19 BROJ 23/ 1057 • 1. DecemBaR 2015. Preporod

Doktorandibe i svoje shvatanje svijeta i života unosi u nju, ili njenim putem prenosi na nekoga drugoga. On sa-mo oslikava ono što ta riječ znači u jezičkoj svije-sti govornika odgovarajućeg jezika, bez obzira na to da li je ta riječ „ružna „ ili je „lijepa“, a ima i jed-nih i drugih riječi sa tim odrednicama u svakom je-ziku svijeta. Osim toga, ako izvorni govornik npr. u pejorativu đikan nosi jedno svoje historijsko pam-ćenje i ako putem te riječi čuva neko svoje historij-sko iskustvo, on će pod tom riječi zaista podrazu-mijevati nešto što je pogrdno, ali sam leksikograf koji daje tumačenje te riječi ne ispoljava time nika-kav svoj odnos prema tom značenju ili prema toj pogrdnosti. Leksikograf kao filolog, kao naučnik, kao čovjek koji daje sliku cjelovitosti jednoga jezi-ka, nema nikakvoga prava da „ispravlja“ izvorno-ga govornika jednog jezika i da mu „zamjera“, ili da prešutkuje one njegove riječi u koje on unosi takav i takav svoj emotivni, asocijativni odnos, riječi u kojima se krije ne samo jedno značenje već se kriju i nijanse značenja, pa i same nijanse stepena pejo-rativnosti odnosno pogrdnosti u značenjima te ri-ječi. Sve ovo što je rečeno nauka zna, ali ne zna jav-nost, pogotovu ne ona koju o svemu tome površno i neznano informiraju mediji i novinari.

Drugo je pitanje koje je u ovim zbivanjima oko rječnika zbunilo javnost, a to je pitanje uloge aNU-BiH-a i njenoga oglašavanja u medijima, povlače-njem svoga pokroviteljstva nad „Rječnikom bosan-skog jezika“ Dževada Jahića, bez obzira što se to povlačenje prividno argumentira tobožnjim proce-duralnim administrativnim razlozima. Razlozi su-štinski ne mogu biti administrativni, ali još manje mogu biti naučni. I jedni i drugi bi i sami po sebi kompromitirali ovu naučnu instituciju. međutim, ako široj javnosti nije jasna priroda leksikografsko-ga posla i ako ona ne razumijeva dovoljno značenja i mjesto pejorativa u leksikografiji, leksici i rječni-cima, onda valjda jedna vrhunska naučna institu-cija to razumije. Desilo se, međutim, da je svojom ishitrenom odlukom o otkazivanju pokroviteljstva nad „Rječnikom bosanskog jezika“ Dževada Jahi-ća aNUBiH čak nagovijestila i mogućnost da ru-kovodstvo akademije, sastavljeno od „nedruštve-njaka“ i ljudi neupućenih u leksikografiju, napro-sto i sami pokažu površno i neznano lice slično medijima i medijskom neznanju i površnosti. mo-glo se dijelom raditi i o tome kad je u pitanju i sa-ma aNUBiH, jer se sa tom institucijom, što javnost također ne zna, događaju ozbiljne stvari i nju pri-tiskaju veliki problemi, naročito oni vezani za ide-ološku tendencioznost te institucije, njenu očitu, katkad i neskrivenu, distancu prema vlastitoj ze-mlji i očitu nekompetentnost akademika i skanda-lozan pad kriterija izbora u tu akademiju. ako bi pak akademija i njeni rukovodeći ljudi ipak smogla napora da razumije o čemu je riječ, znajući da nju mediji bez njenoga pristanka, naravno, ne mogu „prevesti žednu preko vode“, kako to da je ona po-vukla pokroviteljstvo i time također iskazala nauč-no neobrazloženu distancu i prema samome „Rječ-niku bosanskog jezika“, slično onome kako je do-nedavno pokazivala distancu i prema samome bo-sanskom jeziku i prema njegovom historijskom utemeljenju? Ta akademija, kako sam već više pu-ta elaborirao, nema nikakvoga prava dovoditi u pi-tanje jezičku kompetenciju izvornih govornika bo-sanskog jezika, niti neke od pejorativa u tome jezi-ku povezivati i na koji način sa tobožnjim pitanjem etičnosti, odnosno moralnosti pojave takvih rije-či u rječniku. Diletantizam akademije ne prihvata-mo, ali još manje prihvatamo njeno ideološko soli-darisanje sa manipulatorskim i nedobronamjernim snagama, strujama i tendencijama koje ovoj Bosni otvorenim istupima ne žele dobro, koji je pokuša-vaju negirati. Kako nju kao državu tako i njen boš-njački narod, kao najbrojniji, a tako i bosanski jezik te zemlje i toga naroda i svih onih koji Bosnu i Her-cegovinu osjećaju kao svoj matični kulturnohisto-rijski prostor.

U Sarajevu, 24. novembra 2015.

aKadeMiK Prof. dr. džeVad jaHić

Na međunarodnom Institutu za islam-sku misao i civlizaciju (ISTac) pri me-đunarodnom islamskom univerzite-

tu u maleziji (IIUm) mr.Senad mrahorović uspješno je odbranio doktorsku disertaciju na temu „Rane religijske nauke kao uvod u islamsku znanost“.

U svojoj disertaciji mrahorović tretira po-vijest ranih religijskih znanosti islama ko-ja obiluje svekolikim referencama naučne i akademske naravi za svaku znanstvenu dis-cipline, te ukazuje na sve veći interes Zapa-da za ovim temama. Shodno tome, poznato je da se u posljednjih nekoliko pokušaja pre-ispitivanja povijesti islamskih nauka iz mo-derne perspektive, pojavio čitav korpus lite-rature na evropskim jezicima s analizom hi-storičnosti i autentičnosti intelektualne i na-učne baštine muslimana pogotovo one iz pr-va tri stoljeća islamske ere. Rezultati rečenih studija su naravno potvrdili preovladavaju-će mišljenje muslimanskih učenjaka prema kojem se zaista pozamašan obim intelektu-alnih i naučnih aktivnosti dogodio upravo u

praskozorju islamske religije. Šta više, u da-tom periodu je u cijelosti formiran čitav niz načela prema kojima će se u kasnijim stolje-ćima podjednako ravnati i uzajamno dopu-njavati muslimanska vjerujuća i misleća tra-dicija koja je uspjela stvoriti do tada neviđe-ni i do danas neprevaziđeni naučno-filozof-ski i društveno-politički napredak civilizacij-skih razmjera.

Religijske znanosti koje su razmatrane u ovom radu neposredno se bave Kur’anom i

Hadisom kao dva temeljna izvora islamske vjere, u smislu izvornog tumačenja teološ-ko-pravnih principa koji su podjednako smi-reni u Riječi Božijoj i pravorijeku Poslani-ka islama. Otuda Kur’anske i Hadiske znano-sti (‘Ulum al-Qur’an i ‘Ulum al-Hadith) pred-stavljaju ne samo početak naučno-istraživač-ke tradicije islama, već jednako tako, naučnu bazu na osnovu koje su nastajale brojne dru-ge znanosti i discipline unutar bogatog spek-tra i sadržaja islamske nauke.

Asim Zubčević odbranio doktorat na Lajdenskom univerzitetu

Na Lajdenskom univerzitetu u Holan-diji, 11.11.2015.g. doktorirao je asim Zubčević, bibliotekar Fakulteta islam-

skih nauka u Sarajevu. Dr asim Zubčević je odbranio disertaciju pod naslovom Bo-ok Ownership in Ottoman Sarajevo 1707-1828 (Vlasništvo nad knjigama u osmanskom Sa-rajevu 1707.-1828.). Njegova disertacija pred-stavlja studiju o sarajevskoj kulturi knjige u 18. i početkom 19. st., a nastala je kao rezul-tat istraživanja podataka o knjigama navede-nim u popisima imovine stanovnika Sarajeva zabilježenih u 59 sidžila Sarajevskog suda, te na osnovu vakufnama, marginalija, vlasnič-kih pečata i arhivske građe čuvane u Saraje-vu, Dubrovniku i Istanbulu. Inače, Lajden-ski univerzitet se ubraja među vodeće uni-

verzitete u svijetu i gaji dugu tradiciju prou-čavanja kulture i historije muslimanskih na-roda, pa je, između ostalog, godine 2013. ovaj univerzitet obilježio 400 godina od osnivanja katedre za arapski jezik.

mentor dr. asimu Zubčeviću bio je prof. dr. Jan Just Witkam, profesor paleografije i ko-dikologije muslimanskog svijeta na Lajden-skom univerzitetu i kustos orijentalnih ruko-pisa i knjiga biblioteke Lajdenskog univerzi-teta. Profesor Witkam slovi za jednog od vo-dećih stručnjaka za islamske rukopise u svi-jetu. Urednik je međunarodnog naučnog ča-sopisa Journal of Islamic Manuscripts. Člano-vi komisije za odbranu bili su: prof. dr. Léon

Buskens (Lajdenski univerzitet), dr. alexan-der de Groot (Lajdenski univerzitet), dr. Ga-brielle van den Berg (Lajdenski univerzitet), prof. dr. Frédéric Bauden (Univerzitet u Lije-žu), prof. dr. michael Kemper (Univerzitet u amsterdamu) i dr. Boris Liebrenz (Univerzi-tet u Lajpcigu).

Dr. asim Zubčević (Sarajevo, 1968) završio je Gazi Husrev-begovu medresu s odličnim uspjehom kao jedan od najboljih učenika u generaciji, a diplomirao na aligarškom mu-slimanskom univerzitetu u aligarhu (Indi-ja). magistrirao je na Oksfordskom univerzi-tetu (engleska) s tezom o Hasanu Kafiji Pruš-čaku. Njegov engleski prijevod Pruščakovog djela Temelji mudrosti o uređenju svijeta ne-davno je štampan u okviru zbornika teksto-va objavljenih povodom 400 godina od smr-ti Pruščaka u izdanju el-Kalema. Jedno vrije-me dr. Zubčević je bio predavač na Westmin-ster koledžu u Oksfordu, član Oksfordskog centra za islamske studije, te voditelj projek-ta Sunna pri Univerzitetu u Kembridžu. Od 2005. godine radi kao bibliotekar na Fakul-tetu islamskih nauka u Sarajevu. Živi u Sara-jevu sa suprugom Hedijom i njihovo četve-ro djece: muhamedom, Safijom, Jusufom i i Ibrahimom.

Muharem Šabić doktorirao u Novom Pazaru

Na Fakultetu za islamske studije u No-vom Pazaru kandidat mr.muharem Šabić uspješno je odbranio doktorsku

disertaciju pod nazivom „Implementacija islamske ekonomije u evropi“ ,19.11.2015.g. i tako postao prvi doktor iz islamske ekonomi-je na ovome Fakultetu. Komisiju za odbranu disertacije sačinjavali su: prof.dr. Suad Beći-rović, predsjednik, prof.dr. enver Gicić, men-tor i član i prof.dr. elma Zukorlić, član.

U svom radu dr. Šabić se posebno osvr-nuo na primjenjivost islamske ekonomije u evropi gdje živi oko 51,2 miliona muslimana što čini rast od 140% u zadnjoj dekadi. evro-pa predstavlja 3,2% od ukupnog broja mu-slimanske populacije, ali konzumira 20,2% od ukupne proizvodnje halal hrane što znači da ovo rastuće tržište ima ogroman potenci-jal. Tržišna vrijednost europskog halal tržišta procjenjuje se na 47 milijardi eura godišnje.

Finansijska aktiva u skladu s islamskim za-

konima porasla je s pet milijardi dolara pot-kraj 80-ih na otprilike 1,2 biliona 2011. godi-ne. Ta aktiva, čije je glavno obilježje podjela rizika između institucija i klijenata, uspješno je izbjegla veći dio najtežih posljedica global-ne finansijske krize koja je počela 2009. godi-ne. Zbog takve otpornosti i uspješnih rezulta-ta, kao i drugih ključnih značajki islamske su finansije sve popularnije.

Islamski finansijski instrumenti trenuto su prisutni u najmanje 70 država te predstavlja-ju oko 0,5 posto savremene svjetske globalne aktive. No, veliki su izgledi za nastavak njiho-va ubrzana rasta. Procvat tržišta robe u odre-đenim muslimanskim zemljama uzrokovao je stvaranje viškova koji se moraju raspodije-liti putem finansijskih posrednika i državnih finansijskih fondova. Na kraju, islamski fi-nansijski instrumenti pridržavaju se Šeri’ata, islamskoga moralnog i vjerskog zakonika, te šalju signale o promjenama kompatibilnim

s najnovijim zbivanjima u nekoliko zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Halal industrija danas obuhvata sve proi-zvode počevši od finansijskog i bankovnog sistema, hrane, pića, farmaceutskih proizvo-da, kozmetike, tekstilne i kožne industrije itd. Početkom dvadeset prvog stoljeća tržište halal proizvoda je postalo biznis koji se najbr-že razvija i postaje sve više interesantan. I ne-muslimani su ovim proizvodima kako eko-nomski takođe oduševljeni zbog njihove hi-gijenske čistoće. Danas 80% halal prehram-bene industrije je u rukama nemuslimanskih zemalja. Sve navedeno doprinosi efikasnijoj implementaciji islamske ekonomije u evro-pi i sve većoj i uspješnijoj primjeni instrume-nata islamske ekonomije od strane evropskih i muslimanskih država što potvrđuje tačnost naših hipoteza i ciljeva ovog naučnog istraži-vanja. Novi doktor islamskih nauka muhrem Šabić, rođen je 1960.godine u Brezi. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i dugi niz go-dina radio kao imam.Učestvovao je u osniva-nju Islamske zajednice i bio prvi imam Boš-njak u Parizu. Sada radi kao imam u Njemač-koj. Inače, diplomirao je i magistrirao na eko-nomskom fakultetu u Sarajevu, te iz oblasti ekonomije objavio knjige „Zašto i kako se da-je zekat“ i „Islamska ekonomija“.

Senad Mrahorović doktorirao na Islamskom univerzitetu u Maleziji

Iz biografije:Senad Mrahorović je rođen 4 aprila 1974.g. u Seoni kod Banovića. Osnovnu školu je za-vršio u rodnom kraju, a Gazi-Husrev- be-govu Medresu završava pred samu agresi-ju na Bosnu i Hercegovinu 1992 god. S po-četka rata jedno je vrijeme kao imam ra-dio na području Medžlisa Islamske zajed-nice Lukavac, a kasnije pristupa Armiji BiH, prvo u komandu Bataljona Vojne polici-je Drugog korpusa, a poslije u novoformi-ranu 9-tu Muslimansku brigadu istoga Kor-pusa u kojoj ostaje sve do ranjavanja sep-tembra 1995. U januaru 1996. godine odlazi u Jordan s namjerom daljnjeg školovanja. Nakon za-vršenog kursa u Centru za arapski jezik pri Univerzitetu Al al-Bayt, na kojem je također završio prvi semestar Fakulteta islamskih nauka, dobio je stipendiju od vlade Sulta-nata Bruneji Daru-s-salam i studij nastavlja kao prvi bosanski stipendista te egzotične zemlje na jugo-istoku Azije. Godine 2001. završava Fakultet islamskih nauka na Od-sjeku usulud-din-a pri Univerzitetu Bruneji Daru-s-salam (UBD) kao jedan od najboljih studenata i odmah slijedeće godine pono-vo stječe stipendiju na Brunejima gdje po-činje magisarski studij iz domena religijskih znanosti. Magistarsku tezu na temu Tradici-ja Poslanika islama u orijentalizmu dvade-setog stoljeća odbranio je s najvećom ocje-nom 2006. god.

S ceremonije odbrane