu mesa ne opterećuju veterinari, nego se razni drugi troškovi u znatno većim postotcima zrcale u cijeni mesa.

Dr. Franz Krispal na kraju svoga izlaganja ponovio je da ga veoma raduje što će se Hrvatska uskoro pridružiti zajednici europskih naroda uz nadu da će sve eventualne probleme biti lakše riješiti zajednički.


Tijekom održavanja 5. veterinarskoga kongresa u Tuheljskim toplicama održana je izložba slika Draguti-na Bratkovića, dr. med. vet., “Moji ljubimci” i izložba slika Darka Jovanovića “Psi – svjetlo u tami”. Dragutin Bratko-vić, dr. med. vet., i Darko Jovanović izložili su u predvorju Termi Tuhelj djela inspirirana životinjskim svijetom, obli-kovana osebujnim umjetničkim izričajima.

Bratković je u širokom opusu djela dokazao kako po-djednako dobro vlada različitim slikarskim tehnikama: akvarelom, olovkom, akrilom, uljem na platnu i papiru.

Usprkos raznolikosti tehnika i motiva, on je dosljedan pokretima kojima nas uvodi u svijet svojih emocija i vi-zija. U odabranom koloritu naglašava plavu boju kojom nas odmiče od realnosti i stvara novi prikaz svojih vizija. Njome prikazuje svoj zanos i bijeg od stvarnosti te iska-zuje svoje emocije i pogled na svijet omogućivši nam nijemi dijalog između životinjskoga svijeta i nas samih. Gledajući u njih, imamo osjećaj prisnosti sa životinjama koje nam postaju kućni ljubimci, koji najmanje traže, a toliko nam toga daju.

GLAZBENA VEČER I IZLOŽBA SLIKA S DRAŽBOM NA 5. VETERINARSKOM KONGRESU

Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., i Branimir Novak, dr. med. vet.


Darko Jovanović izložio je slike iz ciklusa “Psi – svje-tlo u tami”. Svojim hiperrealističkim izričajem prikazuje pojedine pasmine pasa koristeći se tehnikom akrila na kartonu. Glave pasa kao da izranjaju iz tamnoga i mistič-noga svijeta umjetnika i donose svjetlo i osjećaj topli-ne najboljega čovjekova prijatelja. Kod njega ništa nije prepušteno slučajnosti. Koristeći se air brush tehnikom, naglašava svaki detalj do fotografske razlučivosti uz uporabu realnoga kolorita. Psi kao da su stvarni i zau-stavljeni u kretnji dok ih gledatelj svojom percepcijom ne pokrene izvan okvira. Uhvaćeni u svojem dostojan-stvenom pokretu i iskrenom pogledu, stvaraju specifi čan odnos s promatračem.

Glazbena večer uz voditeljicu Barbaru Kolar započela je solističkim nastupima dr. sc. Saše Legena i Branimi-ra Novaka, dr. med. vet. Instrumentalnim izvedbama na harmonici i gitari još su jednom dokazali da se njiho-vo umijeće može usporediti s umijećem profesionalnih glazbenika. Nakon njih nastupio je Akademski zbor Ve-terinarskoga fakulteta u Zagrebu “Ab ovo” i Gudačko-pu-hački orkestar pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivelli-ja. Zbor i Gudačko-puhački orkestar, u samo nešto više od godinu dana od osnutka, pokazali su zavidan napredak i veliko umjetničko dostignuće koje je oduševilo sve pri-sutne. Nastup su završili obradom pjesme “Ruža crvena” (Agrameri), što je popraćeno velikim pljeskom.

Na kraju Glazbene večeri održana je humanitarna dražba slika slikara Dragutina Bratkovića, dr. med. vet., i Darka Jovanovića. Dražba je bila namijenjena Fondu

Barbara Kolar, dr. med. vet., i Ljiljana Paunović, dr. med. vet.

2121

za pomoć obiteljima poginulih i nestalih veterinara u Domovinskome ratu. Ljiljana Paunović, dr. med. vet., za-hvalila je u ime Fonda svima koji su novčano ili na bilo koji drugi način pomagali Fondu od njegova osnutka, a osobito Hrvatskoj veterinarskoj komori koja je sve ove godine bila uz njih.

Dražbu je vrhunski odradila voditeljica Barbara Kolar, dr. med. vet., zahvaljujući kojoj su prodana sva slikarska djela. Ovim putem zahvaljujem slikarima Dragutinu Brat-koviću, dr. med. vet., i Darku Jovanoviću te svim sudioni-cima dražbe koji su kupili slike: Veterinarska stanica Vr-bovec d.o.o. (3 slike), Veterinarski fakultet Zagreb (3 slike),

Centar za reprodukciju d.o.o. Zagreb (3 slike), Bioinstitut d.o.o. Čakovec (2 slike), Agroproteinka d.d. (S. Kraljevec), Veterinarska stanica Požega d.o.o., Veterinarska ambu-lanta Gospić d.o.o., Veterinarska stanica Sisak d.o.o., Vete-rinarska stanica Vukovar d.d., Veterinarska stanica Bjelo-var d.o.o., Veterinarska stanica Prelog d.o.o., Veterinarska stanica Osijek, Hrvatska veterinarska komora, Hrvoje Gu-tzmirtl, dr. med. vet., Danimir Kolman, dr. med. vet., dr.sc. Ivan Križek, dr. med. vet. Glazbena večer nastavljena je i nakon večere uz živu glazbu te je uz dobro raspoloženje potrajala do kasno u noć.

dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

Zbor “Ab ovo” i Gudačko-puhački orkestar Veterinarskog fakulteta

Dragutin Bratković, dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., Barbara Kolar, dr. med. vet., Darko Jovanović, dr. med. vet.


Veterinarska struka daje vrlo široku naobrazbu, ali malo je tko mogao očekivati da će netko iz te struke postati vodi-teljska zvijezda. Upravo je to pošlo za rukom našoj kolegici Barbari Kolar, dr. med. vet., koja je nakon završenog Vete-rinarskoga fakulteta u Zagrebu započela prvo radijsku, a zatim i televizijsku karijeru. Zahvaljujući bogatomu voditelj-skom iskustvu, ove godine vodila je 5. veterinarski kongres i Glazbenu večer s dražbom slika. Profesionalnost tijekom otvaranja i vođenja kongresa osjetila se u svakoj njezinoj riječi i dala dodatni šarm odličnoj organizaciji kongresa. Na-kon službenoga i stručnoga dijela Veterinarskoga kongresa kolegica Barbara Kolar pokazala je svu svoju spretnost, hu-mor i pozitivnu energiju prilikom vođenja Glazbene večeri s dražbom slika. Nakon radnoga dijela pronašla je vremena da nam približi svoju povezanost s veterinarskom strukom.

– Na Veterinarskom kongresu susrela si neke od svojih kolegica i kolega iz studentskih dana. Jesu li neka student-ska prijateljstva ostala za čitav život?

– Nažalost, ne mogu reći kako sam ostala u bliskom kontaktu s ljudima s kojima sam studirala. Bude mi pone-kad krivo zbog toga, no ne bih rekla da je to posve neuo-bičajeno – život nas odvede na različite strane i udaljimo se i od onih s kojima bismo se rado povremeno našli na kavi i trač-partiji. Uglavnom se čujem s ljudima koje sam poznavala i prije, prijateljima iz srednje škole koji su oda-brali isti fakultet. Ali i njih prerijetko viđam.

– U studentskim danima mogla si veoma brzo trčati, pa nam ispričaj svoj nemili događaj u “konjičkoj” utrci!

– Ha-ha... Kao prvo, ja i brzo trčanje baš ne možemo biti u istoj rečenici – atletika mi je uvijek bila loša strana. No, u sili vrag i muhe ždere, a Kolarica nađe gdje joj je peta brzina. Uglavnom, početkom rata određeni broj vri-jednih grla iz ergele u Lipiku došao je na skrb na Veteri-narski fakultet, a mi studenti imali smo obvezu pobrinuti se da ih poslije cjelodnevnoga sunčanja na ograđenom dijelu livade unutar kompleksa Fakulteta vratimo u staje i damo im hranu. Znam da zvuči jednostavno, i meni se tako činilo. No tog poslijepodneva s konjima smo dežu-rale kolegica Aleksandra Klepač i ja – dvije gradske cure koje su veterinu upisale na temelju iskustava s kućnim ljubimcima i odlazaka u Zoološki vrt vikendom. Rečeno nam je da “glavnoga” među našim četveronožnim fren-dovima samo povedemo, a onda će ostatak spontano sli-jediti. Problem je nastao kad je dotični, bez sumnje osje-ćajući naš silan respekt, potaknut strahom da bi nešto moglo poći po krivu, trznuo glavom, istrgnuo se i krenuo galopirati fakultetskim dobrom. Ostali su igrali po pred-viđenom scenariju i začas je sve izgledalo kao u idiličnim snimkama na National Geographicu ili nekom sličnom kanalu, samo što ovdje nisu bili u pitanju mustanzi koji slobodno jure prostranstvima, nego gomila moćnih živo-tinja koja je krenula prema otvorenim vratima Fakulteta u vrijeme prometne špice. Da se nekom konju nešto do-godilo, vjerojatno bismo ga otplaćivale do kraja radnoga vijeka, no, kao što rekoh, panika može biti vrlo poticajna i mi smo nekim čudom prije krda uspjele stići do porte na Planinskoj. Onda smo ih, uz pomoć timaritelja, više od dva sata “skupljale” po Fakultetu i spremale na spavanje.

– Sjećaš li se još koje anegdote iz studentskih dana?– U ovome mi trenutku ništa posebno ne pada na

pamet, što nikako ne znači da toga nije bilo, nego je zub vremena malo nagrizao pamćenje.

– Bila si uzorna studentica koja je redovito pohađala predavanja te kolegijalno posuđivala svoje uredne zabi-lježbe manje savjesnim studentima. Jesi li ipak bila malo nestašna, a ne samo prava “štreberica” u pozitivnom smislu te riječi?

– Joj, da, nekoliko naraštaja polagalo je ispite na te-melju mojih “skripta”. Da sam bila dovoljno pametna, mo-gla sam sve to lijepo uvezati, kopirati i malo “popraviti” džeparac, no očito sam s razlogom upisala veterinu, a ne ekonomiju ili neko od onih odgajališta za mlade bizni-smene, ha-ha. Uvijek sam voljela školu i bila dobro dijete, ali sam i vrlo rano naučila važnu stvar: kad u početku ostaviš dobar dojam i neko vrijeme uspješno održavaš taj imidž, ljudi katkad vjeruju da si i bolji nego što jesi. Tako sam i ja svoje povremene nestašnosti redovito uspješno maskirala slikom okorjele štreberice.

RAZGOVOR S BARBAROM KOLAR, dr. med. vet.

Barbara Kolar, dr. med. vet., i Lola

2323

– Je li ti netko od nastavnoga osoblja ostao u posebnom sjećanju?

– Uglavnom sve pamtim po dobru, a rijetke koji su mi se zamjerili radije ne bih spominjala. Sjećam se da smo svi bili sretni kad bismo na vježbama iz patologije došli u grupu tadašnjeg docenta Grabarevića, a ja i danas često citiram rečenicu kojom je prof. Bauer “častio” većinu pri-padnika studentske populacije: “Tup, glup, sposoban za fi zički rad pod nadzorom.”

– Jesi li ikada nakon završetka Veterinarskoga fakulteta radila u struci?

– Ne, ni minute! Doista korisno uložene godine, zar ne?

– Zašto nisi razvijala karijeru u veterinarskoj struci?– Eh... Imala sam poprilično idiličnu sliku o tome što

bih ja željela i mogla raditi; neke fantazije bile su malo “realnije”, a neke doista baš to – fantazije. Kako su godine odmicale, sve mi se više činilo da prilike za ostvarenje bilo koje od njih bivaju sve manje, pa sam otprilike na četvrtoj godini spoznala da se veterinom vrlo vjerojatno nikad neću baviti. Međutim, nikad mi nije palo na pamet da odustanem od studija.

– Je li sada doticaj s veterinarskom strukom samo tvoja kujica Lola?

– Zapravo jest, jer bez nje ne bih imala nikakvu potre-bu zalaziti u veterinarsku ordinaciju, ha-ha...

– Lola (kavalirski španijel kralja Charlesa) je vrlo umilja-ta. Vrijedi li i za tebe pravilo “kakav pas, takav gazda”?

– Lola rijetko laje i nikad ne grize. Ja lajem češće, a grizem isključivo uz suglasnost, ha-ha...

– Poznato mi je da si se nakon završetka Veterinarskoga fakulteta prijavila na prijamni ispit Visoke škole za mjuzikle u Beču, no na njega nisi nikada otišla. Je li ti žao zbog pro-puštene prilike?

– S vremena na vrijeme. Zapravo, mislim da mi je više žao što sam morala samoj sebi priznati da sam obična kukavica nego to što je svijet mjuzikla izgubio potenci-jalnu zvijezdu, iako mi je to bila najranija profesionalna fantazija, još iz predškolske dobi. Iz današnje perspektive osobito mi je glup jedan od argumenata za odustajanje – kako ću nakon završetka studija biti prestara za bilo kakvu dobru ulogu (valjda zato što predškolci misle da s 30 ideš u penziju, a najkasnije s 40 umreš!). Ipak, i danas često pjevam omiljene songove. Kad susjedi imaju sreće, nastup “odradim” u autu, ha-ha!

– Kao nesuđenu pijanisticu (završena srednja glazbena škola) kolega doc. dr. sc. H. Lucić poziva te da se pridružiš Orkestru Veterinarskoga fakulteta, a prof. dr. sc. N. Poljičak Milasov poziva te da se pridružiš Zboru Veterinarskoga fa-kulteta. Imaš li, unatoč prenatrpanom rasporedu, vremena za svoju ljubav – glazbu?

– Srećom, svakodnevni posao na Anteni Zagreb vezan mi je uz glazbu, barem u onom “konzumentskom” dijelu. No klavir, nažalost, sviram vrlo rijetko. A unatoč želji moje profesorice da upišem Muzičku akademiju (od spomena

veterine padala je u nesvijest, valjda zato što joj je muž bio veterinar), potpuno sam sigurna da to ne bi bio dobar izbor jer sam pri svakom javnom nastupu imala neopisi-vu tremu. Što se ne događa toliko kad se dobro osjećaš pri onome što radiš. Tako da se zahvaljujem kolegi Luci-ću, ali i dalje ću koncertirati samo privatno.

– U slobodno vrijeme crtaš i modeliraš. Možemo li usko-ro očekivati neku dražbu ili izložbu tvojih umjetničkih djela na nekom veterinarskom događaju?

– Nažalost, već dugo nemam vremena ni za jedan od tih hobija, tako da može dražba samo ako ćemo sredstva davati u fond za nekoga kome ništa ne treba. Zadnje boje s kojima sam imala kontakta bile su one za zidove. Ali, da se pohvalim, sasvim sam solidan ličilac!

– Veterinarska struka u medijima se uglavnom spominje samo u aferama i tada je većinom izložena javnomu linču. Nitko ne progovara o teškoj situaciji za veterinarsku struku zbog smanjenja broja stoke i zbog toga što država ukida poslove. Bi li prihvatila ulogu glasnogovornice veterinarske struke?

– Nisam sigurna koliko bi me ljudi ozbiljno shvaćali u takvoj ulozi budući da u javnosti uglavnom pričam kako bih zabavila. Ali, zašto ne?

– Što bi poručila budućim mladim kolegicama koje žele upisati Veterinarski fakultet?

– Ako je to vaša želja – samo hrabro naprijed! Nisam dovoljno u kontaktu sa strukom da bih mogla argumen-tirano tvrditi, ali čini mi se kako se ženama danas pružaju brojnije mogućnosti nego što je to bilo prije 20-ak godi-na. Mislim da je osnovni problem što pri izboru studija i veterine kao buduće profesije većina polazi od ljubavi prema životinjama, a u stvarnom životu golemi broj po-slova u struci ne podrazumijeva gotovo nikakav kontakt s njima. Kad si mlad, idealiziraš i ne voliš slušati starije, ali ipak bi to klincima trebalo reći. Uostalom, ako shvatite da ste pogriješili, nije kraj svijeta – uvijek možete završiti kao ja, ha-ha!

Razgovarao: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.

Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. i Barbara Kolar, dr. med. vet.


HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA

Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provo-za preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinj-ske kugeNarodne novine br.: 65/201213.06.2012.

Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrije-tla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozuNarodne novine br.: 65/201213.06.2012.

Pravilnik o dopuni Pravilnika o popisu predviđenih na-mjena korištenja hrane za životinje za posebne hranid-bene namjeneNarodne novine br.: 68/201226.06.2012

Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinjaNarodne novine br.: 71/201229.06.2012.

Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja dopuštenja za stavljanje genetski modifi ci-rane hrane ili genetski modifi cirane hrane za životinje prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima koji se odnose na sljedivost, posebno označavanje genetski modifi cirane hrane i genetski modifi cirane hrane za ži-votinjeNarodne novine br.: 72/201230.06.2012.

Naputak o načinu provođenja Naredbe o provedbi oralne vakcinacije lisica na području Republike HrvatskeNarodne novine br.: 73/201202.07.2012.

Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinjeNarodne novine br.: 75/201206.07.2012.

Pravilnik o katalogu krmivaNarodne novine br.: 76/201209.07.2012.

Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja prilikom premje-štanja i uvoza kopitara iz trećih zemaljaNarodne novine br.: 78/201213.07.2012.

Pravilnik o prometu proizvodima od tuljanaNarodne novine br.: 78/201213.07.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbenim mjerama za određene proizvode na koje se primjenjuju propisi o hraniNarodne novine br.: 78/201213.07.2012.

Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavlja-nja pretrage na prisutnost Trichinella u mesuNarodne novine br.: 78/201213.07.2012.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o prehram-benim aditivimaNarodne novine br.: 79/201216.07.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknada za ve-terinarske preglede živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinjeNarodne novine br.: 80/201218.07.2012.

Pravilnik o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinjeNarodne novine br.: 86/201227.07.2012.

Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje Bru-celoze svinje (B.suis)Narodne novine br.: 86/201227.07.2012.

Pravilnik o hitnim mjerama u vezi s nedopuštenom ge-netski modifi ciranom rižom u proizvodima od riže podri-jetlom iz KineNarodne novine br.: 88/201201.08.2012.

POPIS OBJAVLJENIH PROPISA

2525

Pravilnik o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon inci-denta u nuklearnoj elektrani FukushimaNarodne novine br.: 88/201201.08.2012.

Lista hrane i hrane za životinje neživotinjskog podrije-tla koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost, a koja podliježe povećanom broju službenih kontrola pri uvozuNarodne novine br.: 88/201201.08.2012.

Pravilnik o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifi -kacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetlaNarodne novine br.: 92/2012, 08.08.2012.

Naredba o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinjaNarodne novine br.: 92/201208.08.2012.

Pravilnik o obrascima veterinarskih certifi kata za uvoz i nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica iz trećih zemaljaNarodne novine br.: 93/201210.08.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenoj iskaznici državnog veterinarskog inspektora, graničnog veterinar-skog inspektora i službenog veterinara te znački veteri-narskog inspektoraNarodne novine br.: 93/201210.08.2012

Pravilnik o obrascima veterinarskih certifi kata za uvoz i nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica iz trećih zemaljaNarodne novine br.: 93/201210.08.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenoj iskaznici državnog veterinarskog inspektora, graničnog veterinar-skog inspektora i službenog veterinara te znački veteri-narskog inspektoraNarodne novine br.: 93/201210.08.2012.

Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mje-hura i crijeva za prehranu ljudi u Republici HrvatskojNarodne novine br.: 93/201210.08.2012.

Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti AujeszkogaNarodne novine br.: 95/201217.08.2012.

Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinjaNarodne novine br.: 96/201222.08.2012.

Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih pre-živača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članica Europske unije radi sprječavanja unoše-nja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezikaNarodne novine br.: 97/201224.08.2012.

Naredba o izmjenama Naredbe o mjerama zaštite životi-nja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom fi nanci-ranju u 2012. godiniNarodne novine br.: 100/201205.09.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu pošiljaka koje podliježu veterinarskom pregledu u prometu preko gra-nice Republike HrvatskeNarodne novine br.: 101/201206.09.2012.

Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvo-da životinjskog podrijetla iz KineNarodne novine br.: 107/201228.09.2012.

Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mje-hura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku HrvatskuNarodne novine br.: 107/201228.09.2012.

Pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Pravilnika o prometu proizvodima od tuljanaNarodne novine br.: 111/201210.10.2012.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu trećih zemalja i područja iz kojih je dozvoljen uvoz školjkaša, bodljikaša, morskih puževa i proizvoda ribarstvaNarodne novine br.: 111/201210.10.2012.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksi-malnim razinama ostatka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetlaNarodne novine br.: 111/201210.10.2012.

Naredba o izmjeni Naredbe o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz KineNarodne novine br.: 118/201226.10.2012.

Pripremio: dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.


POPIS NOVIH ČLANOVA HVK

• Lampu operacionu na stalku u odličnom stanju s tri rasvjetna tijela po-voljno prodajem. Info: 091 789 7777

• PRODAJEM: GOTOVO NOVA SERA KLIJEŠTA HAUPTNER, OPREMU ZA OBA-RANJE KONJA ORG. BERLINER HAUPTNER, NAJVEĆA BURDIZO KLIJEŠTA HA-UPTNER, TERMOKAUTER HAUPTNER, SPEKULUME ZA KRAVE I JUNICE PO GE-TZEU, RESPIRATOR RUČNI ZA TELAD, ŽIČANU SONDU PO TIGESENU I DOSTA SITNOG INVENTARA, CIJENA PO DOGOVORU. KONTAKT MOB: 098 98 26 608

BESPLATNI OGLASI

B

Stjepan Bertolović, dr. med. vet.Slavonski

Kobaš

Petar Blažević, dr. med. vet.

Vrbovec

Č

Margareta Čavlek, dr. med. vet.Krapinske

Toplice

Jelena Čuljak, dr. med. vet.

Zagreb

Natalija Čusak, dr. med. vet.

Zagreb

D

Iva Dekleva, dr. med. vet., Tar

Karla Doblanović, dr. med. vet.Svetvinčenat

F

Ljiljana Forgač, dr. med. vet.

Sesvetski Kraljevec

G

Danijela Grilec, dr. med. vet., Križevci

K

Marlena Kelher, dr. med. vet., Sisak

Valentina Kerhač, dr. med. vet.Novoselec

Marijo Kobaš, dr. med. vet.

Samobor

Slavica Kordun, dr. med. vet., Zagreb

Sanja Kranjčec, dr. med. vet.

Kučan Ludbreški

M

Milan Marić, dr. med. vet., Sisak

Goran Matijević, dr. med. vet.

Karlovac

L

Tatjana Lukes, dr. med. vet.Garešnica

N

Vedran Nervo, dr. med. vet., Križevci

P

Renato Pezelj, dr. med. vet., Zagreb

Ivan Pičman, dr. med. vet., Zagreb

Saša Planičević, dr. med. vet.

Velika Ostrna

Stipe Plazonić, dr. med. vet.Sesvetski Kraljevec

Prof. dr. sc. Maja Popović,

dr. med. vet., Zagreb

R

Marijan Radić, dr. med. vet.

Vinkovci

Prof. dr. sc. Nevenka Rudan,

dr. med. vet.Zagreb

S

Josipa Sadarić, dr. med. vet., Zagreb

Dino Stanin, dr. med. vet., Zagreb

Melani Stepić, dr. med. vet.

Bulinac

Antun Stipić, dr. med. vet., Zagreb

Milan Stupar, dr. med. vet., Zagreb

Š

Marin Špigelski, dr. med. vet.

Velika Gorica

Zrinka Štritof Majetić, dr. med. vet., Zagreb

T

Siniša Tomić, dr. med. vet.

Petrinja

Monika Torbar, dr. med. vet.

Karlovac

Davorin Trobić, dr. med. vet., Zagreb

Hrvoje Trkulja, dr. med. vet.Slavonski

Brod

Z

Mijo Zakarija, dr. med. vet.

Imotski

08.08.2012. Tomislav Vukasovi ć 50, 0012.11.2012. Stjepan Jambrošić 100, 00

Zahvaljujemo na uplatama u FOB:

FOND ZA POMOĆ OBITELJIMA POGINULIH I NESTALIH VETERINARA U DOMOVINSKOME RATU – FOB

A

2727

Poštovane kolegice i kolege,

Predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović, dana 27. studenog 2012. godine primio je de-legaciju Hrvatske veterinarske komore. U delegaciji HVK bio je predsjednik dr. sc. Saša Legen, zamjenik predsjednika Ivan Forgač, dr. med. vet., i tajnik dr. sc. Anđelko Gašpar.U jednosatnom razgovoru, razgovaralo se o aktualnoj situaciji i problematici u području veterinarstva, posebice o reformama u području veterinarstva koje su se dogodile kao posljedica usklađivanja nacio-nalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u području veterinarstva i sigurnosti hrane, kontrolnim tijelima i sustavu kontrole hrane životinjskog podrijetla, kontroli i stanju zdravlja životinja u Republici Hrvatskoj, dobrobiti životinja i problematici primjene Zakona o fi skalizaciji i prometu gotovinom u ve-terinarskoj djelatnosti.

S poštovanjem!TAJNIK HVK

dr. sc. Anđelko Gašpar, DMV

Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet., predsjednik RH Ivo Josipović, Ivan Forgač, dr. med. vet., i dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.

DELEGACIJA HVK U POSJETU PREDSJEDNIKU RH

izvor fotografi je: Ured Predsjednika, Tomislav Bušljeta


Vesna Petek, dr. med. vet., i Zoran Rogić, dr. med. vet.

1. UVOD

Svrha ovoga članka je obavijestiti kontrolna tijela i službene osobe koje provode poslove službenih kon-trola u objektima koji posluju s hranom životinjskog po-drijetla o obvezi usklađivanja subjekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s odredbama Pravilnika o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifi kacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla („Narodne no-vine“, br. 92/12). Izgled identifi kacijskih oznaka i oznaka zdravstvene ispravnosti kao i način označavanja hrane životinjskog podrijetla propisani su propisima o hrani koji se primjenjuju od 2007. godine i usklađeni su sa zakonodavstvom Europske unije.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji neke od propisanih oznaka ili dijelovi oznaka za hranu životinjskog podrijetla se mijenjaju. Subjekti u poslovanju s hranom dužni su se pravovremeno pripre-miti na način da od dana pristupanja koriste nove ozna-ke za označavanje hrane životinjskog podrijetla.

Pravilnikom o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifi kacijskim oznakama hrane životinjskog podrije-tla propisuje se:

• oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i identifi kacijske oznake kojima mora biti označena hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz odobre-nih objekata u svrhu stavljanja na tržište, • oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i identifi kacijske oznake kojima mora biti označena hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz objeka-ta odobrenih pod posebnim uvjetima u svrhu stav-ljanja na tržište, • oblik i sadržaj oznake zdravstvene ispravnosti i identifi kacijske oznake kojima mora biti označena hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz obje-kata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad (EU nesukladni objekti) u svrhu stavljanja na tržište.• oznake zdravstvene ispravnosti za meso životi-nja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za

klanje, uvjetno prikladno meso i meso proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi.

2. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENT IFI-KACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRIJE-TLA KOJA POTJEČE IZ ODOBRENIH OBJEKATA

Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz odobrenih objekata prije pristupanja RH Europskoj uni-ji (slika 2. 1) ovalnog je oblika te sadrži broj odobrenja objekta i oznake »Hrvatska« ili »HR«.

Slika 1.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi-fi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz odobrenih objekata prije pristupanja RH u članstvo Europske unije

Danom pristupanja RH u članstvo Europske unije oznaka zdravstvene ispravnosti i identifi kacijska ozna-ka za hranu životinjskog podrijetla (slika 2.2) koja po-tječe iz odobrenih objekata mora sadržavati i dvoslovnu šifru »EU« smještenu u donjem dijelu oznake ispod bro-ja odobrenja objekta.

Slika 2.2. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi-fi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz odobrenih objekata nakon pristupanja RH u članstvo Europske unije

Hrana životinjskog podrijetla proizvedena u odobre-nim objektima stavlja se na tržište RH bez ograničenja,

OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFIKACIJSKEOZNAKE HRANE ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA PRIJE I NAKONPRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE - UPRAVA VETERINARSTVA

2929

te na tržišta zemalja članica EU i trećih zemalja u skla-du s odobrenjem nadležnog tijela. Nakon pristupanja RH Europskoj uniji hrana životinjskog podrijetla pro-izvedena u odobrenim objektima moći će se stavljati na tržište u RH i zemljama članicama Europske unije bez ograničenja, a na tržište trećih zemalja u skladu s odobrenjem nadležnog tijela.

Hrana životinjskog podrijetla koja je proizvedena u objektima odobrenim od nadležnog tijela za izvoz u ze-mlje članice EU prije pristupanja RH Europskoj uniji (koji su prije pristupanja bili na SANCO listi – listi objekata iz trećih zemalja iz kojih je odobren uvoz u EU), moći će se stavljati na tržište zemalja članica EU označena identifi -kacijskom oznakom ili oznakom zdravstvenog podrijetla bez dvoslovne šifre »EU« do potrošnje zaliha oznaka, ali najkasnije do 1. srpnja 2014. godine. Sva hrana iz takvih objekata, proizvedena nakon dana pristupanja, morat će na oznaci sadržavati i dvoslovnu šifru „EU“.

3. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTI-FIKACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRI-JETLA KOJA POTJEČE IZ OBJEKATA ODOBRENIH POD POSEBNIM UVJETIMA

Hrana životinjskog podrijetla podrijetlom iz objeka-ta koji su odobreni pod posebnim uvjetima stavlja se u skladu s posebnim propisima samo na tržište RH što će vrijediti i nakon pristupanja RH Europskoj uniji. Objekti-ma odobrenim pod posebnim uvjetima rješenjem o odo-brenju pod posebnim uvjetima dodjeljuje se broj odo-brenja objekta koji sadržava oznaku »P-« ispred brojčane oznake. Za hranu podrijetlom iz ovih objekata do sada nije bio propisan poseban oblik identifi kacijske oznake, već su se na nju odnosile odredbe o označavanju propi-sane Pravilnikom o Higijeni hrane životinjskog podrijetla.

Pravilnikom o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifi kacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla propisan je okrugli oblik identifi kacijske oznake (slika 3.1) s brojem odobrenja objekta koja sadržava oznaku »P-« ispred brojčane oznake te oznakom »Hrvatska« ili »HR« za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata odo-brenih pod posebnim uvjetima kako bi se na tržištu RH razlikovala od hrane koja potječe iz odobrenih objekata.

Obveza označavanja hrane životinjskog podrijetla iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima identi-fi kacijskom oznakom okruglog oblika stupa na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji.

Slika 3.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi-fi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata odobrenih pod posebnim uvjetima nakon pristupanja RH u članstvo Europske unije

4. OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI I IDENTIFI-KACIJSKA OZNAKA ZA HRANU ŽIVOTINJSKOG PODRIJE-TLA KOJA POTJEČE IZ OBJEKATA KOJIMA JE NADLEŽNO TIJELO IZDALO PRIVREMENO ODOBRENJE ZA RAD

Tijekom pregovora s Europskom komisijom o uvjeti-ma pod kojima će RH prihvatiti i primijeniti pravnu ste-čevinu Europske unije u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fi tosanitarna politika, zatraženo je pri-jelazno razdoblje za usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije za subjekte u poslovanju s hranom u objektima u kojima se postupkom kategorizacije prove-dene 2007. i 2008. godine utvrdilo da ne udovoljavaju europskim standardima. EU nesukladni objekti kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad dužni su se uskladiti do 31. prosinca 2015. godine, a tijekom prijelaznog razdoblja dopušteno im je stavljati proizvode na tržište u RH i na tržišta trećih zemalja. Da-nom pristupanja RH Europskoj uniji hrana životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata koji su u postupku unaprjeđenja mora biti označena posebnom oznakom, različitom od oznake za hranu koja potječe iz EU su-kladnih objekata.

RH se obvezala da će godinu dana prije pristupanja EU, Europskoj komisiji predočiti oblik oznake zdravstve-ne ispravnosti i identifi kacijske oznake koje će se kori-stiti za označavanje hrane životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata koji su u postupku usklađivanja s odredbama europskih propisa što je i učinjeno tijekom kolovoza 2012.godine.

Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad (slika 4.1) oblika je kvadrata, u gor-njem dijelu sadržava oznaku »Hrvatska« ili »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj objekta.

Slika 4.1. Oznaka zdravstvene ispravnosti i identi-fi kacijska oznaka za hranu životinjskog podrijetla koja potječe iz objekata kojima je nadležno tijelo izdalo pri-vremeno odobrenje za rad

Hrana životinjskog podrijetla podrijetlom iz objeka-ta kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobre-nje za rad može se stavljati na tržište jedino u RH te prerađivati jedino u objektima kojima je nadležno tijelo izdalo privremeno odobrenje za rad u RH što će vrijediti i nakon pristupanja RH Europskoj uniji sve do isteka prijelaznog perioda.


5. OZNAKE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI ZA MESO ŽIVOTINJA PRISILNO ZAKLANIH IZVAN OBJEKATA ODOBRENIH ZA KLANJE, UVJETNO PRIKLADNO MESO I MESO PROGLAŠENO NEPRIKLADNIM ZA PREHRANU LJUDI

Danom pristupanja RH Europskoj uniji stupa na snagu obveza označavanja mesa životinja prisilno za-klanih izvan objekata odobrenih za klanje novom ozna-kom zdravstvene ispravnosti. Nova oznaka zdravstvene ispravnosti okruglog je oblika (slika 5.1) promjera 6, 5 cm unutar kojega se nalazi pravokutnik u gornjem dije-lu kojega stoji oznaka »Hrvatska« ili »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj klaonice u kojoj je obavljen post mortem pregled i obrada trupa. Od dana pristupanja RH Europskoj uniji svježe meso ili hrana životinjskog podrijetla koja sadržava sirovine podrijetlom od životi-nja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za klanje smiju se stavljati na tržište jedino na teritoriju RH.

Slika 5.1 Oznaka zdravstvene ispravnosti i identifi -kacijska oznaka za meso i proizvode od mesa životinja prisilno zaklanih izvan objekata odobrenih za klanje

Meso životinja proglašeno uvjetno prikladnim za prehranu ljudi označava se oznakom zdravstvene ispravnosti pravokutnog oblika (slika 5.2) dimenzija 6x4 cm u gornjem dijelu koje stoji oznaka »Hrvatska« ili »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj klaonice. Ovakvo meso stavlja se u javnu potrošnju u skladu s odredbama posebnih propisa.

Slika 5.2 Oznaka zdravstvene ispravnosti za meso proglašeno uvjetno prikladnim za prehranu ljudi

Meso proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi označava se oznakom oblika istostraničnog trokuta (sli-ka 5.3) veličine stranice 5 cm u gornjem dijelu kojega stoji oznaka »HR« ispod koje se nalazi odobreni broj klaonice.

Slika 5.3 Oznaka za meso proglašeno neprikladnim

za prehranu ljudi** Navedene dimenzije odnose se na oznake zdrav-

stvene ispravnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva, Pla-ninska 2a, Zagreb

mr. sc. Branka Buković-Šošić, dr. med. vet.

Zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja određena je Zakonom o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj 135/06), a Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja („Narodne novine“, broj 83/11) propisano je u kojim situacijama i kako se životinje može usmrti-ti uključujući klanje. Ovim su Pravilnikom preuzete odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja.

Navedenim Pravilnikom je izvan snage stavljen Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju

(»Narodne novine«, broj 39/08), uz iznimku neko-liko članaka koji se odnose na opće uvjete zaštite životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (uvjeti istovara životinja u klaonicama), uvjete za životinje koje nisu dopremljene u sprem-nicima, omamljivanje električnom strujom (elektrode i kupke za omamljivanje peradi) te omamljivanje svinja ugljičnim dioksidom, koji će se primjenjivati do 08. prosinca 2019. godine.

Zašto novi propis?

Direktiva Vijeća 93/119/EZ koja je preuzeta u Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (Narodne novine, broj 39/08) od svojeg donošenja

PRIMJENA PRAVILNIKAO ZAŠTITI ŽIVOTINJA U VRIJEME USMRĆIVANJA

3131

1993. godine nije bila značajnije izmijenjena niti do-punjena pa njome nisu mogle biti uzete u obzir nove metode omamljivanja i usmrćivanja životinja razvijene na temelju znanstvenih istraživanja koja su provedena nakon donošenja Direktive. Direktivom se također ne propisuje osposobljenost osoblja, a nisu propisana ni pravila za omamljivanje životinja i korištenje op-reme za sputavanje i omamljivanje. Također su ti-jekom godina među državama članicama Europske unije zamijećene velike nepodudarnosti pri provedbi Direktive (različita tumačenja i stupanj primjene) što je otvaralo mogućnost pojave velikih problema u po-gledu dobrobiti životinja, a razlike u provođenju Di-rektive mogle su utjecati i na sposobnost subjekata u poslovanju da ravnopravno sudjeluju na zajedničkom tržištu. Od donošenja Direktive 93/119/EZ, zakono-davstvo Zajednice u pogledu sigurnosti hrane, u dijelu koji se odnosi na klaonice, značajno se izmijenilo i dopunilo donošenjem propisa o higijeni hrane. Na-vedenim propisima se uvodi odgovornost subjekata u poslovanju u prehrambenoj industriji u osiguravanju sigurnosti hrane.

Utvrđeno je da se pitanja dobrobiti životinja tre-baju bolje integrirati u klaonice, njihovu izvedbu i prostorni plan, kao i opremu koja se u njima koristi. Klaonice su isto tako podložne postupku odobravanja, a konstrukciju, prostorni plan i opremu pregledava nadležno tijelo kako bi osiguralo da udovoljavaju odgovarajućim tehničkim pravilima o sigurnosti hrane.

Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrći-vanja uspostavljaju se nova pravila kao što je razvoj standardnih operativnih postupaka, osposobljenost osoblja, donose se pravila za omamljivanje i korište-nje opreme za omamljivanje, traži se udovoljavanje tehničkim pravilima vezano za izgradnju, konstrukci-ju i opremanje klaonice, imenuje se osoba odgovorna za dobrobit životinja u vrijeme usmrćivanja u što je uključeno i klanje.

Znanstvena osnova

Kao početnu točku u izradi Uredbe 1099/2009 Komisija je koristila mišljenja Europskog tijela za si-gurnost hrane (EFSA – European Food Safety Autho-rity) o aspektima dobrobiti životinja vezno za glavne sustave omamljivanja i usmrćivanja određenih vrsta životinja koja su i određenim dijelom uključena u nje-zine odredbe. Ipak, preporuke za prestanak korištenja ugljičnog dioksida za omamljivanje svinja i prestanak omamljivanja peradi u vodenoj kupki nisu uključene u novi propis, jer je procjena utjecaja pokazala da takve preporuke u ovom trenutku u Europskoj uniji nisu gos-podarski održive.

Područje primjene

Uvjeti pod kojima se usmrćuju životinje držane u svrhu proizvodnje imaju izravan ili neizravan učinak

na tržište hranom, hranom za životinje ili ostalim proizvodima te na sposobnost tržišnog natjecanja sub-jekata u poslovanju. Stoga se ovim propisom određuju pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda kao i u svrhu depopulacije i s usmrćivanjem povezanih postupaka. Pravilnik se primjenjuje na klanje životinja u klaonicama ili na farmama kao i pri usmrćivanju životinja u svrhu kontrole bolesti.

Međutim, opsegom Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja ne treba biti obuhvaćeno klanje:

a. tradicionalno uzgajanih životinja poput konja, magaraca, goveda, ovaca, koza ili svinja koje se drže i u druge svrhe poput, primjerice, kućnih ljubimaca, životinja za sajmove, radnih životinja ili u sportske svrhe (osim ako njihovo usmrćivanje dovodi do proizvodnje hrane)b. divljih ili napuštenih životinja u svrhu kontrole populacijec. gmazova i vodozemaca, jer to nisu životinje koje se uobičajeno uzgajaju u svrhu proizvodnje na području Republike Hrvatske.

Ovaj se Pravilnik također ne primjenjuje:a. ako se životinje usmrćuju:

i. tijekom pokusa koji se provode pod nadzorom nadležnog tijela

ii. tijekom lova ili sportsko-rekreacijskog ribolovaiii. tijekom kulturnih ili sportskih događaja

b. na perad, kuniće i zečeve koje je vlasnik zaklao izvan klaonice za osobnu potrošnju u kućanstvu, jer se navedeno klanje ne provodi u opsegu za koji je vjerojatno da može utjecati na sposobnost tržišnog natjecanja komercijalnih klaonica, a ni napori za otkrivanje i nadzor takvih klanja ne bi bili razmjer-ni potencijalnim problemima koje bi isti uzrokovali.Samo pojedine odredbe Pravilnika primjenjuju se

na ribe te u slučaju prisilnog usmrćivanja životinja izvan klaonice ili u slučajevima kada bi udovoljavanje ovim odredbama uzrokovalo neposredan i ozbiljan ri-zik za zdravlje ili sigurnost ljudi.

U pogledu riba primjenjuju se samo zahtjevi predviđeni člankom 3. stavkom 1. Pravilnika, a to je da životinje treba poštedjeti svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili srodnih operacija.

Pojmovi

Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja daju se nova obrazloženja pojmovima klanje i usmrćivanje te nekim drugim pojmovima. Radi lakšeg razlikovanja pojmova usmrćivanja, klanja i omamljivanja dajemo talicu usporedbe navedenih pojmova iz Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju i Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja.


Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili

usmrćivanju (NN, 39/08)Direktiva 93/119

Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (NN,

83/11)Uredba 1099/2009

OMAMLJIVANJE

postupak koji, primijenjen na životinji, uzrokuje tre-nutni gubitak svijesti koji traje do smrti životinje

svaki namjerno izazvani pro-ces koji dovodi do gubitka svijesti i osjetljivosti bez boli, uključujući svaki proces koji dovodi do trenutačne smrti životinje

USMRĆIVANJE

postupak kojim se uz-rokuje smrt životinje

bilo koji namjerno potaknuti postupak koji dovodi do smrti životinje

KLANJE

uzrokovanje smrti životi-nje njezinim iskrvarenjem

usmrćivanje životinja nami-jenjenih ljudskoj potrošnji

Neke od razlika u defi niranju pojmova je da se Pravil-nikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja klanje smatra usmrćivanjem životinja namijenjenih ljudskoj potrošnji te da su omamljivanje i usmrćivanje postupci poduzeti s namjerom da dovedu do smrti životinje.

Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja određuju se nova pravila vezano za:

a. postupke omamljivanja životinjab. uspostavu procedura sustavnog praćenja učinko-vitosti postupaka omamljivanja u klaonicamac. sastavljanje i provođenje standardnih operativnih postupaka d. osposobljavanje osoblja za provođenje usmrći-vanja i s usmrćivanjem povezanih postupakae. obvezu proizvođača opreme da osiguraju upute za upotrebu opreme za sputavanje i omamljivanje f. razvoj i distribuciju vodiča dobre prakse teg. imenovanje osobe odgovorne za dobrobit životinja.

Opći zahtjevi za usmrćivanje i s usmrćivanjem pove-zane postupke

U skladu s općim zahtjevima određenim člankom 3. Pravilnika životinje se mora poštedjeti svake nepo-trebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja ili s usmrćivanjem povezanih postupaka. Vezano za nave-deno, subjekti u poslovanju moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali da:

a. su životinjama osigurani potrebni uvjeti smješta-ja i zaštite, posebice tako da se drže čistima u pri-mjerenim temperaturnim uvjetima b. su životinje zaštićene od pada, klizanja i ozljeđi-vanja

c. se njima primjereno rukuje d. im je osigurana voda i hrana te e. se sprječava kontakt životinja, koji je moguće izbjeći, s drugim životinjama, a koji može ugroziti njihovu dobrobit.

Objekti koji se koriste za usmrćivanje i s usmrći-vanjem povezane postupke trebaju biti osmišljeni, iz-građeni, održavani i u njima se treba raditi tako da se udovolji navedenim zahtjevima, a u skladu s očekiva-nim aktivnostima objekta tijekom godine.

Omamljivanje

Metode omamljivanja

Životinje smiju biti usmrćene samo nakon oma-mljivanja u skladu s metodama i posebnim zahtjevima za primjenu metoda iz Dodatka I. Pravilnika o zašti-ti životinja u vrijeme usmrćivanja (u daljnjem tekstu: Pravilnik) (u skladu s člankom 4. Pravilnika). Pri tome se gubitak svijesti i osjeta mora održavati do smrti ži-votinje.

Ukoliko se životinje samo omamljuje (primjena metoda iz Dodatka I. Pravilnika koje ne izazivaju tre-nutačnu smrt) moraju se, što je prije moguće, provesti procedure koje osiguravaju smrt, kao što su iskrvare-nje, piting, usmrćivanje električnom strujom ili produ-ljenim uskraćivanjem kisika.

IZUZETAK je klanje u skladu sa zahtjevima vjerskih obreda, kada životinje ne moraju biti omamljene pod uvjetom da se klanje odvija u klaonici (u skladu s član-kom 4. stavkom 4. Pravilnika).

Provjere omamljivanja

Važno je istaknuti da nakon omamljivanja osobe koje su odgovorne za omamljivanje životinja moraju provjeriti učinkovitost omamljivanja kako bi osigurali da životinje ne pokazuju znakove svijesti ili osjetlji-vosti od završetka omamljivanja do smrti (članak 5. Pravilnika).

Da bi se osigurala dobrobit životinja i kvaliteta proizvoda (mesa i proizvoda od mesa), subjekt u po-slovanju mora osigurati redovite i učinkovite provje-re na dostatnom reprezentativnom uzorku životinja, uzimajući u obzir ishod prethodnih provjera te drugih čimbenika kao što su homogenost skupine životinja, korištena oprema i uključeno osoblje te o istima vodi evidenciju.

Učinkovitost svake metode omamljivanja temelji se na nadzoru ključnih parametara te redovitoj procje-ni učinkovitosti metode omamljivanja.

Subjekti u poslovanju mogu postupke provjere koristiti na način kako je opisano u vodičima dobre prakse čije se donošenje propisuje u članku 13. Pravil-nika.

Kad se provjerom utvrdi da životinja nije primje-reno omamljena, osoba odgovorna za omamljivanje

3333

mora odmah poduzeti odgovarajuće mjere kako je navedeno u standardnim operativnim postupcima sa-stavljenim u skladu s člankom 6. stavkom 2. Pravilnika, a može koristiti i one opisane u vodičima dobre prakse.

Ukoliko se životinje, u skladu sa zahtjevima vjer-skih obreda, usmrćuje bez prethodnog omamljivanja, osobe odgovorne za klanje moraju, prije oslobađanja životinja iz opreme za sputavanje, provjeriti pokazuju li životinje znakove svijesti ili osjeta prije prosljeđiva-nja na skidanje kože ili šurenje.

Procedure sustavnog praćenja u klaonicama

Sustavno praćenje učinkovitosti omamljivanja temelji se na procjeni odsutnosti svijesti i osjeta kod životinja.

Svijest životinja je zapravo njihova sposobnost izražavanja emocija i kontroliranja voljnih pokreta. Unatoč nekim iznimkama, poput elektro-imobilizacije ili ostalih provociranih paraliza, za životinju se može smatrati da je u besvjesnom stanju kada izgubi svoj prirodni stojeći položaj, kada nije u budnom stanju i ne pokazuje znakove pozitivnih ili negativnih emocija poput straha ili uzbuđenja.

Prisutnost osjeta kod životinje poglavito je njezina sposobnost da osjeća bol. Općenito, za životinju se može smatrati da ne pokazuje znakove osjeta ukoliko ne pokazuje refl ekse ili reakcije na podražaje poput zvuka, mirisa, svjetla ili fi zičkog dodira.

U skladu s člankom 16. Pravilnika, subjekt u po-slovanju mora uspostaviti i primjenjivati odgovarajuće procedure sustavnog praćenja u klaonicama koje moraju uključivati:

a. ime i prezime osoba odgovornih za proceduru sustavnog praćenjab. pokazatelje za otkrivanje znakova gubitka i pri-sutnosti svijesti ili osjeta kod životinjac. pokazatelje za otkrivanje odsutnosti znakova ži-vota u životinja koje se kolju u skladu s pravilima vjerskih obredad. kriterije kojima se utvrđuje jesu li rezultati poka-zatelja iz točki (b) i (c) zadovoljavajućie. okolnosti i/ili vrijeme u kojem se sustavno pra-ćenje treba odvijati f. broj životinja u svakom uzorku koji se mora pre-gledati tijekom sustavnog praćenjag. primjerene procedure kojima se osigurava da se u slučaju neudovoljavanja kriterijima iz točke (e) provedu ponovne provjere postupaka omamljiva-nja ili usmrćivanja u svrhu prepoznavanja uzroka koji su doveli do navedenih nedostataka i promje-ne koje su nužne za takve postupke.Subjekti u poslovanju moraju uspostaviti posebne

procedure sustavnog praćenja za svaku liniju klanja. Pri određivanju učestalosti provjera u obzir se uzi-

ma glavne čimbenike rizika poput promjena u pogledu

vrsta ili veličine životinja za klanje ili način rada oso-blja te se uspostavlja u svrhu osiguravanja rezultata s visokom razinom pouzdanosti. Subjekti u poslovanju mogu koristiti procedure sustavnog praćenja kako je opisano u vodičima dobre prakse iz članka 13. Pravil-nika.

Standardni operativni postupci

Na dobrobit životinja uvelike utječe dnevno upra-vljanje postupcima u klaonici, a pouzdani se rezultati mogu dobiti samo ukoliko subjekti u poslovanju razviju alate za sustavno praćenje kako bi pratili učinke pro-vedenih operacija. Stoga subjekti u poslovanju imaju obvezu razviti standardne operativne postupke u svim fazama proizvodnog ciklusa, a oni trebaju biti temelje-ni na riziku. Međutim, subjekt u poslovanju može ko-ristiti i one standardne operativne postupke opisane u vodičima dobre prakse iz članka 13. Pravilnika.

Standardni operativni postupci trebaju uključivati jasne ciljeve, odgovorne osobe, način djelovanja, mjer-ljive kriterije, ključne parametre određene za svaki postupak omamljivanja na način koji osigurava pri-mjereno omamljivanje svih životinja kao i postupke za sustavno praćenje i vođenje evidencije. U skladu s navedenim člankom 6. Pravilnika propisuje se da stan-dardni operativni postupci koji se odnose na omamlji-vanje moraju sadržavati:

a. preporuke proizvođačab. za svaku metodu omamljivanja koja se koristi, ključne parametre iz Poglavlja I. Dodatka I. Pravil-nika te osigurati njihovu učinkovitost pri omamlji-vanju životinja ic. precizno određene mjere koje se moraju prove-sti kada provjere omamljivanja ukazuju da životi-nja nije primjereno omamljena ili, u slučaju životi-nja koje su zaklane u skladu sa zahtjevima vjerskih obreda (članak 4. stavak 4.) da životinja i dalje po-kazuje znakove života.

Osposobljavanje osoblja

Dobro osposobljeno i stručno osoblje poboljšava ru-kovanje životinjama u svim fazama procesa u klaonici. Stručna sposobnost s obzirom na dobrobit životinja po-drazumijeva znanje o temeljnim obrascima ponašanja i potrebama dotične životinjske vrste, kao i prepozna-vanje znakova svijesti i osjeta, prvenstveno bola i neu-gode, zatim sposobnost procjene rada korištene op-reme za omamljivanje. Osoblje koje provodi određene operacije klanja i osoblje koje nad-gleda operacije sezonskog usmrćivanja krznaša mora posjedovati uvjerenje o osposobljenosti u skladu s operacijama koje provode kako je određeno člankom 7. Pravilnika. Uvjerenje o osposobljenosti za ostalo osoblje koje pro-vodi usmrćivanje životinja npr. u svrhu kontrole bolesti životinja nije potrebno osigurati.

Postupci u klaonici za koje je potrebno osigurati os-posobljenost osoblja u skladu s člankom 21. Pravilnika su:


a. rukovanje životinjama i briga o životinjama prije sputavanjab. sputavanje životinja u svrhu omamljivanja ili usmrćivanjac. omamljivanje životinjad. procjena učinkovitosti omamljivanjae. vješanje živih životinja na primjerenu opremu ili dizanje živih životinjaf. iskrvarivanje živih životinjag. klanje u skladu sa zahtjevima vjerskih obreda.

Oprema za sputavanje i omamljivanje

Sputavanje životinja je nužno za sigurnost osoblja kao i pravilnu primjenu nekih metoda omamljivanja. Međutim, sputavanje vrlo često dovodi do nelagode životinja i stoga se treba primjenjivati što je kraće moguće.

Životinje također mogu patiti kada postupci oma-mljivanja ne uspiju. Ovim se Pravilnikom predviđa korištenje primjerene pričuvne opreme za podršku postojećoj opremi za omamljivanje koja bi bila dostup-na radi smanjivanja boli, nelagode ili patnje životinja.

Oprema za sputavanje životinja, uključujući opre-mu za sputavanje glave koristit će se tek kad je oso-ba koja je zadužena za omamljivanje ili iskrvarivanje spremna životinju omamiti ili iskrvariti što je prije moguće.

Preživači koji se za potrebe obrednog klanja kolju bez omamljivanja trebaju biti individualno i mehanički sputani.

Uputa za upotrebu opreme

Oprema za omamljivanje životinja razvijena je i osmišljena tako da osigura učinkovito omamljivanje u skladu s propisanim parametrima. Stoga se člankom 8. Pravilnika od proizvođača traži da za proizvode koje stavljaju na tržište osiguraju primjerene upute o nji-hovoj upotrebi, održavanju i provjeravanju te takve upute javno objave putem interneta.

U uputama se mora detaljno navesti:a. vrste, kategorije, količine i/ili mase životinja za koje se oprema namjerava koristitib. preporučeni parametri koji odgovaraju različitim okolnostima upotrebe, uključujući ključne parame-tre iz Poglavlja I. Dodatka I. Pravilnikac. postupak za sustavno praćenje učinkovitosti opreme za omamljivanje, u skladu s odredbama Pravilnika id. preporuke za održavanje i, tamo gdje je to nužno, kalibraciju opreme za omamljivanje.

Upotreba opreme za sputavanje i omamljivanje

Kako bi se osigurala učinkovitost opreme, potrebno je opremu za omamljivanje i sputavanje primjereno održavati. Oprema koja se intenzivno koristi može zahti-

jevati zamjenu određenih dijelova, a čak i oprema koja se tek povremeno koristi može izgubiti na učinkovitosti zbog korozije ili ostalih okolišnih čimbenika. Neka op-rema isto tako treba biti precizno kalibrirana.

Subjekti u poslovanju moraju osigurati da se sva oprema koja se koristi za sputavanje i omamljivanje održava i provjerava u skladu s uputama proizvođača, da provjeru obavljaju osobe koje su za tu svrhu poseb-no osposobljene te o istome vodi evidenciju.

Vodiči dobre prakse

Vodiči dobre prakse koje sastavljaju organizacije subjekata u poslovanju vrijedni su instrumenti koji subjektu u poslovanju pomažu da udovolje određenim zahtjevima zakonodavstva, poput, primjerice, razvoja i provedbe standardnih operativnih postupaka te proce-dura sustavnog praćenja u klaonicama. S obzirom na navedeno, u skladu s člankom 13. stavkom 2. Pravilni-ka, organizacije subjekata u poslovanju, vodiče koje su razvili distribuiraju:

a. u dogovoru s predstavnicima nevladinih orga-nizacija, nadležnog tijela i drugih zainteresiranih stranaka ib. uzimajući u obzir znanstvena mišljenja iz članka 20. stavka 1. točke (c) Pravilnika.Mogu se koristiti samo vodiči dobre prakse proci-

jenjeni od nadležnog tijela kako bi se osiguralo da su razvijeni u skladu s odredbama članka 13. stavka 2. Pravilnika i da su u skladu s važećim smjernicama Eu-ropske unije.

Nadležno tijelo ima obvezu proslijediti Europskoj komisiji sve vodiče dobre prakse koje je procijenilo.

Osoba odgovorna za dobrobit životinja

Iskustvo stečeno u nekim državama članicama Eu-ropske unije pokazalo je kako je imenovanje posebno kvalifi cirane osobe za dobrobit životinja koja koor-dinira i prati provedbu operativnih postupaka za do-brobit životinja pokazalo značajne koristi za dobrobit životinja. Stoga subjekt u poslovanju mora za svaku klaonicu odrediti osobu odgovornu za dobrobit životi-nja koja im pomaže u osiguranju provođenja odredaba ovoga Pravilnika.

Osoba za dobrobit životinja:a. treba imati dovoljne ovlasti i tehničku stručnost kako bi osoblju osigurala odgovarajuće smjernice za klanje (mora imati potvrdu o osposobljenosti za sve postupke u klaonici za koje je odgovorna)b. je odgovorna izravno subjektu u poslovanju i njemu izravno podnosi izvješće o događanjima koji se odnose na dobrobit životinjac. mora imati ovlasti da od osoblja klaonice zatraži provođenje bilo kojih postupaka koji su neophodni radi osiguravanja udovoljavanja odredbama ovoga Pravilnika

3535

d. vodi evidenciju o poduzetim mjerama za pobolj-šanje dobrobiti životinja u klaonici u kojoj obavlja svoje zadaće i čuva je najmanje godinu dana.

IZUZETAKKako u malim klaonicama koje kolju manje od

1.000 jedinica životinja za klanje ili 150.000 ptica ili kunića godišnje nema tako složenog sustava upravl-janja u svrhu provođenja ovoga propisa, ne zahtijeva se imenovanje osobe odgovorne za dobrobit životinja jer bi isto bilo u nesrazmjeru s ciljevima kojima se u tim slučajevima teži.

»Jedinica životinja za klanje« je standardna mjerna jedinica koja omogućuje okupljanje različitih kategorija životinja za klanje u svrhu uspoređivanja. Za određiva-nje broja jedinica životinja za klanje koriste se sljedeće stope konverzije:

Vrsta i kategorija životinja Jedinica životinja za klanjeodrasla goveda 1ostala goveda 0, 50

svinje (>100 kg žive vage) 0, 20

ostale svinje 0, 15

ovce i koze 0, 10

janjad, jarad i prasad (< 15 kg žive vage) 0, 05

Uređenje, konstrukcija i oprema klaonicaSubjekti u poslovanju moraju osigurati da uređenje

i konstrukcija klaonica te oprema koja se u njima koristi udovoljavaju odredbama Dodatka II. Pravilnika (vezano za članak 14. Pravilnika).

Kad se to zahtijeva, subjekti u poslovanju nadležnom tijelu podnose za svaku klaonicu sljedeće podatke:

a. najveći broj životinja po satu za svaku liniju klan-jab. kategorije životinja i njihovu masu za koje se može koristiti oprema za sputavanje ili omamljivan-je ic. najveći kapacitet svakog prostora u depou.Navedene informacije nadležno tijelo procjenjuje

prilikom odobravanja klaonice.

Rukovanje životinjama i njihovo sputavanje u kla-onicama

Subjekti u poslovanju moraju osigurati udovolja-vanje operativnim pravilima za klaonice iz Dodatka III. Pravilnika (dolazak životinja u klaonicu i njihovo kretanje, rukovanje životinjama, dopunska pravila za sisavce u privremenom smještaju prije klanja osim kunića i zečeva i iskrvarivanje životinja).

Sve životinje koje se usmrćuje bez prethodnog omamljivanja u svrhe obrednog klanja moraju biti pojedinačno sputane. Preživači se moraju sputati mehanički.

Ne smiju se koristiti sustavi za sputavanje goveda okretanjem u obrnuti položaj ili bilo koji neprirodni položaj osim u slučaju klanja životinja u obredne svrhe i pod uvjetom da su takvi sustavi opremljeni napravom koja sputava bočne i vertikalne kretnje glave te da ih se može prilagoditi veličini životinje.

Pojedini postupci sputavanja životinja su zabranjeni i to:

a. vješanje ili podizanje životinja pri svijestib. mehaničko sputavanje ili učvršćivanje nogu kao i papaka ili kopita životinjac. presijecanje leđne moždine, na primjer korištenjem šiljatog instrumenta ili bodeža id. upotreba električne struje za imobilizaciju životinje koja ne omamljuje ili ne usmrćuje životinju pod kontroliranim uvjetima, posebice svaka vrsta električne struje koja ne prolazi prvo kroz mozak.

Prisilno usmrćivanje

U slučaju prisilnog usmrćivanja posjednik životinja mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi se životinju usmrtilo što je prije moguće.

Metode omamljivanja

Popis metoda omamljivanja i s omamljivanjem povezani specifi čni zahtjevi prikazani su u Dodatku I. Poglavlju I. Pravilnika i dijele se na: mehaničke metode, metode koje uključuju primjenu električne struje, metode koje uključuju primjenu plina te injekcijska ap-likacija sredstva za usmrćivanje.

U skladu s popisom metoda, ugljični dioksid pri vi-sokim koncentracijama (više od 80%) može se koristiti samo za klanje svinja te za usmrćivanje peradi (osim pataka i gusaka), kuna, činčila i svinja.

Ako se perad prije klanja omamljuje ugljičnim di-oksidom, za navedenu svrhu se može koristiti samo ugljični dioksid u dvije faze i to prvo izlaganje peradi koncentraciji od 40 % ugljičnog dioksida nakon čega se, kada su životinje izgubile svijest, ponavlja izlaganje višoj koncentraciji ugljičnog dioksida.

Korištenje ugljičnog monoksida nije dopušteno u svrhu klanja, već samo za usmrćivanje peradi, prasadi i krznaša.

U Poglavlju II. Dodatka I. Pravilnika donose se i posebni zahtjevi za određene metode te ovdje, u skraćenom obliku, navodimo samo neke od zahtjeva koji predstavljaju novost:

a. pištolj s nepenetrirajućim klinom koristi se samo za preživače koji su lakši od 10 kg žive vageb. dislokacija vrata i perkusivni (mehanički) udarac u glavu mogu se koristiti samo kao pomoćne metode pri klanju ili za depopulaciju, pri čemu jedna osoba ne smije usmrtiti više od 70 životinja na dan. Ručna dislokacija vrata ne smije se koristiti na životinjama koje su teže od tri kilograma žive vage.


c. oprema za omamljivanje električnom strujom (osim opreme za omamljivanje peradi i omam-ljivanja u vodenoj kupki) mora biti postavljena s napravom koja prikazuje i bilježi pojedinosti o ključnim parametrima primijenjene električne struje za svaku životinju pojedinačnod. za omamljivanje peradi električnom strujom u vodenoj kupki propisuju se posebni zahtjevi s obzirom na jačinu i frekvenciju struje te ista mora biti povezana s opremom za bilježenje pojedinih parametara električne struje (ne odnosi se na svaku životinju). U Dodatku II. točki 5. Pravilnika, vezano za opremu

za omamljivanje u vodenoj kupki, propisuje se da na liniji za sputavanje životinja vješanjem, ptice koje su u svjesnom stanju ne smiju visjeti na njima dulje od jedne minute, dok patke, guske i pure koje su u svjes-nom stanju ne smiju visjeti dulje od dvije minute.

U Dodatku III. točki 3. Pravilnika pri iskrvarenju životinja zahtijeva se da:

a. u slučaju samo omamljivanja ili klanja u skladu s vjerskim pravilima, dvije karotidne arterije ili žile iz kojih one izlaze moraju biti sustavno prerezaneb. se ptice mogu klati automatskim rezačem vra-tova samo ako se može potvrditi da su ti rezači učinkovito prerezali obje krvne žile.

Mjere u slučaju neudovoljavanja odredbama Pravil-nika

Nadležno tijelo može:a. zahtijevati od subjekata u poslovanju da izmijene i dopune svoje standardne operativne postupke te osobito da uspore ili zaustave proizvodnjub. zahtijevati od subjekata u poslovanju da pojačaju učestalost provjera iz članka 5. Pravilnika i izmijene i dopune procedure sustavnog praćenja iz članka 16. Pravilnikac. ukinuti i oduzeti potvrdu o osposobljenosti iz-danu na temelju Pravilnika osobi koja više ne po-kazuje dovoljnu osposobljenost, znanje i svjesnost o svojim zadaćama tijekom provođenja operacije za koju je potvrda izdanad. oduzeti ovlasti iz članka 21. stavka 3. Pravilnika e. zahtijevati izmjenu i dopunu uputa iz članka 8. Pravilnika uzimajući u obzir znanstvena mišljenja dobivena na temelju članka 20. stavka 1. točke (b) Pravilnika.

Prijelazno razdoblje

Do 08. prosinca 2015. godine potvrde o osposo-bljenosti mogu se izdati osobama koje dokažu da ima-ju najmanje trogodišnje stručno iskustvo. Nakon toga datuma za sve osoblje je obvezno osposobljavanje na tečajevima.

Do 8. prosinca 2019. godine članak 14. stavak 1. (uključujući Dodatak II.) Pravilnika primjenjuje se

samo na nove klaonice ili na novo uređene, izgrađene ili opremljene klaonice na koje se odnose odredbe Do-datka II, pod uvjetom da su započele s radom nakon 01. siječnja 2013. godine.

Do 8. prosinca 2019. godine trebaju se nastaviti primjenjivati zahtjevi Pravilnika o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju iz 2008. godine koji se odnose na prostorni plan, konstrukciju i opremu klaonica (članak 26. stavak 2. Pravilnika o zaštiti životinja u vri-jeme usmrćivanja).

Zaključno

Odredbe članka 14. stavka 1. (uključujući Dodatak II.) Pravilnika se nakon 8. prosinca 2019. godine prim-jenjuju na sve objekte.

Literatura:1. Zakon o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj 135/06)

2. Pravilnik o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja („Narodne novine“, broj 83/11), http://www.mps.hr/default.aspx?id=6964

3. Pravilnik o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (»Narodne novine«, broj 39/08)

4. Uredba Vijeća (EZ) br. 1099/2009 o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja, http://ec.europa.eu/food/animal/welfare/slaughter/ce_proposal_animal_time_killing_en.htm

5. Direktiva Vijeća 93/119/EZ o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju

6. Scientifi c Report of the Scientifi c Panel for Animal Health and Welfare on a request from the Commission related to welfare aspects of animal stunning and killing methods (Question N° EFSA-Q-2003-093) accepted on the 15th of June 2004, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/45.htm

7. The EFSA Journal (2006) 326, 1-18, ”The welfare aspects of the main systems of stunning and killing applied to commercially farmed deer, goats, rabbits, ostriches, ducks, geese and quail”, http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/326.htm

Sa svim upitima vezanim za provođenje Pravilnika o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (NN, 83/11) može-te se obratiti kontakt osobi mr.sc. Branki Buković Šošić, dr. med. vet., voditeljici Odjela za zaštitu životinja, na e-mail: [email protected] , na broj telefona: 01/6443 854 ili na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava veterinarstva, Pla-ninska 2a, Zagreb

Dodatne informacije se nalaze na mrežnim stranica-ma Ministarstva poljoprivrede na poveznici: http://www.mps.hr/dafault.aspx?id=6964 .

3737

VETERINARSKI FAKULTET

Na 5. hrvatskom veterinarskom kongresu koji je odr-žan od 10. do 13. listopada 2012. u Tuheljskim toplica-ma grupa entuzijasta pokrenula je inicijativu za osni-vanje AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, skraćeno AMAC–VEF.

Inicijativa je uskoro i službeno realizirana, na Osni-vačkoj skupštini održanoj 22. listopada 2012. u sjednič-koj dvorani Veterinarskoga fakulteta. Sjednici u nazočili prof. dr. sc. Alen Slavica (uvodničar i član radnog pred-sjedništva), prof. dr. sc. Tomislav Dobranić (član radnog predsjedništva i ovjerovitelj zapisnika), prof. dr. sc. Mari-na Pavlak, prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, prof. dr. sc. Goran Bačić, dr. sc. Dean Konjević, Alen Hrasnik, dr. med. vet., Marko Poletto, dr. med. vet., Snježana Zrilić (zapisničar-ka), dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, predsjednik Hrvatske veterinarske komore i dr. sc. Anđelko Gašpar, tajnik Hr-vatske veterinarske komore (član radnog predsjedniš-tva i ovjerovitelj zapisnika).

Udruga je osnovana jednoglasno, javnim glaso-vanjem, nakon čega je usvojen i temeljni akt Udruge, njezin Statut. Za predsjednika Udruge izabran je dr. sc. Dean Konjević, za dopredsjednika doc. dr. sc. Hrvoje Lu-cić, za tajnika dr. sc. Anđelko Gašpar te za blagajnicu Snježana Zrilić, dr. med. vet. Izabrani su i članovi Pred-sjedništva: dr. sc. Dean Konjević, doc. dr. sc. Hrvoje Lucić, doc. dr. sc. Kristina Matković, prof. dr. sc. Marina Pavlak, prof. dr. sc. Goran Bačić, dr. sc. Ivan Križek te mr. sc. Ivica Vujević, članovi Nadzornog povjerenstva: dr. sc. Mirja-na Mataušić Pišl, dr. sc. Saša Legen, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, naslovni profesor dr. sc. Željko Cvetnić te prof. dr. sc. Alen Slavica (predsjednik) i članovi Suda časti: prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura (predsjednica), prof. dr. sc. Josip Kos, prof. dr. sc. Željko Grabarević, prof. dr. sc. Petar Džaja te Ivan Forgač, dr. vet. med. Prema odlu-ci osnivačke skupštine, Udrugu zastupaju predsjednik, dopredsjednik i tajnik. Pokrenut je i postupak za upis AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Ve-terinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Očekuje se skoro otvaranje elektroničke adrese Udruge, te odgovarajućeg odjeljka na mrežnim strani-cama Veterinarskog fakulteta.

Prema Statutu, Udruga je neprofi tna pravna osoba. Njezini su ciljevi i zadaće:

• povezivanje bivših studenata, diplomanata i pri-jatelja te njegovanje ljubavi, odanosti i zahvalnosti prema Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu, Sveučilištu u Zagrebu te općenito hrvatskim

sveučilištima, domovini Hrvatskoj i prijateljskim ze-mljama u kojima žive Hrvati;• promicanje ugleda Veterinarskog fakulteta kod nas i u svijetu;• skrb za razvitak i napredak Veterinarskog fakulte-ta Sveučilišta u Zagrebu;• njegovanje i razvitak veterinarskog poziva i vete-rinarstva u cjelini;• utjecaj na stvaranje javnog, znanstvenog i struč-nog mišljenja te stajališta u svim bitnim pitanjima u veterinarstvu;• promicanje ugleda struke;• jačanje suradnje te stvaranje veza između di-plomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu i to: povezivanjem u svjetsku akademsku mrežu razmjenom informacija i usklađenim akcijama, okupljanjem članova na struč-nim, znanstvenim i društvenim sastancima, zatim poticanjem i pomaganjem znanstvenih, razvojnih, stručnih, izdavačkih i drugih projekata, pomaganjem u razmjeni nastavnika i studenata te povezivanjem s iseljenim doktorima veterinarske medicine diljem svijeta te uspostavom i razvitkom suradnje sa slič-nim udrugama kod nas i u svijetu.Udruga će djelovati samostalno, te uz učinkovitu

suradnju s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim insti-tucijama, komorama, društvima te drugim tijelima i or-ganizacijama koje se bave veterinarskom djelatnošću. Udruga će koordinirati djelovanje svojega članstva u zemlji i inozemstvu, upoznavati članstvo s radom i ži-votom Veterinarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te ostalih hrvatskih sveučilišta, sveučilišnih udruga te AMAC/AMCA udruga u zemlji i inozemstvu, povezivati članstvo radi suradnje na znanstveno-nastavnim i struč-no-nastavnim zadatcima, pomagati pri zapošljavanju nezaposlenih članova, posebice mlađih kadrova, izda-vati glasilo Udruge i druge prigodne publikacije, osi-guravati materijalna sredstva za ostvarenje ciljeva i djelatnosti, organizirati društveni život članstva, javne tribine i skupove i slične manifestacije.

Udruga je prvi put predstavljena javnosti na Sveča-noj sjednici Veterinarskog fakulteta, u povodu njegova 93. rođendana.

Prve sekcije Udruge su glazbena i sportska sekcija te klub prijatelja VEF-a, koji organizira stručna i znan-stvena predavanja naših članova iz zemlje i inozemstva.

Prof.dr.sc. Alen Slavica

OSNOVANA Udruga AMAC Veterinarskoga fakulteta


O Zboru „Ab ovo“Akademski zbor Veterinarskog fakulteta u Zagrebu „Ab ovo“ osnovan je 14. veljače 2011. godine na ideju i inici-

jativu prof. dr. sc. Nine Poljičak Milas i prof. dr. sc. Nenada Turka, prodekana za poslovanje. U sastavu Zbora djeluje i Gudačko-puhački orkestar. Zbor nastupa na promocijama i raznim manifestacijama vezanim uz Veterinarski fakul-tet i veterinarsku struku. U organizaciji Zbora održavaju se i izložbe umjetničkih djela terenskih veterinara, djelat-nika i studenata fakulteta te članova Zbora. Predsjednica Zbora je prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas, dopredsjednica doc. dr. sc. Kristina Matković, tajnica mr. sc. Radmila Raguž-Đurić, a voditelj Gudačko-puhačke sekcije je doc. dr. sc. Hrvoje Lucić. Zborom ravna maestro Josip degl’ Ivellio, a članovi Zbora većinom su studenti Veterinarskog fakulteta te aktivni i umirovljeni djelatnici, no naše redove popunjavaju i prijatelji željni pjevanja i druženja kroz umjetnost.

Osnivanjem AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zbor je postao njegova glazbena sekcija.

Prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas

POZIVAMO SVE ČITATELJE HRVATSKOGA VETERINARSKOGA VJESNIKA, DOKTORE I STUDENTE VETERINARSKE MEDICINE, VETERINARSKE TEHNIČARE I SVE DJE-LATNIKE VETERINARSKIH INSTITUCIJA DA SE PRIDRUŽE ZBORU VETERINARA KAO

PJEVAČI, SVIRAČI ILI LJUBITELJI GLAZBE I PJEVANJA.Osoba za kontakt: prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas

Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultetZavod za patološku fi ziologiju, Zagreb, Heinzelova 55

e-pošta: [email protected], tel. 01 2390 182

Do sljedećega susreta,

Nina

3939

Sveučilište u ZagrebuVeterinarski fakultetKlasa: 640-01/12-01/12Ur.broj: 251-61-01/139-12-1Zagreb, 22. listopada 2012.

ZAPISNIKsa sjednice Osnivačke skupštine AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu održane 22. listopada 2012. godine u Sjedničkoj dvora-ni Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, s početkom u 10.00 sati.Sjednici su bili nazočni sljedeći članovi: prof. dr. sc. Alen Sla-vica, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, prof. dr. sc. Marina Pavlak, prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, prof. dr. sc. Goran Bačić, dr. sc. Dean Konjević, Alen Hrasnik, dr. med. vet., Marko Poletto, dr. med. vet., Snježana Zrilić, dr. med. vet., dr. sc. Saša Legen, pred-sjednik Hrvatske veterinarske komore i dr. sc. Anđelko Gašpar, tajnik Hrvatske veterinarske komore.Nakon uvodnih riječi prof. dr. sc. Alena Slavice za zapisničar-ku je jednoglasno izabrana Snježana Zrilić, dr. med. vet., a za ovjerovitelje zapisnika izabrani su prof. dr.sc. Tomislav Dobra-nić i dr. sc. Anđelko Gašpar.Za članove radnog Predsjedništva izabrani su jednoglasno:

1. Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić2. Prof. dr. sc. Alen Slavica3. Dr. sc. Anđelko Gašpar

Predložen je i jednoglasno usvojen sljedeći:

DNEVNI RED

1. Donošenje odluke o osnivanju Udruge AMAC-VEF2. Prihvaćanje Statuta3. Izbor članova tijela upravljanja Udruge4. Donošenje odluke o davanju ovlaštenja za zastupanje Udruge5. Donošenje odluke o pokretanju postupka za upis u Re-gistar udruga6. Razno

Ad 1.Jednoglasno, javnim glasovanjem usvojena je odluka o osni-vanju AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Vete-rinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa sjedištem u Za-grebu, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55.

Ad 2.Nakon čitanja i kraće rasprave usvojen je Statut AMAC Udru-ge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ad 3.Za predsjednika Udruge jednoglasno je izabran dr. sc. Dean Ko-njević, Dipl. ECZM, a za dopredsjednika doc. dr. sc. Hrvoje Lucić. Za tajnika Udruge jednoglasno je izabran dr. sc. Anđelko Gašpar.

Za blagajnicu Udruge jednoglasno je izabrana Snježana Zrilić, dr. med. vet.

Za članove Predsjedništva izabrani su jednoglasno:

1. Dr. sc. Dean Konjević2. Doc. dr. sc. Hrvoje Lucić3. Doc. dr. sc. Kristina Matković4. Prof. dr. sc. Marina Pavlak5. Prof. dr. sc. Goran Bačić6. Dr. sc. Ivan Križek7. Mr. sc. Ivica Vujević

Za članove Nadzornog povjerenstva jednoglasno su izabrani:

1. Dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl2. Dr. sc. Saša Legen3. Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić 4. Prof. dr. sc. Željko Cvetnić, naslovno zvanje5. Prof. dr. sc. Alen Slavica

Za predsjednika Nadzornog povjerenstva jednoglasno je iza-bran prof. dr. sc. Alen Slavica.

Za članove Suda časti izabrani su jednoglasno:

1. Prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura2. Prof. dr. sc. Josip Kos3. Prof. dr. sc. Željko Grabarević4. Prof. dr. sc. Petar Džaja5. Ivan Forgač, dr. vet. med.

Za predsjednicu Suda časti jednoglasno je izabrana prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura.

Ad 4. Jednoglasno je donijeta odluka o davanju ovlaštenja za zastu-panje AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Vete-rinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predsjedniku dr. sc. Deanu Konjeviću, dopredsjedniku doc. dr. sc. Hrvoju Luciću i tajniku dr. sc. Anđelku Gašparu.

Ad 5.Jednoglasno se donosi odluka o pokretanju postupka za upis AMAC Udruge diplomiranih studenata i prijatelja Veterinar-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Ad 6. RaznoAlen Hrasnik, dr. med. vet. otvorit će elektroničku adresu AMAC-VEF Udruge te na mrežnim stranicama Veterinarskog fakulteta oformiti odjeljak za AMAC-VEF Udrugu.

Također, članovi su raspravljali o visini članarine koja će biti utvrđena na nekoj od sljedećih sjednica. Dogovoreno je da se izrade pristupnice za članove AMAC-a, kao i idejno rješe-nje članskih iskaznica, te da se nakon provedenog postupka registracije oglasi postojanje Udruge putem pisanih i elektro-ničkih medija.

Sastanak je završio u 10.45 sati.

Zapisničarka: Ovjerovitelji zapisnika:Snježana Zrilić, dr. med. vet. Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić

Dr. sc. Anđelko Gašpar

Vjekoslava Heinzela br. 55, 10000 Zagreb e-pošta: [email protected] - http://www.vef.unizg.hr

MB: 322 57 55 – Žiro-račun: 2360000-1101354554 Zagrebačka banka d.d. – OIB: 36389528408


BROJ ČLANSKE ISKAZNICE

ISPUNJAVA AMAC-VEF

PRISTUPNICAZA UPIS U AMAC

Udrugu diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

OIB (osobni identifi kacijski broj)IMEIME OCAPREZIMEROĐENO PREZIMESPOLDATUM ROĐENJAMJESTO ROĐENJADRŽAVA ROĐENJA

M Ž

MJESTO i GODINA DIPLOMIRANJAAKADEMSKI STUPANJADRESA STANOVANJA:POŠTANSKI BROJ i MJESTOULICA i KUĆNI BROJŽUPANIJATELEFON/MOBITELE-MAIL

ZNANJE STRANIH JEZIKA

PODRUČJE ZAPOSLENJA

POLOŽAJ ZAPOSLENJA

ZAPOSLEN U:

DRŽAVNO PRIVATNO

ZAPOSLEN NEZAPOSLEN VOLONTER UMIROVLJENIK

DATUM ZAPOSLENJA

Mjesto i datum: ___________________ Potpis: ______________________

MOLIMO POPUNJENU PRISTUPNICU POSLATI U AMAC-VEFpoštom, faksom ili e-mailom

AMAC-VEFHeinzelova 55, 10000 ZAGREB

tel: 01/2390100fax: 01/2441-390

e-mail: [email protected]

Pristupnicu u elektroničkom obliku možete pronaći i na stranici www.vef.unizg.hr/amac

4141

��

CIJENA I TROŠKOVI DOSTAVE

ZBIRKE

Cijena: 449,00 kn

(trošak dostave uračunat u cijenu)

��

ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU2011 - NADOPUNA

Par

tner

pr

ojek

ta:ZADOVOLJAVA NORMUHRN EN ISO/

IEC 17020:2005

Priručnik je formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova zakona i

pravilnika koji obuhvaćaju:

Sve dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u veterinar-

.

FORMAT PRIRUČNIKA

uveza uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod učestalog kori-

PROMJENE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA

Priručnik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi usuglašenoj

-

NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA

Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete posla-

ti na adresu izdavača (

), pu-

tem Interneta ( )

ili putem faksa ( ) na osnovu koje ćemo Vam poslati po-

učnik j

vilnika

dodat

MAT

uve

MJE

ik

t

pp

Priru

prav

Sve d

FORM

uveza

PROM

Priručni

t

ili p

Usuglašeno sa

zakonskom

regulativom

a

SVI

ww

w.p

ropi

si-z

ov.c

om

��!��"


U Velikoj predavaonici Fakulteta, 13.11.2012. u 11.00 sati, započela je svečana sjednica Fakultetskog vijeća u koju nas je i ove godine uveo gosp. Branko Uvodić. Na-stavnike, studente, zaposlenike i brojne goste pozdravio je dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić. U svom uvodnom govoru dekan se osvrnuo na aktualnu situaciju u struci, znanosti i obrazovanju, naglasivši kako je rastuća kom-pleksnost biomedicinskih istraživanja utjecala ne samo na čvršće povezivanje bazičnih i kliničkih znanstvenika te brži transfer znanosti u praksu nego i na korjenite promjene u nastavnim programima, metodologiji pouča-vanja te hijerarhiji znanja. Istaknuo je važnost međuna-rodne suradnje ostvarene u obliku razmjene studenata i nastavnog osoblja putem programa CEEPUS i ERASMUS te organizacijom međunarodnih radionica, kongresa i ljetnih škola. Također, u skladu s promicanjem sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja jest uska su-radnja s veterinarskim ustanovama u zemlji – Hrvatskim veterinarskim institutom, Hrvatskom veterinarskom ko-morom, Upravom veterinarstva Ministarstva poljoprivre-de te veterinarskim stanicama, ambulantama i drugim organizacijama u kojima studenti imaju izvanfakultetsku nastavu. Istaknuo je i važnost znanstvenoistraživačkog rada temeljenog na brojnim projektima, kao i cjeloživot-

nog učenja koje se provodi u obliku raznih tečajeva u organizaciji Fakulteta.

Osim dekana, nazočnima su se s nekoliko riječi obra-tili i uzvanici. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš u ime prorektorice za studente i studije prof. dr. sc. Blaženke Divjak, koja je također prisustvovala sve-čanoj sjednici, rekao je da je Veterinarski fakultet vrlo jak, ako ne i najjači fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ne samo u studijskom i znanstvenom smislu nego i zbog širokog spektra drugih aktivnosti u koje je uključen te povezano-sti s društvom, okolišem i strukom. Taj uspjeh i položaj ne bi bili tako čvrsti da i druga dva stupa u trokutu nisu čvrsta. Istraživanje je ključno – bez istraživačkog teme-lja i stalne aktivnosti ne bi bilo niti uspješne primjene. Upravo zbog toga treba biti čvrst u tome da se obrane interesi istraživačke zajednice te da se ono što je do sada postignuto i održi. Tek kada se svakom članu sveučilišne zajednice omogući da istraživački interes razvija od mla-dih dana pa do kraja karijere mogu se očekivati vrhunski rezultati. Sveučilište u Zagrebu može se pohvaliti time da se nalazi na listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu, a želja je da se to i održi. Za to je potreban dugotrajan rad u kojemu ne bi smjelo biti prekida. Drugi stup su studiji, studenti te briga za studente i kvalitetu studija. Rektor je

93. obljetnica Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tradicionalno obilježavanje obljetnice Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ove godine započelo je svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća pred tristotinjak uzvanika, zaposlenika i studenata Fakulteta.

Prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje, prof. dr. sc. Josip Kos, prodekanica za diplomsku nastavu, prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Alen Slavica,

prodekan za poslovanje, prof. dr. sc. Nenad Turk

4343

najavio i pozvao prisutne na Smotru sveučilišta na kojoj će se tijekom tri dana predstaviti sve sastavnice Sveuči-lišta te još neke visokoškolske ustanove koje su se pri-družile smotri.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dipl. ing. pozdravio je nazočne u ime Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH te se zahvalio na pozivu na svečanu sjed-nicu. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci, otkada je na čelu ministarstva koje obuhvaća širok raspon djelatno-sti, ostvarena je odlična suradnja između Veterinarskoga fakulteta i Ministarstva poljoprivrede. Istaknuo je kako je u resoru poljoprivrede, uzevši u obzir i Veterinarski, Agronomski, Šumarski te neke druge fakultete, izuzetno mnogo stručnjaka i profesora koji prenose svoje znanje i s kojima će ministar i njegov tim inzistirati na kvali-tetnoj i dugoročnoj suradnji, unaprjeđujući pritom sve dosadašnje oblike ostvarene suradnje. Svi oni koji imaju kućne ljubimce ili su sa životinjama povezani vođenjem svojih poduzetničkih poslova znaju da to nije samo zna-nje i nije samo prenošenje iskustava nego i jako puno ljubavi prema životinjama. Upravo zbog toga Fakultetu i profesorima želi zahvaliti što ne samo da mladim lju-dima prenose znanje i iskustvo i pružaju mogućnost da rade jedan human i odgovoran posao nego razvijaju u njima i ljubav prema životinjama, odgovornost za zaštitu okoliša. Složio se s rektorom da u znanost treba mnogo ulagati te je ponosan što je upravo toga dana upriličeno potpisivanje ugovora za četrdesetak kvalitetnih i primje-njivih projekata Vijeća za istraživanja u poljoprivredi u vrijednosti od oko 3, 5 milijuna kuna. Izrazio je nadu da će upravo takva suradnja i projekti pridonijeti tomu da se recesija i negativnosti u gospodarstvu zaustave i da se krene u pravome smjeru, također i da će sve znanstvene institucije, savjetodavne službe, agencije i oni koji rade u praksi zajedno sjesti i uložiti dodatan trud da se sve one strateške mjere i smjernice koje su zacrtane i provedu u djelo. Uz još jednu čestitku Fakultetu i njegovim zaposle-

nicima na obljetnici ministar je naglasio da će u njemu i njegovim suradnicima imati ne samo partnere nego i dobru potporu.

Nakon govora uzvanika dekan se ponovno obratio nazočnima osvrnuvši se na rad Fakulteta u protekloj akademskoj godini. Predstavljajući Ljetopis za ak. god. 2010./2011., prošao je sva područja u kojima se vidi aktivnost Veterinarskoga fakulteta, od nastave, znano-sti, stručnoga rada, međunarodne suradnje, poslovanja, liječenja životinja. U prošloj akademskoj godini upisano je 130 studenata, te je na studiju veterinarske medicine ukupno 613 studenata, na doktorskom studije Veteri-narske znanosti ukupno 129 studenata te četiri studen-ta upisana po starom programu doktorskog studija. Na specijalističke studije, kojih je ukupno 13 s novopokre-nutim studijem Dobrobit životinja, upisan je 171 student. U okviru nastave učinjene su izmjene u izbornoj nastavi gdje je ukinuto sedam predmeta, a uključeno devet no-vih izbornih predmeta. Provodi se terensko-stručni te stručno-klinički rad. Prihvaćena je viša razina polaganja državne mature iz hrvatskoga i stranog jezika. Uređeni su laboratoriji Zavoda za patološku fi ziologiju, preuređen je Zavod za biologiju, suvremeno je opremljen Zavod za prehranu i dijetetiku životinja, uređena kompjutorska uči-onica na Klinici za porodništvo i reprodukciju, dovršeno je uređenje Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologi-ju, nabaljeni su novi uređaji u Zavodu za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fi zikalnu terapiju. Na Zavodu za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom uređena je knjižnica te opremljeni laboratoriji te je započeta gradnja Klinike za zarazne bolesti s izolacijskom jedinicom koju fi nanciraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dipl. ing.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš


Ministarstvo poljoprivede, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb. Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane također je opremljen novim uređajima. Akreditirano je pet novih laboratorija. Obnovljeni su i Centralna knjižni-ca te Središnji fakultetski arhiv. Održane su dvije ljetne škole te je omogućena razmjena studenata i nastavnog osoblja putem programa CEEPUS i ERASMUS. Bogata je bila i izdavačka djelatnost Fakulteta te su objavljeni novi sveučilišni udžbenici i priručnici koji će studentima olak-šati svladavanje gradiva.

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Alen Slavica predstavio je AMAC – VEF, udrugu diplo-miranih studenata i prijatelja Veterinarskoga fakulteta.

Kao i svake godine, svečana je sjednica bila prilika da se Fakultet dostojno oprosti sa svojim zaposlenicima umirovljenima u protekloj akademskoj godini kojima su dodijeljena priznanja za dugogodišnji rad. Također, dodi-jeljene su zahvalnice zaslužnim profesorima, i to prof. dr. sc. Josipu Kosu i prof. dr. sc. Željku Grabareviću za osobit doprinos izdavanju Veterinarskoga priručnika koji je svo-je šesto, osuvremenjeno izdanje dočekao petnaest godi-na nakon posljednjega. Prodekan za znanost i međuna-rodnu suradnju dodijelio je i Dekanove nagrade studen-

tima za studentski znanstveni rad. Nagrade studentima s najboljim prosjekom ocjena dodijelila je prodekanica za diplomsku nastavu prof. dr. sc. Ksenija Vlahović.

Na samom kraju svečane sjednice predsjednik Upra-ve Genere d.d. Marko Smetiško uručio je jednokratnu novčanu nagradu studentu šeste godine studija Nebojši Veriću, te dvije stipendije koju će do kraja studija dobiva-ti studentice pete godine Martina Sakač i Marina Dabić.

Ni ova svečana sjednica Fakultetskoga vijeća nije protekla bez kulturno-umjetničkog programa. Zbor Vete-rinarskoga fakulteta „Ab ovo“, vođen prof. dr. sc. Ninom Poljičak Milas i pod dirigentskom palicom muzičkog zborovođe profesora Josipa Degl’Ivellia, najavio je sve-čanu sjednicu izvedbom hrvatske himne. Tijekom sjed-nice izveli su još dvije skladbe, You raise me up i The lion sleeps tonight, a sam kraj obilježili himnom Gaudeamus Igitur. Da u veterinarskom okruženju ima i likovne umjet-nosti i umjetnika, pokazale su Larisa Kralj, Jadranka Po-pović i Matea Gale koje su izložile svoje slikarske radove.

Dekan, prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. med. vet

izvor fotografi ja: Alen Bregeš, dr.med.vet

Zaposlenici i gosti Veterinarskog fakulteta

Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i studentica 5. godine D. Bijelić

Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i prof. dr. sc. Ž. Grabarević

Dekan prof. dr. sc. T. Dobranić i prof. dr. sc. J. Kos

4545


DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU

Doktori veterinarske medicine

Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske medicine

Slunjski Lea 13.06.2012. Hematološki parametri u pasa liječenih staničnom terapijomMihalj Ivan 15.06.2012. Dijagnostika i terapija osteoartropatija distalnih dijelova ekstremiteta u konjaBenko Valerija 18.06.2012 Laringealna paraliza u pasaRašković Nikola 29.06.2012. Izvorne pasmine koza – temelj ekološke kozarske proizvodnje na krškim područjima Republike HrvatskeMaričić Anja 10.07.2012. Bolesti jetre i slezene u rendgenskoj sliciPuntar Robert 10.07.2012. Neke osobitosti opće anestezije konjaBrezovec Marta 11.07.2012. Hranidba starijih konjaStupar Milan 12.07.2012. Dokaz horizontalnog širenja soja ZG1999HDS virusa newcastleske bolesti nakon intravenske primjene u pilićaCerić Senija 13.07.2012. Dijagnostika sindroma cauda equina u psaCerjan Marijana 13.07.2012. Filogenetska analiza virusa bolesti kljuna i perja papiga izoliranog u HrvatskojMarić Lucija 13.07.2012. Endokrinološka hitna stanja u pasaZoretić Marin 13.07.2012. Rasprostranjenost enzootske leukoze goveda u Republici Hrvatskoj u periodu od 2009. do 2010. godineRok Lea 04.07.2012. Morfološke promjene jajnika tijekom rasta dupina iz Jadranskog moraKordun Slavica 12.07.2012. Osteosarkom u pasaBožić Ivan 13.07.2012. Kolike konja - prikaz sudskog slučaja

Bočkaj Silvija 12.09.2012. Primjena transvaginalne aspiracije jajnih stanica za uzgoj goveđih zametaka in vitroGrgić Damir 25.09.2012. Učinak vježbe na krvnu sliku u službenih pasaGrinčenko Tatjana 27.09.2012. Specijalna aluminijska potkovicaDent Ana 28.09.2012. Morfološka ocjena goveđih zametaka u postupku embriotransfera Junger Iva 28.09.2012. Placentacija pasa i mačakaTuđman Marko 28.09.2012. Antimikrobna terapija infekcija mokraćnog sustava pasa i mačakaČavlek Margareta 11.10.2012. Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na proizvodnju i kvalitetu mlijekaRadanović Damir 12.10.2012. Dobrobit ribaAntunović Iva 26.10.2012. Uloga veterinarske epidemiologije u primjeni programa zdravstvene zaštite životinja

Humski Anamarija 10.10.2012. Utjecaj različitih sustava govedarske proizvodnje na proizvodnju i kvalitetu mlijekaČergar Ana-Marija 15.10.2012. Zakonodavstvo i zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi

4747

Sveučilišni magistri

Jelena Vuletić Lenić, dipl. san. ing.: Suzbijanje komaraca u urbanim područjima Primorsko-goranske županije. Datum obrane: 15. 6. 2012.

Davor Arapović, dr. med. vet.: Dijagnostika i liječenje leukemije u pasa.Datum obrane: 28. 6. 2012.

Srećko Matković, dr. med. vet.: Higijenski standardi na farmi tovnih pilića.Datum obrane: 4. 7. 2012.

Robert Gorišek, dr. med. vet.: Biokemijski pokazatelji u serumu jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz prirodnog uzgoja.Datum obrane: 10. 7. 2012.

Josip Petani, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Saša Cvjetković, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Zdravko Zorica, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Katarina Krištof, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Miodrag Paponja, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Mate Karaula, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Goran Horvatović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Jagoda Rosović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Željko Dedić, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Tomislav Poje, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Nikola Nemarić, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Nikola Bunevski, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 11. 7. 2012.

Ritoša Matija 19.10.2012. Izvala maternice u kobileDejanović Jelena 26.10.2012. Utjecaj smještaja na ponašanje, dobrobit i zdravlje mliječnih krava

Referada za dodiplomsku nastavuVeterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sanja Vindiš


Maja Pandur, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 26. 9. 2012.

Goran Filipović, dr. med. vet., završni ispit iz Kirurgije, ortopedije i oftalmologije s anesteziologijom.Datum završnog ispita: 27. 9. 2012.

Biserka Zidar, dr. med. vet.: Hematološke promjene u mačaka pozitivnih na virus mačje leukemije.Datum obrane: 24. 10. 2012.

Maja Blažević, dr. med. vet: Nadzor provođenja deratizacije u suzbijanju trihineloze na području Đakova.Datum obrane: 31. 10. 2012.

DOKTORI ZNANOSTI

Mr. sc. Josip Barić, dr. med. vet.: Uloga svinja invadiranih protozoonom Toxoplasma gondii u epizootiologiji zoonoze.Datum obrane: 2. 7. 2012.

Katrin Gnjidić, dr. med. vet.: Utjecaj supkutane aplikacije kalcitriola na biokemijske pokazatelje u krvi pjetlića hibrida lake pasmine.Datum obrane: 3. 7. 2012.

Hrvoje Brzica, dr. med. vet.: Učinci spolnih hormona na ekspresiju sat–1, prijenosnika sulfatnog aniona u bubrezima i probavnim organima štakora.Datum obrane: 5. 7. 2012.

Martina Crnogaj, dr. med. vet.: Oksidacijski stres i antioksidacijski status u pasa invadiranih protozoonom Babesia canis canis.Datum obrane: 6. 7. 2012.

Mr. sc. Tibor Andreanszky, dr. med. vet.: Genetska i morfološka raznolikost crvene lisice (Vulpes vulpes) iz Hrvatskoga primorja i Istre.Datum obrane: 25. 7. 2012.

Mr. sc. Anita Kokić, dr. med. vet.: Utjecaj multikomponentnih holocenskih minerala na tijek Marekove bolesti.Datum obrane: 25. 7. 2012.

Mr. sc. Mijo Fury, dr. med. vet.: Utjecaj prijevoza na dobrobit junadi i neke biokemijske pokazatelje u krvi.Datum obrane: 25. 7. 2012.

Dubravko Kezić, dr. med. vet.: Uzgoj epitelnih stanica rožnice domaćih sisavaca za primjenu u reparativnoj i regenerativnoj veterinarskoj medicini.Datum obrane: 3. 10. 2012.

Robert Zobel, dr. med. vet.: Povezanost polimorfi zma prolaktin gena (PRL) i promjera venae epigastricae cranialis superfi cialis s proizvodnjom mlijeka u krava simentalske pasmine.Datum obrane: 26. 10. 2012.

MAGISTRI

Zoran Bošnjak, dr. med. vet.: Zbrinjavanje ambalaže onečišćene opasnim tvarima.Datum obrane: 28. 9. 2012.

Romana Horvat Marković, dr. med. vet.: Učestalost onečišćenja svinjskih i goveđih polovica bakterijama Escherichia coli i Salmonella spp. U postupku klaoničke obrade.Datum obrane: 14. 9. 2012.

Referada za poslijediplomsku nastavuVeterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Đurđa Hrvojić, dipl. ing.

494949494944949


Veterinarski seminar male prakse u organizaciji DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA (održan u Zagrebu 20. listopada 2012.)

Sudionici skupa

U subotu 20. listopada 2012. u Zagrebu održan je Veteri-narski seminar male prakse u organizaciji DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA sa temom dijabetesa u pasa i mačaka.Hotel Aristos, u čijem sklopu je i Velika kongresna dvo-rana, poslužio je kao mjesto održavanja seminara kao i prošlih godina. Gostujući predavač Dr. Yvan Gamet, DVM, MS, Dipl. ACVIM diplomirao je na Ecole Nationale Vétérinaire de Lyon 1989. godine (Internship : Clinique Frégis -Paris 1989-1990 ; Residency: Iowa State University 1993-1996) 1996. godine postaje diplomant - American College of Veterinary Internal Medicine, sebe najprije opisuje kao praktičara, referalnom praksom na polju dijabetesa bavi se u Francuskoj od 1998. godine. Svojim izlaganjem obu-hvatio je izazove dijagnostike dijabetesa u pasa i mača-ka, terapiju te pridružene bolesti u podlozi koje otežavaju održavanje stabilnosti pacijenta. Više od 300 kolega iz raznih krajeva Hrvatske te nekoliko kolega iz susjednih zemalja prisustvovalo je ovom doga-đaju. Svima nama iz DDL-a ZAGREB izuzetno je zadovolj-stvo da ovim godišnjim seminarom doprinosimo sustavu kontinuirane edukacije veterinara u Hrvatskoj i nadamo se da u budućnosti možemo učiniti i nešto više. Zahvalju-jemo Hrvatskoj veterinarskoj komori na prepoznavanju ovog događaja.

ODRŽANE TEME SA POPISOM PREDAVAČA - Dijabetes u pasa i mačaka, izazovi dijagnostike, terapije i kontrole stabilnosti pacijenta.Dr. Yvan Gamet, DVM, MS, Dipl. ACVIM

- Važnost prehrane u održavanju stabilnosti dijabetičara u maloj praksi.Željko Brkić, DVM, Scientifi c Communication, DDL ZA-GREB d.o.o.

Sva održana predavanja možete pronaći i preuzeti u pdf formatu na stranici www.ddlzagreb.hr pod kategorijom Najave-Događanja-Seminari.U ime DDL-a zahvaljujem se svim kolegama koji su svo-jim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Željko Brkić, dr. med. vet.DDL ZAGREB d.o.o.

Željko Brkić, dr. med. vet.

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

5151

U nedjelju 21. listopada 2012. u Zagrebu održan je 6. Breeders Day seminar u organizaciji DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA, ove godine obrađena je vječno aktualna tema babezioze u pasa.Ova opaka bolest na nekim mjestima vreba skoro doslovno iz svakog grma. Govorilo se o aktualnoj situaciji vezano uz samog uzročnika i vektore te o mogućnostima zaštite i u slučaju oboljenja kako ispravno postupiti. Obrađena je i problematika oporavka te kontrola posljedica koje ova bolest nosi sa sobom. Prvo predavanje održao je dr. sc. Relja Beck, DMV iz Hrvatskog veterinarskog instituta gdje vodi laboratorij za pa-razitologiju. Govorio je o uzročniku bolesti, krpeljima koji imaju ulogu vektora te o aktualnoj situaciji vezano za babeziozu u Hrvatskoj. Drugo predavanje održao je veterinar praktičar Dragan Petrović, DMV iz Veterinarske ambulante Nera u Zagrebu, izlaganjem je obradio problematiku dijagnostike i terapije babezioze u pasa. Nutricionističko predavanje za fokus je imalo potporu oporavka jetre koja je izložena oštećenjima tijekom ove bolesti. Na kraju je voditeljica Royal Canin Breeders Cluba Kaća Kacian dipl. ing. predstavila novi koncept djelovanja Kluba.

ODRŽANE TEME SA POPISOM PREDAVAČA - Babezioza (piroplazmoza)pasa - nove spoznaje o “staroj” bolestiDr. sc. Relja Beck, DMV, Hrvatski veterinarski institut - Voditelj laboratorija za parazitologiju

- Izazovi babezioze za veterinara kliničara.Dragan Petrović, DMV, Veterinarska ambulanta NERA - Zagreb

- Uloga prehrane u oporavku od babezioze i kontroli posljedica.Željko Brkić, DMV, Znanstvena komunikacija DDL ZAGREB d.o.o.

- Novi koncept Breeders Cluba Kaća Kacian, dipl. ing., voditeljica Breeders Cluba

Održana predavanja mogu se pronaći i preuzeti u pdf formatu na stranici www.ddlzagreb.hr pod kategorijom Na-jave-Događanja-Seminari.

Željko Brkić, dr. med. vet.DDL ZAGREB d.o.o.

6. Breeders Day seminar u organizaciji DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA održan u Zagrebu 21. listopada 2012.

Kaća Kacian, dipl. ing. i sudionici skupa


VETERINARSKA POVJESNICA

ISTUPANJE IZ SAVEZA VETERINARA I VETERINARSKIH TEHNIČARA JUGOSLAVIJE

Prelistavajući svoj arhiv, kao i što je običaj svih umirovljenika, nađoh dopis Saveza društava veterinara i vete-rinarskih tehničara RH, Zagreb, Planinska 2a. “Decidiranim stavovima” (decidirano – odlučno, bez okolišanja) regi-onalnih društava (tada je to društvo SRH bio savez više regionalnih društava RH) i kolega pojedinaca zahtijeva se istupanje iz Saveza veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije. Dana 2. 10. 1991. usvojena je pismena izjava da hrvatski savez obustavlja sve svoje djelatnosti u Savezu veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije i istupa iz tog saveza (dokaz u prilogu).

Tom su odlukom i veterinari pridonijeli da se zakuca još jedan čavao u lijes bivše Jugoslavije. Konačno je umrla ideja – zabluda (nažalost, potekla iz Hrvatske) da će Hrvati nacionalno pitanje riješiti u zajednici s južnoslavenskim narodima. Sveslavenstvo je ideja potekla od popa Jurja Križanića (1617. – 1683.), “umrla” za vladavine generala dr. sc. Franje Tuđmana.

Nadam se da ne ćete zamjeriti jednome umirovljeniku koji se, godinu prekasno doduše, prisjetio obljetnice toga važnoga dana, kada su hrvatski veterinari dali potporu jednoj povijesnoj ideji – osamostaljivanja, izdvajanja hrvatske države iz Jugoslavije. Dužnost nam je prisjetiti se godišnjice jer je u ono vrijeme trebalo imati hrabrosti donijeti takvu izjavu. 21. obljetnica znakovito se “poklopila” sa “zlatnim” listopadom 2012., kada je Sud u Hagu donio oslo-bađajuću presudu generalima (za nas Hrvate jednako vrijednu Magna Charta Libertatum – Engleska, 15. 6. 1215.,

kojom su europskoj buržoaziji priznata nova prava, a ograničena je samovolja kralja). Nama Hrvatima priznato je, dakle, da smo imali pravo boriti se i izboriti za svoju samostalnu hrvatsku državu.

Hrvatski su veterinari o svojoj odluci dopisom obavijestili sva republička i oba pokrajinska veterinarska društva. Zbog pobune Srba, ratnih razaranja i ljudskih žrtava Hrvatima dolazi moralna potpora i materijalna pomoć iz cijeloga svijeta, a od veterinarskih društava iz Jugoslavije ništa: “... osim Slovenaca, ostali šute”. To je možda posljedica indiferentnosti, straha od miješanja u politiku u tadašnjem rat-nom trenutku ili reakcije na dotadašnji hrvatski paternalizam prema veterinari-ma učlanjenim u Veterinariju. Iako su tada svi znali da su po Ustavu 1974. sve repu-blike postale savezne države Jugoslavije, to nije bila zapreka našim susjedima da jedni drugima u nevolji ne pruže pomoć. Izjava je dostavljena Bosancima, Make-doncima, Crnogorcima i Srbima, no nije bilo potpore, čak ni odgovora. Znalo se da su Hrvati bili u najtežem položaju jer su JNA i pobunjeni Srbi na nas prvi udarili. Po Ustavu SFRJ iz 1974. žitelji Jugoslavije imali su dvojno državljanstvo, što je pisa-lo na osobnim kartama. Znači, svi su imali svoje savezne države. Potpora osamosta-ljivanju mogla se očekivati. Nažalost, izo-stala je, a pomogli su nam samo Slovenci.

Tomislav Vukasović, dr. med. vet. i dipl. iur. u miru

j g ( j j g

5353

1 tableta sadr`ava: febantel 150 mg pirantel embonat 144 mgprazikvantel 50 mg

Za pse male i srednje veličine Preporučena doza – 1 tableta na 10 kg

tjelesne mase. Za uobičajen tretman dovoljna je jedna

aplikacija. Bez veterinarskog recepta.

Prije korištenja pripravka pročitajte cijelu verifi ciranu uputu za uporabu o glavnim karakteristikama proizvoda.

1 tableta sadržava: febantel 525 mgpirantel embonat 504 mgprazikvantel 175 mg

Za velike i vrlo velike pse Preporučena doza – 1 tableta na 35 kg

tjelesne mase. Za uobičajen tretman dovoljna je jedna

aplikacija. Bez veterinarskog recepta.

tablete

tablete

Harmonija druženja

Antiparazitik za pse (nematocid, cestocid)

&

54 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 1-254 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/20011., 1-254 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 20/2012., 5-8

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM Mr. Milan Matković, dr. med. vet.

Dana 22.10.2011. godine nakon duge i teške bolesti preminuo je

naš poštovani kolega, mr. Milan Matković, dr. med. vet.Rođen je 25. rujna 1930. godine u Novoj Rači gdje je završio osnov-

nu školu, a nakon toga pohađao je gimnaziju u Bjelovaru. Veterinarski fakultet završio je u Zagrebu kao uzoran student 15. listopada 1955. godine.

Već 1. studenoga iste godine počinje raditi u Veterinarskoj stanici Bjelovar (tada “Branko Špalj”), ambulanta Zrinski Topolovac, gdje ostaje do 31. ožujka 1956. godine. Nakon odsluženja vojnoga roka ponovno se zapošljava 15. ožujka 1957. godine u ondašnjoj Veterinarskoj stanici Nova Rača, koja 1962. godine postaje sastavni dio Veterinarske stanice Bjelovar. 1970. godine kolega Matković dolazi u Veterinarsku ambulantu Bjelovar gdje ostaje do kraja svoga radnoga odnosa, 31.10.1991. godine.

27.3.1981. godine obranio je magistarsku raspravu pod naslovom “Istraživanje utjecaja paren-teralno apliciranoga progesterona na koncepciju krava i junica” i stekao pravo na akademski naziv magistar iz područja “Fiziologija i patologija reprodukcije goveda s U.O.-om”.

Njegov rad na terenu prepoznali su i tadašnji nastavnici na našemu Fakultetu, te je zahvaljujući tome bio član različitih stručnih tijela Fakulteta u više navrata.

Od kolege Matkovića posljednji puta smo se oprostili 24.10.2011. godine na bjelovarskome gro-blju Borik uz prisutnost mnogih kolega i sugrađana.

Mr. Ivan Đureković

IN MEMORIAM Dr. sc. Slavko Komar, dr. med. vet.

Dana 03.08.2012. na zagrebačkom groblju Mirogoj u grobnici na-rodnih heroja sahranjen je dr. sc. Slavko Komar, dr. med. vet., ispraćen od svojih najbližih članova obitelji, poznanika i prijatelja. Doživio je du-boku starost, umro je 28.07.2012. u 95. godini života u Zagrebu za kojeg ga veže djetinjstvo, školovanje i odrastanje. Diplomirao je na Veterinar-skom fakultetu u Zagrebu na kojemu je stekao i doktorat znanosti, bio je vrlo obrazovan i svestran, govorio više jezika, aktivno se bavio spor-tom. O njegovom životnom putu i političkom opredjeljenju, posebno u mlađim danima, prepustio bih sud povjesničarima, no svakako želim naglasiti da je obnašao vrlo visoke funkcije, od republičkog ministra u F.R. Hrvatskoj, saveznog ministra poljoprivrede i šumarstva Jugoslavije, ambasadora u Indiji te niz drugih funkcija tadašnje države.

No za nas veterinare bio je uvijek na braniku struke, snažno i argu-mentirano zastupao naše interese u svim sferama i djelatnostima veterinarstva, posebno u godina-ma snažne ekspanzije veterinarstva Hrvatske. Obnašao je i brojne dužnosti u saveznim i republič-kim tijelima Saveza veterinara i vet. tehničara, sudjelovao na kongresima i savjetovanjima, o čemu postoje i brojni objavljeni radovi i zapisi. Svakako, imao sam potrebu da nazočim ispraćaju kolege dr. sc. S. Komara na posljednje počivalište, sa još svega dvoje kolega veterinara, a struci i povjesni-čarima prepuštam da njegovo ime ne padne u zaborav.

Dr. sc. Ivan Majdak

5555

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA

Blanki Kosak-Kovač5. kolovoza

Ljiljani Forko-Žic7. kolovoza

Dubravki Deželić14. kolovoza

Mariji Stančić23. kolovoza

Branki Šaponjić29. kolovozaBranki Mikec

15. rujnaDubravki Tomić

19. rujnaJeleni Popari

22. rujnaVesni Mandekić

Ljiljani Matošević23. rujna

Tereziji Blažanović2. listopada

Jovanki Vodički5. listopada

Vesni Weigand15. listopada

Dubravki Svobodi Vuković22. listopada

Margi Domes-Čamagajevac27. listopada

Smiljani Gamulin28. listopadaZorki BućanVerici ŽebecBranki Đuras29. listopadaMirjani Lučić11. studenoga

Blaženki Matotek15. studenogaKatici Kuvačić22. studenogaGrozdani Beti26. studenoga

60. ROĐENDANJuri Šimiću2. kolovoza

Mirku Stupareviću20. kolovoza

Vladimiru Saši24. rujna

Siniši Mišoviću3. listopada

Ivanu Đurekoviću5. listopadaLuki Grbeši9. listopadaDavoru Sabi10. listopada

Milivoju Mikecu29. listopada

Nikoli Muvrinu11. studenoga

61. ROĐENDANIvanu Pelku

Stanku Pelku9. kolovoza

Milivoju Mišiću18. kolovozaIvi Gaurini27. kolovoza

Antunu Nemaniću8. rujna

Stanku Kovačeviću13. rujna

Rudolfu Ditrihu27. rujna

Dragutinu Štetneru6. listopada

Jurju Jurkinu23. listopada

62. ROĐENDANŽeljku Ljubiću

2. kolovozaMarijanu Saboliću

13. kolovozaDragi Stanivukoviću

15. kolovozaMilanu Kašubi16. kolovoza

Darku Abičiću25. kolovoza

Željku Stanišiću30. kolovozaIvici Lekšiću

5. rujnaFranji Filipoviću

11. rujnaIvanu Kvakanu

16. rujnaMilanu Arambašiću

6. listopadaMilanu Božiću14. listopada

Aldi KursaruNikici Modriću

Mladenu Salajsteru15. listopadaZdenku Itriću22. listopada

Stjepanu Mikodaniću4. studenoga

Radoslavu Putniku8. studenoga

Željku Ključecu14. studenoga

Marku Maričiću15. studenoga

Krešimiru Stančiću19. studenogaIvanu Alvađu26. studenoga

Andriji Kovačeviću30. studenoga

63. ROĐENDANFranji Greguroviću

5. kolovozaIvanu Stepiću31. kolovoza

Stjepanu Batarelu2. listopada

Vinku Tangaru13. listopada

Stjepanu Kostelcu16. listopada

Josipu Tolnaju17. listopada

Fahdu Aqqadu19. listopada

Borisu Pavlovu2. studenoga

Franji Krklecu6. studenoga

Mirku Veselskome9. studenoga

Vladimiru Kranjcu12. studenoga

Miroslavu Zemanu13. studenoga

Miroslavu Veršiću15. studenogaIvanu Sušcu

16. studenogaStevi Gatalici30. studenoga

64. ROĐENDANPetru Blaževiću

7. kolovozaDarku Rogozu11. kolovoza

Ivi Dobrinkiću23. kolovoza

Želimiru Trajbaru10. rujna

Stanku Pavloviću12. rujna

Baniniju Coxtonu Woli2. listopada

Krunoslavu Dominikoviću5. listopada

Vladimiru Bajceru4. studenogaFranji Robiću8. studenoga

Tihomiru Kosjeku27. studenogaAndriji Čoviću

Zvonimiru Divoševiću30. studenoga

65. ROĐENDANŽeljku Juranoviću

2. kolovozaŽeljku Ćaću4. kolovoza

Filipu Kontiću13. kolovozaIvici Horvatu18. kolovoza

Dragutinu Tušeku20. kolovoza

Petru Radeljaku8. rujna

Miroslavu Šimunoviću23. rujna

Ivanu Pecoji24. rujna

Ivanu Ljubičiću26. rujna

Berislavu Župetiću28. rujna

Stanku Petroviću5. listopada

Miljenku Masteliću19. listopada

Miroslavu BlaževićuMladenu Zeliću

21. listopada


Zdenku Danči8. studenoga

66. ROĐENDANŽeljku Špeharu

18. kolovozaDragutinu Bodakošu

20. kolovozaLuki Majiću28. kolovoza

Miroslavu Opačku6. rujna

Anti Jozi Ramiću14. rujna

Tomislavu Bužanu26. rujna

Želimiru Bartoliću22. listopada

Danijelu Boriću28. listopada

Matiji Barišiću11. studenogaVladanu Letici13. studenoga

67. ROĐENDANFranji Novaku

1. kolovozaJurju Trumbetašu

25. kolovozaŽeljku Šćuricu

2. listopada

68. ROĐENDANIvanu Gudelju

8. kolovozaNikoli Mišiću27. kolovoza

Mirku Lojkiću1. studenoga

69. ROĐENDANZdenku Hasenayu

19. kolovozaNenadu Štigliću

12. rujnaBranku Šašu

17. rujnaJosipu Baturini

18. rujnaIvanu Ruscu

23. rujnaAntunu Roziću22. studenoga

70. ROĐENDANStjepanu Cingelu

3. rujnaDragi Nuiću

24. rujnaJurju Meštroviću

27. rujnaZlatku Gašparoviću

19. listopadaIliji Miškiću26. listopada

Ivanu Floreaniju31. listopada

Miroslavu Babiću1. studenogaIvi Jagustinu3. studenoga

71. ROĐENDANMarijanu Potočiću

2. rujnaDragi Kljajiću18. listopada

Zdenku Rankoviću24. listopada

Antunu Filipčiću10. studenoga

72. ROĐENDANAndriji Čoviću

18. rujnaIvanu Kolačku

3. listopadaBranku Greblu

6. listopadaStanislavu Crniću

3. studenogaSrećku Majnariću

20. studenoga

73. ROĐENDANHrvoju Šimiću

20. rujna

74. ROĐENDANRudolfu Parčetiću

23. kolovozaStjepanu Perkoviću

12. rujnaTomislavu Novoselu

19. rujnaJosipu Andriću

3. listopadaAnti Glibotiću11. studenoga

75. ROĐENDANMiji Mikuliću26. kolovozaMiji Đilasu

3. rujnaBranku Miheliću

17. listopadaMarijanu Jaguniću

18. listopadaHrvoju Zdjelaru22. studenoga

76. ROĐENDANVeljku Pelicariću

6. listopadaMladenu Žuniću

14. listopadaFranji Šantaku28. listopada

77. ROĐENDANIvanu Markoviću

25. kolovozaKrešimiru Samoboru

25. rujna

78. ROĐENDANDragutinu Šabariću

8. kolovozaVeljku Bijeliću

2. rujnaMarijanu Kranjcu

7. rujnaBranku Marjanoviću

2. listopadaZlatku Mikšiću15. studnenoga

Stjepanu Zelenku16. studenoga

79. ROĐENDANSavi Stameniću

9. rujnaMiljenku Juričiću

13. rujnaSlobodanu Juzbašiću

16. rujnaLuki Tomaševiću

8. studenogaTeodoru Ćoriću

9. studenogaZdravku Mendleru

30. studenoga

80. ROĐENDANZdenku ErdeljcuPetru Ivančiću

2. kolovozaFranji Maroeviću

27. studenoga

81. ROĐENDANIvanu Šturmu

9. rujnaMiroslavu Supančiću

11. rujna

82. ROĐENDANBranku Grabaru

13. kolovozaMati Kvaterniku

20. listopadaFranji Strižiću25. listopadaMirku Štorgi31. listopada

Andriji Markoviću24. studenoga

83. ROĐENDANVasiliju Bijeliću

13. listopadaSlavku Petošiću

2. studenoga

84. ROĐENDANMilenku Mišoviću

9. studenoga

85. ROĐENDANZdravku Pažameti

13. listopada

87. ROĐENDANStjepanu Feldhoferu

14. rujna

88. ROĐENDANBogumilu Mijiću

16. kolovoza

93. ROĐENDANJosipu Gerberu

26. rujna

94. ROĐENDANJeri Perišiću

19. rujna

Documents

1 vet A - hvk.hr · Cijenjeni, Želimo Vas podsjetiti na obvezu plaanja lanarine Hrvatskoj veteri-narskoj komori. Radi lakšeg voenja naših evi-dencija dogovorite obronu ot-