26
1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani. Frekvencija Postotak Uglavnom se slažemo 5 41,7 U potpunosti se slažemo 7 58,3 Ukupno 12 100,0 1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta. Frekvencija Postotak Uglavnom se slažemo 5 41,7 U potpunosti se slažemo 7 58,3 Ukupno 12 100,0

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Komentari/psihologija.pdfinformacije iz obaju udžbenika (osjetni sustavi, biološka

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 5 41,7

U potpunosti se slažemo 7 58,3

Ukupno 12 100,0

1.2. Općim ciljevima definirana je ključna ideja („misija”) ovoga predmeta.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 5 41,7

U potpunosti se slažemo 7 58,3

Ukupno 12 100,0

1.3. Slažemo se s ovako određenim općim očekivanjima o tome što učenik mora

ostvariti u području predmeta.

Frekvencija Postotak

DA 12 100,0

1. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)

Neki opće obrazovni ciljevi su nejasni i/ili previsoko postavljeni za učenike

srednjoškolskoga obrazovanja (npr. interdisciplinarni pristup, sustav dokazanih spoznaja

itd.). (Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Treba izbaciti 4., 6., 7., i 8. Pitanje.

(Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

Ciljevi su podijeljeni u dvije skupine: opći obrazovani ciljevi i opći odgojni ciljevi.

Smatramo da je ova podjela potrebna jer Psihologija nije predmet kojim se stječu samo

teoretska znanja, nego i predmet čija se znanja na više načina mogu primijeniti u

svakodnevnom e životu. (XV. gimnazija, Zagreb)

2.1. Specifični ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 4 33,3

U potpunosti se slažemo 7 58,3

Ukupno 12 100,0

2.2. Specifični ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete

rada u školama i sl.).

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 4 33,3

U potpunosti se slažemo 6 50,0

Ukupno 12 100,0

2.3. Znanja, vještine i sposobnosti učenika određene specifičnim ciljevima moguće

je ispitivati standardiziranim testom.

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se ne slažemo 2 16,7

Uglavnom se slažemo 9 75,0

Ukupno 12 100,0

2.4. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

2.5. Slažemo se s ovako određenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje

učenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.

Frekvencija Postotak

DA 10 83,3

NE 2 16,7

Ukupno 12 100,0

3. Komentar specifičnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili

dodati)

Ima gradiva iz 4. razreda koje učenici 3.razreda još nisu obradili te ih to može zbuniti

kada budu gledali ogledni primjerak.

(Vesna Prister, Srednja škola Bartola Kašića, Grubišno Polje)

Takvi su ciljevi prikladni za studij Psihologije, a ne za srednju školu.

(Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Specifični ciljevi za 1., 2., i donekle 3. cjelinu jako su detaljno razraĎeni (i s previše

detalja koje učenik mora zapamtiti), dok su za 4. cjelinu ciljevi skraćeni. Nedovoljno

jasno razraĎen cilj „usporediti i procijeniti”, koji se nalazi unutar svake cjeline i svakoga

područja, u načelu je ostavljen na dušu profesora budući da učenici u udžbenicima ne

mogu dobiti jasne i precizne odgovore. Taj je cilj nedovoljno jasno preciziran budući da

se ne zna do koje razine učenik treba procijeniti i usporediti, npr. metode istraživanja u

psihologiji ili različite teoretske pristupe u ličnosti....neki specifični ciljevi nedovoljno su

precizirani (npr. opisati osjetne sustave i objasniti njihovu funkciju...) ili u udžbenicima

nema dovoljno informacija da bi učenik mogao ispuniti specifični cilj (uloga geštalt.

načela, perceptivne varke...) . Profesor u svojem predavanju treba kombinirati

informacije iz obaju udžbenika (osjetni sustavi, biološka psihologija, motivacija i stres,

socijalna psihologija) kako bi odgovorio zahtjevima ispita.

(Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

– krivo polazište – umjesto od učenika polazi se od udžbenika – izbaciti 50%.

(Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)

Program ne predviĎa tako detaljnu obradbu ovih sadržaja. (I. gimnazija, Osijek)

S obzirom na satnicu Psihologije u općim gimnazijama (o matematičkim gimnazijama da

i ne govorim), program je u nekim dijelovima preopširan, što dovodi u pitanje korištenje

„drugačijih” poticajnijih metoda rada koje dovode i do dubljih razina kognitivne obradbe.

To ponekad može rezultirati površnijim znanjem učenika, dakle samo na činjeničnoj

razini. Mogu reći, dakle, da su specifični ciljevi predmeta lijepo i jasno napisani i

svakako ono čemu trebamo težiti, ali satnica koju nastava Psihologije ima s ovolikim

obimom programa ponekad stoji na putu njihovom ostvarenju. (Gimnazija Daruvar)

Nema potrebe da učenici znaju značajne psihologe baš iz svakoga područja. Nije moguće

ostvariti sve ciljeve zbog premale satnice. (Srednja škola Vladimira Gortana, Buje)

Specifični ciljevi detaljno su i razumljivo napisani. Smatramo da su ta znanja, vještine i

sposobnosti koje učenik mora razviti potrebna, ali mislimo da je to donekle teško ispuniti

s predviĎenom satnicom ( naročito u gimnazijama u kojoj se Psihologija sluša samo

jednu školsku godinu s fondom od 35 sati). (XV. gimnazija, Zagreb)

3.1. Struktura ispita jasno je i razumljivo određena.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 6 50,0

Ukupno 12 100,0

3.2. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 4 33,3

U potpunosti se slažemo 7 58,3

Ukupno 12 100,0

3.3. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se način pojedini

obrazovni ishodi ispitivati.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

3.4. Iz određene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina

na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 8 66,7

U potpunosti se slažemo 3 25,0

Ukupno 12 100,0

3.5. Slažemo se s određenim trajanjem cjelokupnoga ispita.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 1 8,3

DA 10 83,3

NE 1 8,3

Ukupno 12 100,0

3.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 1 8,3

DA 11 91,7

Ukupno 12 100,0

3.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 2 16,7

DA 10 83,3

Ukupno 12 100,0

4. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,

treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)

Sva pitanja trebala bi biti jasno ocijenjena. Treba izbaciti dio s dugim odgovorima zbog

neobjektivnosti. (Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

S obzirom da postoje pitanja otvorenoga tipa, nije jasno kako je odreĎeno trajanje

cijeloga testa i je li ono realno procijenjeno. (Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

PredviĎeno vrijeme rješavanja testa je 70 minuta. To je dovoljno za rješavanje svih

zadataka. Pohvalno je što se od učenika zahtijeva povezivanje i praktična primjena

stečenih znanja. Možda bi trebalo dati još veću težinu praktičnoj primjeni stečenih znanja

i metodologiji znanstvene psihologije. Pitanja otvorenoga tipa jasno su napisana i učenici

točno znaju što se od njih traži. Uključivanje različitih vrsta zadataka osigurava provjeru

različitih vještina i znanja učenika. (XV. gimnazija, Zagreb)

4.1. Bodovanje je jasno i razumljivo određeno.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

4.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

4.3. Način ocjenjivanja jasno je i razumljivo određen.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

4.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene određenomu rezultatu.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

4.5. Slažemo se s određenim kriterijem bodovanja učenikovih odgovora.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 1 8,3

DA 11 91,7

Ukupno 12 100,0

4.6. Slažemo se s određenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 3 25,0

DA 9 75,0

Ukupno 12 100,0

5. Komentar bodovanja i načina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)

Test ne smije sadržavati zadatke u kojima postoji proizvoljnost pri bodovanju.

(Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Nije odreĎeno kada se dodjeljuje jedan ili dva boda, odnosno dva ili tri boda.

(Drago Pavlović, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima)

Najveći problem bodovanja (zadatci otvorenoga tipa, kraći i duži odgovori) nije jasno i

precizno definiran, što je veliki problem s obzirom na veliku količinu bodova koje

donose takvi zadatci (zajedno više od polovice bodova u odnosu na maksimalan broj

bodova). Veliki se naglasak daje zadatcima otvorenoga tipa (25%) – dugi odgovor na

testu koji nije maksimalno precizno i jasno odreĎen. U testu bi trebalo biti posve jasno

definirano znanje i ocjenjivanje istoga. (Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Preveliko težište stavljeno je na zadatke otvorenoga tipa – zbog puno novih termina, a

takvi zadatci su učenicima možda preteški. (Srednja škola Vladimira Gortana, Buje)

5.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznačenoj u

ispitnome katalogu.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 6 50,0

Ukupno 12 100,0

5.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim učenikovoj dobi.

Frekvencija Postotak

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

5.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji način učenik upisuje

ili označava točan odgovor).

Frekvencija Postotak

Uglavnom se slažemo 5 41,7

U potpunosti se slažemo 7 58,3

Ukupno 12 100,0

5.4. U svakome je zadatku jasno što se od učenika očekuje (kriterij iznalaženja

točnoga odgovora).

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

5.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je učenikovoj dobi i stupnju

obrazovanja.

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 2 16,7

Uglavnom se slažemo 7 58,3

U potpunosti se slažemo 3 25,0

Ukupno 12 100,0

5.6, Grafičko je oblikovanje testa odgovarajuće.

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

5.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.

Frekvencija Postotak

DA 10 83,3

NE 2 16,7

Ukupno 12 100,0

6. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)

Pojedina pitanja su dvosmislena (sramežljivost kao psihička osobina može se izmjeriti).

Pitanja iz komparativne psihologije nisu u obama udžbenicima (majmuni uz intenzivno

vježbanje i trening..., čimpanze).

Nije dovoljno jasno odreĎeno do koje razine učenik treba odgovoriti na otvorena pitanja

– dugi odgovor te kako će se bodovati njegov odgovor

(Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Uvršteni su neobvezni sadržaji prema važećem programu rasterećenja učenika.

(I. gimnazija, Osijek)

Mnoga su pitanja nejasna – više je mogućih odgovora. Mnoga su pitanja preteška i izvan

su onoga što se stigne obraditi tijekom nastave. Smatram da je ispit pretežak s obzirom

na učeničku dob i stupanj obrazovanja. (Srednja škola Vladimira Gortana, Buje)

6.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu učenika za državnu maturu.

Frekvencija Postotak

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se ne slažemo 3 25,0

Uglavnom se slažemo 2 16,7

U potpunosti se slažemo 6 50,0

Ukupno 12 100,0

6.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 1 8,3

DA 10 83,3

NE 1 8,3

Ukupno 12 100,0

7. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)

Škole nacionalnih manjina nemaju niti jedan od navedenih udžbenika preveden na njihov

jezik. (Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Učenici bi trebali moći položiti državnu maturu s odličnim uspjehom rabeći samo

udžbenik koji su koristili tijekom svojega obrazovanja, što mi se trenutno ne čini

mogućim. (Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Upute su preopširne, prekomplicirane i zbunjujuće. ( I. gimnazija, Osijek)

Ne slažem se s uputom da se priprema za uspješno rješenje testa, ako bude ovako

sačinjen, može zasnivati na jednom e ili drugome udžbeniku. Naravno, iako je program

po kojem mi radimo isti i udžbenici su nam u njegovoj obradbi sredstvo i pomagalo. Iako

na nastavi s učenicima obradimo sve gradivo, od zadnjega sata nastave Psihologije pa do

državne mature protekne najmanje jedna godina tijekom koje učenici „izgube” mnoštvo

informacija o kojima smo govorili ili ih čak zapisali jer su dio programa, ali nisu u

udžbeniku koji smo koristili. Kada počinju obnavljanje usvojenih znanja, učenici se

oslanjaju na udžbenik, a dva se postojeća udžbenika razlikuju u nekim dijelovima po

opsegu i količini informacija (npr. područje biološke psihologije, područje uvoda i to

pogotovo kada se tiče osnovnih psihologijskih pravaca…). Prema tome smatram da

uspješno polaganje ovakvoga ispita nažalost nije moguće bez uporabe obaju udžbenika.

(Gimnazija Daruvar)

7.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 2 16,7

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 3 25,0

U potpunosti se slažemo 6 50,0

Ukupno 12 100,0

7.2. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 3 25,0

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 3 25,0

U potpunosti se slažemo 4 33,3

Ukupno 12 100,0

7.3. Ponuđeni dodatni sadržaji korisni su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 3 25,0

U potpunosti se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 3 25,0

U potpunosti se slažemo 5 41,7

Ukupno 12 100,0

8. Komentar navedenih tekstova (primjedbe, prijedlozi)

Nema dodatnih sadržaja. (Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Uvodni tekstovi su jasni, ali sadrže netočne tvrdnje. ( I. gimnazija, Osijek)

8.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 5 41,7

Uglavnom se slažemo 5 41,7

U potpunosti se slažemo 2 16,7

Ukupno 12 100,0

8.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova kataloga.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 7 58,3

Uglavnom se slažemo 4 33,3

U potpunosti se slažemo 1 8,3

Ukupno 12 100,0

8.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 5 41,7

Uglavnom se ne slažemo 1 8,3

Uglavnom se slažemo 5 41,7

U potpunosti se slažemo 1 8,3

Ukupno 12 100,0

8.4. Navedena poglavlja korisna su učenicima koji se pripremaju za državnu

maturu.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 5 41,7

Uglavnom se ne slažemo 2 16,7

Uglavnom se slažemo 4 33,3

U potpunosti se slažemo 1 8,3

Ukupno 12 100,0

8.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.

Frekvencija Postotak

Nema odgovora 5 41,7

Uglavnom se slažemo 6 50,0

U potpunosti se slažemo 1 8,3

Ukupno 12 100,0

9. Komentari

Ukoliko stvarno želite da se probna matura održi ove godine, prevedite čim prije sve na

talijanski jezik, kao što ste dosada radili za nacionalne ispite.

(Denis Stefan, Srednja talijanska škola, Rijeka)

Pitanja otvorenoga tipa, kao i bodovi koje oni donose na testu, nedovoljno su razraĎena i

definirana. Vidi ostale prigovore pod drugim cjelinama.

(Gornjogradska gimnazija, Zagreb)

Ispit iz Psihologije ne može biti jednak za sve bez obzira na broj sati u kojem se program

ostvaruje. Nije točno da je ispitni katalog u skladu s kurikularnim pristupom promjenama

u gimnazijama u svrhu rasterećenja učenika. (I. gimnazija, Osijek)

Čini mi se da ispit iz Psihologije adekvatno pokriva sadašnji plan i program. U

budućnosti je potrebno promijeniti nastavni plan i program kako bi se uključili dodatni

sadržaji koji će nastavu Psihologije napraviti zanimljivijom i korisnijom mladim ljudima

(veći naglasak staviti na teme koje će pomoći učenicima u rješavanju svakodnevnih

problema te proširiti njihova saznanja o psihologiji kao nauci, npr. razvijanje vještina

komunikacije i tolerancije, osnove pozitivne psihologije, psihologija meĎusobnih odnosa,

kako spolne, kulturalne razlike utječu na ponašanje ljudi i pitanja etike u znanstvenome

istraživanju i primjeni spoznaja). ( XV. gimnazija, Zagreb)